Darinko Bago predsjednik Hrvatskih izvoznika

1

5.181 4.952 5.019 5.403 5.802

18.99816.559 16.035

17.72719.227

0

5.000

10.000

15.000

20.000

25.000

30.000

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

usluge - Izvoz robe - izvoz

24.179

21.511 21.05423.130

25.029

Svjetski bruto izvoz od 2014 – 2018. godine

US$ bilijuna

Izvor: Trade Map 2

Izvor: Trade Map

45%55%

Usluge

Robe

23%

77%

UslugeRobe

Izvoz usluga kao udiobruto svjetskog izvoza

Dodana vrijednost usluga kao udio dodane vrijednosti u svjetskom izvozu

Iako usluge izravno čine samo 23% svjetske trgovine, one čine 45% ukupne dodane vrijednosti u svjetskom izvozu

Izvoz usluga kao udio u svjetskom bruto izvozu i dodanoj vrijednosti, 2018

3

Udio robnog izvoza u BDP-u Svijet - Hrvatska

Izvor: UNCTAD, DZS

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

70.000.000

80.000.000

90.000.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.2017. 2018.

BDP - Svijet Izvoz - Svijet

BDP - Hrvatska Izvoz - Hrvatska

4

Izvoz i uvoz roba RH 2008 - 2018. godine

Izvor: DZS

-100.000

-50.000

0

50.000

100.000

150.000

200.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Izvoz ukupno Uvoz ukupno Saldo ( uvoz-izvoz)

u m

il. k

un

a

5

-2,0%

12,3%

-10,2%

-16,5%

-11,4%-10,0%

7,9%

4,2%

-4,9%

9,8%

5,2%

-6,6% -7,6%

6,5%

-0,7%

4,3%

10,0%

-7,9% -8,6% -9,5% -9,7%

-20,0%

-15,0%

-10,0%

-5,0%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

Intra EU trgovinska bilanca robama Extra EU trgovinska bilanca robama

Izvor podataka: EUROSTAT

Saldo Intra EU i Extra EU trgovinske bilance robama, u % BDP-a; 2018. godine

6

Izvoz i uvoz roba RH - zemlje EU 2010 - 2018.godine

Izvor: DZS

66.367 74.842 88.483 92.440 99.819 109.812 114.683 127.496 137.652

-26.744 -32.210

-46.377 -47.625 -49.292 -51.327 -53.056-59.627 -63.463

-100.000

-50.000

0

50.000

100.000

150.000

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

u m

lnku

na

izvoz uvoz saldo

7

Izvoz i uvoz roba RH - zemlje CEFTA-e2010 - 2018. godine

Izvor: DZS

12.137

13.670

15.17014.286

15.973 15.74815.205

18.234 18.185

5.9157.169 7.796 7.418 6.870 7.722

8.79310.077 10.652

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

18.000

20.000

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

u m

ln k

un

a

izvoz uvoz saldo

8

Izvoz i uvoz roba RH – ostale zemlje 2010 - 2018.godine

Izvor: DZS

38.015 38.986 25.620 19.708 23.984 23.207 24.999 25.741 27.912

-24.883 -23.998

-10.516-6.214

-11.385 -9.647 -9.068-7.241

-12.372

-30.000

-20.000

-10.000

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

u m

ln k

un

a

izvoz uvoz saldo

9

Saldo izvoz-uvozza karakteristične djelatnosti

Izvor: DZS

u mln kuna

2012. 1013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.Ukupno

2012.-2018.

drvna industrija 1.534 1.723 2.361 2.527 2.466 2.555 2.738 15.904

namještaj 158 460 723 689 533 161 -591 2.133

metalni proizvodi -4.028 -4.194 757 1.005 1.437 1.078 814 -3.131

koža 9 -944 -1.465 -1.040 -1.739 -1.539 -1.348 -8.066

odjeća -538 -698 -1.405 -1.613 -2.109 -2.307 -2.789 -11.459

farmacija -1.733 -1.839 -2.207 -2.008 -2.618 295 -2.004 -12.114

koks, el. energija, plin -3.419 -2.053 -3.666 -3.441 -1.969 -863 335 -15.076

kemikalije -5.686 -5.524 -5.616 -6.096 -6.602 -6.881 -7.020 -43.425

prehrana -5.157 -5.967 -6.174 -6.421 -5.898 -7.145 -8.043 -44.805

10

RH – izvoz/uvoz 2012 - 2018.godine

Izvor: DZS

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.Indeks

2018/2012

Izvoz kuna (mlrd) 72.380 72.595 79.099 87.772 92.763 104.601 107.913 149,1

Vrijednosti u EUR (mlrd) 9.629 9.589 10.369 11.528 12.317 13.983 14.543 151,0

EUR/tone 726,7 650,9 682,6 712,9 719,8 783,2 827,3 113,8

Uvoz kuna (mlrd) 121.899 125.052 130.673 140.748 148.475 163.313 176.216 144,6

Vrijednosti u EUR (mlrd) 16.214 16.528 17.129 18.482 19.712 21.808 23.748 146,5

EUR/tone 1.050,8 1.049,3 1.121,0 1.091,8 1.077,5 1.152,6 1.197,9 114,0

av. EUR-o/kune 7,51 7,57 7,63 7,61 7,53 7,46 7,41 98,7

11

Izvoz i uvoz roba i usluga Hrvatske i zemalja usporedivih značajki, kao % nacionalnog BDP-a

Izvor: Eurostat

2018.

46,2 47,9

64,5

78,8 75,2

51,258,9

82,386,5

55,3

41,6

85,2

97,3

-20,0

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

izvoz roba i usluga uvoz roba i usluga saldo trgovinske bilance

kao

% B

DP

-a

12

Broj poduzeća ukupno RH/Izvoznici

Izvor: FINA

89.656 91.32096.758 98.530 97.254

101.191 104.470 106.569114.483

120.081

131.117

11.794 11.135 12.035 12.479 12.430 13.321 14.405 15.385 17.306 18.532 19.594

0

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

140.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

RH Izvoznici

Broj zaposlenih ukupno RH/Izvoznici

Izvor: FINA

933.625889.396

859.808 851.386 829.874 830.928 830.116 838.584 853.979882.884

942.020

479.369436.738 430.385 425.441 419.731 420.562 423.462 435.560 431.320 450.650

486.274

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

900.000

1.000.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

RH Izvoznici

Prihodi od prodaje proizvoda i usluga RH/Izvoznici

Izvor: FINA

641.136

555.912 542.321564.888 553.963 558.254 561.034

581.232 580.190626.009

697.392

404.272

339.299 342.185360.996 359.353 358.267 357.398

381.712 378.989414.980

466.772

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

700.000

800.000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

u m

lnku

na

RH Izvoznici

Bruto investicije u novu i rabljenu dugotrajnu imovinu (milijarde kuna)

73,161,1

42,1 41,7 39,4 40,3 41,1 41,8 44,3 46,7

10,7

6,3

6,2 4,94,7 4,8 5,5 4,6

4,25,9

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Nova dugotrajna imovina Rabljena dugotrajnu imovinu

83,7

67,5

48,3 46,644,1 45,1

46,6 46,4 48,652,6

Izvor: DZS

mili

jard

e k

un

a

Izvor: DZS

SažetakRH/Izvoznici za 2018. godinu

Izvor: FINA

15%

52%64% 67% 68% 70%

85%

48%36% 33% 32% 30%

Broj poduzeća Broj zaposlenih Investicije Prihodi od prodaje Dobit Ulaganja u razvoj

Izvoznici RH

19.594

131.117

510.506

24.288 28.239984.236

15.550

697.392

466.772 19.091

1.331

934

mln kuna

17

Broj zaposlenih po poduzeću

Izvor: FINA

10,4 9,7 8,9 8,6 8,5 8,2 7,9 7,9 7,5 7,4 7,2

40,639,2

35,834,1 33,8

31,629,4

28,3

24,9 24,3 24,8

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

RH Izvoznici

18

• Slabljenje gospodarske pozicije SAD-a i zemalja EU

• Jačanje gospodarske snage G20

• Smanjivanje utjecaja banaka i rast utjecaja fondova na gospodarstvo svijeta

• Jačanje političkih napetosti između SAD-a – Rusije – Kine

• Nestabilnosti cijelih regija

• Snažno jača ideja protekcionizma

• Jača ideja državnog intervencionizma i reprivatizacije

• Digitalizacija osigurava revolucionarne promjene u gospodarstvu ali i u društvu u cjelini

Samo neka od obilježja svijeta u kojem hrvatski izvoznici posluju

19

Uvoz elektronike i strojeva prije i poslije tarifa - SAD

Izvor: IMF, 2019 20

Očekuje se da će rast električnih vozila smanjiti trgovinu auto-dijelovima i naftom

Traditional/gasoline cars

Electric vehicles (EVs)

Reduction in vehicle parts trade

Moving parts of

Total global car parc1 %; million cars

a

traditional

powertrain

100%= 1,239 1,567

8%

Moving parts

of an EV

powertrain

100% 92%

2016 2030F

Total

global

car sales

%; million

2017

2030F

1%

17%

99%

83%

100% =

79

93

Estimated trade effects by 2030

Up to $69B annual reduction in oil trade

~10% reduction

in vehicle parts trade

1 Refers to the total of all

registered cars on the road. NOTE:

Figures may not sum to 100%

because of rounding.

21

Većina razvijenih gospodarstava izgubila je proizvodna radna mjesta od 1990-ih.

Izvor: preuzeto iz McKinsey Global Institute

Manufacturing employment Index: 100 = 1997

140

130

120

Manufacturing

employment

% of manufacturing

over total economy,

2016

110

% change

since 1997

Value

added

Employ-

ment

100

90

80

70

60

0 1985 90 95 2000 05 10

2016

Germany

Italy

United

States

France

Japan

United

Kingdom

-3

-15

-23

-24

-25

-39

20 19

15 19

12 9

10 10

18 17

9 9

SOURCE: The Conference Board, OECD; International Labor Comparisons program, May 2017; McKinsey Global Institute analysis

22

Izvor: preuzeto iz WTO, GLOBAL VALUE CHAIN DEVELOPMENT REPORT 201923

Udio u svjetskom BDP-u2006. godine i 2016. godine

Izvor: Eurostat

27,3 28,5 5,4 8,3 17,6 12,9

24,6 21,8 14,8 6,5 18 14,3

-2,7% (-10%) -6,7% (-23%) +9,4% (174%)

%

24

30 32 3123

31 30

21

18

2011

10

8

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1995 2007 2017 2030(projekcija)

Amerika

Europa

Asia-Pacifik

73

62

49

2 410

165

6

8

10

77

9

9

35

5

7

3

4

6

8

1995 2007 2017 2030(projekcija)

Kina Razvijena Asia bez Kine

Razvijena Amerika Razvijena Europa

Ostatak razvijenog svijeta

19

27

51

38%

Udio razvijenih gospodarstava u globalnoj potrošnji po regijama

Udio ekonomija u razvoju u globalnoj potrošnji po regijama

Izvor: McKinsey Global Institute

81

25

Državna zabrana preuzimanja poduzeća od strane stranih konkurenata mora

se i u budućnosti temeljiti na strogim uvjetima, a isto je moguće samo ako je

neophodno kao obrana od rizika za nacionalnu sigurnost uključujući i

područje ključne infrastrukture.

„The state prohibition of company takeovers by foreign competitors must be

based on strict requirements in future too and may only happen if this is

necessary to defend against risks to national security, including the area of

critical infrastructures.”

Izvor: preuzeto iz NATIONAL INDUSTRIAL STRATEGY 2030. Peter Altmaier 26

Kada se pokušaji preuzimanja fokusiraju na tehnologiju i inovacijsko vodstvo, a

ne na praćenje državnog interesa na području sigurnosti, prvenstveno je

zadatak njemačkog privatnog sektora i njegovih dionika da spriječe takva

preuzimanja odgovarajućim ponudama. U tim slučajevima, država može

ponuditi ohrabrenje i podršku.

„Where takeover attempts concern technology and innovation leadership rather

than primarily following the state interest in security, it is above all a matter for

the private German sector and its stakeholders to prevent such takeovers by

suitable bids. In these cases, the state can provide encouragement and support.”

Izvor: preuzeto iz NATIONAL INDUSTRIAL STRATEGY 2030. Peter Altmaier 27

Samo u izuzetno važnim slučajevima država može biti kupac dionica i samo tijekom

ograničenog razdoblja. Sve u svemu, udio države se dugoročno ne smije povećati, zbog čega

se razmatra uspostava nacionalne ustanove za sudjelovanja čiji je zadatak redovito

izvještavati parlament o opsegu novog učešća. U načelu, preuzimanje novih udjela mora biti

uravnoteženo privatizacijom drugih.

„Only in very important cases should the state be able to act as buyer of shares for a restriced

period of time. All in all, the stake held by the state may not increase in the long term, however,

which is why the creation of a national participation facility comes into consideration with the

requirement of reporting to parliament on a regular basis about the extent of any participation.

Taking-over of new stakes must in principle be balanced by the privatisation of others.”

Izvor: preuzeto iz NATIONAL INDUSTRIAL STRATEGY 2030. Peter Altmaier28

Više nije pitanje kako osigurati snažniji rast hrvatskog izvoza roba i usluga

s većom novostvorenom vrijednošću

već

Kako preživjeti sve ove promjene

29

Ovi primjeri služe kao uvod u panel koji slijedi

nakon stanke

30

HVALA NA POZORNOSTI

31