Umjetnika akademija Sveuilita u SplituOdsjek: Likovna kultura i
likovne umjetnostiGodina studija: 2012/2013.Semestar: II.
RIMSKE TERMESeminarski rad
Naziv kolegija: Povijest umjetnosti starog vijekaNositelj
kolegija: Tea Katuneli, via predavaicaStudent/ica: Daniel
Milanovski
Split, 14. Lipnja 2013.
1.
UVOD......................................................................................................................32.
ZNAAJ, SVRHA I POVIJESNI RAZVOJ
TERMI..............................................43. TLOCRT
RIMSKIH
TERMI...................................................................................64.
DIOKLECIJANOVE
TERME................................................................................95.
KARAKALINE
TERME........................................................................................116.
TRAJANOVE
TERME..........................................................................................137.
ZAKLJUAK.........................................................................................................148.
LITERATURA.......................................................................................................15
1. UVODRimljani su kroz cijelu povijest predstavljali mo,
kulturu i demokraciju. Stvaranjem svojeg carstva i irenjem ne samo
na Europu nego i na Afriku i Aziju, irili su i svoju kulturu,
praktinost i umjetnost. Tako je jedna od glavnih osobina rimske
umjetnosti tenja velianstvenou kao znamenjem moi. Impozantnost i
vrstina ispred elegancije i ljupkosti, umjetnost koja se bavi
potrebama velikog mnotva te upravo zato graditeljska i
arhitektonska djela svojom originalnou i monumentalnou uvelike
zasjenjuju ona u kiparstvu i slikarstvu. Iako mnogi kau da je
rimska kultura tek nastavak grke kulture ili da je kopija grke
kulture, ipak im ne moemo zanemariti injenicu da su uvelike
utjecali na razvoj kuture, socijalnog ivota, graevinarstva,
slikarstva, kiparstva, i openito napredak u svim aspektima
ivota.
3.
2. ZNAAJ, SVRHA I POVIJESNI RAZVOJ TERMIRimska kupalita ili
Rimske terme imale su veliki utjecaj na razvoj rimske kulture i
drutva. Posjete kupalitima su predstavljale uobiajeni dnevni ritual
koji je bio doputen svim staleima drutva. Iako veina kultura smatra
da je kupanje intimna aktivnost svakog pojedinca, kupanje u starom
Rimu je predstavljala zajedniku aktivnost. Terme su bile mjesta za
vijesti i traeve, sluile su kao moderan klub, kao zborno mjesto
drutvenog ivota. Terme su mogle biti gradske i privatne, gradske su
se nalazile u centrima gradova a privatne uz carske palae, vile
urbane i vile rustike.Neki od najranijih opisa kupalita seu u
daleku Grku, a pretpostavlja se da su nastala od grkih gimnazija.
Grci su zapravo postavili temelje modernih spa kupalita. Jo u tom
davnom vremenu, Grci su koristili male kade, umivaonike i bidee za
osobnu istou. Za razliku od Grka, Rimljani su sve iznenadili
veliinom svojih kupalita. Rimska kupalita postaju centar za
drutvene i rekreacijske aktivnosti. Kako se Rimsko carstvo irilo,
tako se i ideja rimskih kupalita takoer irila Mediteranom, svim
regijama Europe ali i Sjevernom Afrikom. Paralelnom s izgradnjom
vodovoda, Rimljani su imali dovoljno vode za pie, upotrebu u
domainstvu, poljoprivredi, industriji, ali i za osobne uitke
kupanja. Vodovodi su dovodili vodu koja se kasnije grijala za
potrebe kupalita. Tada su postavljeni i temelji dananjih sauna.
Rimljani su se takoer postepeno izlagali sve veim temperaturama u
kupalitima, te su smatrali da znojenje dobro za organizam. Prema
navedenom, u kupalitima su postojale razne prostorije s razliitim
temperaturama. Prva prostorija je bila svlaionica (apodyterium). Do
svlaionice se nalazila prostorija s hladnom vodom (frigidarium),
slijedila je prostorija s toplom vodom (tepidarium) i na kraju
prostorija s vruom vodom (caldarium). Nakon prolaska kroz sve
prostorije, slijedio je povratak u hladnu sobu u kojoj se izvodila
masaa raznim aromatinim uljima. Vea kupalita su imala i sobu za
odmaranje (laconium) u kojoj je zavravao proces relaksacije.
4.
Rimska kupalita su bila raznovrsna u smislu veliine, ureenja,
izgradnje, strukture. Isto tako imali su razliite ulaze u kupalita.
S obzirom da su imuniji Rimljani imali robove, dovodili su ih sa
sobom da bi im bili pri ruci za sve njihove potrebe, a prema tome i
kupalita su imala tri razliita ulaza; za mukarce, za ene i za
robove. Veliki broj termi je imao izgraene knjinice u kojima su se
odravali satovi itanja, govornici su odravali govore, a u njima su
takoer odravani poslovni sastanci, prireivane su izlobe slika,
pjesniki recitati i mnoge druge aktivnosti. Terme su bile grijane
podnim sustavom hipokaustike(hypokausterion), tj. glinenim cijevima
ispod podova i cijevima prizidanima u zidove kojima je strujao
topao zrak iz sredinjeg loita. Prve terme u Rimu su nastale u 3.
st. pr. Kr., ali su bile jednostavne i zvale su se balnea, a ve u
4. st. pr. Kr. u Rimu su postojale 354 terme, a najpoznatije i
najvee su bile Karakaline, Trajanove i Dioklecijanove terme.
Slika 1. Rimske terme u Bathu u Engleskoj
5.
Slika 2. Raspored prostorija u rimskim kupalitima
3. TLOCRT RIMSKIH TERMIKao to je do sada navedeno, kupalita su
graena oko tri glavne prostorije: sobe sa vruom, sobe sa toplom i
sobe sa hladnom vodom. Takoer, imali su odovojena kupalita, jedno
za mukarce, jedno za ene. Na slici je nadalje prikazan tlocrt
rimskih termi u Pompejima.
6.
Slika 3. Tlocrt termi u Pompejima
7.
Rimske terme u Pompejima imale su 6 ulaza s ulice, od ega je
samo jedan bio za enski dio kupalita, a ostalih pet se odnosilo na
muki dio. Dolaskom do atrija, inae glavnog dijela termi, prolazilo
se najprije kroz male toalet. Atrij je uglavnom sluio kao glavni
trg ili kao dio u kojem su mlai mukarci izvodili tjelovjebu. U
atriju se takoer nalazila osoba koja je naplaivala ulaz u kupalite.
Prolaz je uglavnom dalje vodio do sobe za presvlaenje. Uz zidove
sobe za presvlaenje su se nalazile kamene klupice, a na zidovima su
se nalazile vjealice na koje su Rimljani vjeali odjeu koju su
skinuli. Prostorija je inae bila osvjetljena velikim staklenim
prozorom, a imala je 6 vrata. Prva slijedea prostorija je bila
prostorija s hladnom vodom (frigidarium). Nakon nje, kupai su
ulazili u prostoriju s toplom vodom (tepidaruim) ta na takav nain
pripremali tijelo za izlaganje sve veim temperaturama. U prostoriji
su bile smjetene i tri bronane klupe koje su takoer bile grijane.
Tepidarium je bila najvie ukraena prostorija; naime zidovi su
uglavnom bili crvene boje, na podu je bio izraen mozaik, a zidovi
su takoer bili ukraeni slikama.Slijedea vrata su vodila u
prostoriju s vruom vodom iji je pod bio direktno iznad pei. S jedne
strane se nalazio okrugli bazen, s druge kvadratni, a na sredini se
nalazila rupa iz koje je izlazio vrui zrak. Zbog visokih
temperatura, ova prostorija je bila jako malo ukraena. Tu su se
posluivali hrana i pie, a nakon naizmjeninog kupanja u hladnoj i
vruoj vodi, slijedila je masaa eterinim uljima i parfemima. Ostatak
termi je sluio za vjebanje mukaraca, ali tu su se nalazili vrtovi,
etalita, terase, a ponegdje ak i biblioteke.
8.4. DIOKLECIJANOVE TERMEDioklecijanove terme su najvee terme u
Rimu u razdoblju s kraja treeg i poetka 4-tog stoljea. Izgraene su
na podruju brda Viminal, najmanjeg od sedam breuljaka, a izgradio
ih je car Maksimilijan u znak poasti svom prijatelju i kolegi caru
Dioklecijanu. Od svih termi, istiu se svojom veliinom, i izgraivane
su za vrijeme tri cara.
Slika 4. Dioklecijanove termeVoda kojom su se opskrbljivale
Dioklecijanove terme prolazila je kroz akvedukt Aqua Marcia. S
obzirom na injenicu da se za vrijeme vladavine cara Dioklecijana
opskrba grada vode znaajno poveala, u to ime su i dobile ime.
9.
Prostorija s hladnom vodom se sastojala od bazena i malenih
kupki koja je bila spojena s glavnom sobom. Bazen u ovoj prostoriji
je koritena kao bazen za razgibavanje ili plivanje, a naravno i
nakon vrue kupke ili vjebanja. Uzimajui u obzir veliinu sobe,
sluila je i kao soba za druenje. Voda koja je koritena u bazenima
kasnije je ponovo koritena za ienje toaleta. Prostorija s vruom
vodom je imala pravokutni oblik, a na svakom uglu je takoer imala
osmerokutnu sobu koja je sluila kao soba za presvlaenje. Izgledom
je podsjeala na baziliku, a arhitektonska tehnika koju su koristili
stvarala je dojam veeg prostora. Du svake strane prostorije s vruom
vodom postojale su privatne prostorije za koje se vjerovalo da su
bile koritene u razliite svrhe: privatne kupke, itanje poezije, i
dr. Uz ove prostorije se vee pojam vrta, gimnastike, oputanja,
predavanja i itanja. Pravokutni hodnici koji su sas trana imali
ostave za knjige koje su koritene u danu potvruju teoriju za je u
termama postojala knjinica i da su one predstavljale znaajan dio
kulturnog ivota starog Rima.
10.5. KARAKALINE TERMEKarakaline terme su druge najvee terme na
podruju starog Rima. Izgraene su izmeu 212. i 216. za vrijeme
vladavine cara Marka Aurelija Antonina, poznatijeg pod nadimkom
Karakala. Kao i ostale terme bile su javne i otvorene za sve stalee
drutva. Isto tako, kao i ostale terme bile su zagrijana hipkaustnim
grijanjem kojie je znailo zagrijavanje zraka ispod tla i na takav
nain je zagrijavana voda. Bile su u upotrebi sve do 6. st kada su
Ostrogoti preuzeli Rimsko carstvo. Bile su ukraene poznatim
skulpturama kao to je Grki bog medicine Eskulap i skulptura
Farnekog bika. Slika 5. Grki bog medicine EskularSlika 6. skulptura
Farnenkog bika 11.Vie su sluile za zabavu nego za kupanje. Kao i
ostale knjinice u Rimu, unutar kompleksa Karakalinih termi
postojale u dvije vrste knjinica, ona u kojoj su se itali grki
tekstovi i ona u kojoj su se itali latinski tekstovi. Terme su
imale centralnu prostoriju s hladnom vodom, velike i prostrane sobe
s toplom i vruom vodom, dvije prostorije u kojima se izvodila
gimnastika i boksaki treninzi. Sjeverni dio kupalita je zauzimao
veliki bazen koji nije imao krov, ali su iznad njega bili montirani
velika bronana zrcala koja su direktno usmjeravala sunevu svjetlost
prema vodi u bazenu. Cijela konstrukcija je bila odignuta od zemlje
u visini 6 m, a taj je prostor sluio kao spremite za pei i opremu
koja je bila potrebna za zagrijavanje vode.
Slika 7. Karakaline terme
12.6. TRAJANOVE TERMETrajanove terme su sgraene 104. god. pr.
Kr. za vrijeme cara Trajana. Izgraene su na junoj strani brda
Oppian, u razvijenijem dijelu grada. Arhitekt Trajanovih termi je
bio Apollodorus. Predstavljale su rekreacijski i drutveni centar
stanovika Rima, sve do 537. godine kada su Goti doli na podruje
Rima. Ovo kupalite predstavlja pravi primjer rimske arhitekture jer
je sluilo kao model za izgradnju svih ostalih termi na podruju
carstva i svih kolonija Rimskog carstva. Unutar cijelog kompleksa
postojala je velika travnata povrina, a kao i sve terme postojale
su prostorije s hladnom vodom, toplom i vruom vodom, a takoer
postojale su prostorije za presvlaenje i gimnastiku. Odmah do
kompleksa termi postojao je cijeli sustav podzemnih putova i
temelja kojima su se sluili robovni i radnici koji su odravali
postrojenje. U podzemnom dijelu je bila cisterna koja je mogla
primiti 8 milijuna litara vode. Naknadna istraivanja ovih termi su
pokazala da su takoer imale jedan poseban dio koji je sluio kao
biblioteka. Slika 8. tlocrt Trajanovih termi 13.7. ZAKLJUAK
Sve to je bilo stvoreno u Starom vijeku na Istoku i na Zapadu,
postalo je dostupno a kasnije i poznato Rimljanima, poto su se svi
najvaniji centri starovjekovne arhitekture nali u sastavu Rimskog
carstva, te su Grka, Mezopotamija i Egipat su predali svoja
iskustva pobjednikom Rimu.
14.
8. LITERATURA:
Internet izvori:1. http://www.crystalinks.com/romebaths.html2.
http://www.paestum.de/en/pompeji.htm3.
http://rbarrywalker.blogspot.com/2012/09/a-visit-to-pompeii.html
Knjige:4. Anna Maria Liberti, Fabio Burbon; Drevni Rim, Mozaik
knjiga5. J.B. Ward-Perkins; Roman Imperial Architrcture, Yale
University Press, 1994.
15.
