ZAVRŠNO IZVJEŠĆE VIP projekta „ Gospodarska svojstva tipova autohtonih sorti maslina“

(1-5-1024) Tema istraživanja

Tema ovog istraživanja je kao što i sam naziv projekta govori značenje

autohtonog sortimenta masline u proizvodnji i promociji ekstradjevičanskih ulja

Hrvatske. Odabrana su stabla naših autohtonih sorti i tipova (fenotipova) od

Konavala do Istre . Sveukupno je izdvojeno 164 sorti ili tipova i stavljeno u

promatranje po slijedećim rejonima, lokacijama, i nazivima.

Otok ugljan

1. Drobnica 2. Samonikla ( Mastrinka) 3. Oblica 4. Granbunčela 5. Puljka 6. Oštrica

Vodnjan: (Istra)

1. Žižolera 2. Autohtona (Vodnjan – Marana) Dubrovnik : (Okolica Dubrovnika) 1. Mrčakinja 2. Bjelica 3. Dubravka 4. Oblica 5. Velika lastovka 6. Uljarica 7. Mezanica 8. Murgulja 9. Piculja 10. Lumbardeška 11. Zuzorka 12. Žabarka 13. Velika sitnjaka 14. Kosmača 15. Crnica 16. Sitnica 17. Želudarka 18. Jeruzalemka 19. Dužica

1

Mljet (Otok Mljet) 1. Puntoguza 2. Mezanica 3. Pačica 4. Grozdenjača 5. Resulja Pelješac ( Poluotok) 1. Paštrica 2. Levantinka 3. Oblica 4. Lastovka Poreč 1. Bova ( Lokalni naziv) Dugi Otok 1. Oblica 2. Kronbučela

3. Drobnica 5. Oblica (Petošić Mario) 6. Oblica (Petošić Nikola) Rab

1. Oblica (Vjerojatno tip Oblice) Labin 15. pro. 06 1. Plominka Brijuni : ( Nacionalni park- Veliki Brijun)

1. Fenotip 1 (NAJSTARIJE STABLO ?) 2. Fenotip 2 3. Fenotip 3 4. Fenotip 4 5. Fenotip 5 6. Fenotip 6 7. Fenotip 7 8. Fenotip 8 9. Fenotip 9 10. Fenotip 10 11. Fenotip 11 12. Fenotip 12 13. Fenotip 13

2

Rovinj: ( Šifre interesantnih fenotipova u rasadniku Trojanović) 1. D1 , 2. T1 3. T2 4. T3 5. T4 6. Linka Vela Luka (Otok Korčula) 1. Lastovka standard 2. Lastovka „Rana pigmentacija“ 3. Lastovka „ veliki plod – veća osjetljivost na rak“ 4. Grčka 5.Vrtunščica 6. Drobnica Blato na Korčuli - tipovi Lastovke (Otok Korčula) 1. Lastovka 1 2. Lastovka 2 3. Lastovka 3 4. Lastovka 4 5. Lastovka 5 Drniš -Otavice 1. Krvavica Uzorci iz okolice Zadra, dio otoka i zaleđe do Benkovca 1. Sjemenjak- Lun , otok Pag - 2. Cassaliva) 3. Sjemenjak (.Oblica ?) 4. Nepoznata Brbinj (D.Otok) 5.Galka( masnjača, kostiljača,)

6. Picholine maroko (klon

7. Verunka –Verunić –, starost 150 g 8. Lavdara 9. (Jo)Sipić, Varunić ,.

10. Aserija- . 11. Puljka ( otok-Ugljan.Poljana) 12. Pinjola 13. Sjemenjak (Oblice? - ) 14. Krvavica , 15.Dragić J. , ,. 16. Bibinje 1- . 17. Manzanila 18. Pendolino – klon, 19. Picholen

3

20. Bibinje 2

21. Karambočela (grambučela) Unije ( Otok Unije) 1. Slatka -unijska 2.Istrijanka 3. Slimjača 4. Starovjerka Istra 1. Bjelica – koparska BUZET –( Standardna Istarska Bjelica). 2. Buža B-2 BUZET --. 3. Karbona BUZET --- ( stara sorta 4. Bugla - Istarske toplice- 5. Črnica – Istarske toplice 6. Bjelica motovunska,( Motovunska crvena ) Istarske toplice. 7. Bjelica ( nije Koparska niti Motovunska) IPŠI – (Istarske toplice) plod duguljast. 8. Pavlovićeva (Jola) Savudrija – 9. Buža s gukama - Buje - 10. Buža-tipična za Bujštinu) Buje - 11. Štorta ( Krivulja ) Buje – 12. Bjelica- Vižinada –VIŽINADA _ 13. Bjelica Bale – različita od Standardne Istarske bjelice (koparske) --. BALE – 14. Buža krupna - BALE – okrugli plod ima špic- (nije standardna puntoža) 15. Rošinjola – BALE – 16. Buža Puntoža - BALE – 17. Buža Muška (Guke ) - BALE – 18. Nostrana ( Nepoznata ) BALE – 19. Karbonaca - BALE – 20. Vodnjanska buža ženska - BALE – 21. Buža minuda - BALE – ( Buža sitnog ploda ) 22. Verde dura –trajno zelena maslina BALE – 23. Bjelica 1 BALE – – plod trajno zelen) 24. Bjelica 2 BALE – 25. Zelena ( Verde ) BALE – – plod trajno zelen 26. Buža - kasna 27. Žižolera – - VODNJAN – 28. Vodnjanska buža ženska – VODNJAN – 29. Rovinješka - VODNJAN 30. Karbonaca - - VODNJAN – 31. Vodnjanska buža muška - VODNJAN - 32. Bjelica ( izričito rana cvatnja prije svih sorata)– 33. Buža – ( ima karakteristične guke po deblu VODNJAN ) Punat - (Otok Krk) 1. Istarska bjelica 2. Rošulja 3. Debela

4

4. Slivnjača (Slinjača, Slimjača) 5. Slatka 6. Naška (mastrinka) CRES, grad Cres, 1 Slimnjača 2 Plominka 3 Divikuja “tipična” 4 Divikuja tip 1 LOŠINJ, Čunski, 1 Starovjerka 2 “Istrijanka” LOŠINJ, Veli Lošinj, lokacija Grbica, 1 Maštrinka 2 Oblica 3 Žižulača 4 “Oblica” tip 1 ; plodovi narastu vrlo veliki, no izduženog su oblika, HVAR 11.07.2006.

1. OBLICA –krupni plodovi , Ivo Anzulović lok. Hoboina 2. OBLICA- sitni plodovi – tlo mršavije , Mate , Pepelišće sjever 3. Hibrid ( Dužica x Mastrinka ? ) Pepelišće sjever 4. DUŽICA - Mate , Pepelišće sjever 5. LASTOVKA DOMAĆA- DUBOKA 6. LEVANTINKA STARA –DOMAĆA lok. - DUBOKA 7. LEVANTINKA ŠOLTANKA lok.- DUBOKA 8. LASTOVKA – ( IZ VELA LUKE DONEŠENA ) DUBOKA 9. HV. Hibrid ( Dužica x oblica ?) DUBOKA

PODRUČJE KAŠTELA

1. STARO STABLO KAŠTEL STARI ( 1500 god:) 2. OBLICA - STALNO RODI 3. OBLICA MJESEC DANA RANIJE DOZRIJEVA 4. OBLICA STANDARD 5. MAŠTRINKA (Lokacija uz potok) 6. OBLICA KRUPNA

Sva ova istraživanja bila su popraćena predavanjima za udruge maslinara iz

navedenih područja i mjesta. Cilj je bio posvjestiti našim maslinarima značenje

autohtonog soretimenta u zaštiti izvornosti naših ekstradjevičanskih maslinovih ulja te

uz njihovu pomoć i suradnju izdvojiti sva ona stabla koja predstavljaju interesantne

5

autohtone sorte ili tipove unutar sorti, a već su tradicionalno dugo prisutna u

proizvodnji.. Predavanjima se ukazalo na značajnost utjecaja više faktora, a poglavito

sorte na kvalitetu ulja te privoliti maslinare da udovolje svim čimbenicima kvalitete te

da proizvedu sortno ekstra djevičansko maslinovo ulje. Sva predavanja su također bila

u dogovoru s predstavnicima HZPSS-a. Tako su održana slijedeća predavanja :

1. Vodnjan – Predavanja za Udrugu „Agroturist“ 25. 11. 2005.

2. Vodnjan – 20. 04. 2006.

3. Vodnjan 24. 11. 2006

4. Punat (Krk) 17. 10. 2006.

5. Mali Lošinj 10. 11. 2006.

6. Rovinj 13. 07.2006

7. Bale 20. 09. 2005

8. Grude ( zaleđe Dubrovnika) 08. 12. 2005.

9. Jelsa ( Otok Hvar) 19. 05. 2005.

10. Vela Luka 20. 03. 2007

11. Kršan 30. 03. 2007.

12. Zadar 20. 03. 2006.

13. Split 26. 02.2007.

14. Kopar (R.Slovenija) 11. 11. 2006.

Nakon predavanja slijedili su aktivni dogvori sa zainteresiranim maslinarima oko

izdvajanja stabala potencijalnih domaćih sorata i njezinih tipova te proizvodnje

njihovih ekstradjevičanskih ulja ( gdje god je to moguće).tako smo izdvoili gore

imenovane sorte i tipove po lokacijama.

Od ovog veoma velikog broja uzoraka istraživanje smo pokušali usredotočiti na više

razina.

1. Morfološko- gospodarske karakteristike pojedine sorte ili fenotipa.

- morfološke razlike ( plod,list, koštica, specifičnosti u rastu debla, primarnih

skeletnih grana i krošnje)

- gospodarske osobine

a) kvaliteta ulja ( kemijske i organoleptičke osobine)

6

b) otpornost na štetnike, bolesti, sušu, ekstremno niske temperature i

posolicu

c) Ranije dozrijevanje plodova

d) Kasnije dozrijevanje ali bez jačeg opadanja plodova.

2. Molekularnom identifikaciom utvrditi sličnosti odnosno različitost između

istraživanih sorata i tipova.

Ovim smo istraživanjem željeli doprinijeti inveantarizaciji naših sorti i tipova maslina

koji imaju gospodarsko značenje u proizvodnji kvalitetnog ekstradjevičanskog

maslinovog ulja i to po rejonima. U tu svrhu se koristila mini linije za ekstrakciju ulja

iz ploda masline odabranih stabala. No gdje god je bilo moguće tražili smo i uzorke

ulja dobivene od plodova s istih stabala ali prerađena na veliku liniju. Rezultati su

pokazali da je ulje dobiveno na veliku liniju boljih senzorskih osobina u odnosu na

ulje dobiveno na mini-liniju dok su osnovne kemijske analize slične kod obiju načina

prerade. Kako nam u konačnici ocijena kvalitete ulja prvenstveno ovisi o senzorici

konačne smo zaključke gdje god to bilo moguće iznijeli na osnovu uzoraka prerađenih

na veliku liniju.

Premda smo obuhvatili cijelo mediteransko područje naše Domovine ipak značajnije

smo rezultate postigli u Istri , Malom Lošinju, zaleđu Splita , Jelsi na Hvaru i Vela

Luci na Korčuli.

Istra- lokacija Vodnjan- Bale izdvojeno je više sorata koje su gore navedene no

pravi uspijeh je postignut sa sortom Vodnjanskom bužom ženskom čije je ulje osvoilo

najviše priznanja u zadnje tri godine. Tako su njezina ulja ušla u katalog najboljih

svjetskih ulja 2005. i 2006. da bi ove 2007. njezino ulje participiralo u ulju šampionu

u kategoriji „Fruttato intenso“

Kod sorte Buža otkrili smo više fenotipova koje narod zove Buža ali sa dodatkom koji

odgovara nekoj morfološkoj karakteristici. Izdvoili smo slijedeće tipove.

Vodnjanska buža ženska – glavni fenotip najviše rasprostranjen na ovom području,

ima najkrupnije plodove i često visok postotak funcionalno muških cvjetova.( preko

90%)

Vodnjanska buža muška – vrlo je malo proširena , pretpostavlja se da je bila sađena

samo kao oprašivač , plod joj je sitniji od Vodnjanske buže ženske

7

Buža sitnog ploda ( Minuda ) isto tako je manje proširena , odlikuje se sitnim plodom

prosječne težine 1,9 g, Koštica je isto sitna.

Buža s pupčićem - dobila je naziv od strane talijanskog življa „Puntoža“ što na

talijanskom znači špicast plod ili plod s pupčićem . Najviše je proširena u okolici

Bala . List je dosta velik i širok sa izraženom nervaturom na naličju. Karakterističan

mu je plod sa pupčićem koji je svinut u jednu stranu.

Morfometrijska istraživanja ploda, koštice i lista između ova četri tipa pokazuju da je

razlika značajna.

Tablica 1. Prosječne vrijednosti morfoloških svojstava plodova maslina 4 tipa Buža).

Svojstva ploda Fenotip Težina ploda (g) Duljina ploda (mm)

Širina ploda (mm)

Omjer(d/š) ploda

Buža Vodnjanska ženska Buža s pupčićem Buža Vodnjanska muška

5.3 a ± 0.06 3.5 b ± 0.69 2.9 b ± 0.39

24.2 a ± 0.95 22.3 a ± 1.53 19.9 b ± 1.10

19.4 a ± 1.00 16.4 b ± 1.19 15.6 b ± 0.89

1.26 b ± 0.07 1.36 a ± 0.05 1.27 b ± 0.04

Opaska: prosječne vrijednosti (aritmetičke sredine) prikazane su sa standardnim devijacijama (SD); prosječne vrijednosti kojima je unutar istog stupca pridodano isto slovo ne razlikuju se značajno prema t testu (LSD) uz P<0.05.

Prema rezultatima istraživanja morfologije ploda iz tablice 1. najkrupniji i najduži plod ima Buža Vodnjanska ženska, najkraći plod ima Buža Vodnjanska muška dok je omjer između visine i širine ploda najveći kod Buže s pupčićem Tablica 2. Prosječne vrijednosti morfoloških svojstava listova maslina četiri tipa (Buža).

Svojstva lista Fenotip duljina lista

(cm) širina lista (cm)

Omjer(d/š) lista

Buža Vodnjanska ženska 6.07 a ± 0.42 1.11 a ± 0.10 5.56 a ± 0.25 Buža s pupčićem 5.92 a ± 0.30 1.17 a ± 0.06 5.14 b ± 0.25 Buža Vodnjanska muška 5.46 a ± 0.42 0.97 b ± 0.02 5.72 a ± 0.42 Opaska: prosječne vrijednosti (aritmetičke sredine) prikazane su sa standardnim devijacijama (SD); prosječne vrijednosti kojima je unutar istog stupca pridodano isto slovo ne razlikuju se značajno prema t testu (LSD) uz P<0.05. Tablica 3. Prosječne vrijednosti morfoloških svojstava koštice maslina u 4 fenotipa.

Svojstva koštice

Fenotip Težina koštice (g)

Duljina koštice (mm)

Širina koštice (mm)

Omjer (d/š) koštice

Buža Vodnjaska ženska 0.74 a ± 0.04 16.0 a ± 0.85 8.6 a ± 0.23 1.90 a ± 0.13 Buža s pupčićem 0.69 ab ± 0.10 16.5 a ± 0.91 8.5 a ± 0.28 1.95 a ± 0.08 Buža Vodnjanska muška 0.63 b ± 0.11 14.0 b ± 0.94 8.3 a ± 0.46 1.69 b ± 0.07

8

Tablica 4. Svojstva ploda i koštice fenotipa Buža sitnog ploda

Težina ploda (g) Duljina ploda (mm) Širina ploda (mm)

1.9 18.0 13.7

Težina koštice (g) Duljina koštice (mm) Širina koštice

(mm)

0.43 12.7 6.7

Buža sitnog ploda ima najniže morfometrijske vrijednosti za sva istraživana svojstva.

Buža s gukama – veoma malo proširena, pokazuje veliku sličnost s Vodnjnskom

bužom muškom ali joj hiperplazije prekrivaju cijelo deblo i zahvaćaju primarne

skeletne grane. Pokazala je otpornost na paunovo oko i randmani ulja u plodu znatno

su viši u odnosu na sva ostale tipove

Analize na razini molekularne identifikacije pokazale su da sorta Vodnjanska buža

ženska ne pokazuje sličnost niti s jednom domaćom sortom, a daljnja istraživanja će

pokazati sličnosti s njenim opisanim fenotipovima.

Karbonaca –domaća sorta proširena u okolici Vodnjana, Bala, Fažane, do Rovinja.

Ulje odlične kvalitete s blago naglašenijom pikantnošću i gorčinom u odnosu na ulja

Buže.

Moražola - proširena u maslinicima od Vodnjana do Rovinja , ulje odlične kvalitete.

Rošinjola – ulje odlične kvalitete , proširenost kao Karbonaca i Moražola. U

Vodnjanu ju još zovu Rovinješka.

Žižolera – autohtona sorta iz okolice Vodnjana zastupljena sa svega 20 –tak starih

stabala. Rodi redovito i obilno. Njeno ulje 2007. ( berba 2006.) dobilo priznanje kao

najbolje sortno ulje Vodnjanštine 2007. u jakoj konkurenciji već glasovitih ulja Buže,

Karbonace i

Buža kasna – fenotip iz okolice Bala , dosta sličan Vodnjanskoj buži ženskoj ali

kasnije započinje pigmentacija plod.

Istarska bjelica – dosta proširena po cijeloj Istri nakon pozebe 1929. god. Daje

redovite i obilne prirode. Ulja su joj jako pikantna i gorka odnosno bogata fenolima te

odlično upotpunjuju ulja Buže, Leccina, itd. Isto tako njezina ulja mogu znatno

9

osviježiti starija ulja i pružiti im dodatnu stabilnost u daljnjem čuvanju. Podnosi

kasniju berbu , a da ulje bitnije ne degradira kvalitetu. U našim istraživanjima smo

primjetili veliko opadanje plodova kod kasnijih rokova berbe.

Bezimeni tipovi ( 4 fenotipa)– veoma interesantni izdvojeni tipovi na području oko

mjesta Bale i Vodnjan koji pokazuju svojstva slična Istarskoj bjelici ali se morfološki

znatno razlikuju od nje i međusobno. Jedan tip pokazuje otpornost na maslininu

muhu. U tri godine praćenja još nismo zapazili niti jedan ubod. Osim toga podnose

kasniju berbu i ulja su im najčešće pikantna i gorka te imaju slične osobine kao i ulja

Istarske bjelice.

Brijuni

Poseban raritet za Istru predstavlja otočje Brijuni gdje smo izdvoili 13 fenotipova za

koje smo dokazali da se međusobno morfološki značajno razlikuju i ne pokazuju

sličnost niti s jednom domaćom sortom. . Osim najstarijeg stabla posebo izdvajamo

Fenotip 13 ( tako je evidentirano u Nacionalnom parku Brijuni) koji daje dosta visoke

randmane kvalitetnog ulja. Ostali fenotipovi mogu poslužiti više kao raritet

biodiverziteta masline na otočju Brijuni.

Mali Lošinj

Na Malom Lošinju od izdvojenih sorata zapaženu kvalitetu ulja dala nam je 2006.

godina sorta Slatka . No molekularna identifikacije ove sorte govori o velikoj

sličnosti sa sortama Starovjerka , Plominka, Crnica ( Dubrovnik ) i Črnicom (Istra) što

zahtijeva daljnje istraživanje.

Jelsa na otoku Hvaru

Praćene su slijedeće sorte:

- Oblica - na dubokoj crvenici

- Oblica - na plitkom kamenitom tlu

- Lastovka

- Levantinka

Najlošije ulje dala nam je Levantinka u kasnijim fauzama dozrelosti ploda , no u

ranijim fazama zriobe i ona može dati kvalitetno ulje. Već krajem listopada njezini

10

plodovi znaju jače opadati i nekrotizirati na stablu uslijed jačeg udara vjetra što utječe

na degradaciju kvalitete ulja. Preporuka za nju brati ranije kod vrijednosti indeksa

zrelosti oko 1,5.

Najbolje ulje dala je sorta Oblica na dubokoj crvenici.

Split okolica Kaštela

U istom masliniku pronađena su tri tipa Oblice . Standardni fenotip, fenotip koji

redovito rodi, fenotip koji redovito rodi i dozrijeva mjesec dana ranije u odnosu na

prva dva. Ove tvrdnje iznosimo na osnovu trogodišnjeg promatranja ali i

svjedočanstva njihova vlasnika gospodina Ivana Veljače.

Ova otkrića smatramo kapitalnim u ovom projektu. Naime naša vodeća sorta Oblica

zauzima oko 65 % od svih stabala maslina u nas. Glavni joj je nedostatak alternativna

rodnost . Njezini potencijalni klonovi ovdje otkriveni s redovitom rodnošću i ranijim

dozrijevanjem mogli bi to ispraviti i dopuniti s mogućnošću produžetka sezone

optimalne zrelosti plodova što bi omogućilo i racionalnije korištenje radne snage i

postrojenja za preradu.

.

Opis tehnologije

Tehnologiju koju smo ovim projektom pokušali proširiti među zainteresirane udruge

maslinara sastoji se u dobivanju najvalitetnijeg ekstradjevičanskog ulja od autohtonih

sorti masline. Uspijesi s udrugama su veoma različiti ali ohrabrujući. Od vrhunskih

uspijeha do značajnog pomaka- kao prelazak na proizvodnju ekstradjevičanskih ulja.

Naime u nekim našim krajevima još se uvjek ne prihvaćaju standardi kvalitete koji se

odnose na senzoriku. Tako je primjerice nekima još uvjek draže reći da je nepoželjna

senzorska osobina

11

„ užeglost“ zapravo poželjna. No ta stara navika ipak ustupa mjesto međunarodnim

standardima koje smo i ovim projektom pokušali proširiti na sve naše suradnike iz

prakse. Tamo gdje smo uspijeli dobiti ekstradjevičansko sortno maslinovo ulje mogli

smo i doći do podataka o kvaliteti istog na osnovi kemijskih i senzorskih osobina.

Osim praćenja tehnologije dobivanja ekstra djevičanskih ulja pratili smo i

gospodarske osobine pojedinih sorata i tipova. ( otpornosti na štetnike , bolesti,

Tehnologije ćemo opisivati po rejonima istraživanja. Njaviše smo radili u Istri gdje je

bio i njaveći interes za ova istraživanja ali isto tako moramo priznati veliki interes

Melog Lošinj, Jelse na Hvaru , Punta na Krku i Vela Luke na Korčuli, i Kaštela u

zaleđu Splita.

Istra:

Ulja dobivena od istraživanih sorata s područje Istre po rejonima - područje od Bala i

Vodnjana prema moru gdje je i najveća populacija sorte Buže ženske vodnjanske, - i

područje Bujštine i Umaga - ušla su s 20 uzoraka od ukupno 24 iz Hrvatske među

najbolja ekstradjevičanska ulja svijeta L“ekstravergine guida ai migliori oli del mondo

di qualita accertata 2007. (Međunarodna smotra svjetskih ekstradjevičanskih

maslinovih ulja Rim 2007.) Od autohtonih sorata najbolja se pokazala Buža budući je

participrala ili bila nosioc kvalitete kod 9 uzoraka. Ulje iste sorte ušlo je s

maksimalnom ocjenom „tri masline“ u katalog ekstradjevičanskih ulja „Slow Food

Editore 2007.“ Osim Buže u najboljim uljima participirale su slijedeće sorte:

Karbonaca, Morasola, Rošulja, Istarska bjelica, Moraiolo

Opis tehnologije dobivanja ulja:

Odabrane maslinike autohtonih sorti držati pod standardnom agro i eliotehnikom .

(Obrada ,rezidba, gnoidba i zaštita) ubrati plodove u stupnju dozrelosti s indeksom

zrelosti prema IOOC-u sa slijedećim vrijednostima za pojedinu sortu:

- Vodnjanska buža ženska maksimalno 1 (optimum 0,4-0,7).

- Rošinjola maksimalno 1,8 (optimum 0,8 – 1,3)

- Vodnjanska buža muška max. 1,5 (optimum 0,8 - 1,3 )

- Buža s pupčićem ( puntoža) od 1,5 do 3,0

12

- Moražola max. 2 ( optim. 0,7 – 1,3)

Ubrane plodove po mogućnosti preraditi isti dan ( najkasnije 24 sata) na suvremenu

liniju za ekstrakciju koja radi bez dodatka vode i s temperaturom mješanja

maksimalno 27 st. C. Važno je naglasiti da sam prerađivač maslina mora održavati

higijenu postrojenja na visokoj razini te ne mješati uzorke maslina slabije kvalitete ,

(oštećeni plodovi u masliniku uslijed loše zaštite i prilikom berbe, transporta i

čuvanja) , Isto tako ako je prethodila prerada loših plodova na istoj liniji potrebno je

obaviti detaljno čišćenje odnosno pranje iste prije prerade kvalitetnih plodova.

Mali Lošinj.

Prvi susret s maslinarima u Malom Lošinju 2004. je bio veoma poražavajući, od 80

uzoraka samo se je tri izdvoilo u klasu ekstra djevičanska ulja. Jedan od ta tri uzorka

dobio je 2005. u Splitu na manifestaciji „ Maslina 2005“. srebrnu medalju.

Uzorak je dobiven mješanjem plodova više sorti ali glavnina je bila od Oblice.

Naredne godine 2006. situacija je bila puno bolja- preko 60 % uzoraka ulja moglo se

zadovoljiti za kategoriju Ekstra djevičanska ulja. Posebno su se istakle sorte Slatka i

Plominka.

Na ovim maslinicima i s maslinarima treba nastaviti suradnju kao bi uhvatili korak sa

suvremenim tehnologijama ali s domaćim sortimentom. Za sada možemo preporučiti

sortu Slatka ubranu u stupnju zrelosti koji koji kalendarski pada otprilike oko 20.

listopada uz nešto duže mješanje prilikom ekstrakcije ulja.

Jelsa ( otok Hvar)

U Jelsi na Hvaru istraživalo se višpe sorata i tiova . Oblica na dubokoj crvenici,

Oblica na samom kamenu, Lastovka, Levantinka,.

Ulje sorte oblice na dubokoj crvenici ima daleko harmoničniji okus i više vrijednosti

panel testa u odnosu na ulje iste sorte ali s kamena. Ulje dobiveno od stabala Oblice

na kamenu puno je gorče i nema izražen okus i miris koji podsjeća na plod masline.

13

Ulje Lastovke odlikuje su naglašenom pikantnošću, može duže trajati ako ga

pravilmo skladištimo. Izuzetno je dobra kombinacija miješavina ulja Oblica s duboke

crvenice i Lastovke.

Prema našim istraživanjima za vodeće sorte Dalmacije indeksi zrelosti u trtenutku

berbe trebali bi se kretati po slijedećim vrijednostima:

Oblica -- max. 3,2 –optimum 1,5-2,0

Lastovka –max 2,0 – optimum 05,-1,5

Levantinka –max . 3,5 – optim. 1,5-2,5

Srednja dalmacija ( Zadar s otocima do Benkovca u zaleđu)

Proizvodnja ekstradjevičanskih ulja tek je kod pojedinaca prisutna no bogatstvo

gospodarski interesantnim sortama tipovima i fenotipovima je veliko naročito kod

gospodina Kolege gdje smo izvoili slijedeće gspodarski interesantne fenotipove.

Galka( masnjača, kostiljača, ) otporna na studen i posolicu

Verunka –Verunić –, nema uboda maslinove muhe

Lavdara, nema uboda maslinove muhe

Aserija- , autifertilna, otporna na studen

Bibinje 1- Otporna na niske temperature, bolestii štetnike.

Pendolino – klon, vrlo otporan na posolicu

Picholen (tako nazvana jer sliči francuskoj sorti Picholen ) Vrlo otporna na hladnoću, Autofertilna

, redovita rodnost

Bibinje 2 – otporna na bolesti, štetnike i niske temperature.

Vela Luka.

Udruga maslinara iz Vela Luke temelji glavninu svoje proizvodnje na sorti Lastovka

koja tu ima svoju najveću prirodnu populaciju. Njezine karakteristike su slijedeće:

redovito rodi, podnosi siromašna kamenitija tla znatno bolje od Oblice a posebno u

odnosu na introducirane sorte poput Leccina, Pendolina itd. , ulje joj je bogato

prorodnim antioksidansima što povisuje i poželjne senzorske osobine pikantnost i

gorčine. Kako naša vodeća sorta Oblica ima nedostatke kao: neredovita rodnost, ulje

više slatko, lošiji i nekvalitetan urod na siromašnim kamenitim tlima, Lastovka joj

14

može biti odličnom pratiljom ne samo na Korčuli već i u drugim našim maslinarskim

rejonima gdje je Oblica proširena. Posebno smo istraživali unutar sortni varijabilitet

sorte Lastovka na osnovu morfometrijskih svojstava ploda, koštice i lista. Statitičkom

obradom podataka utvrdili smo da unutarsortni varijabilitet postoji kod 4 istraživana

tipa.

Tablica 1. Svojstva plodova istraživanih tipova Lastovke. Svojstva ploda

Tipovi Lastovke

Masa ploda (g)

Dužina ploda (mm)

Širina ploda (mm)

Omjer dužina/širina

ploda TIP 1 3.07 ± 0.30 a 22.50 ± 0.38 a 15.21 ± 0.33 a 1.48 ± 0.019 a TIP 2 1.99 ± 0.09 b 18.59 ± 0.23 c 13.61 ± 0.28 b 1.37 ± 0.023 c TIP 3 3.05 ± 0.61 a 22.14 ± 1.26 a 15.32 ± 1.00 a 1.45 ± 0.028 ab TIP 4 3.07 ± 0.18 a 20.60 ± 0.63 b 14.60 ± 0.58 a 1.41 ± 0.041 b

Opaska: Podaci su prosječne vrijednost ± SD dobivene mjerenjima na pet stabala. Prosječne vrijednosti određenog svojstva označene istim slovom ne razlikuju se značajno pri p < 0.05.

Tablica 2. Svojstva (=masa) koštice istraživanih tipova Lastovke. Svojstva koštice

Masa koštice Dužina koštice Širina koštice Tipovi Lastovke (g) (mm) (mm)

Omjer dužina/širina

koštice TIP 1 0,45 ± 0,08 b 16,84 ± 1,01 c 6,98 ± 0,19 b 2,41 ± 0,12 a TIP 2 0,41 ± 0,06 b 14,1 ± 0,47 d 6,86 ± 0,23 c 2,1 ± 0,095 c TIP 3 0,54 ± 0,04 a 17,18 ± 1,63 a 7,58 ± 0,55 a 2,26 ± 0,149 b TIP 4 0,34 ± 0,10 c 16,98 ± 0,82 b 7 ± 0,1 b 2,43 ± 0,123 a

Tablica 3. Svojstva listova istraživanih tipova Lastovke.

Svojstva lista

Dužina lista Širina lista Tipovi Lastovke (mm) (mm)

Omjer dužina/širina lista

TIP 1 5,60 ± 0,41 b 1,28 ± 0,30 c 4,37 ± 0,57 a TIP 2 5,63 ± 0,46 b 1,40 ± 0,31 a 4,02 ± 0,46 d TIP 3 5,64 ± 0,40 b 1,30 ± 0,26 b 4,33 ± 0,12 c TIP 4 5,69 ± 0,29 b 1,35 ± 0,32 b 4,21 ± 0,47 c

15

Na istraživanim tipovima Lastovke1, 3 i 4 nije uočena signifikantna razlika, dok se tip 2 razlikuje

Uz Lastovku na području Vela Luke u aktualni sortiment ulaze sorte Drobnica i

Oblica . Drobnica je što se tiče ulja više slična Oblici bez naglašene pikantnosti.

Ekonomska analiza (profitabilnost)

Cijena ovakvih ulja kreće se od 100 do 200 kn /litri kod pojedinih članova udruga

(Agroturist iz Vodnjana. 200 kn, Vela Luka , Kaštele, Hvaru oko 100 kn) cijena

ekoloških ekstradjevičanskih ulja je 300 kn. Ovako visoka cijena ne samo da nije

kočnica u prodaji ulja već izaziva i veću potražnju. Kako u nas tržište maslinovim

uljem nije ušlo u sustav PDV-a nego sve ide putem sive ekonomije teško je doći do

vjerodostojnih podataka o količini prodanog ulja i cijeni te napraviti kvalitetnu

ekonomsku analizu. No činjenica je da se svi proizvođači ohrabreni uspijehom okreću

ovim tehnologijama i podižu značajne površine novih nasada.

Primjenjivost

Sam ovaj projket zamišljen je kao potpora našem maslinarstvu u stvaranju novih

tehnologija u cilju proizvednje ekstradjevičanskih ulja s mogućnošću zaštite

izvornosti. Imati svoju autohtonu sortu to znači imati mogućnost zaštite izvornosti

njezinog ulja. K tomu još dodajem i mogućnost razvoje ekološkog maslinarstva

budući su tla na kojima se podižu maslinici bili izvan većih industrijskih postrojenja i

bez intenzivne agrotehnike te nema bojazni da su kontaminirana riziduima pesticida

16

ili teškim metalima. Istraživani fenotipovi koji se odlikuju dobrom kvalitetom ulja

otpornošću na bolesti i štetnike svako imaju svoju primjenjivost u budućnosti.

Primjerice sorta Žižolera zastušpljene sa svega 20-tak stabala u okolici Vodnjana

kvaliteom svoga ulja u berbi 2006. nadmašila je sve druge sorte. Vlasnici već

razmišljaju o podizanju novih nasada s isključivo ovom sortom.

Fenotipovi iz središnje dalmacije ( Zadar otoci do Benkovca) pokazuju otpornost na

bolesti, štetnitnike , posolicu, ekstemno niske temperature imaju svoju primjenjivost

posebno u razvoju ekološkog maslinarstva. Tipovi iz Istre s kasnijim dozrijevanjem (

Buža kasna, beimeni fenotipovi slični Istarskoj bjelici svakako mogu poslužiti kao

prateći sortiment s ciljem produženja sezone berbe i prerade maslina.

Stoga ne iznanđuje da glavnina udruga maslinara planira svoju strategiju razvoja na

domaćim sortama, Prednjači udruga Agroturist – Vodnjan, i Udruga maslinara Vela

Luke koje su pri MPŠVG pokrenule postupak zaštite izvornosti svojih

ekstradjevičanskih ulja što s velikim interesom prate i druge udruge u Hrvatskoj koje

imaju iste planove. Isto tako polako se budi i proizvodnja ekološkog

ekstradjevičanskog ulja (obitelj Rojnić –Pula ).

Uspijesi s našim sortama nisu ostavili ravnodušne niti naše suparnike ( posebno

talijane) koji već podižu kolekcije s našim sortama ( Vivaismo oleicolo di Pesca kraj

Firence) kao matičnjake za proizvodnju sadnica ali isto tako strahujemo i od

pokretanja postupka zaštite naših sorata s njihove strane. O ovome je od naše strane i

od strane udruge Agroturist iz Vodnjana obavijesšćen Ministar PŠVG- gospodin

Petra Čobanković.

Vrednovanje poljoprivrednika

Glavnina maslinara od Konavala do Istre vraća se svojim autohtonim sortama u

proizvodnji ekstradjevičanskih maslinovih ulja. Posebnu naklonost u ovom projketu

imali smo i imamo od maslinara iz udruge Oblica, udruge Naška, udruge Vela Luka,

Udruge Agroturist iz Vodnjana. Udruge Agroturist iz Jelse na otoku Hvaru.

17

Posebnu zahvalnost dugujemo podupirateljima ovog projekta: udruzi Agroturist iz

Vodnjana i Grad Vodnjan , obitelj Anzulović iz Jelse na Hvaru koja nam je osigurala

prostor za smještaj opreme.( mini linija) , Županije Primorsko –goranske. Županije

Istarske , Grad Dubrovnik , Gad Mali Lošinj, nacionalni parka Telašćica na Dugom

Otoku, Grad Bale, .

Interes ovih podupiratelja je zapravo zasnovana na interesu njezinih maslinara koji

ubrazano kreću u obnovu maslinarstva , koliki je njihov interes najbolje govori

podatak iz sufinanciranja gdje su nam do sada za ovaj projekt osigurali 175 000,00 kn

a želja im je nastaviti suradnju. i dalje.

Udruge maslinara iz Vela Luke i Vodnjana podnijele su prijavu i u postupku je

provedba zaštite izvornosti njihovih ulja na bazi autohtonog sortimenta. ( Lastovka ,

Buža, Rošiola, Karbonaca, Moražola, Drobnica i Oblica)

Većina drugih udruga s veoma velikim interesom prate ova događanja i stvaraju

slične planove u bliskoj budućnosti.

Kvantitativni podaci

Od ukupno istraživanih 164 fenotipova izvojili smo 33 s posebno interesantnim

gospodarskim svojstvima i to porejonima.

Istra – 13 fenotipa.

Srednja dalmacija ( Zadar s otocima do Benkovca u zaleđu) - 12 fenotipa.

Područje Kaštela (Zaleđe Splita )- 2 fenotipa

Južna dalmacija i Dubrovnik – 6 fenotipa

Kvalitativni podaci

1. Otpornost na bolesti , štetnike, posolicu i studen - 10 fenotipova

- Galka( masnjača, kostiljača, ) otporna na studen i posolicu

- Verunka –Verunić –, nema uboda maslinove muhe

- Lavdara, nema uboda maslinove muhe

- Aserija- , autifertilna, otporna na studen

- Bibinje 1- Otporna na niske temperature, bolestii štetnike.

18

- Pendolino – klon, vrlo otporan na posolicu

- Picholen (tako nazvana jer sliči francuskoj sorti Picholen )

Vrlo otporna na hladnoću, Autofertilna , redovita rodnost

- Bibinje 2 – otporna na bolesti, štetnike i niske temperature.

- Bjelica – Vodnjan – do sada nepoznata otporna na maslinovu muhu.

2. Kvaliteta ulja : 16 fenotipova

- Vodnjanska buža ženska

- Karbonaca

- Moražola

- Rošinjola

- Žižolera

- Oblica

- Plominka

- Lastovka

- Istarska bjelica

- Tipovi iz Istre ( 4) slični Istarskoj bjelici

- Bjelica iz Vižinade

- Uljarica

- Mezanica

- Buža fenotip s gukama

3. Autofertilne sorte

- Bjelica – fenotip Vodnjan

- Aserija- ,

- Sjemenjak (od Kolege)

- Pinjola

4. Konstantna rodnost - 1 fenotip

Oblica iz Kaštela (Fenotip 1)

5. Kasno dozrijevanje bez jačeg opadanja plodova 2 fenotipa

Oblica iz Kaštela (Fenotip 2)

Buža kasna

19

Dodatna zapažanja na projketu u svezi kvalitete ulja.

-naša istraživanja kemijskog sastava maslinovog ulja na više lokacija kod više

sorata kroz period od više godina u ovom projektu govore o velikom utjecaju suše na

kvalitetu ulja. Primjerice 2003. godine bilježila se ekstremna suša , ukupna količina

polifenola u uljima bila je višestruko veća kod istraživanih sorti, Buža , Istarska

bjelica, ... u odnosu na normalnu godinu. Sama pojava ovako visoke koncentracije

polifenola izaziva pojačanu gorčinu i pikantnost u njihovim uljima te ulja postanu

neharmonična i utjecaj sorte više nije presudan jer su sva takva ulja slična. Temeljem

ove spoznaje preporučujemo uvođenje navodnjavanja gdje god je to moguće jer time

ublažavamo ove negativne utjecaje na kvalitetu maslinova ulja ali i značajno

podižemo urod ( za oko 25 %) i što je posebno važno omogućavamo izražajnost

specifične organoleptike vezane za sortu.

Veliki broj sorata iz Dubrovačkog zaleđa i južnih elafita nije dovoljno istražena no

prema iskustvu sa susrteta s maslinarima neke već sada odskaču i pokazuju dobra

gospodarske osobine.kao Bjelica ( Dubrovačaka), Mezanica i Uljarica.

Zaključci

1. U projektu je ukupno obuhvaćeno 164 fenotipova potencijalnnih

autohtonih sorti maslina i njihovih tipova od Konavala do Istre.

2. Kapitalna otkrića u projektu – jesu fenotipovi:

b. Oblica koja redovito rodi,

c. Oblica koja redovito rodi i mjesec dana ranije dozrijeva ,

d. Buža otporna na bolest (Cycloconium oleaginum) paunovo oko i sa

značajno višim randmanima ulja u plodu

e. Bibinje 1 - otporna na glavninu bolesti i štetnike te izuzetno otporna

na niske temperature ( stara stabla kod kojih nije zabilježena niti

pozeba jednogodišnjih mladica u godinama velike pozebe 1929. 1957.

1985. kada su stradavala kompletna stabla maslina - svjedočanstva

dipl. ing Joško Kolega)

3. Od istraživinah sorata, ulja Buže, Oblice , Levantinke, Lastovke ,

Karbonace, Istarske bjelice, ušla u katalog najboljih ulja svijeta na

20

međunarodnoj smotri u Rimu 2007.

4. Od istraživanih sorata i tipova iz ovog projekta prema prikupljenim podacima

s terena ( udruge maslinara) i vlastitim istraživanjima možemo već sada

proglasiti od posebnog gospodarskog značenja u proizvodnji maslinova ulja

sorte i tipove: Buža , Moražola , Rošinjola, Karbonaca , Žižolera, Plominka ,

Oblica, Lastovaka, Levantinka, Slataka, Naška, Starovjerka, Slimjača,

Dubrovačka bjelica, Mezanica, Uljarica,

5. Sorta Žižolera zastupljena sa samo 20 stabala na području općine Vodnjan

svojim uljem postala šampionom sortnih ulja Vodnjana 2007.

6. Prema dosadašnjim analizama DNA zaključujemo potencijalnu sličnost među

slijećim sortama :

- Istrijanka i Slivnjača ( obije Mali Lošinj)

- Lumbardeška i Oblica iz Dubrovnika

- Bjelica ( Dubrovnik) i Paštrica ( Pelješac)

- Zuzorka, Uljarica ( obije Dubrovnik) i Vrtunščica ( Vela

luka)

- Dubravka i Želudarka ( Dubrovnik)

- Starovjerka, Slatka , Plominka , Črnica istarska i Crnica

dubrovačka

- Rošinjola i Rovinješka ( zapadna obala Istre)

7. Kako smo u ove tri godine istraživanja tek ušli u ovu problematiku i došli do

prvih rezultata , veći dio istraživanja je zapravo pred nama te se nadamo

nastaviti u budućim projektima.

D E K A N : Glavni istraživač na projektu:

Prof.dr.sc. Davor Romić Prof.dr.sc. Đani Benčić

21

22