Davor Marijan OLUJA - zajednica udrugahcz-zu.hr/documents2018/Davor Marjan Oluja.pdf · 2018. 4. 28. · Davor Marijan OLUJA. Nakladnik Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar

Davor Marijan

OLUJA

NakladnikHrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb

Za nakladnika:dr. sc. Ante Nazor

Urednik:dr. sc. Ante Nazor

Autordr. sc. Davor Marijan

Priloge pripremioMate Rupi}

Recenzenti:dr. sc. Nikica Bari}

dr. sc. Zdenko Radeli}stoèrni general u mirovini Anton Tus

Lektorica:Julija Barun~i} Pletikosi}

Izrada kazala:mr. sc. Ana Holjevac Tukovi}

Prijepis dokumenata:Indira Alpeza

Priprema za tisak:Kolumna d.o.o.

Tisak##

Naklada500 primjeraka

Davor Marijan

OLUJA

Zagreb, rujan 2007.

Hrvatski vojnik (gardist)

SADR@AJ

Rije~ urednika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7

Oluja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29

Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148

@ivotopis autora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150

Prilozi (pripremio prof. Mate Rupi}) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153

Kazalo imena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .424

Kazalo mjesta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .430

5

Knin (tvr|ava), 6. kolovoza 1995. (autor fotografije: Alem Hadìegri})

Vojno-redarstvena operacija “Oluja” zasluùje da, me|u ostalim, bude prezentiranaovakvim radom. To je najpotpuniji i najcjelovitiji prikaz “Oluje” koji sam do sadapro~itao.

Iz recenzije stoèrnog generala Antona Tusa

RIJE^ UREDNIKA

Zna~aj oslobodila~ke vojno-redarstvene operacije Oluja za sudbinu Hrvatske izniman je.Pobjedonosnom Olujom Hrvatska je u kolovozu 1995. uspje{no privodila kraju jednovrlo dramati~no razdoblje svoje povijesti, zapo~eto oruànom pobunom Srba u

Hrvatskoj i teroristi~kim djelovanjem srpskih ekstremista od kolovoza 1990., kao uvodom uotvorenu agresiju na Republiku Hrvatsku, koju su od srpnja 1991. izvr{ile Oruàne snageSFRJ (JNA i Teritorijalne obrane Srbije, Crne Gore i BiH), odnosno Srbija i Crna gora tesrpske paravojne, uglavnom pro~etni~ke, postrojbe. Slobodno se moè re}i da je o ishoduOluje ovisio opstanak Hrvatske u me|unarodno priznatim granicama i da bi neuspjeh teoperacije za teritorijalnu cjelovitost RH imao kobne i trajne posljedice. Danas, 12 godinanakon pobjede Hrvatske vojske i policije te{ko je i zamisliti svu dramati~nost odluke opokretanju Oluje, s obzirom na to da Hrvatska vjerojatno nikad vi{e ne bi dobila priliku daokupirani teritorij vrati u svoj ustavno-pravni poredak.

Iako hladna, znanstvena ra{~lamba moè pokazati da operacija Oluja zbog niza problemau njezinoj pripremi i izvo|enju nije bila tako besprijekorna kakvom je neki prikazuju, {to jei razumljivo s obzirom na okolnosti u kojima se provodila i na brojnost mobiliziranogaljudstva, za ve}inu Hrvata i gra|ana ostalih narodnosti koje ìve u Hrvatskoj i smatraju jesvojom domovinom, ona je veli~anstvena. Prije svega zbog njezina rezultata – osloba|anjaokupiranoga teritorija Republike Hrvatske te spa{avanja od sigurne smrti tisu}e ljudi uBiha}u. To je razlog zbog kojeg ni primjedbe vojnih analiti~ara i povjesni~ara o nedostacimau provedbi Oluje ne mogu dovesti u pitanje njezin uspjeh. Posebice jer pri dono{enju kona~neocjene o razini uspje{nosti Oluje treba uzeti u obzir da je tako sloènu operaciju izvela vojskakoja je stvorena u kratkom roku i ustrojavana u ratnim uvjetima, nakon {to se 1991. Hrvatskaobranila od agresije nadmo}nih srpskih snaga i potpune okupacije u cilju stvaranja tzv. VelikeSrbije. Oluja je zapravo kruna hrvatskog Domovinskog rata i potvrda vojnog umije}ahrvatskih ~asnika, do~asnika i vojnika, odnosno njihove hrabrosti i odlu~nosti, teorganiziranosti i sposobnosti za primjenu znanstvenih dostignu}a, ali i za improvizaciju.Neovisno o tome je li u~inak njegove postrojbe bio manji ili ve}i, svaki hrvatski vojnik ipolicajac koji je ~asno sudjelovao u Oluji zasluùje priznanje i zahvalnost ostalih gra|anaHrvatske, koji su godinama ~ekali osloba|anje svoje domovine i zavr{etak rata.

Ta sudbonosna operacija hrvatskih oruànih snaga predmet je gotovo svakodnevnihrasprava ili komentara, no malo je radova o njoj koji su temeljeni na povijesnim izvorima, kao{to je studija Oluja dr. sc. Davora Marijana. U njoj su po prvi puta u hrvatskoj historiografiji,kronolo{ki po zbornim podru~jima Hrvatske vojske, kriti~ki prikazane priprema i tijek vojno-redarstvene operacije Oluja. Iako su u knjizi predo~eni relevantni dokumenti, upravo jenedostupnost izvora – uglavnom zbog nesre|enosti arhivskoga gradiva, ali i zbog toga {to jedio gradiva ostao kod privatnih imatelja, velik problem svima koji èle pisati o toj operaciji.Neki mo`da ne}e biti zadovoljni prezentacijom njihove uloge u Oluji, neki neposredni

7

sudionici doga|aja mo`da }e uo~iti neke pogre{ne podatke u navedenim dokumentima, {to}e postaviti pitanje objektivnosti pojedinoga izvora, odnosno njegove cjelovitosti i to~nostinavedenih podataka. Zbog toga molimo sve koji }e imati argumentirane primjedbe na sadràjstudije da ih dostave Centru, kako bi ih evidentirali i arhivirali, te u~inili dostupnim za nekunovu prezentaciju. No, bez obzira na mogu}e nedostatke, ova studija odli~an je temelj zasvaku daljnu raspravu o Oluji, tim vi{e jer je te{ko o~ekivati da se ve} prvim takvim radommoè odgovoriti na sva pitanja i probleme o tako sloènom doga|aju kakav je bila spomenutaoperacija.

Ovom studijom javnost je dobila na uvid pregled Oluje iz perspektive povjesni~ara,temeljen na trenutno dostupnim povijesnim izvorima. Autor se u njoj ograni~io na prikazsudjelovanja Zbornih podru~ja HV-a u Oluji i ne prikazuje djelovanje svake brigadepojedina~no. No, ostaje nada da }e ova studija potaknuti pisanje posebnih monografija oulozi svakoga pojedinoga Zbornog podru~ja u Oluji, u kojima }e se detaljno prikazatiangaìranje svake brigade, odnosno svake bojne unutar brigade, kao i drugih postrojbi. Nekeve} postoje (primjerice, Jak{a Ragu`, Ratni put 151. samoborske brigade HV, Samobor, 2006.;Aleksandar Boì} – Damir Gor{eta, 153. velikogori~ka brigada HV, Velika Gorica, 2002.), ave}inu tek treba napisati, da bi se potvrdio ili korigirao sadràj postoje}ih ra{~lambi.

Upravo radi {to ve}e objektivnosti, studija je, odnosno njezini djelovi – pojedina Zbornapodru~ja, dana na ~itanje cijenjenim zapovjednicima Hrvatske vojske, koji su svojimprimjedbama pridonijeli kvaliteti i objektivnosti napisanoga, pruàju}i u nekim slu~ajevima idruga~iji pogled na sadràj pojedinih izvora. Uvid u sadràj pisanog izvora i primjedbeneposrednih visokopozicioniranih sudionika doga|aja o kojem je rije~ posebno su bogatstvoove studije. Time se, uz autorovu interpretaciju pisanoga izvora, èljelo upozoriti i nami{ljenja zapovjednika, kao neposrednih sudionika doga|aja, ~ije izjave imaju posebanzna~aj. îtatelj tako moè dobiti potvrdu to~nosti pisanoga izvora, ali i uvjeriti se uneizbje`no razmimoilaènje sadràja pisanih izvora i memoarskoga gradiva, odnosno u~injenicu da isti pisani izvor o nekom doga|aju njegovi neposredni sudionici ~esto razli~itointerpretiraju. Naime, izvje{}a su ~esto pisana automatizmom i uglavnom se bave rezultatima,a manje na~inom ili obja{njenjima razloga zbog kojih su postignuti rezultati takvi kakvi jesu,tako da mogu pruìti nepotpunu sliku nekog doga|aja. Zato je, radi objektivnog prikazadoga|aja, razgovor s neposrednim sudionicima poèljan, da bi se obrazloìlo za{to je ne{toodra|eno tako kako je, a ne onako kako je bilo zami{ljeno u planovima. Dakako, u toj pri~iuvijek postoji opasnost da sugovornik bude previ{e subjektivan, uostalom kao i autori raznihizvje{}a i drugih pisanih dokumenata, a na povjesni~arima i drugim znanstvenicima je da toprocijene. Osim toga, postoji i “korektiv javnosti”, pa je vrlo va`no da se sadràj izvora(pisanih i usmenih) {to je prije mogu}e objavi, ili da se o istoj temi napravi {to je mogu}e ve}ibroj razgovora s neposrednim sudionicima doga|aja. U svakom slu~aju, poèljno je da ~itateljna jednom mjestu dobije sadràj ili interpretaciju povijesnog izvora i obja{njenje neposrednihsudionika doga|aja o kojem je rije~ u izvoru, jer se time pove}ava mogu}nost njegovarealnijeg i objektivnijeg zaklju~ivanja.

Zato zbog spremnosti na pomo} u ure|ivanju ove knjige treba zahvaliti generalima izapovjednicima Hrvatske vojske i specijalnih postrojbi MUP-a RH, kao i udrugamahrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, ~ije su korisne primjedbe pomogle {toobjektivnijem prikazu onog dijela Oluje u kojem su neposredno sudjelovali. Njihova imenanavedena su u bilje{kama, uz njihove osvrte na tekst ili navedene izvore. Posebice treba

8

zahvaliti recenzentima knjige, generalu Antonu Tusu te dr.sc. Zdenku Radeli}u i dr.sc. NikiciBari}u.

Uz spomenutu znanstvenu studiju, knjiga je oboga}ena Prilozima dokumenata o va`nimpoliti~kim i vojnim doga|ajima uo~i Oluje, koji su utjecali na njezino pokretanje (procespripajanja Srbiji i ujedinjenja tzv. Republike Srpske Krajine1 i Republike Srpske, odnosnoSrba iz Hrvatske i BiH u jedinstvenu dràvu te Biha}ka kriza), te o njezinim posljedicama(odlazak Srba s okupiranog podru~ja), koje je odabrao i za tisak pripremio vi{i arhivist MateRupi}, pro~elnik Odjela za arhivsko gradivo Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskogcentra Domovinskog rata. Navedene teme, odnosno odabrani i kronolo{ki sloèni dokumentiu njima, trebali bi pomo}i u traènju odgovora na pitanje za{to se diplomacijom i mirnimputem nije moglo rije{iti pitanje okupiranoga teritorija Republike Hrvatske, za{to se Olujavi{e nije mogla odga|ati, te za{to su tvrdnje da je hrvatsko vodstvo protjeralo Srbe iz tzv.Krajine i provelo etni~ko ~i{}enje povijesno neutemeljene. Da bi se upozorilo da pokretanjeOluje nije bio iznenadni hir hrvatskoga vodstva, ve} posljedica dugotrajnoga procesaneuspje{nih pregovora s vodstvom pobunjenih Srba o mirnoj reintegraciji okupiranogahrvatskog teritorija i nedjelotvornih poteza me|unarodne zajednice, odnosno da bi senaglasilo da se problem pokretanja Oluje ne moè ograni~iti samo na doga|aje iz srpnja ikolovoza 1995., dokumenti u Prilozima ove knjige obuhva}aju raspon od 1991. do 1995.godine. A s obzirom na to da o namjerama vodstva pobunjenih Srba iz Hrvatske da se pripojeSrbiji i da zajedno sa Srbima iz BiH stvore jedinstvenu srpsku dràvu, najbolje svjedo~edokumenti nastali djelovanjem njihovih ili njima savezni~kih (“beogradskih”) politi~kih ivojnih institucija, prire|iva~ Priloga se u odabiru dokumenata ograni~io na izvore srpskeprovenijencije. Jednako tako je i u tematskoj cjelini Priloga koja prezentira planove i pripremeorganiziranoga odlaska Srba iz Hrvatske. Mala iznimka u~injena je tek u poglavlju Priloga oBiha}koj krizi, koje radi podsje}anja na diplomatske napore hrvatskoga vodstva i uloguvelikih sila na razvoj doga|aja u Hrvatskoj i BiH zapo~inje pri~om hrvatskoga du`nosnika opregovorima za rje{avanje Prve biha}ke krize. Uz to, da bi se do~arala dramati~nost situacijeu kojoj se stanovni{tvo biha}ke enklave na{lo krajem srpnja 1995., u toj tematskoj cjelininavedeno je i nekoliko dokumenata, zapravo vapaja za neodloìvu pomo}, poslanihhrvatskom vodstvu iz opkoljenoga Biha}a.

Dokumenti o poku{ajima pobunjenih Srba iz Hrvatske da se ujedine sa Srbijom zapo~injuOdlukom o “prisajedinjenju SAO Krajine” Republici Srbiji, koju je “Izvr{no vije}e SAOKrajine” donijelo 1. travnja 1991., a dokumenti o procesu ujedinjenja Srba iz BiH i Hrvatskezapo~inju “Deklaracijom o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpskeautonomne oblasti Krajina”, donesenom 27. lipnja 1991. godine. Ukupno je navedeno 30dokumenata, koji svjedo~e o intenzivnom radu srpskih politi~ara na pripremi ujedinjenja

9

1 U svojim izdanjima Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata uglavnom se drìpravopisnog pravila o pisanju imena dràva ili politi~kih tvorevina, koje nalaè da se one samoprogla{ene inepriznate stavljaju u navodnike ili da se naglasi da su “takozvane”. No, ovom prilikom prihvatili smo autorov stav“da imena svih dràva, politi~kih tvorevina i pokreta, bili oni me|unarodno priznati ili nepriznati, legalni iliilegalni, rezultat pobune ili dogovora, prihva}eni ili odba~eni, ukratko – ’dobri’ ili ’zli’, treba pisati bez navodnika,upravo onako kako su se sami imenovali, odnosno, onako kako se navodi u povijesnim izvorima” (o tome vidi:Nikica Bari}, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., Zagreb, 2005., 13-14). Dakako, to {to u tekstu uz spomen“SAO Krajine” ili “Republike Srpske Krajine” i njezinih paravojnih formacija ne}e biti navodnih znakova ilipriloga “takozvana”, ne zna~i da autor okupirano podru~je Republike Hrvatske na kojem su pobunjeni Srbiuspostavili svoju vlast i proglasili paradràvnu tvorevinu smatra legitimnim dràvnim subjektom. Naprotiv.

Srba iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (odnosno iz tzv. Republike Srpske Krajinei Republike Srpske) u jedinstvenu srpsku dràvu. Tako su kronolo{ki navedeni “Protokol osuradnji izme|u Vlade RS i RSK” (Banja Luka, 22. rujna 1992.), “Deklaracija o ujedinjenjuskup{tina RSK i RS” (Prijedor, 31. listopada 1992.), “Odluka o konstituiranju Narodneskup{tine RSK i RS” (Banja Luka, 24. travnja 1993.), “Prijedlog Narodne skup{tine RS iSkup{tine RSK Narodnim skup{tinama Srbije i Crne Gore za ujedinjenje u jednu dràvu”(18. kolovoza 1994.), “Odluka Skup{tine RSK o davanju suglasnosti za Ustavni zakon oprivremenom ustavnom ure|enju ’Ujedinjene Republike Srpske’” (Knin, 29. svibnja 1995.)i drugi dokumenti koji pokazuju da su Srbi iz Hrvatske i BiH nastavili pripremati akte zaprogla{enje “Ujedinjene Republike Srpske” i nakon poraza u operaciji Bljesak (svibanj 1995.),te da je taj proces, na korak od ostvarenja, prekinula Oluja.

Dokumenti o Biha}koj krizi, izazvanoj napadima Srba iz BiH i Hrvatske na UN za{ti}enuzonu Biha} zapo~inju memoarskim gradivom – sje}anjem generala Kre{imira ]osi}a napregovore u SAD-u s ameri~kim politi~kim i vojnim du`nosnicima, koji su rezultiralipokretanjem operacije hrvatskih snaga Zima ’94 i rje{avanjem Prve biha}ke krize. Nakon toganavedena su 44 dokumenta, uglavnom srpske strane, o doga|ajima oko Biha}a – od 27.listopada 1994. do 3. kolovoza 1995., koji pokazuju da je Biha} u srpskim planovima bioiznimno vaàn cilj, kojega zbog ìlavog otpora 5. korpusa Armije BiH nije bilo mogu}e lakoostvariti. Pri tome, dokumenti svjedo~e da srpski stratezi nisu birali sredstva za osvajanjeBiha}a, pa su proveli i tajnu operaciju s ciljem da uporabom biolo{kih sredstava za trovanjeprehrambenih proizvoda, koje su krijum~arenjem dopremali u Biha}, izazovu masovnooboljenje boraca 5. korpusa i njihovo izbacivanje iz stroja.

U tre}oj tematskoj cjelini prikazani su planovi pobunjenih Srba o evakuaciji stanovni{tvas okupiranoga teritorija Hrvatske. Me|u 22 dokumenta koji pokazuju da su planovievakuacije u slu~aju napada HV-a, kakva je provedena u Oluji, postojali ve} od 1993., nalazise i “Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovni{tva iz op}ina Benkovac,Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu”, donesena u popodnevnim satima 4.kolovoza 1995. u Kninu.

Na kraju Priloga posebno je naveden sadràj tzv. Plana Z-4, koji pobunjeni Srbi uHrvatskoj nisu htjeli ni razmotriti, te sje}anja predstavnika me|unarodne zajednice koji susudjelovali u poku{aju provedbe toga plana. Njihove izjave o na~inu odbijanja vodstva Srbau Hrvatskoj da ponu|eni Plan prihvate kao platformu za razgovore jasna su potvrda da jesvaki poku{aj mirne reintegracije okupiranih podru~ja u ustavno-pravni poredak RH zbogisklju~ivosti srpskih vo|a bio uzaludan.

Za spomenute Priloge dokumenata moè se re}i da su izravan i argumentiran odgovor napitanja za{to vojna opcija naàlost nije imala alternativu i za{to hrvatsko vodstvo Oluju vi{enije moglo odga|ati, te na pitanje tko je odgovoran za odlazak u izbjegli{tvo hrvatskihgra|ana srpske nacionalnosti uo~i i tijekom Oluje. Dramati~no stanje obrane Biha}a, ~iji bipad znatno, gotovo odlu~uju}e pobolj{ao poziciju srpskih snaga, odbijanje svih mirovnihinicijativa – i Vlade RH i me|unarodne zajednice, ~ak i “Plana Z-4” koji je Srbima uHrvatskoj predvidio iznimno {iroku autonomiju, te ve} od 1991. neprekidan rad Srba izHrvatske i BiH na stvaranju jedinstvene srpske dràve na okupiranom prostoru RH i BiH –“Ujedinjene Republike Srpske”, koji je upravo pred Oluju u{ao u zavr{nu fazu dono{enjazajedni~kog Ustava, jasno pokazuju koliko su neuvjerljive tvrdnje da je Hrvatska poùrila svojnim rje{enjem i da je trebalo ostaviti jo{ vremena za pregovore.

10

S obzirom na iskustvo cjelokupnoga procesa pregovora o mirnoj reintegraciji okupiranogahrvatskog teritorija u ustavno-pravni poredak RH, zaista je te{ko argumentirano objasnitipretpostavku da bi pobunjeni Srbi, da su uspjeli osvojiti Biha} i u strate{kom smislu bitnopopraviti svoju vojnu poziciju prema Hrvatskoj, pristali na pregovore o mirnoj reintegraciji.Uz brojne dokumente, od kojih su neki navedeni i u Prilogu ove knjige, tome u prilog govorii intervju zapovjednika SVK general-potpukovnika Mile Mrk{i}a povodom Vidovdana 28.lipnja 1995., u kojem je pripadnicima SVK zaèlio da “naredni Vidovdan do~ekaju ujedinjeni– u jednoj srpskoj dràvi” (Vojska Krajine, br. 11, Jul, 1995., str. 24).

Izniman zna~aj Biha}a, ~iji bi pad vjerojatno imao presudne posljedice za kona~an ishodrata, potvr|uje i veliko zanimanje medija za Biha}ku krizu. Po~etkom kolovoza 1995. Biha}je kao “klju~ u ratovanju i daljnjem razvoju doga|aja u BiH i Hrvatskoj” spominjan i usrbijanskom tisku, u kojem je takav zaklju~ak poja~an citatima iz stranih medija. Primjerice,prema pisanju The Independenta pad biha}ke za{ti}ene zone (u ruke bosanskih Srba) bio bi“kolosalan i mo`da smrtonosan udar ~itavoj operaciji UN-a” (“Sedma vojska”, Nin, br. 2327,4. 8. 1995.,10-11). Prema tome, situacija na terenu krajem srpnja 1995. jednostavno jenalagala ili bezuvjetan pristanak pobunjenih Srba u Hrvatskoj na trenutnu reintegraciju uustavno-pravni poredak RH ili vojnu akciju hrvatskih oruànih snaga.

Dakako, osim vojno-strate{kih razloga uzrokovanih Biha}kom krizom, na odlukuhrvatskih vlasti da ubrza proces vra}anja okupiranih prostora pod svoj ustavno-pravniporedak, ~ak i pod cijenu novoga rata, utjecali su i gospodarski razlozi, koji nisu prezentiraniu ovoj studiji. Hrvatsko gospodarstvo bilo je znatno pogo|eno srpskom agresijom iokupacijom dijela Republike Hrvatske, posebice prekidom komunikacijskih pravaca izme|usjevera i juga Hrvatske preko Knina te ~injenicom da je oruàna pobuna Srba i agresija naHrvatsku uni{tila mnoge gospodarske objekte. Odugovla~enje postoje}eg stanja i odga|anjereintegracije okupiranog teritorija svakim danom donosilo je nove gubitke, a nepovratnoodnosilo znatne mogu}e prihode, prije svega od turizma. Pitanje je koliko bi hrvatskogospodarstvo jo{ moglo izdràti takvo stanje, posebice s obzirom na brojne prognanike iizbjeglice o kojima je Hrvatska morala skrbiti, a kojima je odga|anje povratka svakodnevnouzrokovalo nove frustracije, prijete}i izbijanjem nemira. S obzirom na to, moè se postaviti ipitanje kako bi hrvatska vlast objasnila desecima tisu}a prognanika i ve} dobranonezadovoljnih i frustriranih hrvatskih gra|ana, koji su od 1991. ~ekali na povratak svojimku}ama, da }e jo{ jednu zimu provesti u progonstvu i da rje{enje o povratku trebaju pri~ekatijo{ tko zna koliko?

Autor se u studiji osvrnuo i na jedno od najintrigantnijih pitanja vezanih uz Oluju: jesu lipobunjeni Srbi okupirano podru~je Republike Hrvatske (UNPA sektori Sjever i Jug)napustili svojevoljno ili su protjerani, odnosno je li Hrvatska s operacijom Oluja provelaetni~ko ~i{}enje pobunjenih Srba? Zaklju~ak da je masovni odlazak Srba iz Hrvatske tijekomoperacije logi~an i da je bio organiziran od vlastitoga vodstva, {to zna~i da HV nije ni moglaprovesti “etni~ko ~i{}enje”, temelji se na povijesnim izvorima. Neki od dokumenata tzv. RSKkoji govore o tome da je odlazak Srba s okupiranoga podru~ja u Oluji planiralo i provelopoliti~ko i vojno vodstvo pobunjenih Srba navedeni su u Prilozima knjige, a u prilog tomegovore i svjedo~enja Srba izbjeglih iz Hrvatske.

Jednako tako, i pregled srbijanskog tiska iza{log neposredno nakon Oluje potvr|uje da jeza odlazak srpskoga stanovni{tva iz Hrvatske tijekom Oluje odgovorno politi~ko i vojno

11

vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj.2 Mnoga pitanja i komentari u srbijanskom tiskuupu}uju na zaklju~ak da su tamo{nji novinari, ali i javnost, smatrali da je za stradanje srpskoganaroda u Hrvatskoj odgovorno “kraji{ko vodstvo”: Za{to krajinsko rukovodstvo nije na vremeprihvatilo mir, ako ve} nije moglo da izdrì rat? Ko je zaista, doneo naredbe o povla~enju narodai vojske? Ako su ve} bili dovoljno samostalni da odbiju mirovne predloge, sugestije i zahteve u tomsmeru iz Beograda, za{to se onda nisu branili? – samo su neka od pitanja u srbijanskom tisku.Srpska javnost je od “kraji{kog rukovodstva, koje nije beàlo na za~elju kolone” traìlaodgovor na pitanje: Za{to je i po ~ijem savetu odlu~ilo da pokrene stotine hiljada stanovnikaprema Srbiji? (Zoran Jev|ovi}, “Beànje na ~elu kolone”, Ve~ernje novosti, 16. VIII. 1995.).

Zapravo, ve} prvog dana Oluje u jugoslavenskom tisku pojavila se osuda pona{anja“rukovodstva RSK”, zato {to je opravdanje za poraz traìlo u navodnoj prodaji od straneBeograda, a ne u “vrlo krutom i nelojalnom odnosu prema Srbiji”: Oni pri~aju neku pri~ukako }e ujediniti sve srpske zemlje, onda im zagusti, pa pozivaju Srbiju u pomo}. Srbija im je dalaoru`je, poslala im je zapovjednika da ih organizira. Re~eno im je da pregovaraju s Hrvatskom itako pacificiraju situaciju. Ne! Oni su od toga htjeli veliki spektakl, nebesku dramu. Me|utim,Hrvati su im sada u{li u dubinu, odsjekli ih; tako gube i diplomatske pozicije i ulog im je dalekomanji (“Pakao na Drini”, Monitor, Crnogorski nezavisni nedjeljnik, br. 250, 4. 8. 1995., 8-9).

Govore}i u medijima, sami du`nosnici tzv. RSK me|usobno su se optuìvali ili pravdalisvoje odluke i time zapravo priznali svoju odgovornost. Primjerice, posljednji “predsjednikvlade RSK” Milan Babi} izrazio je zaprepa{tenje ~injenicom “da su G[ SVK i predsednikMarti} naredili op{tu evakuaciju stanovni{tva i povla~enje vojske” (“Povla~enje umestoborbe”, Ve~ernje novosti, 9. VIII. 1995.). Prozvani Milan Marti} te je navode opovrgnuo,ustvrdiv{i da je samo izdao naredbu o sklanjanju stanovni{tva u okolna sela, a da o povla~enjuvojske “nije bilo ni re~i” (“Nisam naredio povla~enje vojske”, Politika, 13. VIII. 1995.).Dodu{e, njegovu izjavu o sklanjanju stanovni{tva samo u “okolna sela” demantira pismo“ministra vanjskih poslova RSK” Milivoja Vojnovi}a od 5. kolovoza, upu}enoglasnogovorniku UNPROFOR-a Juriju Mijahotniku, kojim ga obavje{tava da su “VladaRSK i G[ SVK donijeli odluku o hitnoj evakuaciji djece, èna i staraca s teritorija tzv. RSK uJugoslaviju i traì pomo} UNPROFOR-a” (Radovan Kova~evi}, “Ko je doneo odluku oevakuaciji RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.).

No, svaka nejasno}a o tome tko je, kada i prema kojim mjestima zapovjedio evakuacijuotklonjena je u Beogradu 22. kolovoza 1995. na konferenciji za novinare, na kojoj su prvi putnakon pada tzv. RSK u javnosti govorili ~lanovi njezine Vlade i Skup{tine, i zapravo potvrdilida je za odlazak Srba iz Hrvatske odgovorno politi~ko i vojno vodstvo pobunjenih Srba u RH.Naime, novinarima je tada pokazana “Odluka o evakuaciji stanovni{tva iz op{tina Knin,Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac”, koju je donio “Vrhovni savet odbrane”, a potpisaoMilan Marti}. Ve~ernje novosti i Politika u izvje{taju s konferencije donose faksimil “Odluke”,prema kojoj se za borbu nesposobno stanovni{tvo trebalo izvu}i preko Otri}a u pravcu Srbai Lapca. Potpuni tekst “Odluke” objavljen je u ~lanku Radovana Pavlovi}a “Narod je iz Kninapoveo Vrhovni savet odbrane RSK” (Politika, 23. VIII. 1995.): Zbog novonastale situacijeizazvane otvorenom op{tom agresijom Hrvatske na RSK i nakon prvih po~etnih uspeha u odbrani,

12

2 Srbijanski tisak od kolovoza do prosinca 1995. pregledao je Ivan Rado{, a osvrt na dio prikupljenih ~lanaka,zajedno s njim napravila je Ana Holjevac Tukovi}. Njihova zapaànja kori{tena su za ovaj prikaz. Uz to, trebazahvaliti i Borisu Ani}u na prijevodu i analizi odabranih tekstova iz publikacija na engleskom jeziku, ~iji se sadràjodnosi na problematiku “Oluje”.

do{lo je do ugroàvanja velikog dela teritorije severne Dalmacije i dela Like, zbog toga odlu~ujemo:Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovni{tva iz op{tina Knin,Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac. Evakuaciju sprovoditi planski prema pripremljenimplanovima pravcima koji izvode prema Kninu i dalje preko Otri}a prema Srbu i Lapcu. Zaevakuaciju zatraìti pomo} komande Unprofora sektor “Jug” sa sedi{tem u Kninu.

Izjave du`nosnika tzv. RSK koje su potom uslijedile bile su poku{aj pranja vlastiteodgovornosti. “Predsjednik Skup{tine RSK” Rajko Leài} izjavio je da on za odluku nije znao,no da smatra kako se stanovni{tvo trebalo povu}i samo u okolna sela, jer “RSK nije ni imalaprofesionalnu vojsku ve} je narod bio ta vojska, pa je zato i logi~no da za neja~i krenu o~evi,muèvi, bra}a, sinovi”. Savjetnik Milana Marti}a Milan Ivani} odluku je nazvao nelegalnom,jer sjednica VSO nije imala kvorum, tako da su o svemu odlu~ili samo Milan Marti} i MileMrk{i}, budu}i da se ostali ~lanovi VSO nisu niti nalazili u Kninu (Milan Babi} je bio uBeogradu, “ministar unutra{njih poslova” To{o Paji} na Kordunu, a “ministar obrane” Milan[uput u Korenici). “Ministar vanjskih poslova” Milivoj Vojnovi} ocijenio je da je cilj“Odluke” bio uvla~enje SRJ u rat te potvr|uje da je u dràvnom vrhu tzv. RSK niz godinapostojao raskol izme|u dvije grupe – “one za pregovore i ratnohu{ka~ke”. Iako na novinarskopitanje tko je naredio povla~enje vojske nazo~ni nisu dali precizan odgovor (M. Bo{njak, D.Dimitrovska, “Beàniju naredio Marti}”, Ve~ernje novosti, 23. VIII. 1995.; “Odluku oevakuaciji doneo Marti}”, Politika, 23. VIII. 1995.), ~ini se da je ve} svima bilo jasno da je zaevakuaciju i stradanje Srba u Hrvatskoj odgovorno vodstvo tzv. RSK. Komentar izsrbijanskoga tiska mo`da je naprimjereniji za potvrdu takve ocjene: Krajinska beànija imasvoju jasnu identifikacionu {ifru ... jasno je da je usvajanjem politike sa Pala celokupnorukovodstvo RSK, od predsednika Republike, Vlade i vojnog vrha, palo na istorijskom ispitu, i daje isklju~ivo odgovorno za sudbinu 200.000 Srba iz zapadnog krajinskog dela (RadovanKova~evi}, “Ko je doneo odluku o evakuaciji RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.).

Krivce je “u svom dvori{tu” potraìo i tada{nji vo|a opozicijske stranke Srpskog pokretaobnove, Vuk Dra{kovi}, isti~u}i zapravo isklju~ivost Srba i njihovu odlu~nost u provedbiodluke da svi Srbi moraju ìvjeti u jednoj dràvi. Njegov odgovor na pitanje novinara o“krivici za pad Krajine i sudbinu srpskog stanovni{tva na tim prostorima”, jasno pokazujezbog ~ega je srpski narod u Hrvatskoj doìvio tragediju i tko je odgovoran za nju: Ve}godinama u Srbiji se vi~e kako Krajina nikada ne}e ni pomi{ljati da ìvi igdje osim u velikojSrbiji. Ta nerealnost toliko je bila sna`na da je u{la u svijest i podsvijest velikog broja naroda. Krivisu svi koji su hranili narod takvom opasnom iluzijom. Na drugoj strani, mi koji nismo mislilitako, ispostavlja se da nismo bili u stanju objasniti narodu da je u velikoj zabludi. Zato {to nismouspjeli re}i narodu na vrijeme {to ga ~eka i sami smo krivi (“Gurat }u na svaka vrata”, Vreme,21. 08. 1995.).

U srbijanskom tisku opisane su i okolnosti u kojima je donijeta odluka o evakuaciji, tena~in na koji je stanovni{tvo obavije{teno u njoj. Tako se u reportaì Milorada Bo{njaka,novinara raspore|enoga u “Dràvni informativni pul RSK” (od 10. lipnja 1993.), navodi dase 4. kolovoza 1995. oko 12 sati u Domu vojske u Kninu zapovjednik snaga UN-a u sektoruJug Alain Forand sastao s vojnim i politi~kim du`nosnicima tzv. RSK “pukovnikom KostomNovakovi}em – pomo}nikom komandanta SVK, pukovnikom Milanom Trgov~evi}em –{efom vojnog pregovara~kog tima SVK, Mladenom Kalapa}em – oficirom za vezu sUnproforom i Savom [trbcem – sekretarom vlade”, te da se “istodobno u trajnom zasjedanjunalazio Vrhovni savet odbrane RSK, koji su ~inili predsjednik RSK Milan Marti}, predsjednikVlade Milan Babi} (tada se nalazio u Beogradu), zapovjednik SVK Mile Mrk{i}, ministar

13

unutra{njih poslova To{o Paji} (tada je bio na Kordunu) i ministar obrane Milan [uput (tadaje bio u Korenici)”. Autor potom navodi da je oko 19 sati pukovnik Novakovi} obavijestionovinare da je nare|ena evakuacija G[ SVK i vladinih institucija u li~ki gradi} Srb, te da je udogovoru izme|u Novakovi}a i novinara odlu~eno da stanovni{tvo o tome obavijeste kuririCivilne za{tite, “jer se nije èlelo da Hrvati u eteru Radio Knina slu{aju obrazloènjenaredbe”. Pri tome citira dio teksta obrazloènja naredbe: Evakuacija se vr{i iz preventivnih,bezbednosnih razloga. A, i borcima na frontu bi}e lak{e, kad budu znali da su njihovi najmilijina sigurnim mjestima u Srbu i Donjem Lapcu (Milorad Bo{njak, “Tvrdoglavost i naiva”,Ve~ernje novosti, 22. VIII. 1995.).

Prema tome, i rasprave u srbijanskom tisku, posebice izjave du`nosnika tzv. RSK, pokazujukoliko su optu`be da je HV u Oluji provela “etni~ko ~i{}enje”, a da je hrvatsko vodstvoodgovorno za odlazak Srba iz Hrvatske, neuvjerljive i s povijesnog gledi{ta neutemeljene. No,s obzirom na spomenuto, rasprava o evakuaciji sada se uglavnom prebacuje na pitanja je liona bila “unaprijed smi{ljena i s nekim dogovorena” (misli se na navodni “dogovor Tu|man-Milo{evi}”) ili je posljedica vojne situacije, odnosno procjene vojnoga i politi~kogzapovjedni{tva SVK da se “ne mogu oduprijeti Hrvatskoj vojsci”, pa je takav, svojevrstanstrate{ki potez poduzet u nadi da }e evakuacija civila s podru~ja oko Knina omogu}itikoncentriraniju borbu pripadnika SVK. Primjerice, u knjizi Hrvatskog helsin{kog odbora(HHO) za ljudska prava pod naslovom Vojna operacija ’Oluja’ i poslije (Zagreb 2001., str. 13,14, 21, 23 itd.) navode se primjeri koji pokazuju da je povla~enje civilnog stanovni{tva iz tzv.RSK zapo~elo i prije po~etka Oluje, te da su se civili morali povla~iti i pod prijetnjom smrtiod svojih sunarodnjaka, ali se u tekstu uglavnom sugerira da je povla~enje rezultat unaprijedplaniranoga scenarija (navodnog dogovora izme|u Tu|mana i Milo{evi}a). Uz to {to su takvesugestije znanstveno neutemeljene, u tekstu se navodi da je za odlazak pobunjenih Srba izHrvatske odgovorno i hrvatsko vodstvo, navode}i da “izjave i poruke hrvatskih ~elnika,posebice Tu|mana i pokojnoga [u{ka nisu ulijevale nadu u mogu}nost dostojanstvenog i~asnog poraza, bilo mirnom reintegracijom ili sklapanjem kakva drugog sporazuma” (HHO,Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 21). Da takvi navodi nisu korektni i objektivni, odnosnoda, s obzirom na stav i postupke politi~kog vodstva pobunjenih Srba, mogu}nost mirnereintegracije nije bila realna, najbolje pokazuje sudbina tzv. Plana Z-4, kojega vodstvopobunjenih Srba nije uzelo ni u razmatranje.

Povijesna je ~injenica da izjave za javnost predsjednika RH F. Tu|mana i ministra obraneRH G. [u{ka nisu utjecale na odluku pobunjenih Srba u Hrvatskoj da odbiju “Plan Z-4”, teda je njihovo vodstvo odlu~no odbijalo svaki prijedlog o reintegraciji okupiranoga hrvatskogteritorija, odnosno tzv. RSK, u ustavno-pravni poredak RH, ma koliko on bio povoljan i upostoje}im okolnostima me|unarodno priznatih granica RH zapravo maksimalisti~ki.Uostalom, i u srbijanskom tisku je nakon Oluje prevladavalo mi{ljenje da je “Plan Z-4”trebalo prihvatiti. Primjerice, u jednom od ~lanaka u kojem se analizira “Plan Z-4”, navedenoje da se Srbima, izme|u ostaloga, nudila vlastita zastava, grb, valuta, policijske snage, {to jeprema autorovu mi{ljenju predstavljalo maksimum koji je trebalo prihvatiti, s obzirom na~injenicu da Zapad nikad ne bi me|unarodno priznao “RSK” (“Za{to zvona ne zvone”,Vojska, br. 159, 24. 8. 1995., 12).

Osim komentara da je “Plan Z-4” bio “plan poslednje {anse” koji je Srbima omogu}avaoda postignu maksimum s obzirom na ~injenicu “da Zapad RSK nikada ne bi me|unarodnopriznao”, u srbijanskom tisku navodi se da su odbijanju plana i “podgrejavanju” nerealnih

14

ambicija tzv. RSK “kumovali” i mnogi politi~ki faktori u Beogradu. Tako se navode izjaveBorisava Jovi}a da je “Krajina dovoljno vojni~ki jaka da se odupre eventualnom napaduhrvatske vojske” i Vojislava [e{elja “da je Plan Z-4 potpuno neprihvatljiv”, ali i mi{ljenjeZorana \in|i}a: înjenica da srpski narod u RSK ne prihvata plan upu}uje nas na to da ga nimi ne podrìmo. Zanimljivo je da se u istom komentaru kao najdosljedniji zagovaratelj “PlanaZ-4” navodi Vuk Dra{kovi} (Miljenko Pe{i}, “Da li je propu{tena istorijska {ansa”, Politika,8. VIII. 1995.), koji ga je o~ito shva}ao kao neizbje`nu realnost, jer njegov nedugo prije togaizre~en stav da bi Bosna i Hercegovina s 85% teritorija trebala u}i u konfederaciju sa Srbijomi Crnom Gorom pokazuje da se nije odrekao ideje o stvaranju velike srpske dràve: Kadakaèm da prihvatam plan Kontakt grupe kao osnovu za dalje pregovore, ja nipo{to ne kaèm da49% Bosne i Hercegovine bude srpsko, a ostalo ne bude srpsko. Taman posla! Da mirovni plankaè i da je 60% Bosne srpsko, a ostalo nesrpsko, ja bih rekao da sam protiv (“I dalje za velikuSrbiju”, Intervju, 21.VII.1995., 12-13).

Nasuprot neargumentiranog mi{ljenja da je odlazak Srba iz Hrvatske tijekom Olujeuzrokovan “dogovorom Milo{evi}-Tu|man”, u raznim ra{~lambama Oluje vojni stru~njacievakuaciju civila iz tzv. RSK tuma~e potezom kojim se poku{ao sprije~iti poraz SVK,odnosno potezom koji je bio uvjetovan stanjem na boji{tu i nagovje{tajem potpunog vojnogporaza. Primjerice, u ra{~lambi CIA-e o Oluji navodi se da je samo Kninu nare|enaevakuacija, a ne i sektoru Sjever, s namjerom da se omogu}i snagama 7. korpusa SVKkoncentriranje na borbu, te da su zapovjednici SVK ipak bili primorani na izbor – povla~enjeili uni{tenje svojih snaga (Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict,1990-1995, Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis,Washington, DC 20505, May 2002., poglavlje 89, str. 371-372, 375).

U spomenutoj ra{~lambi (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 374) navodi se da “nisuistinite tvrdnje da su biv{i ~asnici ameri~ke vojske trenirali HV (odnosno planirali Oluju) ilida je NATO podupro hrvatsku ofenzivu ili da je Milo{evi} poslao generala Mrk{i}a u RSK sciljem pripreme povla~enja vojske i stanovni{tva te da se SVK nije ozbiljno borila, ve} se samopovukla ~im je po~eo napad HV-a ili da je Beograd izdao RSK”, kako u svojoj knjizi tvrdigeneral SVK M. Sekuli}. Nasuprot tome isti~e se da je “zadivljuju}a pobjeda HV-a po~ivalas jedne strane na pobolj{anjima u strukturi snaga i doktrini pred operaciju, a s druge strane,da je uspjeh postignut ~injenicom da su HV i 5. korpus ABiH prodrli u klju~ne srpskepoloàje, otvoriv{i ih i dobro iskoristiv{i tijekom operacije, ~ime su slomili obrambeni sustavSVK”. Dakle, isti~e se da je temelj Oluje bilo pobolj{anje u doktrini i strukturi snaga HV-a,koje se provodilo od 1993., jer su ta profesionalna pobolj{anja pove}ala mogu}nosti HV-a uplaniranju i organiziranju operacije dojmljive veli~ine i sloènosti, kao i mogu}nosti izvo|enjaoperacija brzinskih proboja kojima bi mogli prodrijeti duboko iza neprijateljske obrane.Dakako, spominje se i da doktrina sama po sebi nije donijela pobjedu, ve} je morala biti idosljedno provedena na terenu. No, budu}i da tijekom Oluje Hrvatska vojska nije nitiodmah, niti posvuda bila uspje{na u planiranim napadima, drì se da uspjeh vi{e leì upostizanju proboja na klju~nim mjestima, koji su dodatno pomognuti ometanjemzapovjednih sustava SVK, te da je sve to zajedni~ki potkopalo obrambeni sustav SVK kaocjeline i prouzrokovalo njezin raspad. Kao preduvjet uspje{nom zavr{etku Oluje, odnosno kao“prva i najo~itija kriti~na pojedina~na akcija” navodi se dugotrajno napredovanje HV-aDinarom i Livanjskim poljem, kojim se do{lo do izvrsnih poloàja za brzi i izravni napad naKnin, zaobilaènjem glavnih obrambenih poloàja SVK ju`no od grada. Drì se da je

15

osvajanjem Bosanskoga Grahova Hrvatska vojska zape~atila sudbinu Knina i prije nego {to jesama Oluja krenula (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 374-375). Da je gubitak B.Grahova i napad HV-a iz tog pravca na Knin bio veliko iznena|enje za vodstvo SVK pokazujei njihova “Procjena ugroènosti i mogu}nosti za za{titu i spasavanje”, izra|ena u Kninu utravnju 1995. godine. Naime, u navo|enju mogu}ih pravaca djelovanja HV-a prema Kninuu njoj se spominju zadarski, splitski (Mu}), {ibenski i sinjski pravac, a mogu}nost napadahrvatskih snaga s kninske Dinare vodstvu pobunjenih Srba o~ito nije bila ni u primisli (vidiPrilog 3 ove knjige, dokument br. 10).

Jednako tako, u ra{~lambi CIA-e navodi se da su borbeni uspjesi HV-a i ABiH ubrzani istrukturalnim nedostacima SVK, za koje su ~asnici HV-a znali i izra~unali kako ih iskoristiti.Isti~e se da najve}i problem SVK nije bio nevoljnost ili nespremnost za borbu, ve} ~injenicada ih je bilo premalo, te da je taj problem prepoznat kad je doveden general Mrk{i} kako bipreustrojio obrambene formacije i uspostavio bolju i ve}u pokretnu pri~uvnu snagu.Primje}uje se da su se “kraji{ki Srbi dobro borili tijekom napada u susjednoj dràvi, u bitkamakod Biha}a, da je u Oluji velik broj formacija SVK uspijevao odolijevati frontalnim napadimasnaga HV-a i zadràti svoje poloàje, no da Glavni stoèr SVK i zapovjednici jedinica nisuimali dovoljno borbenih formacija za odràvanje pokretnosti i dubine potrebne za zadràvanjeprodora HV-a. Kao primjer navodi se da nakon nadiranja HV-a kroz stati~nu obranu SVKkod Knina, 7. korpus SVK nije imao niti jednu pri~uvnu jedinicu na raspolaganju zaodupiranje i sprje~avanje pada grada, te da je jedina neraspore|ena jedinica bila skrpana odkomadi}a izvu~enih iz brigada u njegovom sastavu. Jednako tako, kao primjer navodi se daje nedostatak rezervi za ublaàvanje napada s boka uzrokovao i izvla~enje dobro branjenogdijela ju`no od Karlovca, te da je ~vrsta obrana Petrinje pokleknula kad su rezerve na koje jera~unala bile raspore|ene drugdje (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 375).

Dakako, o razlozima vojnog sloma tzv. RSK raspravljalo se i u srbijanskom tisku. U jednojod ra{~lambi uzroka poraza SVK dvojica neimenovanih generala jugoslavenske vojskeusuglasili su se da je od samog po~etka u organizaciji obrane tzv. RSK i ustroju njezine vojskeu~injeno mnogo propusta, a u prilog tome spominju:– manjak “discipline, srca i pameti” i ~injenicu da je moral vojske “razoren saznanjima da sejedni stalno bogate, dok drugi tavore u rovovima ... dok samo sirotinja ratuje”;– zna~ajno naprezanje stanovni{tva u obrambenim zadacima, kao i nerazmjeran omjeraktivnoga i rezervnoga sastava u korist aktivnoga, uz napomenu da je od ukupno 50.000vojnika, ~ak 38.000 bilo u aktivnom sastavu;3

– sukobi u dràvnom vrhu i ~este smjene u zapovjednom kadru vojske i u korpusima, kojenisu imale u~inka u pobolj{anju obrane;– izrazito negativan u~inak raznih linija zapovijedanja, ponajprije jedinica MUP-a zaspecijalne namjene koje su ~esto “prekora~ivale ovla{}enja, kontrolirale vojsku i maltretiraleoficire”;– razni nedisciplinirani dobrovolja~ki paravojni sastavi sa “samozvanim vojvodama”, koji senisu htjeli pod~initi zajedni~kom zapovjedni{tvu.

Uz opasku da mu je posao bio utoliko oteàn {to je “dobio natrag petnaestak hiljadamobilisanih izbeglica”, primje}uju da zna~ajan pomak u organizaciji vojske nije u~inio ni

16

3 Kad je rije~ o broju vojnika SVK, zanimljivo je da se u prijedlogu “Plana upotrebe SVK”, napravljenompo~etkom 1995., navodi broj od 69.000 mogu}ih pripadnika SVK – “po varijanti da SVK izvodi obranu bez ve}egoslonca na Vojsku Jugoslavije i Vojsku Republike Srpske”. Vidi Prilog 1 ove knjige, dokument br. 18.

Mile Mrk{i} – “oficir elitne jedinice Vojske Jugoslavije”, od kojeg se o~ekivalo da ustroji gotovesnage za brze intervencije, spremne za udare po dubini i za “rasecanje hrvatske teritorije”.Zaklju~uje se da je “SVK i po ljudstvu i po tehnici bila inferiorna u odnosu na agresora”, no,isto tako, da se u javnosti uo~i napada baratalo pretjeranim podacima o snazi HV-a, te da jetako u samom narodu stvorena panika – “idu usta{e i kolju” i sli~no. Pri tome upozoravaju ina “pogre{no uverenje” da se Knin brani u Beogradu (Radovan Pavlovi}, “Uzroci vojnogporaza Krajine – Serije propusta u organizaciji vojske RSK”, Politika, 27. VIII. 1995.).

Uzroke poraza komentirao je i Dragan Vasiljkovi} – “kapetan Dragan”. Razo~aranishodom cjelokupne situacije, izrazito negativno odredio se prema “konstantnom” lo{emutjecaju srpskih mitova zbog ~ega “Srbima od Kosovskog boja nije palo na pamet priznatiporaz i gdje se neprestano traì novi Vuk Brankovi}”. Prema njegovom mi{ljenju i iskustvuste~enom u ~etiri godine ratovanja i obu~avanja, do poraza je dovela nebriga za vojsku, vojnai dràvna neorganiziranost i zanemarivanje osnovnih vojnih potreba, poput hrane i opreme{to je u kona~nici prouzro~ilo nepripremljenost vojske. Tvrdi kako je u “Krajini od po~etkado poslednjeg dana vladalo op{te rasulo.” Obja{njavaju}i razlog napu{tanja tzv. RSK prijenapada hrvatskih snaga kazao je da se vikend uo~i napada nalazio u Kninu u razgovoru spatrijarhom Pavlom, Milanom Marti}em, Milom Mrk{i}em i Ratkom Mladi}em koji je tadauvjeravao prisutne da }e “njegova vojska braniti svaki pedalj RSK”. Budu}i da se padom B.Grahova hrvatskim snagama otvorio put prema Kninu, on tvrdi da je predloìo protuudareprema [ibeniku i Zadru, ~emu se pesimisti~no usprotivio general Du{an Lon~ar. Prematvrdnji Vasiljkovi}a, pesimisti~an stav jednog od zapovjednika i ~injenica da nije mogaokrenuti sam s tek 60 obu~enih ljudi, vode}i ih u smrt, dovele su do njegova napu{tanjaKnina.4 Uz to, u razgovoru je navedeno da je kapetan Dragan na podru~ju tzv. RSK boraviovi{e od ~etiri godine, od 4. travnja 1991. do 31. srpnja 1995., da je po dolasku u Knin 1991.,unato~ nesklonosti Milana Babi}a, koji je “od Krajine hteo da stvori svoje carstvo”, u reddoveo poligone za obuku u Golubi}u kraj Knina, te da je u prva tri mjeseca uspje{no obu~io1200 ljudi, a da mu je u ustroju obu~nog centra pomagao kolega iz britanske padobranskeregimente, kojega su prozvali Marko (Dijana Dimitrovska, “Politika oborila Krajinu”,Ve~ernje novosti, 29. VIII. 1995.).

O razlozima pada tzv. RSK, ali i o ulozi jugoslavenske vojske i Jugoslavije u pobuni Srba uHrvatskoj, te o odnosu kraji{kog vodstva prema Beogradu, govori i ~lanak MiroslavaLazanskog pod naslovom “Strategija ’lako }emo’”, u kojem je procijenjeno da se “isto~naSlavonija i Baranja ne mogu obraniti bez za{tite Jugoslavije, ba{ kao {to je bilo jasno jo{ 1991.godine da se Krajina bez Jugoslavije ne}e mo}i sa~uvati”. Autor je naglasio da “vojska RH1995. godine nije ona vojska iz 1991. godine”, te da je “~etiri godine postojanja RSK Zagrebiskoristio stvoriv{i profesionalnu vojsku od 75.000 pripadnika, svrstanih u osam brigada i vi{esamostalnih bataljuna sa {irokom komponentom od jo{ 140.000 pripadnika domobranskihsnaga”. Lazanski dalje navodi da je Zagreb sebi “osigurao vojni budèt od 5,6 milijardiameri~kih dolara, a da ukupan vojni budèt RSK, RS i SRJ ne prelazi iznos od 1,3 milijardedolara” (“Strategija ’lako }emo’”, Nin, br. 2328, 11. 8. 1995., 16-17).

S obzirom na spomenuto, kao zaklju~ak ra{~lambi u srbijanskom tisku o razlozima porazaSVK u Oluji moè se citirati re~enica iz ~asopisa Nin: Rat dobija vrhunska organizacija, stega

17

4 Nasuprot njegovoj izjavi, u dnevnom izvje{}u “Odeljenja bezbednosti G[ SVK” od 3. kolovoza 1995. navodi seda je “Kapetan Dragan demonstrativno napustio Krajinu, jer se komandant SVK nije sloìo s njegovim zahtjevomda bude komandant 92. mtbr. u 7. K. SVK” (vidi Prilozi 3 ove knjige, dokument br. 21).

i upravljanje narodom, a Hrvati su sve to ostvarili za ove ~etiri godine (“Hrvatska ne}e napustitiBaranju i isto~nu Slavoniju”, Nin, br. 2329, 18. 8. 1995.).

Mnogo se raspravljalo i o razlozima izostanka sna`ne pomo}i VRS i VJ, odnosno njihovanapada na RH nakon po~etka Oluje. Iako neki u tome vide potvrdu navodnog dogovoraTu|man-Milo{evi} o preseljenju stanovni{tva, vjerojatnijim se ~ini zaklju~ak da se vojne snageRepublike Srpske i SR Jugoslavije tada nisu mogle zna~ajnije angaìrati u napadu na RH.Tako se u ra{~lambi CIA-e o Oluji zaklju~uje da je problem 1995. bio taj {to je Glavni stoèrSVK ra~unao, kao i uvijek, na vojsku bosanskih Srba i Jugoslavije, kao strate{ku pri~uvu, kojaje za vrijeme Oluje ostala nedostupna. Drì se da bi Vojska Republike Srpske uvijek radoispunila tu ulogu, no da je Glavni stoèr VRS i sam imao problema s manjkom jedinica kojesu mu trebale zbog napada jedinica ABiH diljem Bosne, odnosno da vojna situacija u Bosninije dozvoljavala bosanskim Srbima pruànje bilo kakve vojne pomo}i, osim ponekihprotunapada na podru~ju Grahova i Biha}a (Balkan Battlegrounds, poglavlje 89, str. 376).

Osvrt na rat u BiH 1995. govori u prilog opravdanosti takvog zaklju~ka. Naime, uspomenutoj ra{~lambi CIA-e navodi se da je prema naputku vojnoga vrha Republike Srpskeod 8. oùjka 1995., Vojska Republike Srpske (VRS) u 1995. planirala nekoliko ofenzivnihoperacija (“Sarajevo ’95.”, “Spre~a ’95.”, “Sadejstvo ’95.”, “Lukavac ’95.”, “Zvijezda ’95.”),kojima je trebala zauzeti velik dio teritorija sjeverno od Tuzle, podru~ja planina Igman iBjela{nica, pro{iriti posavski koridor i otkloniti prijetnju Doboju, izvr{iti pritisak na enklave@epu i Srebrenicu i zauzeti ih ako se UN povu~e, smanjiti enklavu Gora`de na podru~je od3 km oko samog grada, a trebalo je isplanirati i dvije akcije kojima bi se probio put krozdolinu rijeke Neretve sve do mora u blizini Dubrovnika (Balkan Battlegrounds, poglavlje 73,str. 289-290). Ovi vrlo ambiciozni planovi za VRS pokazuju da je srpska politika vojnimputem èljela natjerati muslimansko i hrvatsko vodstvo, a time i me|unarodnu zajednicu napriznavanje ~injeni~nog stanja na terenu, koje je obilato bilo u korist “srpske stvari”.

Me|utim, ti planovi bili su daleko od tada{njih stvarnih mogu}nosti VRS, jer je promjenau odnosu snaga ABiH i VRS, koja se po~ela primje}ivati 1994., u 1995. bila o~ita (BalkanBattlegrounds, poglavlje 78, str. 300-303), tako da se, umjesto osvajanja, VRS morala branitiod reorganizirane Armije BiH.5 Uz to, VRS se morala braniti i od napada hrvatskih snaga na

18

5 Primjerice, ABiH je 20. oùjka 1995. poduzela proljetne ofenzive na radio-oda{ilja~e pod srpskom kontrolomna planini Vla{i} kraj Travnika (akcija “Domet 1”) i Stolice na planini Majevici isto~no od Tuzle, a èstoke borbevo|ene su i na planini Treskavici. U prvom napadu ABiH je ostvarila veliku pobjedu, u drugom je pretrpjela velikiporaz, a usprkos tome {to je u oba napada pretrpjela znatne gubitke, vojni promatra~i UN-a primijetili su o~itapobolj{anja u opremi, planiranju, organizaciji i izvedbi napada ABiH, te izvijestili kako bosanski vojnik sadaraspolaè primjerenim osobnim oru`jem i streljivom, za{titnim (“pancirnim”) prslukom, kacigama i radiokomunikacijskim ure|ajem. Jednako tako, neuspjeh srpske napadne akcije “Sadejstvo ’95.” u travnju 1995. sciljem pro{irenja koridora kod Boderi{ta, 8 km ju`no od Br~kog, koji su branile snage ABiH i 108. brigadeHrvatskog vije}a obrane (HVO), pokazuje da usprkos nadmo}i u oklopni{tvu, topni{tvu i ostalom te{kom oru`ju,VRS vi{e nije bila u stanju probiti se kroz protivni~ku obranu (Balkan Battlegrounds, poglavlje 78, str. 300-303).Dakako, VRS se morala spremati i za obranu od dugo najavljivane ofenzive ABiH za oslobo|enje Sarajeva, kojaje zapo~ela sredinom lipnja 1995.; premda nije uspjela i premda je ABiH imala iznimno velike gubitke u svojimredovima, spomenuta ofenziva vezala je znatne snage VRS, koje zbog toga nisu mogle biti upotrijebljene nadrugim boji{tima, a i VRS je tako|er pretrpjela velike gubitke (poglavlje 80, str. 307-314). Od sije~nja 1995.posebice intenzivni bili su sukobi u biha}koj enklavi, gdje se 5. korpus Armije BiH, potpomognut 101.pukovnijom HVO-a i logisti~kom potporom koja je dolazila iz Hrvatske, aktivnom obranom ìlavo suprotstavljaonadmo}nijim snagama bosanskih i hrvatskih Srba, te postrojbama specijalnih snaga iz Srbije. Akcije 5. korpusaABiH “Una ’95.” i “Zora ’95.” poduzete u svibnju 1995., te akcija “Trokut 1” u lipnju 1995. govore tome u prilog(Balkan Battlegrounds, poglavlja 74, 75, 79).

Livanjskom polju i na planini Dinari. Nakon uspje{no izvedene akcije “Cincar” i osloba|anjaKupresa po~etkom studenoga 1994., hrvatske snage su na Dinari nizom akcija i operacijapo~ele nagrizati ~vrste poloàje VRS (“Zima ’94.”, “Skok 1” i “Skok 2”), da bi operacijom“Ljeto ’95.” u{le u Bosansko Grahovo i Glamo~ i otvorile put prema Kninu (BalkanBattlegrounds, poglavlje 88, str. 364-365). U me|uvremenu je operacijom Bljesak oslobo|enai zapadna Slavonija, a nemo} SVK, ali i VRS koja nije do{la u pomo} suborcima u Hrvatskoj,o~itovala se u osvetni~kom, no kukavi~kom i teroristi~kom napadu raketama tipa “orkan” skazetnim bombama na hrvatske gradove, na koji Hrvatska nije odgovorila (BalkanBattlegrounds, poglavlje 77, str. 296-298).6

Dakle, zbog toga {to su bile prerastegnute i preoptere}ene, snage VRS nisu moglezna~ajnije pomo}i SVK ni u Bljesku. A potom je neuspjeh u poduzetoj osvetni~koj ofenziviVRS (“Plamen ’95.”; Hrvati su je prozvali “Osveta”) na Ora{je (od 5. svibnja do 10. lipnja1995.), koje su branile snage HVO-a, zorno potvrdio pad sposobnosti VRS u odnosu na prvegodine rata. Naime, iako su u napadu kori{tene oklopne i elitne pje{a~ke jedinice kaopredvodnice napada, dakako uz iznimno jaku vatrenu podr{ku, srpska vojska nije uspjelaostvariti zadane ciljeve jer je za razliku od 1992. i 1993. sada napadala dobro organiziranogprotivnika, podrànoga znatno ve}om vatrenom potporom nego prija{njih godina (BalkanBattlegrounds, poglavlje 77, str. 298-299).

Ipak, imenovanjem general-potpukovnika Mile Mrk{i}a 16. svibnja 1995. zapovjednikomSVK i njezinom reorganizacijom, odnosno ustrojavanjem Korpusa specijalnih jedinica SVK,~inilo se da je pad Biha}a u srpske ruke u srpnju 1995. bio neminovan, jer je tada zapo~elasudbonosna ofenziva Srba na Biha} – akcija “Ma~ ’95”.7 Nakon strate{ke dvojbe treba li prvoslomiti 5. korpus ABiH ili hrvatske snage na Dinari, srpske snage su 19. srpnja 1995. ipakkrenule u napad na biha}ku enklavu i u bici za Cazin od 19. do 26. srpnja 1995. dovele 5.korpus ABiH na rub poraza. Zapovjednik 5. korpusa ABiH general Atif Dudakovi} ovuofenzivu SVK kasnije je opisao kao svoje najteè trenutke u ratu, a dramati~nost situacije, ukojoj bi pad Biha}a Srbima osigurao iznimnu strate{ku prednost u odnosu na HV i izazvaonovu ogromnu humanitarnu katastrofu, potvrdit }e svaka objektivna ra{~lamba.8

Me|utim, nakon Splitskog sporazuma od 22. srpnja 1995. izme|u predsjednika RHFranje Tu|mana i predsjednika Predsjedni{tva BiH Alije Izetbegovi}a te predsjednikaFederacije BiH Kre{imira Zubaka i predsjednika Vlade BiH Harisa Silajdì}a, hrvatske snagepokrenule su akciju “Ljeto ’95.” i osloba|anjem Bosanskoga Grahova i Glamo~a u Bosni iHercegovini, kao i mobilizacijom i raspore|ivanjem svojih snaga, natjerale su srpsku vojskuda Biha} stavi u drugi plan i suo~i se s prijetnjom hrvatskoga strate{kog napada na RSK, kojije prijetio sudbonosnim promjenama na rati{tu (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).Prema tome, zauzimanje enklava Srebrenice i @epe bilo je zapravo jedino ispunjenje plana

19

6 Autor komentara u spomenutoj ra{~lambi CIA-e primje}uje da je “predsjednik Tu|man pokazao neobi~nusuzdrànost i nije naredio napade iz osvete na Srbe” (Balkan Battlegrounds, poglavlje 77, str. 298).7 U ra{~lambi CIA-e posebno se nagla{ava kako je Vojska Jugoslavije “u Krajinu poslala i odre|en broj veterana,biv{ih ~asnika JNA (odnosno, tada ~asnika Vojske Jugoslavije), kako bi pomogli u provo|enju promjena,izanalizirali strate{ku i takti~ko-operacijsku situaciju SVK, te oja~ali obranu, donijev{i sa sobom i dodatnu opremuza SVK, kojom su trebali opremiti nove snage mobilne rezerve” (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).8 U ra{~lambi CIA-e procjenjuje se da je u ofenzivi SVK tada bilo prisutno oko 500 specijalnih operativaca VojskeJugoslavije, srpske Slu`be dràvne bezbednosti i Arkanove Srpske dobrovolja~ke garde, uz dodatno poja~anje ljudiiz Korpusa specijalnih jedinica Vojske Jugoslavije, koji su trebali osigurati udarne jedinice i vojno vodstvo tijekomnapada Korpusa specijalnih jedinica Srpske vojske Krajine (Balkan Battlegrounds, poglavlje 88, str. 363).

VRS navedenoga u oùjku 1995., no i ono je ubrzo neutralizirano gubitkom BosanskogaGrahova i Glamo~a. U takvom stanju – rastrgana i rastegnuta, te dobro na~etoga morala,VRS je do~ekala hrvatsku vojno-redarstvenu operaciju Oluja, pa i ovaj kratki osvrt na rat uBiH 1995. pokazuje za{to tzv. RSK, odnosno njezina vojska, u Oluji nije dobila o~ekivanuvojnu pomo} od bosanskih Srba, odnosno VRS.

U komentaru CIA-e o razlozima nedolaska Vojske Jugoslavije i navodnoj izdaji Srbijenavodi se da “ne stoje tvrdnje generala SVK Milisava Sekuli}a da su Milo{evi}eve odlukedono{ene s ciljem predaje RSK, jer je za ve}inu njih postojao dobar razlog”. Tako se, uzpodsje}anje da je samo Kninu nare|ena evakuacija, a ne i sektoru Sjever, isti~e da je VojskaJugoslavije upravo uz Milo{evi}ev blagoslov ve} po~ela (zapravo nastavila) opremati SVK islati joj ~asnike za u~vr{}ivanje jedinica, kao i neke specijalne postrojbe. Navodi se da je“slanje jedinica Vojske Jugoslavije bilo po svemu sude}i vi{e nego {to je Milo{evi} bio voljannapraviti za spas RSK, ali da je ~ak i imao volju, brzina kojom je HV napala i okruìla RSKostavila je jako malo vremena Vojsci Jugoslavije za slanje dovoljnog broja snaga u pomo}”.Primje}uje se da je Oluja izazvala mobiliziranje i slanje velikog broja oklopni{tva, topni{tva ipje{a{tva na granicu s isto~nom Slavonijom, kao upozorenje Zagrebu, no da bi se “odbila iliusporila ofenziva HV-a situacija je zahtijevala ogromnu ofenzivu izvan RSK i uz potporuVojske Jugoslavije”. Mi{ljenje analiti~ara CIA-e je da “~ak i ako se izostanak Milo{evi}evenaredbe o slanju Vojske Jugoslavije moè protuma~iti kao znak njegove ravnodu{nosti ilibarem nesuosje}anja sa sudbinom RSK, to ne zna~i da je Milo{evi} èlio pad RSK, jer jekoristio svoj osobni utjecaj i slao prili~no mnogo sredstava iz Jugoslavije kako bi pomogaouzdizanju RSK, a povrh toga kraji{kim Srbima je za pomo} u obrani nastavio slati i ~asnike iopremu Vojske Jugoslavije i nakon 1991. godine”. No, zaklju~uje se da je o~ito postojalagranica koju nije èlio (ili smio?) prije}i, ako bi time Jugoslaviji bile produljene ili pak napostoje}e jo{ nadodane sankcije sa Zapada, ili bi se pove}ali vojni tro{kovi. S obzirom na toda je Zapad svoju pa`nju sve vi{e posve}ivao doga|ajima u mjestima poput Srebrenice iBiha}a, moè se pretpostaviti da je Milo{evi} napokon dosegnuo tu granicu (BalkanBattlegrounds, poglavlje 89, str. 376).

Dakako, to {to Vojska Jugoslavije nije izravno pokrenuta u obranu “Krajine” izazvalo jeveliku reakciju u srpskoj javnosti. No, takav razvoj doga|aja nije bio iznena|enje za one kojisu bili zaduèni za obranu tzv. RSK. Naime, ve} po~etkom 1995. u izradi prijedloga novoga“Plana obrane RSK” ukazano je da u “sada{njim uslovima nema realnih mogu}nosti da se uslu~aju agresije na RSK planira uporaba, kako VJ, tako i delova VRS” (vidi Prilog 1 u ovojknjizi, dokument br. 18). Jednako tako, ve} se u srbijanskom tisku u srpnju 1995.primje}ivalo da, pritisnuta me|unarodnim gospodarskim sankcijama, SR Jugoslavija vi{e nijemogla u dovoljnoj mjeri, niti gospodarski niti vojno, pomagati prekodrinske Srbe, te da suupravo me|unarodne sankcije prisilile Slobodana Milo{evi}a da poku{a promijeniti svojudotada{nju politiku nude}i se kao posrednik u pregovorima za mir na Balkanu. Primjerice, uintervjuu Timesu Milo{evi} je izjavio da }e skidanjem sankcija Jugoslavija osobno privestibosanske Srbe za pregovara~ki stol, dodaju}i “da }e u roku od {est meseci dovesti razumanmir u tom delu zemlje” (“Poruka iz Srbije”, Nin, br. 2327, 14. 7. 1995.,13-14).

Dakle, ~ini se da otvorena vojna intervencija u Hrvatskoj nije bila prihvatljiva za Milo{evi}a,jer bi njome izravno ugrozio svoj pregovara~ki status i mogu}nost ukidanja sankcija Jugoslaviji.No, unato~ tome, ~ini se da je Jugoslavija krajinskom vodstvu obe}ala vojnu pomo} idiplomatski pritisak na Hrvatsku. Naime, tada{nji ~lan Jugoslavenskog Vrhovnog savjeta

20

obrane Momir Bulatovi} navodi da je s izvanredne sjednice odràne 4. kolovoza 1995. u 17sati na zapovjednom mjestu u Dobanovcima, nedaleko od Beograda, Vrhovni savjet poslaotelegram generalu Mrk{i}u, ohrabruju}i ga da organizira ~vrst otpor najmanje jo{ dva dana,nakon ~ega bi Jugoslavija bila u mogu}nosti pomo}i mu svim raspoloìvim sredstvima (M.Bulatovi}, Pravila }utanja: Istiniti politi~ki triler sa poznatim zavr{etkom, Beograd, 2004., str.181-182; “Rat u Hrvatskoj, 1991.-1995.”, www.centerforhistory.net). Spominje se i da jeMilo{evi} prvog dana Oluje telefonom Marti}u poru~io da “Krajina” izdrì pet do {est danakako bi se Beogradu ostavilo prostora da djeluje (Milisav Sekuli}, Knin je pao u Beogradu, BadVilbel 2001., 178.). U prilog tome govori i izjava biv{ega premijera “RSK” Gorana Hadì}anakon Oluje, koji je, uz vjeru u opstanak “RSK” na podru~ju Slavonije i Srijema i poruku dase ne}e pomiriti s tim da “Krajine” vi{e nema, odgovorio na pitanje o mogu}em napaduHrvatske vojske: Ja sam siguran, da }e Srbija pomo}i ovom dijelu Krajine i imam sigurnepokazatelje, koji sada nisu za novine. Sigurno bi pomogla i u onom dijelu Krajine, da su oniuspjeli pruìti bar malo otpora (“Srbija }e pomo}i”, Nin, br. 2329, 18. 8. 1995., 17-19). Itada{nji “pomo}nik ministra obrane RSK” Milan Milanovi} govorio je o organiziranosti ispremnosti preostale vojske “RSK” da se brani, napominju}i da }e u slu~aju neke ve}e sileo~ekivati pomo} Jugoslavije, te da se nikakvi planovi i akcije ne rade bez suglasnosti Beograda(“Svi se boje Srbije”, Intervju, 22. 9. 1995., 6-7).

Opovrgavaju}i navode u srbijanskom tisku o vojnoj neopremljenosti i nedostatkufinancijske potpore SVK, Borislav Mikeli} neizravno je potvrdio da je Jugoslavija pruàlavojnu podr{ku tzv. RSK. Naime, on govori o znatnom naoruànju vojske “RSK” – o oru`junaslije|enom od JNA i kasnije pribavljenom oru`ju, napominju}i da se “zna da Vojska RSKnije bila bez avijacije u Udbini, da nije bila bez raketnih sistema, da je imala nemali brojtenkova, da ima protuavionsko oru|e, artiljeriju, da ima nemali broj projektila”. U prilogtome navodi podatak da je “Hrvatska vojska zarobila oru`ja i municije od najmanje 700milijuna njema~kih maraka, procjenjuju}i ukupnu vrijednost na milijardu njema~kihmaraka” (“Ko je prevario Milo{evi}a”, Intervju, br. 368, 8. 9. 1995., 10-11). Dakako, izravnupotvrdu pomo}i Jugoslavije tzv. RSK, odnosno SVK, pruàju brojni dokumenti. Primjerice,u “vanrednom operativnom izvje{taju G[ SVK” upu}enom “predsedniku Republike SrbijeSlobodanu Milo{evi}u, predsedniku RSK Milanu Marti}u i na~elniku General{taba VojskeJugoslavije general pukovniku Mom~ilu Peri{i}u”, 11. lipnja 1995., spominje se “sveukupnapomo} koju SR Jugoslavija {alje Srpskoj vojsci Krajine, pre svega mobilisanje i upu}ivanje uKrajinu borbeno sposobnih lica izbeglih sa ovih podru~ja”. U istom dokumentu, u 7. to~ki,navodi se da je “u toku realizacija prijema materijalno tehni~kih sredstava od VojskeJugoslavije, odobrenih za potrebe Srpske vojske Krajine” (vidi Prilog 2 ove knjige, dokumentbr. 26). Zapravo, zbog brojnih dokumenata koji to potvr|uju, danas nitko ozbiljan ne}enegirati ~injenicu da je JNA, a potom VJ, otvoreno podràvala pobunu Srba u RH i ustrojSVK, ~ak do te mjere da se moè govoriti o istoj vojsci. Da je to bilo op}epoznato, posebicedu`nosnicima tzv. RSK, svjedo~i izjava “potpredsjednika Vlade RSK” Stojana [panovi}a na“zajedni~koj sjednici Vlade RS i Vlade RSK”, odrànoj 19. srpnja 1993. u Kninu: SVK je pozvani~nim aktima SRJ dio Vojske Jugoslavije (vidi Prilog 1 ove knjige, dokument br. 10).

îni se da je Milo{evi} shvatio da vojno ne}e mo}i ostvariti sve {to je bilo planirano, pa je“politikom sporazuma”, za koju je zajedno s “krajinskim premijerom” Borislavom Mikeli}emvjerovao da je tada bila najpovoljnija za Srbe u Hrvatskoj, nastojao zadràti ve} ostvareno,odnosno osvojeno. No, smatraju}i Mikeli}a izdajnikom i suprotstavljaju}i se njegovoj politici,

21

vodstvo “Krajine” okrenulo se Palama. Na sjednici “Skup{tine RSK” u Kninu 29. svibnja1995. Borislav Mikeli} je smijenjen, a dana je suglasnost na “odluku o dràvnom ujedinjenjuRSK i Republike Srpske”. Zbog toga je u intervjuu od 9. lipnja 1995. Borislav Mikeli} osudioMilana Marti}a i Milana Babi}a za opstruiranje svakog poku{aja dogovora s Hrvatskom.Obja{njavaju}i razloge zbog kojih je “protiv brzog, ishitrenog i nepromi{ljenog ujedinjenja”,zapravo je istaknuo Milo{evi}ev plan kako da skine sankcije Jugoslaviji i ostvari krajnji ciljvelikosrpske politike – ujedinjenje srpskih zemalja u jednu dràvu: Tu pre svega mislim naskidanje sankcija SR Jugoslaviji i prihvatanje plana Kontakt grupe od strane rukovodstva sa Pala.Tad bi SR Jugoslavija mogla da u|e u konfederaciju ili federalni odnos s Republikom Srpskom, aonda bi se RS Krajina oslonila na takav oblik ure|enja (“Jesam Milo{evi}ev ~ovek”, Intervju, br.362, 9. 6. 1995., 15). U beogradskim Ve~ernjim novostima kasnije je, u ~lanku u kojem sezbog udaljavanja od Beograda i sprege s bosanskim Srbima kritizira politika “krajinskogvodstva”, kao potvrda da su bosanski i hrvatski Srbi provodili politiku {to brèg me|usobnogujedinjenja, predo~ena Odluka o dràvnom ujedinjenju RSK i RS, dokument pripremljen zanajavljenu, ali zbog Oluje neodrànu sjednicu skup{tina RSK i RS (Milorad Bo{njak,“Tvrdoglavost i naiva”, Ve~ernje novosti, 22. 8. 1995.).

Milo{evi} i Mikeli} morali su biti ljuti {to njihovu zamisao nisu prihvatili (ni razumjeli?)vode}i politi~ari u tzv. RSK, kojima se realizacija takvog plana vjerojatno ~inila presporom.Zato se Mikeli}, uz optu`bu da su onemogu}avali svaku mirovnu inicijativu, posebno potuìona “desni ekstremizam” Milana Marti}a i Milana Babi}a i na vezivanje njihova politi~kogdjelovanja uz “prijestolnicu” bosanskih Srba Pale i Radovana Karadì}a. Mikeli} je dao prikazdoga|aja od 29. oùjka 1994. i Zagreba~kog sporazuma o primirju, isti~u}i da je on biosklopljen na inicijativu Beograda s ciljem da se prostor “Krajine” stavi pod me|unarodnuza{titu, a s obzirom na nepovoljan razvoj situacije koji je uslijedio nakon gubitka Maslenice,Miljeva~kog platoa, Zemunika, Peru~e i Meda~kog dèpa. Navodi da su nakon uspostavemira daljnji cilj bili gospodarski pregovori, otvaranje èljezni~ke pruge Zagreb – Knin – Spliti otvaranje naftovoda. Prema Mikeli}evim rije~ima “takav razvoj situacije pogodovao jeKrajini zbog produljenja ugovora mirovnim snagama”. Pri tome spominje i pregovore uErdutu na kojima je sudjelovao i ministar obrane Rusije Pavle Gra~ev, koji je s prihva}anjemmirovnog plana RSK garantirao status “dràve u dràvi”, navode}i da je otpor Babi}a iMarti}a te njihovo inzistiranje na sjedinjenju s Republikom Srpskom dovelo do prekidamirovnih pregovora i sukoba izme|u njih i Mikeli}a, a samim time i Beograda. Tako Mikeli}tuma~i da je zapovijed Marti}a o povla~enju vojske u Oluji i nepruànju otpora u skladu sKaradì}evom parolom: Ako padnu Petrinja i Knin, pa{}e i Beograd! (“Ko je prevarioMilo{evi}a”, Intervju, br. 368, 8. 9. 1995., 10-11).

Jednako kao optu`be za “etni~ko ~i{}enje”, nisu utemeljene ni optu`be da je Hrvatskavojska prekomjerno granatirala Knin, koje neki èle nametnuti nekorektno navode}i samoizjave koje govore tome u prilog. Primjerice, “da su Hrvati znali kako granatiraju civilneciljeve i da je od 3000 granata ispaljenih prema Kninu, manje od 250 pogodilo vojne ciljeve”,koju je “prema New York Timesu haa{kim sudskim istraìteljima” dao general Alain Forand,zapovjednik snaga UN-a u sektoru Jug (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 28). No,svi koji su obi{li Knin neposredno nakon Oluje najbolje znaju koliko je tvrdnja, zapravooptu`ba o prekomjernom i nekontroliranom granatiranju civilnih ciljeva u Kninu uvjerljiva.Posebice kad se prisjete napada JNA na naselja i gradove u Hrvatskoj 1991. ... Znaju to izapovjednici SVK, iz ~ijih se izvje{}a o po~etku operacije moè zaklju~iti da je hrvatsko

22

topni{tvo ga|alo vojne ciljeve.9 Uostalom, pri~u koju su o prekomjernom granatiranju Kninaiznosili “du`nosnici RSK” demantirale su slike iz Knina, prikazane na televiziji, {to jeprimije}eno i u srbijanskom tisku. Tako se u istim srpskim novinama navodi izjava SlobodanaJar~evi}a, savjetnika Milana Marti}a i biv{eg “ministra vanjskih poslova RSK”, da u Kninu nepostoji ni jedna zgrada koja nije ga|ana (M. A., “Egzodus naroda”, Ve~ernje novosti, 6. VIII.1995.) i komentar da se “prema snimcima s nekoliko glavnih ulica Knina ne prime}ujutragovi ve}ih oruànih sukoba, da je polomljeno samo nekoliko drve}a, a da su tenkovi ivojska zauzeli celi grad” (Sl. P., “Snimci iz Knina”, Ve~ernje novosti, 6. VIII. 1995.).

U svojoj studiji o Oluji koja je glavni dio ove knjige, autor nije izbjegao spomenuti niprobleme kao {to su nestegovno pona{anje nekih pripadnika HV-a i incidenti, odnosnone~asna djela (ubojstva i paljenje imovine) po~injena nad dijelom preostaloga srpskogastanovni{tva i njihovom imovinom na netom oslobo|enom podru~ju RH. Detaljnije o tomegovori knjiga Hrvatskog helsin{kog odbora za ljudska prava pod naslovom Vojna operacija’Oluja’ i poslije (Zagreb 2001.). To je zapravo izvje{taj o stanju i doga|ajima na podru~juoslobo|enom vojno-redarstvenom operacijom Oluja, odnosno u biv{im UN-ovim sektorimaJug i Sjever, uglavnom u razdoblju od po~etka operacije do kraja 1995., ali i nakon toga.Dakako, o `rtvama na srpskoj strani u Oluji i nakon nje govore i radovi Informativno-dokumentacijskog centra “Veritas” iz Beograda, no s obzirom na to da u svom dosada{njemdjelovanju “Veritas” nije pokazao èlju za argumentiranim pisanjem i objektivnim prikazompovijesti, nema ih potrebe posebno komentirati. Uostalom, na nepouzdanost podataka uradovima “Veritasa”, odnosno na “Veritasovo” preuveli~avanje broja `rtava, ve} je upozorioupravo Hrvatski helsin{ki odbor, dokazuju}i da su u “Veritasovim” popisima `rtava(primjerice, u bro{uri iz 1998.) u velikom broju pripadnici krajinske paravojske progla{enicivilnim `rtvama, a ìvi ljudi mrtvima (“HHO upozorava na la`ne podatke beogradskogVeritasa”, Vjesnik, 11. sije~nja 2001.).

U spomenutom izvje{taju HHO-a Vojna operacija ’Oluja’ i poslije naveden je popis 410poginulih ili ubijenih osoba u biv{em UN sektoru Jug “u vrijeme operacije ’Oluja’, do kraja1995.”. Podaci navedeni u popisu sugeriraju da je u vrijeme operacije Oluja na tom podru~jusmrt kod otprilike 31 osobe uslijedila kao posljedica ratnih djelovanja (uglavnomgranatiranja), da su od strane nepoznatoga po~initelja (ne navodi se tko ih je ubio) ubijeneotprilike 52 osobe srpske i 2 osobe hrvatske nacionalnosti, a za otprilike 43 osobe navodi se

23

9 Primjerice, u izvje{}u “komande 11. pe{adijske brigade SVK (s.p. br. 239/2-95.)” od 4. kolovoza 1995., izme|uostaloga, zapisano je: Po Kninu je dejstvovano sa Livanjskog polja iz vi{e pravaca i do vremena pisanja informacije nagrad je palo izme|u 200 i 300 projektila raznog dejstva i razli~itih kalibara. Prvi udar je izvr{en na zgradu Glavnog{taba Srpske vojske Krajine gdje je nane{ena velika materijalna {teta i gotovo je potpuno uni{ten vozni park. Kasnije jevatra preno{ena na kasarnu ’1300 kaplara’, fabriku Tvik, èljezni~ko ~vori{te, stambene zgrade u podno`ju kninsketvr|ave i drugdje. .... U prilog tome govori i zapis ~asnika tzv. SVK, koji je po~etak Oluje do~ekao u Kninu:Artiljerijska kanonada po~ela je u celoj Krajini. Sve je do u najsitnije detalje isplanirano. Svaki projektil i svakaartiljerijska vatra. Uba~eni su pre vi{e dana i osmatra~i i rukovaoci, koji projektile usmeravaju na cilj. Najva`niji ciljeviu Kninu su: zgrada Glavnoga {taba, rezidencija predsednika dràve, Severna kasarna, kasarna Senjak i glavnaraskrsnica u Kninu. (...) Preska~em ogradu kasarne (Sjeverne) i ulazim u zgradu u kojoj sam do pre ~etiri meseca radio.(...) Po kasarni padaju granate, ali treba imati i malo sre}e ’da ti ne padne ba{ na glavu’. (...) Sedamo u “golf” i kre}emou neizvesnost (prema Glavnom {tabu). Granate i dalje padaju, ali ne{to re|e. Dolazimo na raskrsnicu kod De{li}a.Granate su mnogo ~e{}e oko Glavnog {taba. Zaustavljam voza~a i kaèm mu da se vrati u kasarnu, a ja }u dalje pe{ke.(...) Traè}i zaklon iza drve}a, od drveta do drveta stièm u Glavni {tab. Ulazim u zgradu i imam {ta videti. Dvegranate su pale na parking prostor izme|u zgrada, eksplodirale i uni{tile ceo vozni park Glavnog {taba. Mora da ih jeneki dobar artiljerac smestio ba{ ovde (Marko Vrcelj, Rat za srpsku krajinu 1991.-1995., Beograd, 2002., str. 212-213).

da su ih ubili hrvatski vojnici ili osobe u odorama Hrvatske vojske, dok se za ostale navodi dasu poginuli ili ubijeni nakon zavr{etka operacije (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str.131-157). Jednako tako, naveden je popis 191 poginule, ubijene ili nestale civilne osobe ubiv{em UN sektoru Sjever, a u njemu navedeni podaci sugeriraju da je za vrijeme operacijeOluja na tom podru~ju smrt kod otprilike 7 osoba uslijedila kao posljedica ratnih djelovanja(uglavnom granatiranje), da je od strane nepoznatoga po~initelja (ne navodi se tko ih je ubio)ubijeno otprilike 30 osoba srpske nacionalnosti, a za otprilike 37 osoba navodi se da su ihubili hrvatski vojnici ili osobe u odorama Hrvatske vojske, za 7 osoba da su ih ubili pripadniciArmije BiH, za 3 osobe (od toga bra~ni par hrvatske nacionalnosti) da su ih ubili pripadnicitzv. Srpske vojske Krajine, za 24 osobe navodi se da su nestale, dok se za ostale navodi da supoginuli, ubijeni ili nestali nakon zavr{etka operacije (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije,221-244). Uz to, posebno je naveden popis 76 poginulih, ubijenih ili nestalih osoba uizbjegli~koj koloni, koji su uglavnom nastradali uslijed ratnoga djelovanja, a za nekolicinu senavodi da su ih ubili hrvatski vojnici (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, 208-215).

Naàlost, brojni navodi u knjizi nisu popra}eni potrebnim znanstvenim aparatom, paostaje pitanje za{to su u nekim bilje{kama navedeni potpuni podaci o izvoru za navedenidoga|aj, a neki doga|aji su spomenuti bez navo|enja izvora o tome. Jednako tako, tajvrijedan poku{aj prikupljanja podataka o ne~asnim radnjama (ubojstva, plja~ka i paljenjeimovine) koje je hrvatska strana po~inila tijekom i nakon Oluje, djelomi~no je optere}ennametanjem neargumentiranog razmi{ljanja o politi~kom i vojnom kontekstu operacije,odnosno isticanjem navodnog dogovora Milo{evi}-Tu|man o tzv. humanom preseljavanjustanovni{tva. Dakako, ovim primjedbama ne negira se ~injenica da su pojedinci na hrvatskojstrani (vojnici ili civili) tijekom i nakon Oluje ubijali srpske civile, ve} se na temelju uvida uraznovrsne izvore samo èli upozoriti na potrebu potpuno argumentiranog i preciznogizno{enja podataka, posebice kad se govori o tome kako su `rtve stradale ili tko ih je ubio.

Te{ko je objasniti motive zlo~ina nad nedu`nim i nemo}nim ljudima, a jo{ teè ih jeprihvatiti kao realnost koja se ponavlja u svakom ratu. No, sigurno je da za njih ne smijepostojati opravdanje, bez obzira na to tko ih je po~inio, i da je zbog istine i pravde potrebnoprona}i i kazniti sve koji su zlo~ine osobno po~inili. Time bi njihove `rtve dobile kakvu-takvusatisfakciju, a ka`njavanjem stvarnih po~initelja zlo~ina dokazalo bi se da su ih po~inilipojedinci, ~iji su postupci bili u suprotnosti s djelovanjem i pona{anjem ogromne ve}inehrvatskih zapovjednika, vojnika i policajaca, koji su ~asno sudjelovali u Oluji.

U interesu povijesne istine je i da se kona~no to~no utvrdi koliko su ne~asnih djela(ubojstva civila i zarobljenika, te paljenje ku}a) nad srpskim stanovni{tvom na podru~juzahva}enom Olujom po~inili pripadnici oruànih snaga ili civili na hrvatskoj strani, kolikopripadnici Armije BiH, a koliko sami pripadnici srpskih oruànih formacija ili civili nasrpskoj strani.10

24

10 U spomenutoj knjizi HHO-a uglavnom su navedeni zlo~ini nad srpskim civilima koje su po~inili pojedinci nahrvatskoj strani ili u sastavu Armije BiH. No, u izvje{}ima izbjeglih Srba spominju se stradanja Srba i civila ostalihnarodnosti i od djelovanja srpske vojske, te me|usobna ubojstva i samoubojstva Srba tijekom povla~enja.Primjerice, i zapis u knjizi HHO-a pokazuje da su ubijani oni koji nisu htjeli i}i u kolonu: Za bjeànje ljude jeobavijestilo na{e rukovodstvo. Narodu je dat veliki strah od Hrvatske vojske, pa smo morali izbje}i. Mi koji nismobjeàli, strogo smo se sakrili, da ne znaju da ostajemo, jer bismo morali ili bjeàti, ili bi nas ubili Srbi. ... I{li su poku}ama i provjeravali da li ljudi idu ... (Izjava N. Dra~e, 23. srpnja 1998., HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije,14). Da to nisu bile samo prijetnje, pokazuje izjava M. P. (podaci u HMDCDR), da su joj “marti}evci ubili sinana leàju jer je odbio i}i u kolonu” (HMDCDR: usmeno svjedo~anstvo O. N. – podaci u HMDCDR). M. K.(podaci u HMDCDR) izjavila je: Bili smo u podrumu zgrade gdje je zubar Milan Babi} imao stan. Do{la je milicijai natjerala nas u kolonu (HMDCDR, protokol 1396 od 18. 09. 1995. godine). M. M. (podaci u HMDCDR)izjavio je: Bio sam ranjen od srpskog snajperista. Do{ao sam spa{avati sina i svi se vratiti (HMDCDR, protokol 1360

Dakako, i koliko je osoba srpske narodnosti u tom kaosu po~inilo samoubojstvo, jer izvoripokazuju da ni takvi slu~ajevi nisu bili rijetki.11 Posebno pitanje je stradanje Srba uizbjegli~kim kolonama, jer su u njima civili bili izmije{ani s vojnicima, a traktori i osobnavozila s tenkovima. Uz to, velik broj ljudi koji nisu bili u odorama (“civili”) bio je naoruàn,a hrvatski vojnici spominju primjere kad su na njih civili otvarali vatru iz raznog oru`ja ibacali bombe.12 Jednako tako je i s popisom zapaljenih i oplja~kanih ku}a izbjeglih Srba, s

25

od 14. 09. 1995. godine). M. J. (podaci u HMDCDR), Hrvat iz Gra~aca koji je morao napustiti ku}u i i}i ukolonu pod prijetnjom da }e biti ubijen, izjavio je da je jedna njegova susjeda bila ubijena zato {to nije htjela i}iu kolonu (HMDCDR, protokol 1269, od 1. 09. 1995. godine). Lj. I. (podaci u HMDCDR) iz okolice Glinekaè da se opirao i}i u kolonu, pa su ga prebili vojnici RSK (HMDCDR, protokol 74, od 19. 01. 1996.). D. ].(podaci u HMDCDR) kaè da je krenuo u kolonu “zato {to su bile zaostale grupe za teror” (HMDCDR, protokol247, od 12. 03. 1996.). O sudbini srpskih izbjeglica koje je 8. kolovoza 1995. raketiralo srpsko zrakoplovstvoizvijestio je ljubljanski list Delo. http://www.hrt.hr/arhiv/oluja/950808/H080895174801.htmlNeki Srbi u izbjegli~kim kolonama pregaèni su tenkovima, primjerice, ~ovjek kojeg je u “milicijskom” autu uKninu prije dolaska Hrvatske vojske pregazio tenk SVK: ... Na desnoj strani puti}a (prema upravi Dizel depoa) na{aosam jedan milicijski “stojadin”. Tragovi su ukazivali da ga je pregazio tenk. Bio je potpuno spljo{ten, a iz auta je virilaljudska noga. ... Krenuo sam dalje prema Komandi korpusa ... Ugledao sam jedan automobil “lada” ... u ladi su sjediladva ~ovjeka u maskirnim uniformama Vojske RSK, stari oko 25-30 godina... Automobil je bio sa strane izre{etanmecima u visini grudnog ko{a. Tada jo{ HV nije u{la u grad, pa ne znam kako su poginuli. Sigurno je da su ubijenirafalnom paljbom. (HHO, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, str. 27). Poznata je pri~a da su tenkovi srpske vojske upovla~enju pregazili kolonu vozila srpskih izbjeglica na Banovini. Tako je govore}i o “tu`noj koloni od 32.000izbjeglica” dopisnik Ve~ernjih novosti iz Zagreba Milenko Predragovi} naveo da: “o~evici tvrde da je tu tu`nukolonu izgazio tenkovima srpski general Mile Novakovi}, prilikom beànja sa Petrove gore”. Dakako, on smatrada hrvatski mediji interpretiraju tu verziju s ciljem okrivljavanja “srpskog rukovodstva za sudbinu izbeglica”. âksugerira da je kolona pregaèna “srpskim, ali zarobljenim tenkovima”. (Milenko Predragovi}, “Kolona izgaènatenkovima”, Ve~ernje novosti, 14. VIII. 1995.) Da ta konstrukcija nije to~na potvr|uju i sje}anja sudionika Oluje(HMDCDR, memoarsko gradivo).11 U prilog tome govori razgovor novinarke sa Srbinom izbjeglim iz Hrvatske: ... Dok mi pri~a (op. izbjegli Srbin)o brojnim samoubistvima na putu, pomrlim bebama i starcima, nedostatku hleba i vode, njegov strogi i vidnoraspoloèniji kolega upozorava i njega i mene da to ni{ta nije za objavljivanje napominju}i da je sve u redu, ali da jezabranjeno da se bilo {ta o tome pi{e. Ko je zabranio, pitam, gospodin sleè ramenima i odlazi. Dalje se navodi: Jedanse stari ubio, dvadeset drugo godi{te. ... Si{ao s puta u kukuruz i ubio se bombom... Sru{en je most na Novoj Gradi i tuse jedna èna ubila. Kad smo nai{li na most, ona se samo uhvatila za ogradu i bacila se jadna u vodu (“Progoni isto~nood raja”, Intervju, br. 367, 25. 8. 1995., 5). U potresnoj pri~i Radmile Dragi~evi} (34) navedeno je: U na{oj koloniumrlo je pet beba i mnogo starih ljudi koje smo ostavljali kraj puta, jer nam je re~eno da }e ih sakupljati Hitna pomo}.A Milo{ Brada{ (39) navodi: ôvjek koji je ostao bez goriva u traktoru, valjda u nervnom rastrojstvu, pi{toljem je ubioènu i dvoje djece, pa sebe. Poku{ali su ga sprije~iti ali nisu uspjeli (“Ljudi s traktora”, Nin, 2329, 18. 8. 1995., 29).O kaosu u izbjegli~kim kolonama Srba iz Hrvatske svjedo~i i jedan izbjegli starac: U obru~u u Topuskom, saznalismo da muslimani kod Gline kolju redom. Nastao je kaos, pla~, jauk, naoruàni i pijani vojnici prijete, dvojica su seubila. Onda je policija s Korduna zavela red. Tukli su motkama.... (Milena Markovi}, “Kroz psovke i batine”,Ve~ernje novosti, 15. VIII. 1995.). Svjedo~anstvo 32-godi{nje Vi{nje: ... U koloni smo bili od 5. do 10. avgusta 1995.godine. Stajali smo, ili se sporo kretali. Hrane smo imali, to {to smo ponijeli, ali ja sam slabo mogla da jedem. Izgubilasam apetit zbog svega {to nam se dogodilo. ûli smo da su bili neki pregovori i da treba da krenemo dalje. Postrojili sunas, uredili kolonu (hrvatska milicija) i naredili da svi ostave oru`je, jer sa oru`jem ne moè da se pre|e granica.Dozvolili su da se izvu~e benzin iz tenkova, koji su ostali, ali ne i da se prenese oru`je. Neki ljudi nisu mogli da podnesuda se odvoje od oru`ja, pa su izvr{avali samoubistvo. ...(@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 287).12 O tome svjedo~e ve} medijski poznat primjer bake Danice Obradovi} (prikazan na “krajinskoj televiziji” nakonakcije Meda~ki dèp), ali i 27-godi{nje udovice Marine, koja je u svojoj potresnoj pri~i, izme|u ostaloga, navela:... Pored moje ku}e (selo Ka{i} u zadarskom zale|u) bilo je jedno brdo sa kojeg smo mogli sve da vidimo ko nam prilazi.Tu je bio “broing” (browing). Ja sam sa “broinga” pucala. (...) “Broing” je ina~e protivavionac koji kosi sve. U njemusu ljudi namjestili metke, sve kako treba da stoji i ja sam onda rukovala njime. (...) Morala sam da mislim na svojudjecu. Ali kada nije bilo dovoljno mu{karaca za seoske straè, ja nikada nisam odbila da budem na straì. ... (V.

obzirom na to da izvori pokazuju da su dio objekata (ku}a, zgrada) na okupiranom podru~juzapalili sami Srbi prilikom povla~enja tijekom Oluje.13 Dakako, time se ne negira ~injenica dasu imovinu hrvatskih gra|ana srpske nacionalnosti na oslobo|enom teritoriju ve}inomzapalili pojedinci na hrvatskoj strani.

Negiranjem po~injenih kaznenih djela ili svaljivanjem krivnje za sva po~injena kaznenadjela isklju~ivo na jednu stranu, izvla~e}i pojedine doga|aje izvan konteksta povijesnogprocesa, ne moè se uspostaviti dijalog i u~vrstiti toliko potreban mir na ovim prostorima.Istina je jedini pravi put i za budu}nost na{e djece, jer ako svi ne shvate da se zlo~in ni~im nemoè opravdati, moèmo o~ekivati nova stradanja. Istodobno, nije prihvatljivo ni to {to sepoluistinama i neprovjerenim informacijama name}e zaklju~ak da je Oluja bila “zlo~ina~kiplan”, kako bi se Hrvatskoj nametnuo novi kompleks krivnje. U prilog tome da Oluja nijeplanirana s ciljem istjerivanja i istrebljenja Srba, odnosno da su hrvatski vojnici imalizapovijed da se pridràvaju odredaba me|unarodnog ratnog prava, govore mnogi primjeri.Me|u njima je i svjedo~anstvo jedne nepokretne starice, zabiljeèno u ve} spomenutoj knjiziHOO-a (str. 29), da je spa{ena zahvaljuju}i odlu~nom inzistiranju hrvatskog vojnika(vjerojatno zapovjednika) da se ona unese u kamion i preveze u Knin, iako je njegov suborac

26

Nikoli}-Ristanovi}, S. Konstantinovi}-Vili}, N. Mrvi}-Petrovi}, I. Stevanovi}, B. Kneì}, @ene Krajine – rat,egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 79). I svjedo~anstvo drugih èna upu}uje na zaklju~ak da je znatan broj civilau tzv. RSK, uklju~uju}i i ène, bio naoruàn. Primjerice, u pri~i o svojoj tragediji i izbjegli{tvu Neda (ro|. 1954.)je spomenula da je u zbjeg “ponijela sa sobom li~no naoruànje, jer je to svatko imao” (@ene Krajine – rat, egzodusi izbegli{tvo, 263), a 55-godi{nja Desanka je u istoj situaciji “zgrabila jednu torbu i stavila najnu`nije stvari, teponijela lova~ku pu{ku, ali ne i dokumente” (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, 283).13 O tome svjedo~e izjave srpskih izbjeglica iz Hrvatske nakon Oluje: ... Kako “Politika” pi{e, jedan vojnik izKninskog polja koji je, kako mu i u dozvoli pi{e, neposredno pre napada dobio odsustvo da bi se okupao, “pakuje” ceosvoj zaselak (40 ljudi) u veliki kamion-{leper i vozi ih do Beograda. Jedini me{tanin koji ostaje je voza~ev 63-godi{njiotac: ~ovek uzima pu{ku i odlazi u borbu nameravaju}i da se tu~e koliko moè, da na kraju zapali svoju ku}u i da tekonda beì. ... (Tjedni list Vreme, 14. kolovoza 1995., str. 4.) ... Povla~e}i se ka Srbu i Drvaru, prolazili smo kroz pustamjesta. Nije bilo mrtvih ni ranjenih civila ni vojnika, samo prazne ku}e i doma}e ìvotinje. Povremeno su se ~uleeksplozije u nekim objektima koje su sami Srbi minirali nakon odlaska, da ne padnu Hrvatima u ruke – bolnice, po{te,magacini s oru`jem koje nisu uspeli da izvuku. Kolona izbeglica bila je daleko ispred nas. ... (Svjedo~enje 32-godi{njegM. ^. iz Obrovca, ranjenog pri povla~enju kod Srba, a dopremljenog na lije~enje u beogradsku Vojno-medicinskuakademiju; zapisano u dvobroju “nezavisnog politi~kog dnevnika” Na{a Borba 193-194, od 12-13. kolovoza, str.9.) Osim toga, i druge izjave Srba izbjeglih iz Hrvatske pokazuju da su paljene zgrade i razni objekti – “da ih nebi ostavili Hrvatima”. Primjerice, u Donjem Lapcu izbjegli Srbi su prije odlaska zapalili hotel “Kamensko”,policijsku postaju i jo{ “najmanje 3-4 objekta” (Hrvatski helsin{ki odbor, Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Zagreb2001., 25 (bilj. 23), 34). Jednako tako, jedno od mnogih potresnih svjedo~anstava izbjeglih Srba iz tzv. RSKtijekom Oluje, izvjesne Jagode, 45-godi{nje majke dvoje maloljetne djece, svjedo~i o patnjama naroda koji sunjegove vo|e povele u izbjegli{tvo, te o stradavanju civila i zapaljenim ku}ama prije dolaska Hrvatske vojske na dotada okupirano podru~je: ...Kud god smo prolazili bila je pusto{. Ku}e su gorjele uz put. (@ene Krajine – rat, egzodusi izbegli{tvo, 127-128). Svjedo~anstvo Nede, ro|ene 1954.: ...Od Podgorja do op{tine Krnjak ima oko kilometar ipol, nas nije niko obavijestio ali sam vidjela da selo do mog gori i da ène bjeè. Zavladala je panika, nismo znali {ta}emo. (...) Neko je viknuo da kre}emo i taman kada smo sjeli vidila sam jednu ku}u da gori. Tu su nai{le grupeMuslimana, palili su ku}e i opet je nastalo bjeànje. Ponijeli smo sa sobom li~no naoruànje, jer je to imao svatko. Ljudisu bjeàli u kukuruz i tu je nastalo stra{no klanje. (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 262-263). Svjedo~anstvo 55-godi{nje Desanke: ... Uve~e oko 8 sati (5. kolovoza), mu` je oti{ao da legne, a i ja sa njim.Tada su do{li iz civilne za{tite i obavijestili da idemo u fabriku za “zborno mesto”. Pozvala sam muà, on je rekao dane moè da ide. Zgrabila sam jednu torbu i stavila najnu`nije stvari. Ponijela sam i lova~ku pu{ku, ali nisam ponijelani{ta od dokumenata, mislila sam da }emo se vratiti. (...) Nas tridesetak nemo}nih ostali smo u fabrici, sve je ve} gorjelo,sve je bilo u plamenu. Jedan direktor je pozvao voza~a i dao autobus da nas preveze. Pro{li smo kroz selo koje je gorjelo.Voza~ je vozio autobus sa uga{enim svjetlima (@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Beograd, 1996., 282-283).

predlagao da je se “ostavi ili ubije”. Naime, iako ta pri~a svjedo~i i da pojedinci nisu imalinamjeru pridràvati se odredaba me|unarodnog ratnog prava, ona zapravo, kroz zapovijednadre|enog podre|enom da ponese tu staricu – “kao da je njegova vlastita, ina~e mu odeglava”, potvr|uje da su hrvatski vojnici imali zadatak da se pobrinu za sigurnost preostalihsrpskih civila, u navedenom slu~aju da ih prebace na sigurno u Knin. Uz to, brojna susvjedo~enja hrvatskih vojnika i policajaca kako su hranili i brinuli se o srpskim civilima nakonBljeska i Oluje. Naàlost, pojedinci nisu tako postupili.

Dakako, posebna je tema humanitarna djelatnost na netom oslobo|enom podru~ju, okojoj se u ovom radu ne govori (Slobodan Lang – Vesna Ivanovi}, Pruèna ruka: hrvatski“Pravednici” – djela dobra u ratu, Zagreb, 2006., str. 196-209, i druga izvje{}a). U tomkontekstu, a s obzirom na to da je Hrvatska vojska imala zada}u deblokade UN za{ti}ene zoneBiha}a u susjednoj BiH, ne smije se zanemariti ~injenica da je i sama Oluja bila svojevrsnahumanitarna operacija, jer je njome od sigurne smrti spa{eno vi{e tisu}a ljudi u Biha}u, kojisu bili opkoljeni srpskim snagama i kojima je prijetila sudbina stanovnika Srebrenice i @epe.

Hrvatska historiografija ve} se pokazala dovoljno zrelom i objektivnom, te spremnom nasuo~avanje s najintrigantnijom problematikom. Za vjerovati je da }e i ova knjiga o Olujipomo}i njezinom objektivnom prikazu i razumijevanju postupaka uvjetovanih prilikama ukojima se odvijala, kako bi se jasno odvojile posljedice borbenih djelovanja (stradavanjestanovni{tva i imovine uslijed granatiranja i borbi) od kaznenih djela po~injenih neovisno onjima (zbog osvete ili koristoljublja). Jednako tako, znanstvene ra{~lambe trebale bi pomo}ida se razumiju ciljevi i rezultat Oluje: poraz srpskog agresora i povratak tzv. UNPA zona uustavno–pravni poredak Republike Hrvatske, odnosno osloba|anje okupiranoga teritorijaRH i izlazak na me|unarodno priznatu granicu, te povratak prognanika i pomo} Armiji BiHda deblokira opkoljeni Biha} i sprije~i novu humanitarnu katastrofu. Ali i da se prestane smanipulacijama u kojima se legitimnost i oslobodila~ki karakter te vojno-redarstveneoperacije dovodi u pitanje navo|enjem doga|aja koji nisu povezani s njezinim ciljevima i kojisu kao rezultat samovolje pojedinaca po~injeni uglavnom nakon njezina zavr{etka.

Ante Nazor

27

Hrvatski vojnici (gardisti)

Davor MarijanOLUJA

KAZALO

Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Bojno polje i sudionici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36

Srpska pobuna u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

Prva biha}ka kriza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

Operacije hrvatskih snaga na Livanjskom polju i u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

RSK u prvoj polovici 1995. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

Druga biha}ka kriza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

Hrvatska reakcija na Drugu biha}ku krizu – Operacija Ljeto-95. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

Politi~ka priprema operacije Oluja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

Krajina u o~ekivanju Oluje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

Ratni planovi (planovi obrane i osloba|anja okupiranog teritorija) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59

Zavr{ne pripreme HV-a za operaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62

OLUJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

Zborno podru~je Split . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67

Specijalne postrojbe MUP-a RH u Oluji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76

Zborno podru~je Gospi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

Zborno podru~je Karlovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90

Zborno podru~je Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

Zborno podru~je Bjelovar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115

Zrakoplovstvo u Oluji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119

Peti korpus Armije BiH u Oluji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122

Osiguranje operacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124

Zborno podru~je Osijek . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124

Ju`no boji{te . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125

Hrvatska ratna mornarica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125

Hrvatsko vije}e obrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125

Reakcija Slavonsko-baranjskog korpusa SVK, VRS i VJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127

UNCRO, UN i reakcije iz svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129

30

Osvrt na provedbu operacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131

“Etni~ko ~i{}enje” ili odlazak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138

Zaklju~ak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144

Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146

Kratice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148

31

32

Hrvatski vojnici, 6. kolovoza 1995. (autor fotografije: Robert Belo{evi})

UVOD

Oluja je rije~ koja malo koga u Hrvatskoj ostavlja ravnodu{nim. Iz hrvatske perspektiveOluja je pojam pobjede, simbol uspje{nog okon~anja vi{egodi{njeg rata. Iz srpskeperspektive, i to ne samo u Hrvatskoj, Oluja je posve druga~iji simbol. Razlozi su

jednostavni, razli~it pogled na blisku pro{lost i njezinu interpretaciju. Od kada je postalapredmet zanimanja i postupanja Haa{kog suda Oluja je aktualna tema hrvatskog dnevno-politi~kog ìvota, a ne samo nezaobilazan doga|aj bliske pro{losti.

Osim u tisku gdje je, izravno ili posredno, stalna tema, Oluja je i tema radova koji imajuve}u ambiciju od jednodnevne vijesti. Pored nekriti~kih i prigodni~arskih tekstova Politi~keuprave Ministarstva obrane,1 osnove Oluje javnosti je stvarno podastro biv{i na~elnik Glavnogstoèra HV-a umirovljeni stoèrni general Janko Bobetko. U knjizi Sve moje bitke Bobetko jeobjavio kompletnu direktivu koja je bila osnova za kasniju provedbu operacije Oluja,2 iakonije obi~aj da se ratni plan jedne vojske javno objavljuje tako brzo nakon {to je nastao. No,moè se re}i da Bobetkova interpretacija Oluje na~elno nije to~na, jer on o~ito nije bioupoznat s promjenama koje su slijedile nakon njegova umirovljenja i zbog kojih je ratni planmijenjan. Ovo je napose zna~ajka prikaza operacije na Banovini, gdje uop}e ne spominjeulogu Zbornog podru~ja Bjelovar, za koje nije znao, jer ga u lipnju 1995. kada je potpisanadirektiva Oluja-1 nije ni predvi|ao. Oluja je zna~ajno mjesto dobila u radovima i knjizi jo{jednog na~elnika Glavnog stoèra HV-a, umirovljenog admirala Davora Domazeta Lo{e,3 nonjegovu tezu o Oluji kao zra~no-kopnenoj bici neki autori osporavaju.4 Oluja je dobilaprostor i kod utjecajnih sudionika hrvatske politike. Primjerice, u knjigama predstojnikaKabineta predsjednika Republike Hrvatske Hrvoja [arini}a i ministra vanjskih poslova MateGrani}a.5

S druge strane, iz redova Srpske vojske Krajine (SVK) o Oluji su pisali Milisav Sekuli} iMarko Vrcelj.6 Sekuli}, general-major i na~elnik odjela za nastavu i {kolstvo SVK dao jevrijedan, ali i upitan doprinos. Zna~ajan dio knjige Knin je pao u Beogradu doista se temelji

33

1 Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 1, listopad 1995.; Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 2, studeni 1995.; Oluja,Hrvatska vojna glasila, br. 3, prosinac 1995.2 Janko BOBETKO, Sve moje bitke, Vlastita naklada, Zagreb, 1996., 422-432, 441-451, 462-475 i 484-491.3 Davor DOMAZET – LO[O, “Zavr{ne operacije Hrvatske vojske – uvjerljivost vojne mo}i i(ili) promjenastrategijskog odnosa”, Hrvatski vojnik, Zagreb, 22/1997., 12-21; ISTI, Hrvatska i veliko rati{te, Udruga sv. Jurja,Zagreb, 2002.4 Ozren @UNEC, “Operacije Bljesak i Oluja”, Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995., Naklada Jesenskii Turk : Dani, Zagreb : Sarajevo, 1999., 100-101.5 Hrvoje [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), Globus, International,Zagreb, 1999.; Mate GRANI], Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb, 2005.6 Milisav SEKULI], Knin je pao u Beogradu, Nidda Verlag, Bad Vilbel, 2000.; Marko VRCELJ, Rat za SrpskuKrajinu: 1991.-1995., Srpsko kulturno dru{tvo “Zora”, Beograd, 2002.

na dokumentima koji su dijelom zaplijenjeni tijekom operacije od hrvatskih snaga. No,postoji dio tvrdnji koji nije dokumentiran, dio koji izvire iz autorova obiteljskoga odgoja(primarna socijalizacija) i koji je pun predrasuda, pau{alnih ocjena i svjesnoga podmetanja,odnosno, najkra}e re~eno, zna~ajan dio knjige iznimno je nekorektan. Cilj mu je osporiti daje SVK vojni~ki potu~ena, pa, naravno, optuùje za izdaju politi~ki i vojni vrh, uvodi NATOkojeg nije bilo, sve da ospori ono {to je na stranicama ranije izravno prikazao, lo{ ineu~inkovit politi~ki sustav koji je proizveo isto takvu vojnu silu.

O djelovanju 5. korpusa Armije Bosne i Hercegovine pisao je Bejdo Feli} u monografijikoja nema znanstveni pristup i u kojoj se pre{u}uju neke zna~ajne ~injenice oko Oluje,odnosno bo{nja~ko-hrvatskih odnosa na razini biha}ke regije.7

Osnova za ovaj rad bio je nedovr{eni rukopis koji sam napisao 2001. po nalogu gospodinaJoze Rado{a, tada{njeg ministra obrane Republike Hrvatske. Dokumenti na koje se pozivamtada su bili u pismohrani Glavnog stoèra HV-a, a danas su, koliko mi je poznato, uglavnomu Sredi{njem vojnom arhivu MORH-a. Krajem 2006. od kabineta ministra obrane ponovnosam traìo uvid u njih. Na molbu nisam dobio odgovor.

Velik problem pri analizi djelovanja hrvatskih snaga je nedostatak dijela bojnihdokumenata. Dio dokumenata zasigurno nedostaje, a dio ~ini se nije ni pisan. Dnevnaoperativna izvje{}a dio postrojbi sigurno nije pisao, a dio njih nije vodio ni ratni dnevnik.Zbog toga }e neki aspekti, kao i dijelovi operacije ostati trajna nepoznanica. Tako je, naprimjer, otvorena za spekulaciju tvrdnja jedne postrojbe HV-a da je prva do{la do predgra|aSlunja, gdje je iz “poznatih razloga sa~ekala” da snage slunjske 14. domobranske pukovnijeprve u|u u svoj grad.8 Vrijeme }e tek pokazati koliko se to moè nadoknaditi anketiranjemsudionika. Druga vrsta dokumenata koja je vrlo ~esta, a koja tako|er ima nedostatak jesura{~lambe bojnih djelovanja postrojbi nakon provedene operacije. Postrojbe su uglavnom bileusredoto~ene na sebe i svoju ulogu, pa je te{ko utvrditi {to se doga|alo sa susjedima i te{ko jera{~laniti udio na pojedinim pravcima. Neke od postrojbi napravile su ra{~lambe koje nemajupovijesnu vrijednost, a neke ~ini se ni to. Na àlost, me|u njima su i dvije od pet gardijskihbrigada koje su sudjelovale i dale zna~ajan doprinos u operaciji. Na stranu da je u ovoj vrstidokumenata samokriti~nost uglavnom izostala. Ne treba ni sumnjati, na primjer, da se ocjenajednog Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja, da jedna pridodana postrojba “nije za daljnjuuporabu za napadna b/d iz ve} poznatih razloga iskazanih u predhodnim izvje{}ima”, nemoè pro~itati u ra{~lambi te postrojbe.9

Kao i 2001., tako sam i sada o djelovanju Specijalne policije Ministarstva unutarnjihposlova Republike Hrvatske imao zanemariv broj dokumenata, bolje re~eno, nisam ih niimao. Sukladno tome je prostor posve}en djelovanju Specijalne policije MUP-a u ovomrukopisu potpuno ispod razine njezina djelovanja i u~inka u operaciji.

Ova studija nema namjeru detaljno ulaziti u djelovanje svake postrojbe. Njezina svrha jeopisati ozra~je u kojem je operacija provedena i osnovne zna~ajke same operacije. Ipak, moèse primijetiti da detaljnija ra{~lamba Oluje, kakva u javnosti jo{ nije prezentirana, ne

34

7 Bejdo FELI], brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002.8 Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH), pismohrana Glavnog stoèra Hrvatske vojske (GSHV): ZPKarlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995. Izvje{}e.9 MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8.1995. u 17 sati, Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995.,Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”.

potvr|uje tvrdnju da je rije~ “o besprijekorno izvedenoj operaciji”. No, to je i razumljivo, sobzirom na velik broj na brzinu mobiliziranih postrojbi i ljudstva u pri~uvnim brigadama idomobranskim pukovnijama, koje nije bilo pripremljeno za tako zahtjevnu operaciju.Dakako, za Hrvate }e Oluja uvijek ostati “majka svih bitaka”, koja epitet “briljantna”zasluùje prije svega zato {to je njezin rezultat od iznimna, mo`da i presudnog povijesnogzna~aja za Hrvate i Hrvatsku.

35

Hrvatski vojnik

BOJNO POLJE I SUDIONICI

Operacija Oluja provedena je na sredi{njem dijelu teritorija Republike Hrvatske koji jeu vremenu od kolovoza 1990. do sije~nja 1992. sinkronim djelovanjem pobunjenihSrba i Jugoslavenske narodne armije okupiran i istrgnut iz nadzora legalnih tijela

Republike Hrvatske te nazvan Republikom Srpskom Krajinom (RSK). RSK se sastojala odtri teritorijalne cjeline: prva je bila u isto~noj Slavoniji, Baranji i Srijemu, druga u zapadnojSlavoniji, a tre}a, ujedno i najve}a, na podru~ju uz dràvnu granicu Hrvatske i Bosne iHercegovine od Jasenovca do Benkovca i Knina, odnosno do dràvne granice na Dinari.Dvije posljednje cjeline ~inile su 85% ukupne povr{ine RSK.10 Nekoliko godina pobunjeniSrbi nadzirali su teritorij od 17.028 km2, na kojem je, prema nepouzdanim podacima, ìvjelooko 430.000 stanovnika. Crta boji{nice duga 923 km odvajala je ovaj teritorij od dijelaRepublike Hrvatske koji je bio pod nadzorom legalno izabrane hrvatske vlasti. S Cazinskomkrajinom RSK je grani~ila u duìni od 118 km. Najve}a dubina ovog teritorija – 63,1 km bilaje na pravcu od sela [kabrnja do sela Ti{kovac. Najmanja dubina – oko 2,5 km bila je kodJasenovca, potom 12,5 km na pravcu od sela Vedro Polje (Sunja) – Kostajnica i 19,5 km napravcu od sela ânak – do granice s Bosnom i Hercegovinom na planini Plje{ivici.11 Teritorijje bio razvu~en i nekompaktan, {to je nepovoljno djelovalo na vo|enje i zapovijedanje,operativno-strategijski razvoj i manevar vojske pobunjenih Srba. Mala dubina teritorijaoteàvala je baziranje zrakoplovstva, e{aloniranje materijalnih pri~uva, a time i osiguranjebojnih djelovanja, izbor poloàja za raketne sustave i manevar snaga. Zbog velike duìne, arelativno male dubine cijelo rati{te RSK moglo se istovremeno staviti pod vatreni udarHrvatske vojske, {to je bilo pogodno za presijecanje s visokom mogu}no{}u postizanjastrategijskog iznena|enja.12

Hrvatska vojska je doista ra~unala na mogu}nost strategijskog iznena|enja. Hrvatskavojska nastala je 1991. iz policije, Zbora narodne garde i Teritorijalne obrane RepublikeHrvatske u te{kim okolnostima srpske pobune i navodno neutralnog a stvarno prosrpskogdjelovanja JNA. Njezina prva zada}a bila je obrana Republike Hrvatske, a od 1992.strategijska zada}a bila je vra}anje pobunjenih i okupiranih podru~ja u ustavni poredak RH.Jasnu i slu`benu strategiju HV nije imao tijekom rata, iako je na tome ra|eno unutarMinistarstva obrane.13 Na hrvatske namjere nepovoljno je djelovala ~injenica da je teritorijRepublike Hrvatske pod nadzorom legalne vlasti s vojnog gledi{ta tako|er bio zahtjevan za

36

10 Op{irna povijest RSK kod Nikica BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~kaknjiga, Zagreb, 2005.11 N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 171-173; Hrvatski dràvni arhiv (HDA), gra|a RepublikeSrpske Krajine (RSK): Dostignuti nivo i dalji pravci razvoja SVK (nedatirano i nepotpisano).12 HDA, RSK: Dostignuti nivo i dalji pravci razvoja SVK (nedatirano i nepotpisano).13 Npr. Hrvatska strategija obrane, Centar za strate{ka istraìvanja, MORH, Zagreb, 1995.

obranu i uporabu snaga. Srpska tvrdnja da u “savremenoj Evropi nema dràve koja ima takonepovoljno iskomponovan i oblikovan prostor kao Hrvatska”, nije bila daleko od istine.14

U drugoj polovici 1994. Hrvatska vojska je dobila ustrojbenu fizionomiju koja je s malimizmjenama zadràna do kraja rata. Sastojala se od zapovjedni{tava, institucija i postrojba.Krovno zapovjedno tijelo bio je Glavni stoèr HV-a koji je na zapovjednoj vezi imao {estzbornih podru~ja i jedno boji{te, podstoèrne postrojbe, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo iprotuzra~nu obranu, te Hrvatsku ratnu mornaricu. Zborno podru~je je bila operativnaskupina stalnog sastava koja se sastojala od pri~uvnih postrojbi HV-a i domobranstva.Na~elno se sastojalo od zapovjedni{tva, gardijske motorizirane brigade, 3 do 6 pje{a~kihbrigada HV-a, 3 do 6 domobranskih pukovnija, logisti~ke baze, topni~kih divizijuna zapotporu, protuoklopnu i protuzra~nu borbu, kao i drugih manjih postrojbi. Dio zbornihpodru~ja imao je u svom sastavu jednu gardijsku brigadu (ZP Zagreb, Split i Gospi}),odnosno dvije (ZP Osijek), dok su ZP Karlovac i Bjelovar bili bez njih. Ta dva zbornapodru~ja bila su i manja od ostalih. Izravno podre|ene Glavnom stoèru HV-a bile su 1. i 7.gardijska motorizirana brigada, 15. protuoklopna topni~ko-raketna brigada, 16. topni~ko-raketna brigada, 33. inènjerijska brigada, 40. pukovnija veze i nekoliko manjih rodovskihsastava.15 Glavne snage HV-a bile su gardijske brigade kojih je bilo sedam, a u pri~uvnomsastavu bilo je 28 pje{a~kih brigada i 38 domobranskih pukovnija.16 Izvan ustrojbenog sastavaHV-a bio je 1. hrvatski gardijski zbor koji je u svom sastavu kao bojnu postrojbu imao 1.hrvatski gardijski zdrug.17 U prosincu 1994. HV je imala 320 topni~kih oru|a za potporu ukalibru od 105 do 203 mm, {to je iznosilo 52,81% ustrojbenih potreba.18 Nakon operacijeBljesak kopnena vojska je u svom naoruànju imala 393 oklopna bojna sredstva, od ~ega 232tenka.19

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzra~na obrana organizirana je u Zapovjedni{tvo, petzrakoplovnih baza i ~etiri brigade PZO. Zrakoplovstvo je imalo 40 zrakoplova, od toga 26bojnih, i 22 helikoptera, od toga 10 bojnih. Hrvatska ratna mornarica sastojala se odZapovjedni{tva, pomorskih zapovjedni{tava za sjeverni, ju`ni i srednji Jadran, flote brodova,topni~kih bitnica i pje{a{tva raspore|enog u odrede i domobranske bojne. Imala je 28 plovnihsredstava.20 HV je u prosincu 1994. imao oko 96.000 ljudi. Najbrojniji vid bila je kopnenavojska, s vi{e od 89.000 ljudi.21 Za Oluju, kao i za Bljesak, brojno stanje je naraslodomobilizacijom i mobilizacijom pri~uvnih postrojbi.

37

14 Radovan RADINOVI], “Realna pretnja na delu”, Vojska Krajine, br. 4-5, Jul-avgust 1993., 7.15 Sredi{nji vojni arhiv Ministarstva obrane Republike Hrvatske (SVA MORH), fond Politi~ke uprave: GSHV, Kl.8/93-02/04, Ur. br. 512-06-05-93-28 od 4. 2. 1993., Odluka o vojnopodru~noj podjeli RH; SVA MORH, fondKabinet ministra obrane Republike Hrvatske (KMORH): MORH, KL. SP 801-01/93-02/02, Ur. br. 512-01-93-320 od 16. 2. 1993., Mobilizacijski razvoj oruànih snaga RH u miru.16 SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine.17 SVA MORH, GSHV: RH, Predsjednik, Br. PA7-61/1-94 od 31. 3. 1994., Odluka; SVA MORH, GSHV:MORH, Kl. SP 801-01/94-03, Ur. br. 512-01-94-1259 od 29. 3. 1994., Izmjene i dopune mobilizacijskograzvoja i ustroja OS RH.18 SVA MORH, GSHV: Izvje{}e o stanju MTS – topni{tvo za potporu od 15. 12. 1994.19 SVA MORH, GSHV: Kl. 512-06-04/5-95-2, Ur. br. 813-07/95-02/10 od 5. 7. 1995., Izvje{}e o stanjuOklopni{tva u HV.20 SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine.21 SVA MORH, GSHV: GSHV, Izvje{}e o stanju borbene spremnosti HV u prosincu 1994. godine.

Do kasne jeseni 1992. vojna sila pobunjenih Srba zvala se Teritorijalnom obranom, a tadaje preimenovana u Srpsku vojsku Krajine (SVK). U to vrijeme dobila je i organizacijsko-formacijski izgled koji se s malim izmjenama zadrào do njezina nestanka. SVK se sastojalaod Glavnog {taba i pri{tabnih postrojbi, {est korpusa i zrakoplovnih snaga. Korpusi suformirani na regionalnom principu. Na podru~ju sjeverne Dalmacije bio je 7. iliSjevernodalmatinski korpus, na podru~ju Like 15. ili Li~ki korpus, na podru~ju Korduna 21.ili Korduna{ki korpus, na podru~ju Banovine 39. ili Banijski korpus, na podru~ju zapadneSlavonije 18. ili Zapadnoslavonski korpus i na podru~ju isto~ne Slavonije 11. ili Slavonsko-baranjski korpus. Korpus se na~elno sastojao od Komande, tri i vi{e brigada, logisti~ke baze itopni{tva za potporu. Izuzetak je bio Slavonsko-baranjski korpus koji je u svom sastavu imaoi jednu pje{a~ku diviziju. Zrakoplovstvo se sastojalo od zrakoplovne brigade, zrakoplovnebaze i bataljuna vo|enja, motrenja, javljanja i navo|enja.22 Nakon operacije Bljesak irazbijanja Zapadnoslavonskog korpusa, SVK je dobila novog zapovjednika, general-potpukovnika Milu Mrk{i}a. Mrk{i} je inicirao nekoliko promjena u ustroju SVK, od kojihje najzna~ajnija stvaranje Korpusa specijalnih jedinica (KSJ). Korpus se sastojao od: Komandekorpusa, 2. oklopne brigade, 71. specijalne brigade, 2. gardijske brigade, Brdskog bataljuna,bataljuna VP i lakog artiljerijskog divizijuna PZO.23 Usprkos zvu~nog naziva korpusa, bila jeto postrojba ranga brigade, no bilo je uobi~ajeno da se specijalne postrojbe tretiraju u istomrangu s ve}im postrojbama vojske. Njegovo osnivanje pra}eno je s velikom pa`njom u HV-u, gdje mu je davan mnogo ve}i zna~aj od stvarne vrijednosti, koja je, kao {to }e vrijeme ubrzopokazati, ipak bila skromnija nego {to se o~ekivalo.24

Sredinom 1994. SVK je imala 300 tenkova, 295 raznih oklopnih bojnih vozila, 360topni~kih oru|a kalibra od 100 i vi{e milimetara.25 Krajem listopada 1994. njezino je brojnostanje bilo u granicama od 20 do 25 tisu}a boraca.26 U vrijeme operacije Bljesak imala je oko14.900 ljudi po mirnodopskoj formaciji, odnosno 62.500 po ratnoj formaciji. Moèmopretpostaviti da je sli~no brojno stanje bilo i pred Oluju, {to bi zna~ilo da je u zapadnomdijelu Hrvatske SVK imala pod oru`jem oko 43.000 ljudi. 27

Strategija realne prijetnje, kako je zvana vojna strategija RSK, promovirana je u ljeto 1993.godine. Temeljila se na pretpostavci da bi hrvatska ofenziva “na Republiku Srpsku Krajinuizazvala Š...š masovna vatrena protivdejstva po vitalnim objektima i ciljevima Hrvatske, arezultat bi bila ru{enja, razaranja i gubici u ìvoj sili, {to hrvatska strana ne bi smela daprihvati”. Dràno je da je to jedini na~in koji “moè Hrvatsku naterati da Krajinu i njenuvojsku po~ne prihvatati kao ozbiljnog suparnika i partnera za pregovore”.28

38

22 Vojnosigurnosna agencija (VSA) MORH: RSK, G[ SV, DT br. 947-23/1 od 27. 11. 1992., Preformiranje TOi posebnih jedinica milicije u Srpsku vojsku RSK; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 36-39.23 Protuobavje{tajna agencija (POA): RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-268 od 22. 5. 1995., Transformacija SVK,nare|enje; VSA MORH: Pregled korpusa specijalnih jedinica (dokument bez urud`benog broja i nadnevka); M.SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 157.24 MORH, GSHV: GS HV, RP/13/95 od 5. 7. 1995., Prilog po obavje{tajnoj prosudbi.25 HDA, RSK: G[ SV, Str. pov. br. 26-216 od 12. 5. 1994., Pregled glavnih osnovnih TMS SVK; HDA, RSK:Referisanje vrhovnom komandantu o planu upotrebe SVK (nedatirano, s po~etka 1995.).26 POA: G[ SVK-IKM, Str. pov. br. 3-503/552 od 30. 11. 1994., Podaci za ekspoze ministra odbrane skup{tiniRSK.27 VSA MORH: Pregled popune ljudstvom SVK po mirnodopskoj formaciji sa stanjem na dan 01. 05. 1995.;VSA MORH: Pregled popune ljudstvom SVK po ratnoj formaciji sa stanjem na dan 01. 05. 1995.28 R. RADINOVI], Realna pretnja na delu, 7.

SRPSKA POBUNA U HRVATSKOJ

Ukolovozu 1995. navr{ilo se pet godina od 17. kolovoza 1990., vremena kada je uKninu po~ela srpska pobuna u Hrvatskoj. Pobuna je krajem 1991. dovela dostvaranja Republike Srpske Krajine. Godi{njica pobune u Kninu nije sve~ano

obiljeèna jer je desetak dana ranije RSK u zapadnim dijelovima Hrvatske prestala postojati.Nestala je u operaciji Hrvatske vojske i policije, pod kodnim imenom Oluja. Iako nijeozna~ila kraj rata, operacija Oluja je bila najava skorog kraja rata i postala je simbol hrvatskepobjede u Domovinskom ratu.

Na~in na koji je nastala RSK uz iracionalno pona{anje njezinog politi~kog vodstva, u~inilisu operaciju osloba|anja kakva je bila Oluja neizbje`nom. Srpska pobuna u Hrvatskoj po~elaje u ljeto 1990. nakon prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj. Na izborima je pobijedilaHrvatska demokratska zajednica s politi~kom platformom nacionalnog pomirenja. Njezinapobjeda je u Srbiji i kod zna~ajnog dijela Srba u Hrvatskoj prihva}ena kao potvrda povratkausta{a na politi~ku scenu. Usprkos ~esto o{troj politi~koj retorici HDZ-a i usprkos tome datek predstoji istraìvanje djelovanja te stranke, te{ko da se moè osporiti tvrdnja da nije bilorazloga da Srbi uzmu oru`je u ruke. Prihvatljivim se ~ini i mi{ljenje da dio Srba u Hrvatskojnije bio spreman prihvatiti nikakvu hrvatsku dràvu.29

Srpska pobuna u Hrvatskoj obiljeìla je zavr{ni dio krize i raspada Socijalisti~keFederativne Republike Jugoslavije. Raspad SFRJ po~eo je nakon smrti Josipa Broza Tita. Uzto se u drugoj polovici 80-ih brzo, a moè se re}i i prili~no nenadano, raspao komunisti~kisustav u Europi. Sve je to vodilo prema raspadu SFRJ, jer je politi~ka, znanstvena, vjerska iina elita Srba nastojala nametnuti ostalima svoje vi|enje ure|enja Jugoslavije.30 To joj nijeuspjelo. Agresivna srbijanska politika tolerirana je u ostalim republikama do ru{enja politi~kih~elni{tva SAP Vojvodine i SAP Kosova i ukidanja pokrajinskih autonomija Vojvodine iKosova. Ru{enje politi~kog vodstva Crne Gore u sije~nju 1989. zna~ilo je kraj tolerancije.Slovenci su o{tro odgovorili i doveli ostatak Jugoslavije u poziciju da se odredi za stranu usukobu.31 U takvim okolnostima srbijanski poku{aj destabiliziranja Hrvatske i Bosne iHercegovine, republika u kojima su Srbi ìvjeli u ve}em broju, nije dao èljene rezultate. UHrvatskoj je sredinom 1990. izbila srpska pobuna koju tada{nja hrvatska milicija nije moglaugu{iti u za~etku jer je sprije~ena od strane Jugoslavenske narodne armije. Zahvaljuju}i JNASrbi su mogli {iriti pobunu, {to je na kraju 1990. dovelo do stvaranja Srpske autonomne

39

29 Bo{ko TODOROVI] / Du{an VILI], Izdaja i odbrana Jugoslavije, Privredapublik, Beograd, 1990., 163-166,169-170; Dejan JOVI], Jugoslavija: dràva koja je odumrla, Prometej, Zagreb, 2003., 483; Nikica BARI], Srpskapobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka knjiga, Zagreb, 2005., 58-59.30 Du{an BILAND@I], Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999., 750-764.31 D. JOVI], Jugoslavija: dràva koja je odumrla, 421.

oblasti Krajine.32 Tijekom 1991. pojavile su se jo{ dvije sli~ne oblasti u Slavoniji, Baranji iSrijemu: Srpska oblast Slavonija, Baranja i Zapadni Srem 26. velja~e 1991. i SAO ZapadnaSlavonija u kolovozu 1991. godine. Na samom kraju 1991. udruène su u Republiku SrpskuKrajinu (RSK), samoprogla{enu paradràvnu tvorevinu.33

Po Ustavu Republike Hrvatske iz 1990. Srbi su dobili sva gra|anska prava, ali i statusnacionalne manjine, {to ih nije zadovoljilo.34 Tijekom 1991., nakon niza kriza i neuspje{nogpoku{aja dogovora oko nove Jugoslavije po~elo je {irenje SAO Krajine na podru~ja sve}inskim ili s visokim postotkom Srba. U ljeto 1991. po~eo je otvoreni rat JNA i pobunjenihSrba protiv Hrvatske. Do kraja 1991. JNA je uspjela staviti pod svoj nadzor, odnosnookupirati gotovo ~etvrtinu teritorija Republike Hrvatske na kojem je 19. prosinca 1991.progla{ena Republika Srpska Krajina. Postavio se problem kako da pobunjeni Srbe zadrè ovapodru~ja pod svojim nadzorom. Rje{enje je na|eno u me|unarodnoj zajednici i njezinimmirovnim snagama. Primirje koje je 2. sije~nja 1992. potpisano izme|u JNA i RepublikeHrvatske u Sarajevu omogu}ilo je dolazak mirovnih snaga Ujedinjenih naroda. Vrijeme jebrzo pokazalo da su hrvatska o~ekivanja od “plavih kaciga” bila prevelika i nerealna.35 One sudonijele relativan mir na crti razdvajanja, ali ne i o~ekivanu reintegraciju podru~ja koje je JNAostavila na upravu pobunjenim Srbima, nakon {to se u svibnju 1992. transformirala u VojskuJugoslavije i povukla iz Hrvatske.36

Do u kasnu jesen 1992. Hrvatska vojska bila je zauzeta osloba|anjem okupiranogateritorija u ju`noj Hrvatskoj i obranom Bosanske Posavine. Prema okupiranim podru~jima,osim u par slu~ajeva, ~ini se mimo volje dràvnog vrha, nisu poduzimane nikakve zna~ajnijeakcije.37 [tovi{e, nakon povla~enja JNA i organizacijsko-ustrojbenih promjena u HV-u, dosije~nja 1993. nije ni postojao nekakav operativni plan uporabe oruànih snaga premaKrajini, iako su ve} od sije~nja 1992. u Glavnom stoèru HV-a ra|eni planovi za osloba|anjeokupiranog teritorija RH od JNA i snaga pobunjenih Srba pod kodnim nazivima hrvatskihrijeka. Tek je u sije~nju 1993. napravljena vojna direktiva za slu~aj da se okupirano podru~je

40

32 Davor MARIJAN, Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002., 6-7.33 M. M., “Progla{ena Republika Srpska Krajina”, Srpski glas, Glina, 29. 12. 1991., 1.34 U Izvori{nim osnovama Ustava RH od 22. prosinca 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljujekao nacionalna dràva hrvatskoga naroda i dràva pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini dràvljani:Srba, Muslimana, Slovenaca, êha, Slovaka, Talijana, Ma|ara, @idova i drugih, kojima se jam~i ravnopravnost sgra|anima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN izemalja slobodnog svijeta.” Komentiraju}i navode nekih autora da je tek taj Ustav “uklonio prizvuke dvojnogsuvereniteta i nedvosmisleno hrvatsku naciju proglasio nositeljem suvereniteta Hrvatske”, Z. Radeli} isti~e da ve}formulacija u Ustavu Socijalisti~ke Republike Hrvatske iz 1974. da je “SR Hrvatska nacionalna dràva hrvatskognaroda, dràva srpskog naroda u Hrvatskoj i dràva drugih naroda i narodnosti koji u njoj ìve” ne dopu{tanedvosmisleno tuma~enje da su Srbi bili uzdignuti na razinu konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, odnosno da jeo~ito “samo to da im je priznat poseban status u odnosu na ostale narode i narodnosti”. Usp. Zdenko RADELI],Davor MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Draèn @IVI], Stvaranje hrvatske dràve i Domovinski rat,[kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., 94.35 Mario NOBILO, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Nakladni zavod Globus,Zagreb 2000., 247-260.36 D. MARIJAN, Smrt oklopne brigade, 24-25.37 Ovdje se misli na Nos Kalik, Baranju i Miljeva~ki plato. Vidi Davor Marijan u Zdenko RADELI], DavorMARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Draèn @IVI], Stvaranje hrvatske dràve i Domovinski rat, [kolskaknjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., 150-151.

mirno ne reintegrira u Republiku Hrvatsku.38 Do kraja 1993. HV je provela dvije manjeoperacije koje su joj uz izvjesne vojni~ke uspjehe donijele negativne politi~ke bodove name|unarodnoj politi~koj sceni. Nakon operacije u zale|u Zadra u sije~nju 1993., Hrvatskaje optuèna da zaziva rat, {to je do tada bilo uglavnom rezervirano za Srbiju i Srbe.39 Sli~noje bilo i nakon operacije u Meda~kom dèpu u rujnu 1993., jer je nakon njezine provedbeHrvatska od dijela me|unarodnih politi~kih krugova optuèna za agresiju i kr{enje primirja.40

Kada tome dodamo krajnje nepovoljan poloàj Hrvatske zbog umije{anosti u rat bosansko-hercegova~kih Hrvata i Bo{njaka-Muslimana u Bosni i Hercegovini, dobivamo nimaloruì~astu predod`bu hrvatskog politi~kog poloàja.

Zalaganjem me|unarodnih krugova, u Zagrebu su 29. oùjka 1994. predstavniciRepublike Hrvatske i pobunjenih Srba potpisali Sporazum o prekidu vatre. Sporazum jestupio na snagu 4. travnja i predvidio je povla~enje sukobljenih strana najmanje jedankilometar od crte i izvla~enje te{kog naoruànja na 10, odnosno 20 km od crte razdvajanja.41

Sporazum je doveo do demobilizacije dijela pri~uvnog sastava Hrvatske vojske {to je vodilodo smirivanja bojnih djelovanja na cjelokupnom hrvatskom rati{tu.42 Nastojanje RepublikeHrvatske da razrije{i problem srpske pobune prenesen je na diplomaciju. Vije}e sigurnostiUN-a je 31. oùjka i 30. rujna 1994. produìlo mandat UNPROFOR-a na po {est mjeseci.43

S njegovim u~inkom Hrvatska nije bila zadovoljna pa je blokadom cesta od strane prognanikaod 1. srpnja do 16. kolovoza 1994. organiziran pritisak na UNPROFOR kako bi se svjetskojjavnosti skrenula pa`nja na neu~inkovitost “plavih kaciga”.44 Poloàj RSK pogor{ao je sukobBeograda i Pala jer su bosanskohercegova~ki Srbi odbili potpisati mirovni plan Kontaktneskupine o Bosni i Hercegovini, zbog ~ega im je Beograd 4. kolovoza 1994. uveo politi~ke igospodarske sankcije koje su pogodile i krajinske Srbe.45

Sredinom rujna 1994. veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj Peter Galbraithpredloìo je predsjedniku Republike Hrvatske Franji Tu|manu plan, kasnije nazvan Z4,prema kojem bi autonomni kotarevi Glina i Knin imali odre|ene elemente dràvnosti, ali bikao i ostala okupirana podru~ja bili reintegrirani u sastav Hrvatske. Prihva}anje ovog planabilo je politi~ko samoubojstvo {to je F. Tu|manu, kako to svjedo~i jedan od njegovih bliskihsuradnika, bilo jasno.46 No Galbraith je, bez obzira na to koliko je bio dorastao funkciji kojuje obna{ao, bio predstavnik jedine svjetske sile i zbog toga ga se moralo uvaàvati.47 F. Tu|manje 30. sije~nja 1995. ipak primio nacrt plana od predstavnika me|unarodne zajednice i izjavio

41

38 Sredi{nji vojni arhiv, fond Glavnog stoèra HV (dalje SVA MORH, GSHV): GSHV, Kl. 8/93-02/04, Ur. br.512-06-93-7 od 15. 1. 1993., Direktiva. 39 Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, Pan liber, Osijek, 1995., 85; Usp. F.TU\MAN, Hrvatska rije~ svijetu: razgovori sa stranim predstavnicima, 243-248.40 M. GRANI], Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, 83-84.41 Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb 1998., 360.42 Zap. Zbornog podru~ja Zagreb, Kl. SP 80/94-02/87, Ur. br. 1075-11/01-94-3 od 16. 3. 1994., Zapovijed zademobilizaciju postrojbi i dijelova postrojbi HV Zbornog podru~ja Zagreb.43 Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, 57-63.44 Kronologija rata, 387, 400.45 Hronologija doga|aja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995, Glas srpski – Centar za geostrate{kaistraìvanja Univerziteta u Banja Luci, Banja Luka, 2002., 176.46 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 153-161.47 ISTI, 268.

da }e ga hrvatska strana razmotriti, da ima ozbiljnih primjedbi na njega, napose jer “problemdefinira kao spor izme|u dvije ravnopravne strane, a zapravo se radi o problemu manjine ujednoj nacionalnoj dràvi, i to ne cjelokupne manjine nego njezina manjeg dijela”.48 No, tajplan odbilo je vodstvo RSK, zapravo, zbog ustrajnosti na politici priklju~enja RSK “VelikojSrbiji” nisu ga htjeli ni razmotriti, iako se njime pobunjenim Srbima u Hrvatskoj nudilaiznimno velika autonomija, gotovo “dràva u dràvi”. Mogu}nost daljnih pregovora okoovoga plana postojala je do trenutka kad su se sami po sebi posloìli uvjeti da u prvi plandjelovanja ponovno iskrsne vojna opcija. Anga`man Armije BiH i Hrvatskog vije}a obraneoko Biha}a i Kupresa otvorio je potrebu anga`mana hrvatskih snaga, pa je nakon pola godinemirovanja Hrvatska vojska pokrenuta zbog te{kog stanja u za{ti}enoj zoni grada Biha}a.

42

48 ISTI, 209-210. Nadnevak sastanka u Kronologija rata, 448.

Inènjerija HV-a na Dinari

PRVA BIHA]KA KRIZA

Nakon okon~anja hrvatsko-bo{nja~kog (muslimanskog) rata u Bosni i Hercegoviniponovno je po~eo sukob Srba i Bo{njaka-Muslimana, sukob koji je hrvatsko –bo{nja~ki rat poprili~no lokalizirao. Glavne to~ke sukoba bile su oko Sarajeva,

Konjica, Kupresa, Tesli}a i Biha}a.49 Biha}ko podru~je imalo je strategijski zna~aj za Hrvatskujer je na jednom zna~ajnom dijelu (118 kilometara) razdvajalo Republiku Srpsku Krajinu iRepubliku Srpsku.50 Peti korpus ABiH je vezivao dio snaga obje srpske vojske ionemogu}avao da se one uporabe na drugim dijelovima rati{ta, bilo u Hrvatskoj, bilo u Bosnii Hercegovini.

Do kraja listopada 1994. srpske vojske su provele nekoliko ve}ih kampanja oko Biha}akoje nisu dovele do o~ekivanog uni{tenja 5. korpusa ABiH. Zimsko-proljetna operacijaVojske Republike Srpske (VRS) bila je za 5. korpus ABiH vrlo te{ka.51 Nakon nje, u borbamaod 16. do 21. kolovoza 1994. snage 5. korpusa ABiH porazile su autonoma{ku vojsku FikretaAbdi}a i u{le u Veliku Kladu{u. Oko 45.600 izbjeglica povuklo se na privremeno okupiraniteritorij Hrvatske: Turanj kod Karlovca, selo Batnoga kod Slunja i Staro Selo kodVrginmosta.52 Nakon sre|ivanja i odmora, snage 5. korpusa ABiH su 24. listopada po~elenapadnu operaciju pod imenom Grme~-94. Operacija je poduzeta nakon izvla~enja dijelasnaga VRS iz okruènja i njihova anga`mana prema sredi{njoj Bosni i dolini Vrbasa. Svrha jebila odbaciti srpske snage od Biha}a i osloboditi {ire podru~je na desnoj obali rijeke Une, odLohovskih Brda do Bosanske Krupe.53 Peti korpus je postigao velik uspjeh, osvojio je vojarnuGrabe` i pre{ao u gonjenje razbijenih snaga 2. kraji{kog korpusa VRS na pravcima Ripa~ –Dubovsko – Vrto~e i Dubovsko – Ora{ac – Kulen Vakuf. Bo{nja~ke snage su stigle doDubovskog, Lipe i Kulen Vakufa.54

Iako je djelovanje ABiH bilo ograni~eno samo prema Republici Srpskoj, Glavni {tab SVKje 26. listopada 1994. poduzeo mjere ~ija je svrha bila sprije~iti mogu}e iznena|enje premaRSK. Li~kom korpusu je nare|eno da s dva oja~ana bataljuna sprije~i prodor bo{nja~kihsnaga dolinom rijeke Une i time pomogne 2. kraji{kom korpusu VRS. Sjeverno-dalmatinskom i Slavonsko-baranjskom korpusu nare|eno je da u punu bojnu spremnost za

43

49 Hasib MU[INBEGOVI], Remzija [ILJAK, Kemo BE]IREVI], Operacija Vla{i}, Sarajevo, 1999., 8.50 HDA, RSK: Stanje i problemi odbrane RSK (nedatirani materijal, nastao po~etkom 1995.).51 Ambasada Republike Bosne i Hercegovine u Zagrebu, AMB/ZAG/03-11032/94 od 24. 2. 1994., Zamolba; B.FELI], Peti korpus 1992.-1995., 168-188.52 VRH, USMSP: RSK, G[ SVK, IKM Muljava, Str. pov. br. 1350/27 od 24. 8. 1994., Operativni izve{taj u veziAP Zapadna Bosna; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 91.53 Bejdo FELI], brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002., 275-283, 309-316. 54 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 329-331, 343-344.

anga`man izvan podru~ja odgovornosti stave po jedan bataljun. Kordunskom i Banijskomkorpusu podignuta je bojna spremnost prema 5. korpusu ABiH.55

Dan kasnije na ovo podru~je stigli su predsjednik RSK Milan Marti} i zapovjednikGlavnog {taba Milan êleketi} {to je bio znak da je bo{nja~ki uspjeh uznemirio kninskovodstvo. Bosanskohercegova~ki Srbi nepovoljnije su reagirali na uspjeh 5. korpusa, {to jerazumljivo jer je uspjeh postignut na {tetu njihovog 2. kraji{kog korpusa. Ovaj korpus je odranije bio pritisnut snagama 7. korpusa ABiH i HVO-a na bugojansko-kupre{kom pravcu.Naravno da se dràlo da je o{tro otvaranje na biha}ko-bosanskopetrova~kom pravcu znaksinkronog djelovanja sa snagama 7. korpusa ~iji je cilj bio presijecanje snaga 2. kraji{kogkorpusa i odvajanje RSK od RS. Zamjenik zapovjednika Glavnog {taba VRS general-potpukovnik Manojlo Milovanovi} u brzojavu upu}enom politi~kom i vojnom vrhu RSKupozorio ih je da su ovo “najkriti~niji momenti u ovom ratu za Srbe zapadno od Drine”.Naglasio je da su potrebni tek mali napori obje srpske vojske “da ovu opasnost otklone”.Milovanovi} se pohvalio da je VRS ve} uspjela zaustaviti napad ABiH na kupre{kom pravcu,{tovi{e, da je pre{la u protuofenzivu na pravcu Zlosela – Kupre{ka vrata – Bugojno i da jespremna na obranu kupre{ke visoravni od napada HVO-a s podru~ja Livna, [uice,Tomislavgrada, Prozora i Gornjeg Vakufa. Problem je bilo stanje na biha}ko – petrova~kompravcu s kojim se VRS te{ko nosila “zbog opstruktivnog pona{anja i straha mesnogstanovni{tva i ve}eg dela boraca vojske RS (me{tana)”. Ona je uspjela poja~ati obranudovo|enjem manjih snaga s nekih boji{ta i pripremala je kombiniranu postrojbu veli~inebrigade sa svih prostora RS radi protuudara na biha}kom boji{tu. Problem je bio {to je za tuakciju trebalo jo{ 3-4 dana, pa je zato od politi~kog vodstva RSK traèno da snagama Li~kog,Korduna{kog i Banijskog korpusa izvr{i pritisak na snage 5. korpusa ABiH. Isto je takotraèno da se prekinu svi kanali za opskrbu (uklju~uju}i i {vercerske) preko kojih se 5. korpuspopunjavao ljudstvom i tehni~ko-materijalnim sredstvima (na temelju dogovora iz prosinca1993.).56 Da je stanje dràno krajnje ozbiljnim vidi se iz odluke R. Karadì}a od 29. listopadada proglasi ratno stanje u dijelu RS koja odgovara podru~ju djelovanja 2. kraji{kog korpusa.Organizirana je i provedena potpuna mobilizacija vojno sposobnog stanovni{tva.57

Za zajedni~ku operaciju SVK i VRS protiv 5. korpusa ABiH, za djelovanje na pravcuBosanski Petrovac – Vrto~e, SVK je oformila dvije takti~ke skupine.58 Operacija je po~ela 1.studenoga 1994. godine. Do 8. studenoga srpske snage o~istile su dolinu rijeke Une odSpasova do sela Lohova i blokirale Ripa~.59 Bo{nja~ke snage bile su u te{kom poloàju, pa je12. studenoga predsjednik Republike Bosne i Hercegovine A. Izetbegovi} uputio zahtjevpredsjedniku Republike Hrvatske F. Tu|manu da Hrvatska poduzme mjere da sprije~i napadna Biha} s hrvatskog teritorija.60

Do 17. studenoga srpske snage vratile su gotovo cijeli teritorij koji su bo{nja~ke snage bileoslobodile. Snage F. Abdi}a u{le su u Veliku Kladu{u, a snage 2. kraji{kog korpusa izbile su

44

55 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-488 od 26. 10. 1994., Nare|enje Op. br. 1; HDA, RSK: RSK, G[ SV,Str. pov. br. 3-389 od 26. 10. 1994., Nare|enje Op. br. 2.56 POA: Glavni {tab VRS, Str. pov. br. 02/2-140 od 27. 10. 1994., Pomo} u saniranju stanja u “drvarskoj krajini”.57 HDA, RSK: Vojna po{ta br. 7531 Bosansko Grahovo, Pov. br. 4-504 od 31. 10. 1994., Informacija.58 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-502 od 31. 10. 1994., Nare|enje.59 HDA, RSK: Komanda 98. pe{adijske brigade, Str. pov. br. 32-103 od 12. 11. 1994., Informacija.60 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 170-171.

na dva kilometra od Biha}a.61 Snage krajinskih Srba su prestrojene, a 16. studenoga je po~elofunkcioniranje Komande Operativne grupe Pauk.62 S obzirom na to da je uo~enakoncentracija Hrvatske vojske prema okupiranom podru~ju, Glavni {tab SVK je 17.studenoga podre|enim postrojbama dao naredbu da osiguraju stupanj bojne spremnosti u“cilju spre~avanja eventualnog iznena|enja od strane HV”.63 Dva dana kasnije nare|ena jemobilizacija, odnosno domobilizacija svih vojnih obveznika koji su bili na ratnom rasporeduu ratnim postrojbama SVK.64

Na srpske napade reagirala je me|unarodna zajednica. Najprije je UNPROFOR 9.studenoga upozorio krajinske Srbe da }e uporabiti sva raspoloìva sredstva ukoliko neprestanu s granatiranjem za{ti}enog podru~ja Biha}a. Oni su pak negirali da je to istina,tvrde}i da je rije~ o la`nim optu`bama Hrvata i Bo{njaka.65 Napadi nisu prestali, pa su 21.studenoga zrakoplovi NATO saveza napali zra~nu luku SVK u Udbini. Ranjeno je pet osoba,jedna je ubrzo preminula, a zra~noj luci i pokretnoj opremi nanesena je ve}a materijalna{teta.66 Vojska Jugoslavije je 22. studenoga obavijestila SVK da je od svojih vojnih izaslanstavau Rimu i Londonu dobila informaciju da }e se zra~ni napadi nastaviti ako se nastavi srpskaofenziva na podru~ju Biha}a.67 Posljedica napada i prijetnji me|unarodne zajednice bila je utome da je snagama F. Abdi}a dana uloga glavnih snaga, a zada}a SVK bila je da organizira,oprema i usmjerava njihovo djelovanje.68

45

61 D. RADI[I], Hronologija 1990-1995, 501.62 HDA, HMDCDR: Ratni dnevnik G[ SVK, zabilje{ka za 16. 11. 1994.63 HDA, RSK: G[ SVK, IKM Korenica, Str. pov. br. 3-503/174 od 17. 11. 1994., Borbeno nare|enje.64 HDA, RSK: G[ SVK, Str. pov. br. 11-301 od 19. 11. 1994., Mobilizacija v/o SVK, nare|enje.65 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Pov. br. 40-66/94 od 10. 11. 1994., Odgovor na optu`be.66 POA: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-503/390 od 23. 11. 1994., Izve{taj komisije za ispitivanje posledica napadaNATO avijacije.67 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-555 od 22. 11. 1994., Opasnost od napada iz VaP.68 POA: G[ SVK – IKM, Str. pov. br. 3-503/552 od 30. 11. 1994., Podaci za ekspoze ministra odbrane u skup{tiniRSK.

Zra~na lukaJNA, potomSVK u Udbini

OPERACIJE HRVATSKIH SNAGA NA LIVANJSKOM POLJU IU ZAPADNOJ SLAVONIJI

Srpski napadi na Biha}, {to se moglo i o~ekivati, uzbunili su hrvatsko vrhovni{tvo kojenije moglo mirno promatrati srpske uspjehe. Dvojba je bila oko pravca pruànjapomo}i, pritiskom na Oku~ane i Knin radi razvla~enja snaga, ili prodorom preko Slunja

radi pruànja pomo}i 5. korpusu ABiH.69 U me|uvremenu, 3. studenoga 1994. hrvatsko-bo{nja~ke snage oslobodile su Kupres i ve}i dio kupre{ke visoravni, ~ime je otvorena novamogu}nost za intervenciju Hrvatske vojske. Zborno podru~je Split po~elo je tajne pripremeza djelovanje u Herceg-Bosni, konkretno na planini Dinari i Livanjskom polju.70

Prva operacija ZP Split na ovom podru~ju bila je Zima-94. Zada}a ZP Split bila je darazbije srpske snage na dijelu od Livanjskog polja do dràvne granice na Dinari, odbaci ih {todalje od prometnice Rujani – Sinj i bude spremno za daljnje djelovanje. Glavne snage bile suna pravcu Razdolje – Troglav, a pomo}ne na pravcu Rujani – Sajkovi}. Na isto~nom dijeluLivanjskog polja planirano je razbijanje srpskih snaga i odbacivanje sa zapadnih padinaplanine Staretina, a potom dubok prodor u pravcu sela Bastasi kako bi se u kona~nici postigaonadzor ve}eg dijela Livanjskog polja i osiguranje glavnih snaga u napadu. Za napad suangaìrane snage iz sastava 126. domobranske pukovnije i 114. brigade HV-a. S druge stranebile su snage 9. lake pje{a~ke brigade VRS. Za provedbu operacije osnovano je zapovjedni{tvoOG Livno sa zapovjednim mjestom u Livnu.71 Zada}a HVO-a u ovoj operaciji bila je napadna srpske snage na cijelom podru~ju Zbornog podru~ja Tomislavgrad, od sela êlebi} naLivanjskom polju do Kupre{kih vrata.72

Operacija je po~ela 29. studenoga 1994. i trajala je punih 27 dana na te{kom terenu, u vrlote{kim vremenskim uvjetima, na snijegu i niskim temperaturama. Nakon po~etnog uspjehadomobranskih i pri~uvnih snaga u boj su uvedene snage 4. i 7. gardijske brigade koje suuspjeh produbile i pro{irile. Uspjeh je postignut i na isto~noj strani Livanjskog polja. Kada jeoperacija zavr{ena hrvatske snage imale su iza sebe oslobo|eno podru~je dubine 20, a {irine10 kilometara. Srpske snage odba~ene su na crtu: Zeleno brdo – [ka{in vrh – Bat – To~ila –selo Grkovci – padine Malog Orlovca – Orlovac – selo Nugla{ica – Talijanov vrh – Pitomakosa – Tavanak.73 Hrvatski napad ugrozio je Knin s do tada sigurnog podru~ja RepublikeSrpske. Ve} u prvim danima operacije Glavni {tab SVK poku{ao je manjim snagama

46

69 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 170-171.70 A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 25-26.71 SVA MORH, ZZPS: Zborno podru~je Split, Kl. SP 8/94-01/01, Ur. br. 1080-01-94-180 od 16. 11. 1994.,Zapovijed za napadaj.72 HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 8/94-02/06-1, Ur. br. 02-10-06/02-94-32 od 23. 11. 1994., Zapovijed zaizvo|enje napadne operacije Op. br. 2.73 A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 28-32.

Sjevernodalmatinskog korpusa pomo}i obranu 9. lake pje{a~ke brigade VRS s ciljemodbacivanja hrvatskih snaga na crtu prije napada.74 No, to se nije uspjelo realizirati. Daljnjiprodor hrvatskih snaga, napose zauzimanje dijela sela Prìne 23. prosinca 1994. i odbacivanjesrpskih snaga na crtu Nugla{ice – Grkovci dovelo je do odluke o premje{tanju snaga VRS sdrugih boji{ta, pa tako i biha}kog, prema Bosanskom Grahovu i Glamo~u. Uz obilne zimskepadaline do kraja prosinca na grahovsko-glamo~ko podru~je dovedene su dvije brigade i dvabataljuna, VRS iz 1. kraji{kog, Hercegova~kog i Isto~nobosanskog korpusa.75 Njihovimdolaskom smirena je panika i prekinuto iseljavanje stanovni{tva, napose onog s podru~jaGlamo~a.76 Nakon prikupljanja snaga poku{an je i protunapad s ciljem odbacivanja hrvatskihsnaga iz sela Sajkovi} i êlebi}.77 Iako su bili razmjerno ~esti, ovi napadi bili su slabijegintenziteta i isto takvog uspjeha. Postignute manje uspjehe srpske snage nisu uspijevaleodràti.78

Lo{a strana oja~avanja grahovsko-glamo~kog pravca za srpsko vodstvo bio je zastoj unapadima na Biha}. Zbog {irenja glasina me|u pripadnicima jedne od brigada VRS koju su~inili Srbi iz biha}ke op}ine, isti su informirani da je zastoj biha}ke operacije privremen “zbograti{ta na grahovsko-glamo~kom pravcu. Dok se ovo rati{te smiri nastavlja se akcija za Biha}i slom 5. korpusa. Dakle, ne odustaje se od Biha}a.”79 Ovo je bila istina, vojni i politi~ki vrhRepublike Srpske (RS) doista nije namjeravao odustati od razbijanja 5. korpusa ABiH iosvajanja Biha}a.80

Nakon hrvatskih uspjeha postignutih u operaciji Zima ’94, na livanjskom boji{tu je doprolje}a 1995. vladao razmjeran mir. Hrvatske snage provodile su djelatnu obranu uz planskuzamjenu snaga iz sastava Zbornog podru~ja Split i HVO-a. Tijekom ovog razdobljanapravljeno je nekoliko manjih takti~kih pomaka na crti boji{ta. Pribliàvanjem prolje}a raslaje mogu}nost da Srbi ugroze hrvatske poloàje na Dinari i Staretini, zbog ~ega se Zbornopodru~je Split odlu~ilo za provedbu takti~ke operacije Skok-1. Cilj operacije bilo jepotiskivanje srpskih snaga s dominantnih uzvi{enja Dinare i stavljanje snaga SVK u doliniCetine pod vatreni nadzor.81 Provedbu je 7. travnja 1995. u potpunosti obavila 7. gardijska

47

74 HDA, RSK: G[ SVK-IKM od 5. 12. 1994., Nare|enje Op. br. 11/1.75 HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 3693-6 od 23. 12. 1994.; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov.br. 2/1-369 od 23. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-370 od24. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-372 od 26. 12. 1994.,Redovni borbeni izve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-373 od 27. 12. 1994., Redovni borbeniizve{taj; HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-374 od 28. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj.76 HDA, RSK: Komanda 2. KK, Str. pov. br. 2/1-374 od 28. 12. 1994., Redovni borbeni izve{taj.77 HDA, RSK: Komanda 9. lpbr, Str. pov. br. 11-33 od 30. 12. 1994., Izvod iz zapovijesti za napad.78 SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-2 od 8. 1. 1995., Dnevno operativnoizvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-3 od 9. 1. 1995., Dnevnooperativno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-6 od 12. 1. 1995.,Izvanredno izvje{}e; SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-11 od 22. 1. 1995.,Dnevno operativno izvje{}e.79 SVA MORH, GSHV: Komanda 15. pbr, Pov. br. 2 od 6. 1. 1995., Informacija o aktuelnim pitanjima.Informacija je zaplijenjena od strane 5. korpusa ABiH i poslana 19. sije~nja 1995. generalu Bobetku.80 Komanda 2. KK, Str. pov. br. 3-36 od 16. 2. 1995. Rije~ je o informaciji sa sastanka koji je R. Karadì} odrào15. velja~e 1995. u Bosanskom Grahovu s predsjednicima 11 zapadnobosanskih op}ina i sedam brigada koje supopunjavane s tih op}ina. 81 SVA MORH, ZZPS: Zap. ZP Split, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75 od 4. 4. 1995., Zapovijed zanapadaj.

brigada uz pomo} 126. domobranske pukovnije. Ovladano je podru~jem Dinare dubine peti {irine 15 kilometara. Do{lo se nadomak sela Uni{ta. Crta hrvatskih snaga na Livanjskompolju i Dinari dobila je potrebnu stabilnost pa na isto~nom dijelu Livanjskog polja vi{e nijebilo zna~ajnijih djelovanja srpskih snaga.82

S ovim uspjehom hrvatske snage bile su pripravne za nastavak operacija. No, sljede}aoperacija, pod imenom Bljesak, provedena je na suprotnoj strani hrvatskog rati{ta, u zapadnojSlavoniji. Operacija Bljesak predvi|ala je brz i energi~an prodor oklopno-mehaniziranih ipje{a~kih snaga du` autoceste iz smjera Nove Gradi{ke i Novske, rasijecanje okupiranogpodru~ja i osloba|anje Oku~ana. Nakon toga slijedilo je izbijanje na rijeku Savu i sprje~avanjeintervencije bosanskih Srba ili snaga Banijskog korpusa SVK. Zavr{ni, drugi dio operacijepredvi|ao je uni{tenje srpskih snaga okruènih sjeverno od autoceste Novska – NovaGradi{ka. Zavr{ne pripreme za operaciju po~ele su krajem travnja 1995. dovo|enjempostrojbi koje su odre|ene za sudjelovanje kao i mobilizacijom pri~uvnih postrojbi. Provedbaoperacije povjerena je Zbornom podru~ju Bjelovar i operativnim timovima Glavnog stoèraHV-a.83

Operacija Bljesak po~ela je u zoru 1. svibnja.84 Odvijala se uglavnom po planu i uspje{noje izvedena. Okupirano podru~je je presje~eno u zahvatu autoceste, snage ju`no od crtepresijecanja odba~ene su na teritorij Bosne i Hercegovine, a sjeverno od crte presijecanja kodPakraca okruèn je dio snaga Zapadnoslavonskog korpusa i ve}i broj civila.85 Ove su se snagepredale 4. svibnja 1995. u 14 sati. Ukupno je u drugoj fazi operacije Bljesak zarobljeno oko1200 srpskih vojnika.86 Srpskim civilima koji su to èljeli omogu}eno je da prije|u u Bosnui Hercegovinu.87 Tijekom operacije SVK je demonstrirala strategiju realne prijetnje. U znakosvete raketama su ga|ani hrvatski gradovi. U napadu na Zagreb poginulo je pet osoba, a 203su ranjene.88

Uspjeh operacije Bljesak nije uspavao hrvatske snage. One su nastavile napredovanje napravcu Livno – Bosansko Grahovo kroz operaciju Skok-2. Njezin cilj bilo je daljnje razbijanjesrpskih snaga, prodor u [ator planinu, a na Dinari ovladavanje grebenom Crvene zemlje radistavljanja pod vatreni nadzor Bosanskog Grahova i prometnice Bosansko Grahovo – Glamo~.

48

82 SVA MORH, ZZPS: OG Livno, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1085/5-01-95-103 od 7. 1. 1995., Dnevnooperativno izvje{}e; SVA MORH, 7. gbr HV: 7. gardijska brigada od 7. 4. 1995., Dnevno operativno izvje{}e; A.GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 38-40.83 MORH, GSHV, RP/5/94 od 5. 12. 1994., Direktiva Op. br. 5/94. Faksimil u J. BOBETKO, Sve moje bitke,392-399; SVA MORH, GSHV: GSHV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-129 od 29. 4. 1995.,Zapovijed.84 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 4-2361 od 2. 5. 1995., Redovni operativni izve{taj.85 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-212 od 2. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj.86 MORH, Zapovjedni{tvo vojnopolicijskih snaga “Bljesak”, Kl. SP 200-01/95-156/08, Ur. br. 3315-01/4-95-26od 4. 5. 1995.; GSHV, Kl. Str. pov. 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-96-68 od 4. 5. 1995.; MORH, GSHV,Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-92, IZM GSHV od 10. 5. 1995.87 MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo ZP Bjelovar, IZM Daruvar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-01-95-34 od 9. 5.1995.; Ratni dnevnik GSHV, stranice 114, 122-128.88 HDA, RSK: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-212 od 2. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj; HDA, RSK: RSK,G[ SV, Str. pov. br. 3-219 od 3. 5. 1995., Vanredni operativni izve{taj; F. TU\MAN, Pet godina hrvatske pobjede,15; U Ve~ernjem listu od 8. oùjka 2007. navodi se da je “u bombardiranju Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. poginulosedmero (imenom i prezimenom), a ranjeno 176 civila”, te da su na Zagreb pala 23 projektila i da je pogo|enaDje~ja bolnica u Klai}evoj, Akademija dramskih umjetnosti, gimnazija u Kriàni}evoj”. Usp. Damir LukaSAFTI], “Kod [o{tari}eve prvi trg civilnim `rtvama”, Ve~ernji list, 8. 3. 2007., 26.

U napadu je angaìrana 4. gardijska brigada kao glavna snaga, te 3. gardijska brigada HVO-a, 126. domobranska pukovnija, 1. hrvatski gardijski zdrug, dio 1. gardijske brigade HV-a isnage specijalne policije Herceg-Bosne.89

Hrvatski uspjesi na Dinari nisu odgovarali me|unarodnoj zajednici. Na sastanku generalaAnte Gotovine i zapovjednika snaga UN-a za sektor Jug generala Rastislava Kotila odrànom20. oùjka 1995., general “plavaca” traìo je od generala Gotovine da iskoristi svoj utjecaj dase postrojbe HVO-a povuku iz sjevernog dijela Livanjskog polja.90 Nakon {to su hrvatskesnage operacijom Skok-2 ovladale grebenom Crvene zemlje i stavile pod vatreni nadzorBosansko Grahovo i prometnicu Bosansko Grahovo – Glamo~, UN je ponovio zahtjev od 20.oùjka. Na sastanku koji je odràn 12. lipnja 1995. general Kotil je predloìo generaluGotovini da se HVO povu~e s poloàja na Dinari, a da }e zauzvrat krajinski Srbi povu}inaoruànje u skladi{ta na temelju odredaba Zagreba~kog sporazuma od 29. oùjka 1994.91

49

89 SVA MORH, ZZPS: Zborno podru~je Split, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-88 od 1. 6. 1995.,Zapovijed za napadaj.90 SVA MORH, ZZPS: ZPS, IZM Zadar, Kl. SP 80-02/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-05 od 20. 3. 1995.,Informacija. 91 SVA MORH, ZZPS: ZPS, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-372 od 12. 6. 1995.,Izvje{}e.

Hrvatski gardistiizme|u Malog [atorai Bosanskog Grahova

RSK U PRVOJ POLOVICI 1995.

Osloba|anje zapadne Slavonije bila je samo jo{ jedna u nizu neda}a, dodu{e vrlo velika,koja je pratila RSK od kraja 1994. godine. Krajina je proìvljavala te{ku politi~ku igospodarsku krizu. Potpisivanje gospodarskog sporazuma s Hrvatskom u Zagrebu 2.

prosinca 1994., bez obzira na razli~ita tuma~enja, predstavljalo je znak slabosti. Sporazumomje regulirano pitanje kori{tenja vode, elektri~ne energije, autoceste i naftovoda.92 Ubrzopotom, 21. prosinca je za slobodan promet otvorena autocesta Zagreb – Beograd.93 Njezinootvaranje djelovalo je porazno na moral stanovni{tva i vojske krajinskih Srba. Omogu}ilo jerast {verca, a otvorilo je vrata hrvatskoj promid`bi.94 S vojni~kim uspjesima na Dinari iLivanjskom polju ona je postala ozbiljna prijetnja za moral krajinskih Srba.

Politi~ka scena unutar Krajine bila je burna. Aktualni premijer Borislav Mikeli} bio jeizloèn nizu napada jer je dio politi~kih snaga u njemu vidio eksponenta S. Milo{evi}a koji~ini sve da “Krajina ostane u okviru granica nekada{nje Socijalisti~ke Republike Hrvatske”.Nakon operacije Bljesak njegov poloàj je postao neodrìv jer je suzdràno pona{anje SavezneRepublike Jugoslavije dràno izdajom. Kona~no, 29. svibnja 1995. Mikeli} je smijenjen jer seusprotivio ujedinjenju RSK i RS.95 Ujedinjenu se usprotivilo i vodstvo pobunjenih Srba uisto~noj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu. Ono je osnovalo Koordinacioni odbor petop}ina na ~ijem je ~elu bio Goran Hadì}.96 Na politi~ku scenu vratio se Milan Babi} ~ija jeVlada prihva}ena 27. srpnja 1995. u Topuskom.97

Drugi niz problema koji je mu~io Krajinu bio je odnos s me|unarodnom zajednicom.Predsjednik RH Franjo Tu|man 12. sije~nja 1995. upoznao je javnost s odlukom daRepublika Hrvatska 31. oùjka otkazuje gostoprimstvo UNPROFOR-u. U pismu BoutrosuBoutrosu Ghaliju F. Tu|man je naglasio da otkazivanje mandata UNPROFOR-u ne zna~iodustajanje od mirnog rje{enja sukoba s pobunjenim Srbima, ve} nastojanje da se dodogovora do|e u izravnim pregovorima Zagreba i Knina.98 Reakciju krajinskih Srba nije

50

92 Kronologija rata, 430.93 HDA, RSK: RSK, Ministarstvo odbrane, [tab Vlade za otvaranje Auto-puta (nedatirano i bez urud`benogbroja), Informacija o otvaranju Auto-puta Paklenica – Lipovac; SVA MORH, 125. dp: VP 2147, Kl. 818-03/94-02/02, Ur. br. 2147-04/1-94-16 od 22. 12. 1994., Tjedno izvje{}e.94 POA: RSK, MUP, Sekretarijat unutra{njih poslova Oku~ani, Br. 08-05/1-1086/1-95 od 16. 3. 1995.; POA:Zapadno-slavonski korpus SVK od 4. 3. 1995., Telegram podr{ke; POA: Uprava javne bezbednosti, Br. 08/1-1-3366/1-95 od 21. 4. 1995., Nare|enje.95 N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.-1995., 480-483.96 ISTI, 484.97 ISTI, 486.98 Otkaz mandata UNPROFOR-u: Tre}a obljetnica me|unarodnog priznanja Republike Hrvatske, MORH, Politi~kauprava, Zagreb, 1995., 12-18.

trebalo dugo ~ekati. M. Marti} se 27. sije~nja obratio glavnom tajniku UN-a Ghaliju smolbom da snage “OUN za{tite teritoriju AP Zapadne Bosne od vojske Alije Izetbegovi}a,kao {to u slu~aju hrvatsko-srpskog spora mirovne snage {tite Republiku Srpsku Krajinu odRepublike Hrvatske, koja je ve} ~etiri puta od 1992. godine povredila na{u teritoriju, ~ine}ietni~ko ~i{}enje i zlo~ine nad civilnim srpskim stanovni{tvom”.99 Usprkos nepovoljnompoloàju, kojeg su dijelom bili svjesni, krajinski Srbi su odbili Plan Z4. Na izvanrednojsjednici Skup{tine RSK odrànoj 8. velja~e u Kninu prihva}eno je Marti}evo stajali{te da seovaj plan uop}e ne razmatra. Prihva}en je prijedlog Vlade RSK da se prekinu i odloèpregovori s Republikom Hrvatskom o gospodarskim i politi~kim pitanjima “dok Hrvatska nepovu~e svoj zahtjev za otkazivanje mandata mirovnih snaga UN-a ili da Savjet bezbjednostine donese odluku o produènju mandata mirovnih snaga UN-a u zonama pod za{titom nateritoriju Republike Srpske Krajine”.100

Slijedio je jak udarac kada je 31. oùjka 1995. Vije}e sigurnosti UN-a prihvatilo hrvatskezahtjeve i prihvatilo Rezoluciju broj 981 kojom je potvr|en teritorijalni integritet RepublikeHrvatske. Priznato je da glavne postavke Vanceova plana nisu provedene. Uloga mirovnihsnaga je redefinirana, naziv UNPROFOR promijenjen je u UNCRO (United NationsConfidence Restoration Operation in Croatia) – Operacija UN-a za povratak povjerenja uHrvatskoj s mandatom do 30. studenoga 1995. godine. U novom mandatu snage UN-a bilesu du`ne uspostaviti u~inkovit nadzor na me|unarodno priznatim granicama Hrvatske inadzirati dolazi li u za{ti}ena podru~ja vojna oprema i ljudstvo s podru~ja Savezne RepublikeJugoslavije ili Republike Srpske.101

Nakon vojnih uspjeha Hrvatske vojske na podru~ju Dinare krajem 1994. i po~etkom1995. podru~je Knina na{lo se ugroèno s Dinare i Livanjskog polja, s teritorija koji su dotada dràle vojne snage Republike Srpske. Pritisnuti istom opasno{}u, pobunjeni Srbi izHrvatske i bosanskohercegova~ki Srbi su 20. velja~e 1995. osnovali zajedni~ki Savjet narodneobrane.102 U mjesecima koji su slijedili njegovo djelovanje nije se vidjelo. Tek kad je u svibnjuRSK smanjena osloba|anjem okupiranoga dijela u zapadnoj Slavoniji, napravljen je nekakavpoku{aj da se sredi stanje u vojsci krajinskih Srba. Doveden je novi zapovjednik i osnovanamanevarska skupina Korpus specijalnih jedinica (KSJ). Nakon operacije Skok-2 hrvatskesnage su izravno ugrozile “prometnice Bosanski Petrovac – Drvar – Strmica – Knin”, dodatnonaglasiv{i “problem prometne izoliranosti zapadnih dijelova Krajine”. Ovo je naglasilostrate{ki zna~aj zapadne Bosne i 5. korpusa ABiH. Za obje srpske vojske, kako u Bosni iHercegovini, tako i u Republici Hrvatskoj, uspje{no rje{avanje “problema” zapadne Bosnezna~ilo je osloba|anje znatnih snaga 2. kraji{kog korpusa VRS, koje bi nakon toga mogle bitiuporabljene na ju`nom dijelu zone odgovornosti korpusa, prema postrojbama ZP Split iHrvatskog vije}a obrane. Isti je slu~aj bio i s angaìranim snagama Li~kog, Korduna{kog iBanijskog korpusa SVK koje bi oslobodile uporabljene snage s tog boji{ta i koncentrirale ihprema granicama svoje paradràve.103

51

99 VRH, USMSP: RSK, Predsjednik Republike, Br. 020/1-56-1/95 od 27. 1. 1995.100 POA: Skra}eni zapisnik s prve vanredne sjednice Skup{tine RSK odràne 8. 2. 1995.101 Kronologija rata, 465.102 Hronologija 1990-1995., 222.103 GS HV, RP/13/95 od 5. 7. 1995., Prilog po obavje{tajnoj prosudbi.

DRUGA BIHA]KA KRIZA

Kada je 11. srpnja 1995. Vojska Republike Srpske zauzela za{ti}eno podru~je Srebrenicebio je to znak da se stanje radikalizira.104 Bosanskohercegova~ki Srbi nisu namjeravalizaustaviti svoj ratni stroj. Ubrzo potom slijedio je njihov novi napad na Biha}. Na

biha}kom boji{tu nije bilo mira od srpske ofenzive krajem 1994., ali ni zna~ajnih pomaka nacrti. Nakon {to su hrvatske snage oslobodile zapadnu Slavoniju, Biha} je ponovno dobiovisoko mjesto na listi prioriteta u obje srpske vojske. Napose zato {to je djelovanje HV-anatjeralo snage SVK da se od Biha}a okrenu prema obrani Korduna i Banovine, jer su uo~enave}a grupiranja hrvatskih snaga prema tim podru~jima. Time je Operativna grupa Paukprestala s pritiskom na Biha}, {to su snage 5. korpusa ABiH iskoristile za po~etak napada nasrpske poloàje. Mogu}nost spajanja hrvatskih i bo{nja~kih snaga na pravcu Biha} – BosanskoGrahovo jasno se uo~avala, kao i opasnost koju bi takav razvoj doga|aja zna~io za Knin, paje zapovjednik 2. kraji{kog korpusa, ~ije je to podru~je djelovanja bilo, traìo od Glavnog{taba VRS da se poduzmu sve mjere kako bi se to onemogu}ilo.105 Na sastanku vrhovnekomande RS i RSK, odrànom 4. svibnja 1995. u Kninu, na~elno je prihva}en prijedlogzapovjednika 2. kraji{kog korpusa “da se zajedni~ki po~ne re{avati Dinara i Plje{ivica”. Zanovu kampanju Radovan Karadì} je odobrio poja~anje specijalne policije i postrojbi posebnenamjene za djelovanje na planini Plje{ivici.106 Srpsku neodlu~nost i sporost u dogovaranjuiskoristile su snage 5. korpusa ABiH da na dijelu boji{ta odbace srpske snage od Biha}a.107

Pripreme za srpsku ofenzivu po~ele su nakon {to su se o njoj 4. srpnja dogovorili glavni{tabovi VRS i SVK. Operacija je vo|ena pod imenom Ma~-95 za SVK, odnosno [tit-95 zaVRS. Plan operacije predvi|ao je da se 5. korpus ABiH razbije, najprije okruì a potomuni{ti. Udio SVK bio je da preventivnom spremno{}u osigura operaciju od mogu}eg napadaHrvatske vojske. Za sam napad SVK je angaìrala dvije operativne i jednu takti~kuskupinu.108 Novoosnovani Korpus specijalnih jedinica uveden je u borbu kao Drugaoperativna grupa (OG-2), a OG Pauk je preimenovana u Prvu operativnu grupu (OG-1).109

U borbi je sudjelovala i skupina pripadnika MUP-a Republike Srbije, koja se borila u sastavu101. odreda SVK na crti kod zaselka Reki} u {irem podru~ju sela Tràc.110

52

104 Hronologija 1990-1995., 246.105 Komanda 2. KK, Str. pov. br. 66-64 od 8. 5. 1995.106 Komanda 2. KK, Str. pov. br. 66-62 od 5. 5. 1995. 107 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 436.108 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 159.109 VSA MORH: RSK, G[ SV, Str. pov. br. 105-41 od 17. 7. 1995., Dostavljanje redovnih borbenih izve{taja,Upozorenje; VSA MORH: Komanda OG-2 od 17. 7. 1995., Naredba na~elnika artiljerije Op. br. 1.110 RSK, MUP, Uprava specijalnih jedinica, Br. 08/4-1-6299/95 od 31. 7. 1995., Izvje{}e.

Nakon nekoliko odgoda, operacija je po~ela 19. srpnja 1995. godine.111 Komanda 5.korpusa ABiH izvijestila je 21. srpnja Glavni stoèr HV-a da je korpus pretrpio velike gubitkeu “ìvoj sili i zna~ajan gubitak teritorije. Š...š Zalihe municije i borbenih sredstava su ispodkriti~nog nivoa, te se ne moè dugotrajnije suprotstaviti agresoru. Š...š Pri ovakvom tempunapada agresora, moè pruàti organizovanu odbranu u naredna dva do tri dana”.112 Dvadana kasnije, 23. srpnja, Komanda 5. korpusa ABiH upoznala je Glavni stoèr HV-a da sestanje pogor{alo i izmaklo nadzoru, te da postoji mogu}nost da biha}ko podru~je do ve~eribude rasje~eno na dva dijela, “a 5. korpus razbijen”.113 Dan kasnije, Komanda 5. korpusa,Glavni stoèr HVO-a Biha} i Op}inski odbor HDZ-a Biha} uputili su politi~kim i vojnimtijelima u Zagrebu apel za pomo}. “Molimo Vas, shvatite ovu nastalu situaciju krajnjeozbiljno i poduzmite hitne i radikalne mjere u cilju spa{avanja stanovni{tva i teritorije Unsko-sanskog kantona”.114 Srpski uspjeh oko Biha}a nakratko je F. Abdi}a vratio na prve stranicemedija. On je u Velikoj Kladu{i 26. srpnja 1995. proglasio Republiku Zapadnu Bosnu.115

53

111 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 160-161.112 Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha} od 21. 7. 1995., Obavje{tajna informacija.113 Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha} od 23. 7. 1995., Informacija o stanju u z/o 5. K i HVOBiha}.114 Komanda 5. korpusa, Zapovjedni{tvo GS HVO Biha}, Op}inski odbor HDZ Biha} od 24. 7. 1995., Presjekvojno-politi~ke situacije na teritoriji Unsko-Sanskog kantona.115 Hronologija 1990-1995., 251.

Vojnici 101. pukovnije HVO-a Biha}

HRVATSKA REAKCIJA NA DRUGU BIHA]KU KRIZU –OPERACIJA LJETO ’95.

Kao i na prvu, Hrvatska je odgovorila i na Drugu biha}ku krizu. Nova srpska ofenzivapa`ljivo je pra}ena od vrhovni{tva Republike Hrvatske.116 Kada je kriza bila navrhuncu predsjednik A. Izetbegovi} je prihvatio neo~ekivani poziv hrvatskog

predsjednika F. Tu|mana da do|e u Split na “va`ne razgovore”.117 Oba predsjednika u Splitusu 22. srpnja 1995. potpisali Deklaraciju o provedbi Sporazuma iz Washingtona. Najva`nijidio sastanka bio je ipak dogovor o vojnoj suradnji.118 Na temelju dogovora politi~ara hrvatskesnage su na pravcima Livno – Bosansko Grahovo i Livno – Glamo~ poduzele konkretnemjere za pruànje pomo}i okruènom Biha}u. Provele su operaciju Ljeto ’95. Cilj operacijebio je razbiti snage VRS na isto~nom i sjeveroisto~nom dijelu Livanjskog polja, osvojitiBosansko Grahovo i Glamo~, te tako zaustaviti srpske napade na Biha} i stvoriti uvjete zaosloba|anje Knina i sjeverne Dalmacije. Operacija je trajala od 25. do 29. srpnja 1995.godine. Hrvatske snage u{le su u Glamo~ i Bosansko Grahovo i presjekle, za sudbinu RSK,vitalnu prometnicu Knin – Drvar.119 Put u Knin bio je otvoren.

54

116 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 261.117 Alija IZETBEGOVI], Sje}anja: autobiografski zapis, [ahinpa{i}, Sarajevo, 2001., 201.118 Miroslav TU\MAN, Istina o Bosni i Hercegovini: dokumenti 1991.-1995., Slovo M, Zagreb, 2005., 614-616:Deklaracija o oìvotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedni~koj obrani od srpske agresije i postizanjupoliti~kog rje{enja sukladno naporima me|unarodne zajednice od 22. 7. 1995.119 SVA MORH, ZZPS: Zap. OG Sjever, Kl. SP 8/95-01/07, Ur. br. 1080-01-95-294 od 25. 7. 1995., Zapovijedza napad; A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 59-64.

PotpisivanjeSplitskedeklaracije

POLITI^KA PRIPREMA OPERACIJE OLUJA

Uposlanici kojom se obratio javnosti 3. svibnja 1995., nakon {to je slu`beno okon~anaoperacija Bljesak, predsjednik Republike Hrvatske F. Tu|man istaknuo je da je“ovakvom pobjedom, Hrvatska Š...š dokazala pobunjenim hrvatskim Srbima, a i

me|unarodnim ~imbenicima, da ima oruànu silu koja je kadra osloboditi sva jo{ okupiranapodru~ja, ako se to ne ostvari na miran na~in u suradnji s me|unarodnom zajednicom”.120

Uz uspjeh u zapadnoj Slavoniji Hrvatska vojska je i na grani~nom podru~ju RepublikeHrvatske i Bosne i Hercegovine nizala vojne uspjehe stvaraju}i uvjete za osloba|anjeprivremeno okupiranih podru~ja.121 Hrvatsko vrhovni{tvo nije dvojilo da do mirnereintegracije ne}e do}i, a da mirovanje HV-a oko zapadne Bosne moè samo pogor{ati op}iodnos snaga, koji nikada do tada nije bio tako povoljan. Nakon {to je politi~ki vrh dao zelenosvjetlo, Hrvatska vojska imala je odrije{ene ruke za pokretanje procesa za osloba|anjeprivremeno okupiranih podru~ja Republike Hrvatske. Na sastanku predsjednika RepublikeHrvatske dr. F. Tu|mana s visokim ~asnicima HV-a odrànom 31. srpnja 1995. na Brijunimarazmatrana je predstoje}a operacija i traènje politi~kog opravdanja za nju. F. Tu|man zatraìoje da se pobunjenim Srbima u {to kra}em vremenu nanese totalan poraz.122

Na politi~kom planu posljednji poku{aj mirnog razrje{enja problema pobunjenihpodru~ja u~injen je 3. kolovoza 1995. na sastanku predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenihSrba iz Knina, koji je po~eo u 10 sati u vili “Saugy” u mjestu Genthodu, udaljenom 10-akkilometara od @eneve. Hrvatska delegacija, u kojoj su bili Ivi} Pa{ali} (saborski zastupnik),Vesna [kare O`bolt (pomo}nica predstojnika Ureda predsjednika), Smiljan Relji} (pomo}nikministra unutra{njih poslova) i general-pukovnik Petar Stipeti} (pomo}nik na~elnikaGlavnog stoèra HV-a), na pregovorima je zatraìla: neodgodivu mirnu reintegracijuokupiranih podru~ja, trenutno otvaranje svih komunikacijskih veza preko okupiranihpodru~ja – posebice otvaranje èljezni~ke pruge Zagreb-Split preko Knina, otvaranjenaftovoda u roku od 24 sata od zavr{etka razgovora – uz kontrolu hrvatskih vlasti nad cijelomtrasom naftovoda, neodlo`na primjena Ustava RH na okupiranim podru~jima i odredabaUstavnog zakona o pravima srpske etni~ke zajednice, kojoj hrvatske vlasti jam~e politi~ka,gra|anska i nacionalna prava, predaju oru`ja hrvatskim vlastima uz svjedo~enje UNCRO-a uroku od tri do osam dana, uz jamstvo gra|anske sigurnosti i op}e amnestije, osimpo~initeljima ratnih zlo~ina. Istodobno, hrvatske vlasti pobunjenim Srbima iz Hrvatskeponudile su odràvanje slobodnih izbora za lokalnu samoupravu, odnosno pristupanjeustroju civilne vlasti i civilne policije na temelju nacionalne strukture stanovni{tva iz 1991.,

55

120 HDA, HUPMEZ: Poslanica Predsjednika Republike dr. Franje Tu|mana 3. svibnja 1995.121 Osnovni podaci o djelovanju hrvatskih snaga u prolje}e 1995. kod Ante GOTOVINA, Napadajni bojevi ioperacije HV i HVO, Knin 1996., 37-56. 122 N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 514-516.

kao i provedbu svih drugih odredbi Ustavnog zakona. Odgovore koji su dobiveni odizaslanstva pobunjenih Srba, u kojem su bili general Mile Novakovi}, Milivoj Vojnovi}, IlijaPriji} i Lazo Macura, hrvatska strana ocijenila je nezadovoljavaju}im.123 Zada}u reintegracijeokupiranih podru~ja dobila je Hrvatska vojska, posebice nakon {to je istoga dana oko 18,40sati u napadu srpskoga topni{tva iz isto~ne Hercegovine na {ire dubrova~ko podru~jepoginulo troje civila, a troje je ranjeno, od toga dvoje te{ko.124

56

123 Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb 1998., 502; HMDCDR: Zbirka kopijadokumenata iz Domovinskog rata, Ured predsjednika RH.124 HMDCDR: Zbirka kopija dokumenata iz Domovinskog rata, Ured predsjednika, 2.

Hrvatske snage na Grahovskompolju, ljeto 1995.

KRAJINA U OÊKIVANJU OLUJE

Zavr{etak operacije Ljeto ’95 doveo je RSK u vrlo te{ku situaciju, najteù od svogosnivanja. Knin je bio prometno odsje~en od Republike Srpske i Savezne RepublikeJugoslavije. Na cjelokupnom podru~ju RSK ratno stanje je progla{eno 28. srpnja.125

Svim postrojbama SVK zabranjen je odmor po sustavu smjenskog rada. Odmor se mogaokoristiti samo na poloàjima u okviru borbenog rasporeda.126 General Ratko Mladi} izjavioje 30. srpnja u Kninu da su hrvatske snage osvajanjem Glamo~a i Grahova napravileodlu~uju}u gre{ku u ratu i da }e ih ona mnogo ko{tati.127 Na~elnik Glavnog {taba VojskeRepublike Srpske, general Milovanovi} izjavio je istog dana da je od predsjednika RepublikeSrpske Radovana Karadì}a dobio naredbu da zaustavi prodor hrvatskih snaga i prije|e uprotuudar za osloba|anje Grahova i Glamo~a: “Ne zna se da li }e vojska dobiveni zadatakrealizovati za 24 ~asa ili 24 dana, ali je jasno da }e vrlo brzo osloboditi okupirane teritorije”.128

Marti} se tako|er 31. srpnja obratio novinarima. Izjavio je da je razgovarao s predsjednikomRepublike Srbije Slobodanom Milo{evi}em i da je od njega dobio obe}anje da u slu~ajuhrvatskog napada na Knin “Srbija ne bi mogla biti ravnodu{na”.129 U ime Vrhovnog savjetaobrane Republike Srpske i Republike Srpske Krajine koji je 2. kolovoza zasjedao u Drvaru,Radovan Karadì} je zatraìo da me|unarodna zajednica sankcionira hrvatsko pona{anje. OdJugoslavije je zatraèna pomo} jer, drào je Karadì}, tu se vi{e ne radi o gra|anskom ratu, ve}o nastavku Drugog svjetskog rata i poku{aju stvaranja velike Hrvatske.130

Sve te medijske izjave imale su isti cilj, podi}i moral krajinskih Srba, koji je bio na vrloniskoj razini. Od po~etka srpnja najavljivana je operacija HV-a radi spajanja s 5. korpusomABiH.131 Zapovjedni{tvo 39. korpusa je 25. srpnja 1995. obavijestilo podre|ene sastave da }e“gotovo sigurno” HV napasti 7. korpus 26. ili 27. srpnja, i vjerojatno u pribli`no vrijemedesantirati specijalne postrojbe na podru~ju Biha}a ili Brekovice.132 U dnevnom izvje{}uSektora za vojna i civilna pitanja Ministarstva obrane RSK od 31. srpnja, zabiljeèno je da jeno} ranije u selu Strmica kod Knina “neko proneo glas da su usta{e probile liniju odbrane ida ulaze u Strmicu {to je izazvalo paniku i nekontrolisano pomeranje stanovni{tva.

57

125 Vrhovni Savjet obrane RSK, Br. 020/1-846/95 od 28. 7. 1995., Odluka.126 RSK, G[ SV, Str. pov. br. 3-470 od 31. 7. 1995., Naredba.127 D. RADI[I], Hronologija 1990-1995, 605.128 ISTI, 605.129 ISTI, 605.130 ISTI, 608.131 Komanda 24. pbr, br. 32-81 od 5. 7. 1995., Naredba.132 Komanda 39. K, Str. pov. br. 64-185 od 25. 7. 1995., Obavje{tajna informacija.

Blagovremenom intervencijom na~elnika Op{tinskog {taba Civilne za{tite Knin i poverenikapanika je uklonjena i stanovni{tvo je ostalo u ku}ama”.133

Republi~ki {tab Civilne za{tite RSK naredio je 2. kolovoza podre|enim {tabovima daodmah zapo~nu s pripremama za evakuaciju: materijalnih dobara, arhiva, mati~nih knjiga,evidencija i materijala povjerljivog karaktera, pokretnih kulturnih dobara, nov~anih sredstava,vrijednosnih popisa i druge odgovaraju}e dokumentacije.134 Provedba ove naredbe je ve}ranije pripremljena. Na~elnik op}inskog {taba Civilne za{tite Drni{ izvijestio je 31. srpnjanadre|enu upravu u Kninu da su povjerenici upoznati s trenutnim stanjem, mjerama iradnjama “koje su obavezni u skladu s tim izvr{iti. Posebno teì{te stavljeno je na sklanjanjei pripremne radnje vezane za evakuaciju”.135 Zapovijed [taba Civilne za{tite op}ine Dvor naUni, dan prije po~etka operacije Oluja, pokazatelj je brzine kojom je po~ela provedba naredbeRepubli~kog {taba CZ RSK.136

Sredi{njica elektronskog izvi|anja HV-a koja je intenzivno pratila krajinski radio-prometna kraju srpnja zaklju~ila je da “iz svih civilnih razgovora s podru~ja Like proizlazi da me|ucivilnim stanovni{tvom na ovom podru~ju vlada strah, pa skoro bi se moglo re}i i panika odnapada postrojbi RH. Shodno tome navodno postoje i pravci za evakuaciju, ali kao i u svimostalim razgovorima nije mogu}e ni{ta saznati o tome {to bi bilo od obavje{tajnog zna~aja,ve} se uglavnom radi o rekla-kazala. Navodi se da su ljudi fizi~ki i psihi~ki iscrpljeni stalnompsihozom i o~ekivanjem napada i da su na rubu snaga”.137 Tijekom no}i 28./29. srpnjao~ekivao se napad HV-a kod Sunje i na Glinu. Tijekom 29. srpnja zabiljeèno je da seautobusima prebacuju tisu}e èna i djece iz Knina u pravcu Beograda.138 Dan kasnije, 30.srpnja zabiljeèno je progla{enje ratnog stanja na prostoru RSK. Istog je dana zabiljeènauznemirenost i panika (u okolici sela Krnjak kod Karlovaca dio stanovni{tva se po~eospremati za bijeg). 139 Dan prije po~etka operacije, 3. kolovoza, Radio Petrinja najavljivala jenapad HV-a na RSK.140 êtvrtog kolovoza u 00,30 sati zabiljeèno je da Korduna{ki korpusSVK raspolaè saznanjem da napad HV-a po~inje u zoru u 5 sati. Pripreme za evakuacijucivilnog pu~anstva su nastavljene, a primije}eno je da pripadnici policije RSK sklanjajuobitelji u BiH.141 Zabiljeèno je da }e se preko mostova u Bosnu i Hercegovinu propu{tatisamo ène i djeca. Isti dan navedeno je da je stanovni{tvo Dvora na Uni spremno zaevakuaciju. 142

58

133 RSK, Ministarstvo odbrane, Sektor za vojna i civilna pitanja, Str. pov. br. 403-201/95 od 31. 7. 1995., Redovnidnevni izve{taj. 134 POA: RSK, Republi~ki {tab Civilne za{tite, Str. pov. br. 01-83/95 od 2. 8. 1995., Pripreme za evakuacijumaterijalnih, kulturnih i drugih dobara.135 POA: RSK, Op{tina Drni{, Ministarstvo odbrane, Odelenje Drni{, Str. pov. br. 01-10/95 od 31. 7. 1995.,Izvje{taj o poduzetim mjerama u novonastaloj situaciji.136 POA: Dvor na Uni, [tab civilne za{tite, Str. pov. br. 270/2-95 od 3. 8. 1995., Naredba.137 MORH, GSHV: Sredi{te ED-1, Kl. 833-05/95-01, Ur. br 105/3-12711-95-218 od 1. 8. 1995., Obavje{tajnoizvje{}e. 138 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-53 od 29. 7. 1995.139 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-54 od 30. 7. 1995.140 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-56 od 3. 8. 1995.141 MORH, GSHV: GSHV, Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1924 od 4. 8.1995.142 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-58 od 4. 8. 1995.

RATNI PLANOVI (PLANOVI OBRANE I OSLOBA\ANJA

OKUPIRANOG TERITORIJA)

Operacija Oluja po~ela se ozbiljnije planirati od prosinca 1994. godine.143 Nakon {toje Zborno podru~je Split postiglo zna~ajne uspjehe na planini Dinari i Livanjskompolju, u Glavnom stoèru HV-a izra|en je novi ratni plan i direktive pod nazivom

Bljesak. Plan je dijelom provjeren u zapadnoj Slavoniji pa je dio slobodnih snaga iskori{ten zaoja~avanje zbornih podru~ja Split, Osijek, Zagreb, Karlovac i Gospi}. Sredinom svibnja imeoperacije promijenjeno je iz Bljesak u Oluja.144 Direktive su prilago|ene aktualnom stanju naterenu i potpisane u Glavnom stoèru HV-a 26. lipnja 1995. godine. Odluka na~elnikaGlavnog stoèra HV-a bila je da gotove snage zbornih podru~ja Zagreb, Karlovac, Gospi} iSplit “uz nu`no pregrupiranje i domobilizaciju” odmah po~nu intenzivne pripreme zadovo|enje snaga u stanje koje }e jam~iti provedbu operacije prema danim direktivama.145

Ostatak HV-a, snage Ju`nog boji{ta i Zbornog podru~ja Osijek, uz potporu Hrvatske ratnemornarice i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, dobile su zada}u da upornom i odsudnomobranom osiguraju uspje{nu provedbu operacije. Zada}a Zbornog podru~ja Bjelovar bila jeobrana dràvne granice na rijeci Savi. Sve postrojbe su do 15. srpnja trebale biti spremne zaizvo|enje operacije.146

Zborno podru~je Zagreb dobilo je zada}u da razbije obranu Banijskog korpusa SVK,oslobodi Banovinu i spoji se sa snagama 5. korpusa ABiH na {irem prostoru sela Obljaj i@irovac. Za provedbu zada}e predvi|eno je oja~anje s podstoèrnim postrojbama Glavnogstoèra HV-a: 81. gardijskom bojnom, 16. topni~ko-raketnom brigadom (bez 2. i 3.divizijuna), 2. divizijunom 15. protuoklopne topni~ko-raketne brigade, 2. bojnom 33.inènjerijske brigade i specijalnim postrojbama MUP-a. Odlu~eno je da se 125. domobranskapukovnija iz Novske, koja je bila pridodana Zbornom podru~ju Bjelovar, vrati u sastavZbornog podru~ja Zagreb. Za oja~anje drugih zbornih podru~ja ZP Zagreb je ZP-u Karlovacpredalo 99. brigadu, ZP-u Gospi} 150. brigadu, ZP-u Split 145. brigadu i Ju`nom boji{tu144. brigadu.147

59

143 S izradom planova za osloba|anje okupiranoga teritorija RH zapo~elo se ve} krajem 1991. i po~etkom 1992.,a narednih godina planovi operacija su se aùrirali. Posljednji Plan operacije “Oluja” promijenjen je nekoliko danaprije po~etka operacije, sa zada}om istovremenog napada hrvatskih snaga na svim operativnim i takti~kimpravcima i izlaskom na granicu RH s BiH u vremenu do sedam dana. Time je postignuto strategijsko iznena|enje,na koje protivnik nije imao valjan odgovor. HMDCDR: Recenzija generala Antona Tusa za tekst o vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.144 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-213 od 16. 5. 1995., Zapovijed.145 MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”.Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 422-432.146 MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”.147 MORH, GSHV: GS HV, RP/12-1/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-1/95, “Oluja-1”.

Zada}a Zbornog podru~ja Karlovac bila je da razbije Korduna{ki korpus SVK i oslobodiKordun. Za provedbu zada}e trebalo je biti oja~ano s 99. brigadom HV-a iz Zbornogpodru~ja Zagreb, 104. brigadom HV-a, 13. protuoklopnim topni~ko-raketnim divizijunom,tenkovskom satnijom od {est tenkova (koja nije do{la), sve iz sastava Zbornog podru~jaBjelovar i satnijom 33. inènjerijske brigade, te specijalnim postrojbama MUP-a Policijskeuprave karlova~ke (koje nisu do{le, jer su preba~ene na prostor Like).148

Zborno podru~je Gospi} dobilo je zadatak da razbije Li~ki korpus SVK, oslobodi Liku ispoji se sa snagama 5. korpusa ABiH na crti Koreni~ka Kapela – Trà~ka Ra{tela. Za provedbuzada}e Zborno podru~je se planiralo oja~ati s 1. gardijskom brigadom Glavnog stoèra HV-a, 150. brigadom HV-a i 2. satnijom 50. bojne ABKO iz sastava ZP Zagreb, te specijalnimpostrojbama MUP-a policijskih uprava Rije~ko-senjske i Istarske.149

Zada}a ZP Split bila je da u suradnji sa specijalnim snagama MUP-a razbijeSjevernodalmatinski korpus SVK i oslobodi okupirane dijelove Dalmacije. Za provedbuzada}e ZP se planiralo oja~ati sa 7. gardijskom brigadom Glavnog stoèra HV-a, 2. bojnom9. gardijske brigade ZP Gospi}, 145. brigadom ZP Zagreb (nije do{la, ostala je u ZP Zagreb),bitnicom haubica 203 mm iz sastava ZP Zagreb i postrojbama MUP-a.150

Zborno podru~je Osijek osiguravalo je operaciju reguliranu Direktivom na~elnikaGlavnog stoèra HV-a pod kodnim nazivom Feniks. Za pra}enje njezine provedbe planiranoje osnivanje Isturenog zapovjednog mjesta Glavnog stoèra HV-a u \akovu, za ~ijeg je~elnika 3. kolovoza 1995., dan prije po~etka operacije, odre|en general-pukovnik PetarStipeti}.151 Zada}a Ju`nog boji{ta bila je obrambena operacija pod tajnim imenomMaestral.152

Pritisnuti hrvatskim napadima, krajinski Srbi su u velja~i 1995. izradili novi plan uporabeoruànih snaga pod imenom Gvozd. Hrvatski napad je predvi|an u dijelovima, dràno je daHV nema snage za radikalnu opciju napada na cjelokupno okupirano podru~je, ve} da }enapasti na rubove Krajine, sjevernu Dalmaciju i zapadnu Slavoniju, kako bi razbio i uni{tioSjevernodalmatinski i Zapadnoslavonski korpus. Tek tada, nakon {to je Hrvatska vojska

60

148 SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-2/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-2/95, “Oluja-2”.Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 441-451.149 SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-3/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-3/95, “Oluja-3”.Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 462-475. 150 SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-4/95 od 26. 6. 1995., Direktiva Op. br. 12-4/95. Objavljena u knjizi J.BOBETKO, Sve moje bitke, 484-491. Komentiraju}i zada}u ZP Split definiranu u Direktivi GSHV-a od 26.lipnja 1995., general R. Raki} napominje da je to tada bila jedna od varijanti za ZP Split koja se u takvom obimunije provodila od 4. kolovoza 1995., jer su u me|uvremenu nastupile vrlo velike i bitne promjene, kako za ZPSplit, tako i za HV u cjelini (masakr u Srebrenici, Splitska deklaracija, vojno-redarstvena operacija “Ljeto ’95”kojom su oslobo|eni Grahovo i Glamo~). Osim toga, on navodi da je umjesto 145. brigade HV-a kao poja~anjeza ZP Split do{la 144. brigada HV-a, da su snage Specijalne policije MUP-a RH na Velebitu bile samo lijevi susjedZP Split i ni{ta vi{e od toga (odosno, da su imale svoju zonu odgovornosti izme|u ZP Split i ZP Gospi}), da jeglavni smjer napada za ZP Split u “Oluji” bio druga~iji od tada predvi|enoga: Velebit – Otri}, te da treba uzeti uobzir da je ta Direktiva pisana 35 dana prije poznatoga sastanka na Brijunima, odnosno, da se 29. srpnja 1995. taDirektiva “mogla pospremiti u ladicu ili nadopuniti”. HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst oZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.151 GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-351 od 3. 8. 1995., Zapovijed.152 MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-103 od 7. 8. 1995., Izvje{}e;Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-127 od 10. 8. 1995., Izvadak iz Zapovijedi zaobranu zapovjednika Ju`nog boji{ta.

dokazala svoju nadmo}, predvi|ana je operacija napada na Li~ki i Korduna{ki korpus kojojbi sukladno djelovao 5. korpus ABiH. Od hrvatskog napada SVK se namjeravala branitiodsudnom obranom, a nakon nje “ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagama VJ i VRSrazbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru isto~ne Slavonije, Dalmacije, Gorskogkotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole i spre~avanjakomuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog kotara i Dalmacije”.U o~ekivanom protunapadu krajinski Srbi vidjeli su priliku da u isto~noj Slavoniji osvojeSpa~vanske {ume, a da u Dalmaciji na odsjeku [ibenik – Biograd izbiju na more.153

61

153 VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995. Aneks uz planupotrebe SVK, “GVOZD”.

Specijalne snage MUP-a RH naVelebitu

ZAVR[NE PRIPREME HV-a ZA OPERACIJU

Nakon izrade direktive Glavnog stoèra HV-a, 30. lipnja 1995. potpisane su prvezapovijedi Glavnog stoèra kojima je regulirano operativno podre|ivanje pridodanihsnaga zapovjedni{tvima zbornih podru~ja. To je zavr{eno do 3. srpnja.154 S napadima

Srba na Biha} i hrvatskom operacijom Ljeto ’95 zapo~ela je realizacija ovih zapovijedi,odnosno dovo|enje postrojbi u o~ekuju}e podru~je.155 Godi{nji odmori i ostali dopusti svimpripadnicima HV-a prekinuti su 30. srpnja uz zapovijed za hitan povrat na radna mjesta.156

Posljednja velika novina u planu operacije napravljena je 2. kolovoza uklju~ivanjem ZPBjelovar u napadni dio, iako je ono do tada bilo zaduèno isklju~ivo za osiguranje i obranudràvne granice.157

U Glavnom stoèru HV-a ustrojen je 2. kolovoza Stoèrni operativni centar (SOC) sazada}om prikupljanja, obrade i analize podataka, te vo|enja “postrojbi i zapovjedni{tava naoperativnoj strate{koj razini”. Zada}a operativnog tima u Centru bila je predlaganje uporabesnaga na~elniku Glavnog stoèra HV-a, uz odgovornost za pra}enje i nadzor stanja u zbornimpodru~jima. SOC je bio podijeljen u dvije skupine. êlnik prve skupine bio je general-bojnikPavao Miljavac, a druge skupine general-bojnik Vinko Vrbanac. Izmje{teno zapovjednomjesto Glavnog stoèra HV-a u Ogulinu poja~ano je s ~asnicima, a ustrojena je i skupinana~elnika Glavnog stoèra HV-a za nadzor po posebnim zada}ama i zapovijedima. U skladus ratnim planom i Direktivom na~elnika Glavnog stoèra, u \akovu je po~elo formiranjeIZM GSHV-a.158 Zapovjedni{tvo Ju`nog boji{ta 3. kolovoza dobilo je zapovijed da zapo~neoperaciju Maestral.159 Postrojbe HRM-a dobile su zapovijed za djelatno izvo|enje pomorskeobrane Republike Hrvatske s “teì{tem na protubrodskoj, protupodmorni~koj, protuminskoj

62

154 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-256, 258, 260, 261, 265 i 266 od 30.6. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-259, 270, 273-277od 3. 7. 1995., Zapovijed.155 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Urud`beni brojevi 512-06-05/01-95-314 od 24. 7. 1995., 325od 28. 7. 1995., 331 i 333 od 30. 7. 1995., 337 i 338 od 31. 7. 1995., 339 od 1. 8. 1995., 342, 343, 346, 347i 348 od 2. 8. 1995., 354 i 360 od 3. 8. 1995., Zapovijed. General M. Crnjac napominje da su neke postrojbe uZP Karlovac u o~ekuju}e podru~je do{le tek dan uo~i po~etka Oluje, te da je jedna bojna do{la gotovo beznaoruànja. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka Crnjca na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenojoperaciji “Oluja”.156 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-330 od 30. 7. 1995., Zapovijed.157 MORH, GSHV: Zap. ZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjenaizvr{enja napadne operacije “Oluja”.158 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-340 od 2. 8. 1995., Zapovijed;MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-351 od 3. 8. 1995., Zapovijed. 159 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-349 od 3. 8. 1995., Zapovijed.

borbi i protudiverzantskoj i protuzrakoplovnoj obrani”. Na podru~ju ju`nog Jadranapomorska obrana se izvodila u sklopu obrambene operacije Ju`nog boji{ta.160

Vojna policija dobila je zada}u iz svog podru~ja djelovanja, kao i obvezu suradnje scivilnom policijom.161 Zabranjen je “svaki pristup novinarima u podru~je odgovornostipostrojbi Hrvatske vojske, osim ako ovi nemaju posebno dopu{tenje Politi~ke upraveMORH”. Pripadnicima HV-a zabranjeno je davanje “bilo kakvih izjava sredstvima javnogpriop}avanja (i doma}im i inozemnim), osim u slu~aju izri~ite suglasnosti Politi~ke upraveMORH”.162

Dana 3. kolovoza u 21,15 sati na~elnik Glavnog stoèra HV-a zapovjedio je spremnost zanapad snagama zbornih podru~ja Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Gospi}, Split i Specijalnimpostrojbama MUP-a RH, a postrojbama ZP Osijek, Ju`nog boji{ta i HRM-a spremnost zaobranu 4. kolovoza u 3 sata. Spremnost hrvatskih zra~nih snaga za napad bila je u 5 sati 4.kolovoza.163 Prvi val udara zrakoplovstvo je trebalo izvr{iti u 6 sati, a drugi “sukladno meteosituaciji”.164 U 7 sati trebalo je “izuzeti sredstva Hrvatske vojske iz skladi{ta UNCRO-a” kojasu u njih pohranjena po odredbama Zagreba~kog sporazuma iz prolje}a 1994.165

63

160 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-350 od 3. 8. 1995., Zapovijed.161 MORH, GSHV: MORH, Uprava Vojne policije, Kl. SP 80-01/95-158, Ur. br. 512-19/01-95-474 od 3. 8.1995.162 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 818-04/95-01/02-03, Ur. br. 1075-04/95-17 od 3. 8. 1995., Zapovijed.163 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-364 od 3. 8. 1995., Zapovijed.164 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-365 od 3. 8. 1995., Zapovijed.165 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-368 od 3. 8. 1995., Zapovijed. Zbogdojma da se priprema Oluje (mobilizacija postrojbi, njihovo dovo|enje i razvoj, prijem zapovijedi, poznavanjeterena i upoznavanje sa stanjem na terenu, procjene stanja i raspored protivnika) odvijala stihijski ili u zadnji ~as,general Petar Stipeti} drì da bi posebno trebalo analizirati cjelokupno vo|enje i zapovijedanje GS HV-a, kao iselekciju ljudi na klju~ne du`nosti. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.

Politi~ki i vojnivrh RH prati tijek

operacije Oluja(autor fotografije:Tomislav Brandt)

64

OLUJA

65

66

Knin (tvr|ava), 5. kolovoza 1995. (autor fotografije: Damir ôbanov)

ZBORNO PODRU^JE SPLIT

Za razliku od ostalih zbornih podru~ja, ZP Split je operaciju Oluja provelo pod tajnimimenom Kozjak-95. Za{to je to u~injeno nije jasno, a to nije bio prvi put da se nalokalnoj razini mijenja naziv operacije Glavnog stoèra HV-a. U sije~nju 1993.

Zapovjedni{tvo Operativne zone Split izvelo je u zale|u Zadra oslobodila~ku operaciju Zima-93 koju je Glavni stoèr HV-a vodio pod imenom Gusar, a koja je u javnosti popularnonazvana Maslenica.166 Zapovijed za napadnu operaciju Zapovjedni{tva ZP Split napisana je 1.kolovoza 1995. godine. Zamisao zapovjednika ZP Split bila je da razbije srpske snage na{irem podru~ju sjeverne Dalmacije, presje~e prometnice od Knina prema sjeveru, te okruì ioslobodi Knin. Glavni cilj ZP Split bio je grad Knin i prema njemu su na pravcima BosanskoGrahovo – Knin, Jasenice – Mu{kovci i Uni{ki Doci – Uni{ta – Kijevo koncentrirane glavnesnage. Na ostalom dijelu boji{ta angaìrane su pomo}ne snage ~ija je zada}a bila da potiskujusrpske snage prema dubini i tako olak{aju zada}u glavnim snagama. Provedba operacijeplanirana je u dvije do tri faze, u trajanju tri do ~etiri dana. U prvoj, jednodnevnoj fazi,planirano je razbijanje srpskih snaga na prvoj crti obrane i ovladavanje va`nim zemlji{nimto~kama i prometnicama u takti~koj dubini protivnika. U drugoj, tako|er jednodnevnoj fazi,planiralo se ispresijecati glavne snage Sjevernodalmatinskog korpusa i stvoriti uvjete zauvo|enje u borbu drugog bojnog postroja. U tre}oj fazi operacije, u trajanju od dva dana,planirano je uni{tenje glavnih snaga protivnika, ovladavanje klju~nim to~kama njegoveobrane i dovo|enje u situaciju u kojoj se mogao samo predati ili izvu}i. U pripremi operacijeplaniran je anga`man dijela snaga za udar na pravcu Glamo~ko polje – Vitorog u svrhuskrivanja glavnog pravca napada i vezivanja operativne pri~uve Vojske Republike Srpske.Provedba zada}a povjerena je operativnim grupama Sjever, Sinj, [ibenik i Zadar. 167

Glavna snaga operacije bila je OG Sjever. Sastojala se od 4. i 7. gardijske brigade HV-a, 81.gardijske bojne s Prvom takti~kom grupom, 1. hrvatskog gardijskog zdruga, 2. gardijskebrigade HVO-a s Tre}om takti~kom grupom i 3. gardijske brigade HVO-a s Drugomtakti~kom grupom. Za osiguranje napada angaìrano je Zborno podru~je HVO-aTomislavgrad, ~ije su snage bile pod zapovijedanjem IZM OG Sjever u selu Vrba kodGlamo~a.168

67

166 Postoje mi{ljenja da je zamjena naziva Oluja i Kozjak mogla biti posljedica ̀ elje da se dodatno prikrije planiranjeOluje, ili da se na razini koja je radila zapovijedi u ZP Split jednostavno nije znalo da ta operacija ve} ima odre|enikodni naziv. Dakako da nije dvojbeno da je rije~ o “Oluji” u izvedbi ZP Split.167 SVA MORH, GSHV: ZZP Split, Kl. DT 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75/2 od 1. 8. 1995., Zapovijed zanapadnu operaciju.168 Kao dodatak svemu navedenom moè se navesti zapaànje generala R. Raki}a: “ZP Split je u vojno-redarstvenojoperaciji Oluja imalo dvije boji{nice: 1) Od Velebita do Dinare (to~nije do Bosanskog Grahova) – i sve postrojbeZP Split su na ovoj boji{nici imale zada}u u napadu i osloba|anje do tada okupiranoga podru~ja sjeverneDalmacije (teritorij RH, do granice sa susjednom dràvom BiH); 2) Od Bosanskog Grahova do Kupre{kih vrata

Zajedni~ka zada}a 4. i 7. gardijske brigade bila je da na pravcu Dinara – Knin razbijusrpske snage i ovladaju Kninom. Dotada{nju bojnu crtu 4. gardijske brigade i dio crte 7.gardijske brigade od Ma~je grede do Velikog Kika preuzela je 81. gardijska bojna i na njojpre{la u odsudnu obranu. U operativnoj pri~uvi za intervenciju na ugroènim pravcimaobrane ili za uvo|enje u napad bio je 1. hrvatski gardijski zdrug. Snage HVO-a – 2. i 3.gardijska brigada i Zborno podru~je Tomislavgrad – dobile su zada}u napada na pravcuGlamo~ko polje – planina Vitorog s ciljem zaposjedanja Vitoroga i prijevoja Mlini{te radistvaranja uvjeta za napredovanje prema Jajcu.

Operativna grupa Sinj imala je zada}u da u napadu na pravcima Dinara – Kijevo i Svilaja– Kozjak okruì i razbije srpske snage u {irem podru~ju doline Peru~e, zaposjedne Kozjak ibude spremna nastaviti napad prema Kninu. U njezinom sastavu bile su: 6. domobranskapukovnija Split, 126. domobranska pukovnija Sinj i 144. brigada HV-a Sesvete. Zada}a 126.domobranske pukovnije bila je energi~nim obuhvatom {ireg podru~ja Uni{ta razbiti srpskesnage na pravcu napada i {to prije ovladati podru~jem Kijevo – Pola~a te tako olak{ati ipomo}i napad 6. domobranske pukovnije na Kozjak. U toku napada pukovnija je bila du`na{tititi lijevi bok 4. i 7. gardijske brigade. Zada}a 144. brigade bila je da na pravcu Vje{ti}a gora– Brav~ev Dolac – Vinali} razbije srpske snage u podru~ju Brav~eva Dolca i produì napadprema selu Vinali} radi spajanja sa snagama 126. domobranske pukovnije. Zada}a 6.domobranske pukovnije bila je razbiti srpske snage na pravcu napada, ovladati objektimaIvova glavica, Lisin, Konjska glava i Razvale Oti{i}ke, a potom nastavljanje napada k seluMaovice i zajedno sa 126. domobranskom pukovnijom prema planini Kozjak.

Zada}a Operativne grupe [ibenik, sastava 142. domobranska pukovnija, 15. domobranskapukovnija i 113. pje{a~ka brigada, bila je napad na pravcima Miljevci – Promina, Skradin –Plastovo – Tomasovi}a Stanovi i Dragi{i}i – Bribir. Zada}a 142. domobranske pukovnije bilaje da na pravcu Miljevci – Promina – Vrbnik razbije srpske snage i ovlada {irim podru~jemsela @itni}, Trbounje, Oklaj, Promina i Vrbnik. Zada}a 15. domobranske pukovnije bila je dana pravcu napada Skradin – Plastovo – Kistanje razbije srpske snage i ovlada objektima VelikaGlava, Sonkovi}, Brati{kovci, La{kovica, a potom nastavi napad uz desnu obalu rijeke Krkedo sela Radu~i}. Zada}a 113. pje{a~ke brigade bila je da na pravcu Dragi{i}i – Bribir razbijesrpske snage i ovlada objektima: @drapanj, Me|are, @a`vi}, Va}ani, Bribir i Ervenik.

Zada}a OG Zadar, sastava 2. bojna 9. gardijske brigade, 112. brigada, 7. i 134.domobranska pukovnija, bila je potiskivanje srpskih snaga na pravcima: Novigrad – DonjiKarin – Ka{tel @egarski; Suhovare – Smilj~i} – Benkovac; Prkos – Nadin; Gorica – Ra{tevi},Vrana – Miranje; Pristeg – Ceranje Gornje i Bila Vlaka – Vuk{i} – Mandino Selo. Zada}a 2.bojne 9. gardijske brigade i 2. bojne 134. domobranske pukovnije bila je da presje~eprometnicu Gra~ac – Obrovac i ovlada prostorom Mu{kovci. Zada}a 112. brigade bila je daovlada {irim podru~jem na pravcu Karin – Smilj~i} – Ka{tel @egarski. Zada}a 7.

68

(oko 100 km) – nalazila se tzv. operativno podre|ena boji{nica ZP Split, i sve postrojbe HV-a i HVO-a na njojbile su operativno podre|ene ZP Split, a nalazile su se u aktivnoj obrani, ~uvaju}i zale|e postrojbama HV-a kojesu bile usmjerene ka Kninu. Za operaciju “Oluja” IZM ZP Split se nalazio u s. Sajkovi} (Livanjsko polje) – to jespoj snaga u napadu i snaga u obrani. Zapovijedanje snagama u napadu i{lo je preko zapovjedni{tva privremenihsastava OG Sjever (s. Sajkovi}), OG Sinj (u Sinju), OG [ibenik (u [ibeniku) i OG Zadar (u s. Poli~nik). Trebanaglasiti da je i IZM ZP Split u Zadru tako|er bio u funkciji, i s njega se nadziralo i zapovijedalo sa OG Zadar i[ibenik. Sa snagama u obrani, koje su uglavnom ~inile postrojbe HVO-a, a od HV-a jedino 81. gb oko BosanskogGrahova, zapovijedalo se sa IZM ZP Tomislavgrad u s. Vrba kod Glamo~a. HMDCDR; Primjedbe generala RajkaRaki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.

domobranske pukovnije bila je na pravcu Vr~evo – Vinterinci – Vijenac – [opot zaposjedanjeobjekata selo Veljane, Raòvljeva glavica, Nadinski Vijenac i Benkovac. Zada}a 134.domobranske pukovnije (bez jedne bojne), bila je da zaposjedne Miranje Gornje i Vuk{i}, tenastavi napad prema selu Par~i}.

Lijevo od ZP Split bile su Specijalne postrojbe MUP-a zaduène za provedbu operacije naop}em pravcu Velebit – Gra~ac, sa zada}om presijecanja prometnica koje su spajale Knin iObrovac s Gra~acem. Zapovjednik skupine bio je general-pukovnik Mladen Marka~.

Napad operativnih grupa Sjever, [ibenik i Zadar podràvalo je pet topni~ko-raketnih,odnosno topni~kih skupina sastavljenih od: 10. topni~ko-raketnog puka HVO-a, 14.topni~kog divizijuna, 20. haubi~kog divizijuna, dijela mje{ovitog topni~kog divizijuna 5.gardijske brigade HV-a i haubica 112. pje{a~ke brigade HV-a.

Protuoklopni boj bio je obveza svih postrojbi od ustrojbenih sastava. Izuzetak je bioProtuoklopni odred koji je od 11. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna formiran zapotrebe OG Zadar. Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko raketnih skupina,zna~ajnih industrijskih postrojenja, va`nih prometnica i gradova [ibenika, Zadra i Biograda.Provodile su je ustrojbeni sastavi angaìranih snaga i 204. topni~ko-raketna brigada PZO-a.Teì{te inènjerijskog osiguranja operacije bilo je na izradi prolaza kroz minska polja.Istaknuta zapovjedna mjesta bila su u Zadru i selu Sajkovi} u donjem Livanjskom polju.Zapovjednik zbornog podru~ja bio je general-pukovnik Ante Gotovina.169

Protivnik Zbornog podru~ja Split bio je Sjevernodalmatinski korpus SVK. Sjedi{tekorpusa bilo je u Kninu. Korpus se sastojao od: 75. i 92. motorizirane brigade, 1. i 4. lakebrigade, 2. i 3. pje{a~ke brigade, 7. mje{ovitog artiljerijskog puka, 7. mje{ovitogprotuoklopnog artiljerijskog puka, 7. lakog artiljerijsko-raketnog puka i 7. pozadinske baze.Zapovjednik korpusa bio je general-major Slobodan Kova~evi}.170 Prema ratnom planu,zada}a korpusa bila je da u prvoj etapi operacije sprije~i prodor HV-a na pravcima: Zadar –Benkovac – Knin; [ibenik – Drni{ – Knin; Sinj – Vrlika – Knin i na planini Velebit. Udrugom dijelu operacije korpus je trebao prestrojiti snage i na odsjeku [ibenik – Biograd namoru izbiti na obalu Jadranskog mora i utvrditi dostignutu crtu. Za potporu je odre|ena 105.zrakoplovna brigada i zrakoplovstvo i protuzra~na obrana Vojske Republike Srpske.171 Uodnosu na plan obrane iz velja~e 1995., do po~etka kolovoza stanje se zna~ajno promijenilo.Korpus nije dobio predvi|ena oja~anja od dvije brigade, a 2. kraji{ki korpus VRS koji jetrebao ~uvati lijevi bok bio je razbijen, pa je pravac Knin – Bosansko Grahovo zatvorenformiranjem privremene takti~ke i bojne skupine. Korpus je u tom razdoblju oja~an sdivizijunom topova 130 mm i baterijom SVLR Oganj. U sastavu korpusa bila je i 2. gardijskabrigada Korpusa specijalnih jedinica SVK. Neposredno pred hrvatski napad brigada sepovukla s Dinare u Knin. Osim nje, u {irem podru~ju Knina bio je i bataljun Vojne policije.Knin je bio sjedi{te i Glavnog {taba SVK i dijela njegovih podstoèrnih postrojba: 101.obavje{tajnog centra i 75. pozadinske baze.172

69

169 SVA MORH, GSHV: ZZP Split, Kl. DT 8/95-01/01, Ur. br. 1080-01-95-75/2 od 1. 8. 1995., Zapovijed zanapadnu operaciju.170 HDA, RSK: Komanda 7. korpusa, DT br. 37-3 od 13. 2. 1995., Zapovest komandanta 7. korpusa za odbranui ofanzivna dejstva Op. br. 1.; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 188-202.171 VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.172 VSA MORH: G[ TO RSK, DT br. 947-2/1 od 27. 11. 1992., Knjiga pregleda mobilizacijskog razvoja jedinicaSrpske vojske Republike Srpske Krajine; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 223, 239.

Provedba operacije

Knin, politi~ki i vojni centar RSK, imao je velik moralni zna~aj i njegovo osloba|anje zahrvatske snage, ili uspje{na obrana za pobunjene Srbe, svakako je predstavljalo motiv daljnjeborbe. Za Zborno podru~je Split bilo je logi~no da na Knin usmjeri najuspje{niji dio svogbojnog postroja, dvije gardijske brigade. Iako umorne od tek svr{enih bojeva za BosanskoGrahovo, ove su dvije brigade bile spremne za osloba|anje Knina, zada}e koja je na njihovomratnom putu bila svakako posebna, a za 4. gardijsku brigadu i primjereno privo|enje krajuratnog puta koji je po~eo ~etiri godine ranije upravo obranom dijelova sjeverne Dalmacije odprijetnji JNA i pobunjenih Srba iz Knina.173

Operacija je po~ela rano ujutro 4. kolovoza. Nakon topni~ke pripreme 7. gardijska brigadakrenula je u napad prema Kninu na pravcu Risovac – Golubi}ko suvo polje – selo Kova~i}.Na njezinom pravcu napada bila je Tre}a borbena grupa (BG-3), privremena skupinasastavljena od raznih dijelova Sjevernodalmatinskog korpusa i postrojbi milicije RSK. Dokraja dana, uz gubitke od jednog poginulog, jednog nestalog i jednog ranjenog pripadnika,7. gardijska brigada ovladala je dominantnim objektima Borova glava, Visibaba, Badanj iPitomi vrh. Izvr{ila je dnevnu zada}u ~ime je omogu}ila uvo|enje 4. gardijske brigade unapad.174

Snage susjedne Operativne grupe Sinj tako|er su zabiljeìle pomak. Na pravcu Uni{ki doci– Uni{ta – Kijevo 126. domobranska pukovnija je ovladala Uni{tima i stvorila uvjete zanapredovanje dolinom Peru~e prema Kijevu. Njezin lijevi susjed, 144. brigada spustila se sVje{ti}a gore i ovladala podru~jem Brav~ev Dolac. Na pravcu Svilaja – Kozjak 6.domobranska pukovnija ovladala je objektom Lisina, {to je omogu}ilo uvo|enje i razvojnjezinih glavnih snaga. Do kraja dana pukovnija je probila crtu na tri pravca, ovladalaKonjskom glavom, zaseocima Strunje i Luni}i i selom Gornji Baljci.175

Snage Operativne grupe [ibenik imale su pred sobom jednu od ja~ih postrojbiSjevernodalmatinskog korpusa SVK, 75. motoriziranu brigadu i dio 2. pje{a~ke brigade.

70

173 Govore}i o problematiziranju pitanja koja je od gardijskih brigada (4. ili 7.) prva u{la u Knin, general Raki}smatra da “to je i nije formalno pitanje”, te da se tu “radi o nekoj vrsti prestià”. No, kao svjedok i sudionikplaniranja napada na Knin navodi sljede}e: “Nakon osloba|anja B. Grahova 4. gbr, koja je napadala na Grahovodesno od 7. gbr, tako se i zaokrenula i usmjerila u pravcu Knina na prijevoju Derala. Istodobno, 7. gbr koja je i{lalijevo od 4. gbr u smjeru B. Grahova, zaokrenula se i usmjerila prema Kninu na podru~ju Crvena zemlja. U tovrijeme nije bilo nikakve mogu}nosti za rotaciju ove dvije brigade, nego su ostale gdje su se i zatekle nakonosloba|anja B. Grahova. Na IZM ZP Split u Sajkovi}u, oba zapovjednika brigade (Ivan Korade i DamirKrsti~evi}) sloìli su se da je najbolje tako i da se nastavi zajedni~ki napredovati prema Kninu. To je tako prihvatioi zapovjednik ZP Split. S obzirom na to, ~ini se ispravnim tuma~iti da je grad Knin oslobo|en zajedni~kimdjelovanjem 4. i 7. gbr, upravo onako kao {to svjedo~i i fotografija dvojice zapovjednika na Kninskoj tvr|avi.Dakako, u tom smislu bilo je raznih prijedloga i varijanti, no to nije bilo vrijeme za bilo kakve formalne{pekulacije.” HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji“Oluja”.174 SVA MORH, 7. gbr HV: 7. gardijska brigada, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 3112-03-T-95-134 od 4. 8. 1995.,Dnevno operativno izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 189-190.175 Zap. ZP Split, Kl. SP 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; SVA MORH,ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995., Izvje{}e; SVA MORH,GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadneoperacije “Kozjak-95”.

Glavna zada}a OG [ibenik bilo je potiskivanje srpskih snaga, pa su zabiljeèni manji pomacina crti: 142. domobranska pukovnija je tijekom dana probila crtu srpske obrane na dijelu odrijeke Krke do Drni{a; 15. domobranska pukovnija probila je crtu u podru~ju sela La{kovica,a 113. pje{a~ka brigada zabiljeìla je najve}i uspjeh, probila je crtu u cijelom podru~ju napadai na kraju dana dostigla crtu: Morpola~a – îsta Velika – La|evci – Sveti Bartul.176

Snage OG Zadar imale su pred sobom najbolju postrojbu Sjevernodalmatinskog korpusa,92. motoriziranu brigadu i snage 3. pje{a~ke brigade, koje su branile prilaze Benkovcu.177 Napravcu Miranje – Vuk{i} – Par~i} 134. domobranska pukovnija bez jedne bojne nije napravilapomaka.178 Manje pomake u napadu na podru~je Zemunika Gornjeg zabiljeìla je 7.domobranska pukovnija. Pukovnija je ujutro zaposjela crtu koju je dràla prije potpisivanjaZagreba~kog sporazuma, a potom je oslobodila zaseoke Gole{ i Bani}e i do{la pred Potkose.179

Na pravcu Paljuv – Smil~i} 112. brigada HV-a probila je crtu obrane protivni~kih snaga upodru~ju sela Pridraga.180

Snage na Velebitu, 2. bojna 9. gardijske brigade, oja~ana satnijom 7. domobranskepukovnije i 2. bojnom 134. domobranske pukovnije, napale su na pravcima Gornja Bukva –Modri}i i Bukovo ple}e – Tulove grede – Buànjkin vrh. Nakon jakog otpora srpskih snagabojna je zauzela podru~je Dulibe – Tulove grede, {to je omogu}ilo kori{tenje prometniceObrovac – Mali Alan – Sveti Rok.181

Tijekom no}i 4./5. kolovoza nije bilo daljnjeg pokretanja hrvatskih snaga prema Kninu, ukojem je politi~ki i vojni vrh RSK donosio odluke od sudbonosnog zna~aja za opstanak teparadràve. Za zaustavljanje hrvatskog napada prema Kninu iz pravca Bosanskog Grahovaplaniran je anga`man jednog bataljuna 75. motorizirane brigade ujutro 5. kolovoza. Nasjednici Vrhovnog savjeta obrane donesena je odluka o evakuaciji stanovni{tva iz Dalmacije iju`nog dijela Like. Brzo se pokazalo da je ona zna~ila izvla~enje cjelokupnog stanovni{tva ivojske RSK, {to je vodilo u izravan slom. Kasno nave~er 4. kolovoza Glavni {tab SVKnapustio je Knin i premjestio se u podru~je sela Srb.182 Sljede}eg dana, 5. kolovozaSjevernodalmatinski korpus, kao prvi od svih operativnih sastava SVK, gotovo je prestaopostojati. Na njega i njegovo djelovanje moè se primijeniti ocjena 6. domobranske pukovnijeHV-a od 5. kolovoza, u kojoj se konstatira da protivnik “vi{e i ne postoji, odnosno aktivnosti

71

176 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-267 od 4. 8. 1995., Izvje{}e;Zap. ZP Split, Kl. SP 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; SVA MORH,GSHV: ZP Split, Kl. 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-35 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZPSplit, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije“Kozjak-95”.177 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 196-197, 201.178 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-267 od 4. 8. 1995., Izvje{}e;SVA MORH, GSHV: ZP Split, Kl. 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-35 od 4. 8. 1995., Izvje{}e do 12.00 sati;SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.179 MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/01, Ur. br. 8312-01-95-443 od 4. 8. 1995., Izvje{}e;MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/12, Ur. br. 8312-01-95-03 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.180 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 81/95-01/16, Ur. br. 1080-01-95-226 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.181 SVA MORH, ZZPS: VP 3178/9 Zadar, Kl. 818-04/95-01/18, Ur. br. 3178/9-31-95-29 od 11. 8. 1995.,Izvje{}e.182 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 178-182.

vi{e i ne postoje, a ostaci neprijatelja u vidu pojedinaca i grupa, vi{e-manje organizirane, nepostoje kao skupni neprijatelj”.183

Ujutro 5. kolovoza nastavljen je napad hrvatskih snaga. Po drugi put u nepunih desetakdana ZP Split je ponovilo uspje{an recept iz borbi za Bosansko Grahovo, koje je zauzetoparalelnim djelovanjem 4. i 7. gardijske brigade HV-a. Pravac prema Strmici zatvarala je Tre}atakti~ka grupa Sjevernodalmatinskog korpusa SVK koja se po~ela raspadati prethodne no}i.êtvrta gardijska brigada ovladala je Golubi}em, Vrpoljem i Kninskim poljem, izbila naDebelo brdo s kojeg je osigurala lijevi bok snaga 7. gardijske brigade na podru~ju Biskupije.Ve}e borbe brigada je imala u predjelu Golubi}, selo Radijevci i selo O~estovo.184 Na pravcunapada 7. gardijske brigade nije bilo zna~ajnog otpora i ona je “uz minimalne gubitke” oko11 sati u{la u Knin.185 Osloba|anje Knina bilo je glavni doga|aj na rati{tu, ne samo 5.kolovoza, nego i tijekom cijele operacije. Za organizaciju ìvota i garnizonske slu`be u gradupredsjednik RH F. Tu|man je istog dana zapovjednikom Zbornog mjesta Knin imenovaopri~uvnog generala Ivana êrmaka.186 Dan kasnije predsjednik Tu|man je posjetio Knin. Unjegovoj su pratnji bili predsjednik Sabora RH dr. Nedjeljko Mihanovi} te ministri vanjskihposlova, obrane i unutarnjih poslova Mate Grani}, Gojko [u{ak i Ivan Jarnjak. Osloba|anjeKnina kao sredi{ta srpske pobune u Republici Hrvatskoj imalo je veliko simboli~ko zna~enje,jer je time srpska pobuna u Hrvatskoj bila slomljena. Tu|manov dolazak u Knin simboli~kije ozna~io politi~ki kraj srpske paradràve u Hrvatskoj i po~etak uspostavljanja suverenitetaRepublike Hrvatske nad podru~jem oslobo|enim u “Oluji”.187

Operativna grupa Sinj je sa 126. domobranskom pukovnijom HV-a, 144. brigadom HV-a i 6. domobranskom pukovnijom HV-a ovladala podru~jem Pola~e i Kozjaka i tako izvr{ilazada}u postavljenu u zapovijedi za napad. Skupina je oslobodila poznata hrvatska upori{ta iz1991., sela Kijevo i Vrliku.188 Velike borbe nisu zabiljeène, jer su se u no}i 4./5. kolovozasnage 1. lake brigade izvukle u Pola~u (Sivo brdo), gdje su se raspale, a ostaci su odstupiliprema Kninu i dalje prema Lici.189

Na pravcu napada OG [ibenik ujutro 5. kolovoza po~elo je izvla~enje 75. motoriziranebrigade SVK pravcem Brljan – Pa|ene – Srb – Bosanski Petrovac.190 Do 20 sati 113. brigadaHV-a bila je na crti: @a`vi} – Bribirska glavica – Bribirske Mostine sa zada}om ovladavanja

72

183 MORH, GSHV: Vojna po{ta 8311 Split, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8311-01-01/95-464 od 5. 8. 1995.,Redovno dnevno izvje{}e.184 SVA MORH, ZZPS: ZZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevnoizvje{}e; SVA MORH, 4. gbr: 4. gbr, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1114-01-02-95-371 od 14. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 192.185 SVA MORH, ZZPS: 7. gbr, Kl. SP 8/95-01/05, Ur. br. 1080-01-95-138 od 13. 8. 1995., Ra{~lambaprovedenih napadnih djelovanja 7. GBR tijekom izvo|enja napadne operacije “Oluja”; SVA MORH, GSHV:ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije“Kozjak-95”.186 MORH, GSHV: Republika Hrvatska, Predsjednik, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388/2 od5. 8. 1995., Odluka. 187 A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 80; MORH, GSHV: 7. gbr, Kl. SP 8/95-01/01, Ur.br. 3112-03-T-95-136 od 6. 8. 1995., Dnevno operativno izvje{}e.188 SVA MORH, ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995.,Izvje{}e; SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8.1995., Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”.189 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 192-193.190 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 193-194.

Poli~nikom i \evrskama; 15. domobranska pukovnija bila je na crti Va~ani – Brati{kovci iSmrdelji sa zada}om ovladavanja Kistanjama, a 142. domobranska pukovnija je nakonosloba|anja Drni{a s dijelom snaga izbila u selo Siveri} i napredovala prema selu Zvjerinac iselu Vrbnik, budu}i da je ovladala Velikom Prominom. Ostalim snagama pukovnija je iz {iregpodru~ja Oklaja napredovala prema Maloj Promini i selu Lukar u cilju spajanja u Vrbniku sasnagama koje napreduju iz Siveri}a.191

Na pravcu napredovanja OG Zadar nije bilo organiziranog otpora. Tre}a pje{a~ka brigadaSVK se u rano jutro 5. kolovoza po~ela povla~iti prema Srbu. Nakon njezinog izvla~enjaujutro 5. kolovoza po~elo je izvla~enje i 92. motorizirane brigade prema Srbu.192 Snage 7.domobranske pukovnije HV-a oslobodile su Zemunik Gornji, Biljane Donje, [kabrnju,Nadin i nave~er su u{le u oslobo|eni Benkovac;193 112. brigada HV-a oslobodila je seloSmil~i} i nastavila napredovanje prema Debelom Brdu,194 a na kraju dana u{la je u Karin –Debelo Brdo – Biljane Gornje.195 Druga bojna 9. gardijske brigade HV-a dosegla je crtuGolovro – Pe}ica, a dio snaga se tijekom no}i spustio u Obrovac.196

Osloba|anje Knina 5. kolovoza ubrzalo je rasulo Sjevernodalmatinskog korpusa koje jezapo~elo prethodne no}i. Gotovo da se moè re}i da je korpus tada “dokraj~en”, iako su senjegovi dijelovi toga dana jo{ uvijek nalazili na teritoriju RH uz granicu s BiH, na dijelu odD. Ti{kovca do èljezni~ke stanice Una kod Martin Broda. No, u izvje{}u o provedbioperacije Glavni stoèr HV-a zamjerio je ZP Split da je dva dana bilo u zastoju zbog slavlja.197

Nasuprot tome je mi{ljenje da je spomenuto izvje{}e rezultat neupu}enosti u doga|aje okoKnina i u samom Kninu, odnosno da je operativna pauza u djelovanju postrojbi ZP Split okoKnina napravljena iz sigurnosnih razloga, zbog priprema za dolazak predsjednika RepublikeHrvatske dr. F. Tu|mana 6. kolovoza u Knin. Tako se navodi da je za ve}inu postrojbi ZPSplit koje su se nalazile oko Obrovca, Benkovca, Kistanja, Drni{a i Vrlike 6. kolovozaprotekao u “pretresu i ~i{}enju oslobo|enog prostora”, kako bi ga u punom smislu rije~iu~inile slobodnim i osigurale od mogu}ih iznena|enja. Istoga dana je 2. bojna 9. gardijskebrigade HV-a, zajedno s 1. hrvatskim gardijskim zdrugom i ATG vodom 72. bojne vojnepolicije, ovladala Mu{kovcem i Ka{tel @egarskim.198

73

191 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995.,Izvje{}e PD slu`be; ZP Split, IZM Zadar, Kl. 81/95-01/12, Ur. br. 1080-01-95-269 od 5. 8. 1995., Dnevnoizvje{}e. 192 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu,196-201.193 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevnoizvje{}e; SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8.1995., Izvje{}e PD slu`be; SVA MORH, 7. dp: VP 8312 Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 8312-05-95-73 od10. 8. 1995., Izvje{}e o akciji “Oluja”.194 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevnoizvje{}e.195 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995.,Izvje{}e PD slu`be.196 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, IZM Zadar, Kl. 032-01/95-01/01, Ur. br. 1080-03-95-481 od 5. 8. 1995.,Izvje{}e PD slu`be; SVA MORH, ZZPS: VP 3178/9 Zadar, Kl. 818-04/95-01/18, Ur. br. 3178/9-31-95-29 od11. 8. 1995., Izvje{}e.197 GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e o provedenoj operaciji“Oluja”.198 SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Zadar, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995.,Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. General R. Raki} napominje da je 1. HGZ, koji je bio u pri~uvi sa

Nakon odlaska predsjednika RH iz Knina, zapovjednik ZP Split odredio je postrojbe koje}e s komunikacije Otri}-Gra~ac djelovati u smjeru Srba do granice izme|u RH i BiH.Tijekom 7. kolovoza obavljene su pripreme za izlazak na dràvnu granicu sa snagama 4. i 7.gardijske brigade, 2. bojne 9. gardijske brigade i 1. hrvatskog gardijskog zdruga.199 Nakon {tosu dovedene na po~etne poloàje, postrojbe su izvr{ile izvi|anje i dogovorile me|usobnodjelovanje, kako bi sljede}i dan mogle uspje{no obaviti dobivenu zada}u. Zapovjednik i diozapovjedni{tva ZP Split preselili su se nakon spomenute operativne pauze u sjevernu vojarnuu Kninu, odakle su zapovijedali i pratili tijek borbenih djelovanja 8. kolovoza. Spomenutesnage 8. kolovoza izvr{ile su postavljenu zada}u i postavile obranu na crti: Kuk – Biljeg –Rodi}a ple}ina – Li~ka Kaldrma – Dolovi – Bosanski Osredci – Begluci. U dnevnom izvje{}uza Glavni stoèr HV-a Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Split napisalo je: “Ovim je ZP Splitizvr{ilo u cijelosti (100%) sve dobivene zada}e za napadna bojna djelovanja.”200

74

zada}om intervencije na smjerovima boji{nice snaga u obrani ili snaga u napadu (ovisno o potrebi), odlukomzapovjednika ZP Split 6. kolovoza preba~en helikopterima s Livanjskog polja u podru~je s. Rovanjska (kodMasleni~kog mosta) i dobio zada}u u napadu na smjeru Obrovac – Ka{tel @egarski. HMDCDR: Primjedbegenerala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.199 SVA MORH, ZZP Split: ZP Split, IZM Sajkovi}, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-348 od 7. 8. 1995.,Zapovijed.200 SVA MORH, GSHV: ZP Split, IZM Knin, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-47 od 8. 8. 1995.,Izvje{}e.

Hrvatski vojnici, Knin, 5. kolovoza 1995. (autor fotografije: Josip Bistrovi})

Zaklju~ak

Od svih operativnih sastava HV-a, Zborno podru~je Split imalo je najvi{e bojnog iskustva.Ono je tek u drugoj polovici 1993. u{lo u razdoblje relativnog mira. Krajem 1994. ponovnoje angaìrano u borbama na Dinari i Livanjskom polju, pa je Oluja bila samo jedna u nizuoperacija, dodu{e najzahtjevnija. Glavna snaga bile su dvije gardijske brigade (4. i 7.) koje sutada bile me|u najkvalitetnijim dijelom profesionalnog postroja hrvatskih oruànih snaga.Ove brigade su i dobile glavnu zada}u, koja je olak{ana bojnim rasporedomSjevernodalmatinskog korpusa SVK. Na pravcu napada ovih brigada SVK je imala dvijeskupine formirane od razli~itih postrojbi koje ni u kojem pogledu nisu bile ravnopravanprotivnik hrvatskim snagama. To je bio samo jedan od problema Sjevernodalmatinskogkorpusa. On je doslovno pred Oluju dobio novog zapovjednika – generala Kova~evi}a, koji jedoveden iz Beograda s du`nosti na~elnika oklopno-mehaniziranih postrojbi u General{tabuVojske Jugoslavije. M. Sekuli} tvrdi da nije stigao ni upoznati zapovjednike podre|enihpostrojbi, no da ga to ne osloba|a od odgovornosti. Prema istom izvoru, Kova~evi} nijeorganizirao rad zapovjedni{tva, a na~elnika stoèra poslao je da zapovijeda jednom borbenomskupinom umjesto da ga zadrì u Zapovjedni{tvu korpusa.201 Odluka Vrhovnog savjetaobrane RSK o “skra}ivanju” fronta, odnosno povla~enju iz Knina, bila je “to~ka na i” lo{egrada Zapovjedni{tva Sjevernodalmatinskog korpusa.202 ZP Split je stoga prvu etapu operacijenapravilo vrlo brzo i bez o~ekivanog ve}eg naprezanja. No, o nastavku djelovanja ZP Split uoperaciji, u izvje{}u naslovljenom na predsjednika Republike Hrvatske, na~elnik Glavnogstoèra HV-a je napisao: “U drugoj fazi, fazi iskori{tavanja proboja, snage ZP Split koje sumogle prije}i ~ak i u gonjenje, zbog neuvjetovanog i zaustavljenog napada glavnih snaga utrajanju od 2 dana te neistinitog izvje{}ivanja o dostignutoj crti, nisu izvr{ile pravovremenoodsijecanje komunikacija ~ime je neprijatelj uspio izvu}i znatan dio borbene tehnike 7.kninskog i 15. li~kog korpusa”.203 Prema tom izvje{}u, snage ZP Split na dràvnu granicuizbile su 8. kolovoza 1995., dva dana kasnije nego {to su to objektivno mogle. General RajkoRaki} izvje{}e drì nekorektnim, navode}i da je na~in na koji je postupio zapovjednik ZPSplit bio opravdan i da je njegovo rje{enje bilo bolje za sve, a u prilog tome isti~e ~injenicu dapredsjednik na tako “tendenciozno izvje{}e nije ni reagirao”.204

Prema podacima iz ra{~lambe od 15. kolovoza 1995., u operaciji je ZP Split imalo 5poginulih i 21 ranjenog pripadnika.205

75

201 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 188-189. 202 U ra{~lambi CIA-e navodi se da su nakon pada Knina i Gra~aca 5. kolovoza zapovjednik SVK general MileMrk{i} i zapovjednik 7. dalmatinskog korpusa SVK Kova~evi} bili prisiljeni na suo~avanje i dono{enje te{keodluke: potpuno se povu}i iz dèpa Benkovac-Obrovac-Kistanje ili se suo~iti s porazom i uni{tenjem ili predajom~itavog 7. korpusa. Dakako, odabrali su povla~enje, zajedno sa srpskim stanovni{tvom. Balkan Battlegrounds: AMilitary History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 371-372.203 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e oprovedenoj operaciji “Oluja”.204 HMDCDR: Primjedbe generala Rajka Raki}a na tekst o ZP Split u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.205 SVA MORH, GSHV: ZZP Split, IZM Knin, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080-01-95-56 od 15. 8. 1995.,Ra{~lamba napadne operacije “Kozjak-95”. U knjizi generala Gotovine na temelju podataka na~elnika sanitetskeslu`be zapovjedni{tva ZP Split navodi se 20 poginulih, 47 teè i 141 lak{e ranjenih te 1 nestali, za razdoblje od 4.do 12. kolovoza 1995. godine (Usp. A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 187). No, tu suvjerojatno ubrojani i poginuli pripadnici 141. brigade na prijevoju Derala 12. kolovoza 1995., dakle ~etiri dananakon {to je Oluja slu`beno zavr{ena i za ZP Split.

SPECIJALNE POSTROJBE MUP-A RH U OLUJI

Snage Specijalne policije MUP-a nalazile su se na Velebitu od 1992. godine. Do po~etkaOluje imale su dovoljno vremena da se prilagode ìvotu u planinskim uvjetima, koji suponekad bili na granici izdr`ljivosti. Borave}i na ovom prostoru Specijalna policija je

dobro upoznala rute kretanja i bojni raspored srpskih snaga u li~koj dolini i stekla dovoljnokondicije i specifi~nog borbenog iskustva. To su bili i glavni razlozi za odluku Glavnog stoèraHV-a da se snage Specijalne policije angaìraju u akciji Oluja s polaznog poloàja na Velebitukako bi presjekle prometnicu Medak-Gra~ac i oslobodile sjeverno podno`je Velebita (SvetiRok, Lovinac) te se spojile sa snagama HV-a u Li~kom Ribniku. Prethodno je trebalo presje}iprometnicu Gra~ac-Obrovac, ovladati dominantnim to~kama na Velebitu iznad Obrovca,napose komunikacijskim centrom na ]elavcu koji je bio glavno ~vori{te veze srpskih snaga.U nastavku operacije ciljevi Specijalnih postrojbi MUP-a RH bili su ovladavanje strate{kimraskri`jem putova u Otri}u i spajanje sa snagama HV-a, te prodor prema me|unarodnopriznatoj dràvnoj granici RH s BiH na podru~ju Donjega i Gornjega Lapca i Bori}evca,odnosno Kulen Vakufa.206 Skupne snage Specijalne policije MUP-a RH, u ja~ini od 3100pripadnika, u Oluji su imale namjensku zada}u u prostoru izme|u ZP Split i ZP Gospi}, abile su izravno podre|ene na~elniku Glavnog stoèra HV-a. Zapovjednik tih snaga bio jegeneral-pukovnik Mladen Marka~.

Prvoga dana operacije, u 5 sati 4. kolovoza, skupne snage Specijalne policije MUP-a RHkrenule su sa svojih poloàja na vrhovima Velebita: od Ivinih vodica i Svetoga brda na zapadudo Bukve i predjela Tulovih greda na isto~noj strani Velebita, s glavnim i pomo}nim pravcimabojevog djelovanja prema srpskim snagama utvr|enim na Malom Alanu i u dubini sjevernogavelebitskog podno`ja, te na prometnici Medak – Sveti Rok – Gra~ac – Obrovac. Na po~etnepoloàje snage Specijalne policije uvedene su tajno (pje{ice), sa svom potrebnom logisti~komi medicinskom potporom, {to govori o visokom stupnju motivacije i organizacije, teizdr`ljivosti i stege koja je vladala u postrojbama Specijalne policije. Posebnu je vje{tinuiziskivalo tajno uvo|enje i raspore|ivanje snaga raketno-topni~ke potpore, ja~ine {estminobaca~kih bitnica 120 mm, divizijuna VRL 128 mm i drugih raketno-topni~kih oru`ja spotrebnom koli~inom streljiva. Srpske snage na svim poloàjima na velebitskoj boji{nici bilesu u najvi{em stupnju pripravnosti pa su neposredno nakon 5 sati zapo~ele sa èstokomraketno-topni~kom paljbom po poloàjima hrvatskih specijalaca, koji su se primaknulinjihovom prvom borbenom redu.

Nakon te{kih i iscrpljuju}ih borbi, Specijalne postrojbe probile su obrambenu crtu koju subranile snage 4. lake brigade i dijelovi 9. motorizirane brigade Li~kog korpusa SVK. Lakabrigada izgubila je prve poloàje i odba~ena je na crtu O{~enica – Boli~ – Osmatra~nica. Oko13 sati Specijalna policija je preotela 9. motoriziranoj brigadi prvu strate{ku to~ku na Velebitu

76

206 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.

– prijevoj Mali Alan, a oko 17 sati i selo Sveti Rok.207 Potom je prije spu{tanja no}i (oko 20sati) stavila pod nadzor prometnicu Medak – Sv. Rok, na dijelu do Ri~ica. Na pravcu MaliAlan – ]elavac Specijalna policija stigla je do podru~ja Malih i Velikih @uljina, gdje je sve do21 sat imala izniman otpor.208 Bojeva djelovanja Specijalne policije toga dana prestala su u 22sata, kada su se postrojbe preustrojile za obranu dostignutih crta, a glavnina snaga je podjakom straàrskom slu`bom otpo~inula u terenskim uvjetima sve do 5 sati sljede}ega dana.Prvoga dana operacije poginulo je pet specijalaca, a vi{e od 30 je lak{e ili teè ranjeno (dionjih je dehidrirao zbog nedostatka dovoljne koli~ine pitke vode). @rtve bi bile i ve}e da naprvoj crti boji{nice nisu bili i pripadnici kirur{ko-anesteziolo{ke ekipe, koji su ranjenimaodmah pruìli neophodnu medicinsku pomo}. Valja napomenuti da je jedna satnijapripadnika Specijalne jedinice policije Grom Policijske uprave Karlovac, rodom iz Slunja iokolice, bila pridodana 1. gardijskoj brigadi HV-a na pravcu Pla{ki – Saborsko – Slunj.Tijekom operacije imali su dva ranjena pripadnika.209

Nakon gubitka poloàja na Velebitu dio 9. motorizirane brigade SVK po~eo je napu{tanjei drugih pravaca s ciljem da se osigura izvla~enje prema Udbini, jer je prometnica Medak –Gra~ac bila presje~ena. U pono} 4./5. kolovoza Glavni stoèr HV-a zapovjedio je daSpecijalne postrojbe MUP-a RH “energi~nim napadom i manevrom snaga” zauzmuGra~ac.210 Hrvatski napad prema Gra~acu Glavni {tab SVK planirao je zaustaviti ujutro 5.kolovoza angaìranjem dijela 2. gardijske brigade Korpusa specijalnih jedinica, a kasnijedovo|enjem po jednog bataljuna 92. motorizirane i 4. lake brigade.211

No, u prijepodnevnim satima (oko 10,30 sati) 5. kolovoza Specijalna policija oslobodila jepodvelebitsko selo Lovinac, presjekla prometnicu Gospi} – Gra~ac i oko 11,15 sati u{la uGra~ac. Nakon ulaska u Gra~ac nastavljen je napad pravcem Gra~ac – ̂ olovac – Brezi}. Timeje policija operaciju nastavila na podru~ju djelovanja Zbornog podru~ja Gospi}, odnosnoLi~kom boji{tu.212 Na svojoj zapadnoj boji{nici Specijalna policija je oko 20 sati oslobodilaMedak, a potom se oko 21,30 sati na podru~ju Li~kog Ribnika spojila sa snagama ZP Gospi}.Bojeva djelovanja i prodor snaga Specijalne policije, koje su toga dana imale jednogpoginulog, 12 te{ko ranjenih i pet ozlije|enih pripadnika, zaustavljeni su u 23 sata radiodmora.213

S obzirom na tako povoljan rasplet bojevog djevovanja na velebitskoj boji{nici, na~elnikGSHV-a general Zvonimir êrvenko zapovjedio je da se dvije bojne Specijalne policije uputeu neprijateljsku dubinu radi sprje~avanja pregrupiranja i mogu}eg protuudara neprijatelja.Jedna je upu}ena u pravcu raskri`ja u selu Bruvno (kriànje ceste od Gra~aca prema Udbini

77

207 U ra{~lambi CIA-e navodi se da je najve}i uspjeh hrvatskih snaga 4. kolovoza bio na Velebitu i u sjevernojDalmaciji. Isti~e se da je brzina napredovanja specijalnih snaga MUP-a bila tolika da nije ostavila nimalo vremena9. motoriziranoj brigadi SVK-a za pregrupiranje i konsolidiranje svoje obrane. Balkan Battlegrounds: A MilitaryHistory of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, Central Intelligence Agency, Office of Russian and European Analysis,Washington, DC 20505, May 2002, 371.208 MUP, Zapovjedni{tvo od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-381 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; HMDCDR: @eljko SAÎ], Specijalna policija u Oluji.209 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.210 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed.211 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 181, 201, 204-205, 223-224.212 SVA MORH, ZZPS: ZP Split, Kl. 032-01/95-01/12, Ur. br. 1080-01-03-95-34 od 5. 8. 1995., Dnevnoizvje{}e; HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.213 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.

i Gornjem i Donjem Lapcu), a druga je oko 22 sata pje{ice po{la prema selu Otri} istrate{kom raskri`ju cesta za Knin, Srb i Gra~ac. Sljede}ega jutra oko 7 sati (6. kolovoza)Specijalna policija MUP-a RH ovladala je raskri`jem u selu Bruvno, a par sati kasnijeMalovanom i raskri`jem u selu Otri} (oko 11 sati).214 Toga dana teè su ranjena dva, a teèozlije|ena tri pripadnika Specijalne policije.215

Na temelju zapovijedi na~elnika GSHV-a o nastavku bojevih djelovanja s ciljemeksploatiranja postignutog uspjeha, Specijalne postrojbe MUP-a RH trebale su produìtinapad prema Donjem Lapcu i u suradnji sa snagama ZP Gospi} na lijevom i ZP Split nadesnom krilu ovladati {irim podru~jem Donjeg Lapca.216 Tako je oko 9,30 sati ujutro 7.kolovoza, Specijalna policija MUP-a RH oslobodila selo Mazin na cesti prema Gornjem iDonjem Lapcu i nastavila napredovanje prema spomenutim mjestima, kojima je ovladala uposlijepodnevnim satima (oko 13 sati Gornjim, a oko 14 sati Donjim Lapcem). Istodobnosu stupile u kontakt s tamo nazo~nim snagama UN-a. Tako|er na pravcu Gra~ac – Otri}, umjestu Otri}, oko 14,30 sati ostvaren je takti~ki dodir sa snagama 4. gardijske brigade ZPSplit, a s postrojbama ZP Gospi} Specijalna policija se spojila oko 15 sati u Udbini i oko19,30 sati u Donjem Lapcu. Snagama ja~ine jedne bojne Specijalna policija je oko 16,30 satikrenula iz Gornjega Lapca u pravcu Bori~evca i Kulen Vakufa, i do 19 sati ovladala otpornimto~kama na dràvnoj granici u {irem podru~ju Kulen Vakufa.217 U svom djelovanju 7.kolovoza Specijalna policija imala je dva teè ozlije|ena pripadnika. Toga dana prestale subojeve aktivnosti i najve}i dio angaìranih snaga Specijalne policije zapo~eo je s no}nimodmorom uz ~uvanje dostignutih poloàja uz dràvnu granicu, po kojima je, kao i po seluBori~evac, neprijatelj neprestano djelovao raketno-topni~kim sredstvima iz susjedne BiH.

Sljede}ega dana, 8. kolovoza 1995., postrojbe temeljne policije u{le su u Gornji Lapac,Donji Lapac i Udbinu, radi ~uvanja javnoga reda i mira i sprje~avanja drugih kr{enja zakonaRH. No, i toga dana ranjena su dva, a ozlije|eno je nekoliko pripadnika Specijalne policije.Dostignute crte prema granici s BiH snage Specijalne policije predale su snagama HV-a 9.kolovoza 1995. godine. U poslijepodnevnim satima toga dana glavnina snaga Specijalnepolicije upu}ena je na vi{ednevni odmor u svoja sjedi{ta diljem Republike Hrvatske.218

Zaklju~ak

Kao skupina koja je s najmanje problema i zamjerki odradila svoj dio zada}e, skupne snageSpecijalne policije MUP-a RH, u ja~ini oja~ane lako juri{ne brigade, dale su iznimnozna~ajan prilog u Oluji. Pripadnici Specijalne policije pre{li su, doslovce “s noge na nogu”,vi{e od 150 kilometara i oslobodili vi{e gradova i naselja na okupiranom podru~ju RH, nose}ina le|ima sve {to je trebalo za preìvjeti i ratovati u iznimno te{kim uvjetima kakvi su naVelebitu. U izvr{avanju zada}a Specijalna policija imala je ukupno {est poginulih i oko 60ranjenih i ozlije|enih pripadnika.219

78

214 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 258 od 6. 8. 1995.; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-413 od 6. 8. 1995. Izvje{}e; HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.215 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.216 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed.217 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-431 od 7. 8. 1995., Zapovijed;MORH, GSHV: SJP MUP RH. MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}eo dostignutoj crti; HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.218 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.219 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.

79

Specijalne postrojbe MUP-a RH

80

Specijalne postrojbe MUP-a RH

ZBORNO PODRU^JE GOSPI]

Zborno podru~je Gospi} u operaciji Oluja imalo je zada}u da uz potporu HRZ-a razbijei presje~e snage Li~kog korpusa u {irem podru~ju Plitvi~kih jezera te da se na crtiKoreni~ka kapela – Trà~ka Ra{tela spoji sa snagama 5. korpusa ABiH. Za provedbu

zada}e Zborno podru~je je oja~ano podstoèrnim postrojbama Glavnog stoèra HV-a: 1.gardijskom brigadom i satnijom 50. bojne ABKO i 150. brigadom HV-a iz ZP Zagreb.220

Predvi|ene specijalne postrojbe MUP-a Policijskih uprava rije~ko-senjske i istarske nisupodre|ene Zapovjedni{tvu ZP Gospi}. Ono je samo s Policijskom upravom li~ko-senjskomkoordiniralo djelovanje oko uporabe Civilne za{tite na zbrinjavanju stoke na oslobo|enimpodru~jima.221

Zapovjedni{tvo ZP planiralo je da u prvoj etapi operacije snagama 138. i 133.domobranske pukovnije prodre na pravcu Glibodol – Saborsko – Dre`nik Grad, ovladapodru~jem Saborskog i brdom Pavlovac i omogu}i uvo|enje 1. gardijske brigade na pravacSaborsko – Seli{te Dre`ni~ko – Dre`nik Grad – Sadilovac. Snagama 128. brigade i 154.domobranske pukovnije planiralo se razbiti srpske snage na pravcu ânak – Korenica,ovladati podru~jem selo Homolje – Homolja~ki Klanac i tako stvoriti povoljne uvjete zauvo|enje 8. domobranske pukovnije na pravcu Homoljac – ûji}a Kr~evine – Prijeboj –Li~ko Petrovo Selo. S 9. gardijskom brigadom, 118. domobranskom pukovnijom i 3. bojnom111. pje{a~ke brigade plan je bio razbiti protivnika na pravcu Peru{i~ka Kosa – Ljubovo,ovladati Ljubovom, odbaciti srpske snage od Li~kog Osika i Gospi}a i prije}i u obranu na crtiPo~itelj – Barlete – Svra~kovo Selo – Buni}. Nakon toga trebalo je prestrojiti snage i dràtiglavninu 9. gardijske brigade HV-a u pri~uvi ZP i spremnosti za ovladavanjem {irimprostorom Korenice ili Krbavskog polja.

U drugoj etapi operacije planiran je nastavak napada i razbijanje srpskih snaga, spajanjeglavnih snaga sa snagama 5. korpusa ABiH, a pomo}nim snagama okruìti protivnika iprisiliti ga na bezuvjetnu predaju ili ga uni{titi. Nakon spajanja sa snagama 5. korpusa ABiHtrebalo je osloboditi prostor Like sjeverno od crte Gospi} – Korenica, prestrojiti snage iosloboditi cjelokupno podru~je Like, izbiti na dràvnu granicu i na crti Plje{ivica – Panosprije}i u obranu.

Za topni~ku potporu formirane su dvije topni~ko-raketne skupine od topni{tva 12.topni~kog divizijuna i 1. gardijske i 9. brigade. Zada}a topni~kih skupina bila je potpora napravcima Glibodol – Li~ka Jesenica – Dre`nik – dràvna granica, ânak – Homolja~ko polje– Prijeboj – Li~ko Petrovo Selo i Li~ki Osik – Ljubovo – Buni}. Brigadno i pukovnijsko

81

220 ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije“Oluja 95”.221 SVA MORH, GSHV: GS HV, RP/12-3/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-3/95, “Oluja-3”.Objavljena u knjizi J. BOBETKO, Sve moje bitke, 462-475.

topni{tvo djelovalo je na pravcima napada mati~nih postrojba, odnosno na pravcima napadapostrojbi kojima su bile pridodane.

Protuoklopni boj bio je obveza brigada i pukovnija s ustrojbenim i pridodanimoja~anjima. Formirana su tri protuoklopna odreda i jedna protuoklopna satnija. Prviprotuoklopni odred formiran je od protuoklopnog raketnog topni{tva 1. gardijske brigade zaprotuoklopni boj na pravcu Glibodol – Li~ka Jesenica – Dre`nik Grad. Drugi je formiran odbitnice protuoklopnih topova 100 mm 9. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna zaprotuoklopni boj na pravcu ânak – Homolja~ko polje – Prijeboj – Li~ko Petrovo Selo. Tre}iprotuoklopni odred formiran je od sredstava 111. pje{a~ke brigade i bitnice protuoklopnihtopova 9. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna za protuoklopni boj na pravcu Begluk– Bilaj – Li~ki Osik. Protuoklopna satnija je formirana iz sastava 9. gardijske brigade i bila jepri~uva zbornog podru~ja. Od dva dodijeljena helikoptera Mi-24 formiran je helikopterskiprotuoklopni odred.

Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko raketnih skupina, oklopni{tva,zapovjednih mjesta, zna~ajnih industrijskih postrojenja, zra~ne luke i va`nih prometnica.Provodile su je ustrojbeni sastavi angaìranih snaga i 203. topni~ko-raketna brigada PZO-a.Teì{te inènjerijskog osiguranja operacije bilo je na osiguranju kretanja i manevra,zaprje~avanju dostignutih crta i odbijanju protunapada protivnika. Zapovjedno mjestoZapovjedni{tva Zbornog podru~ja bilo je u Gospi}u, a Istaknuta zapovjedna mjesta bila su uselima Lipice i Obu}ine. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je stoèrni brigadir MirkoNorac.222

Pred snagama ZP Gospi} bile su protivni~ke snage Li~kog korpusa SVK. Sjedi{te korpusabilo je u Korenici. Korpus se sastojao od: 9. motorizirane brigade, 18., 50. i 70. pje{a~kebrigade, 103. lake brigade, 37. pje{a~kog bataljuna, 15. mje{ovitog artiljerijskog divizijuna,15. mje{ovitog protuoklopnog artiljerijskog divizijuna i 81. pozadinske baze. Zapovjednikkorpusa bio je general-major Stevan [evo.223 Zada}a korpusa bila je da na pravcima Ogulin –Pla{ki – Plitvi~ka Jezera; Oto~ac – Vrhovine – Korenica; Peru{i} – Buni} – Udbina i Gospi}– Medak – Gra~ac, sprije~i dublje prodore i bo~na djelovanja HV-a za koje je dràno da imje namjera da ovladaju Kapelom, Velebitom i Novim Li~kim Osikom. U drugoj etapioperacije planiran je prelazak u napad i uni{tenje uklinjenih snaga HV-a. Potporu korpusupruàla je Artiljerijska skupina SVLR 262 mm Orkan Glavnog {taba te ratno zrakoplovstvo iprotuzra~na obrana SVK.224

Provedba operacije

Napad 138. domobranske pukovnije s 1. bojnom 1. gardijske brigade po~eo je ujutro 4.kolovoza na pravcima od Dubrave preko Dangube – Osmagina brda na Veliki Lisac i uzprometnicu Glibodol – Glibodolski Kri` – èljezni~ka postaja Li~ka Jesenica. Uz ìlav otpordijelova 70. pje{a~ke brigade SVK, pukovnija je presjekla prometnicu Dabar – Li~ka Jesenica

82

222 Zap. ZP Gospi}, Kl. DT 80-02/95-01, Ur. br. 1043-04-95-27 od 8. 7. 1995., Zapovijed za napadaj; Zap. ZPGospi}, Kl. DT 80-02/95-01, Ur. br. 1043-04-95-27/1 od 3. 8. 1995., Zapovijed za napadaj (dopuna); ZZPGospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”.223 VSA MORH: Vojna po{ta 9065 Korenica, Str. pov. br. 546-1 od 12. 6. 1995., Dogradnja jedinica 15. K,nare|enje; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 202-214.224 Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.

i osvojila dominantne objekte Danguba, Konjska Glava, Osmagino brdo i Mala Kapela.225

Nakon uvo|enja u boj 1. gardijska brigada je probila srpsku crtu obrane i do spu{tanja no}iizbila na crtu Podgradak – Glibodolski kri` – Potkapela.226

Na pravcu Letinac – Dabar – Vrhovine napadale su glavne snage 133. domobranskepukovnije a pomo}ne na pravcu Sinac – Zalu`nica – Crni Tavan. Pukovnija je imala zada}urazbiti srpske snage na pravcu napada, zauzeti dominantne uzvisine i dovesti u okruènjesrpske snage u {irem podru~ju Dabra, Glavaca i Doljana.227 Na njezinom pravcu napada bilaje 50. pje{a~ka brigada s manjim snagama 103. pje{a~ke brigade SVK.228 Na glavnom pravcunapada pukovnija je s jednom bojnom stavila pod nadzor selo Dabar, no druga bojna jezaustavljena na otpornoj to~ki Budimka. Na pomo}nom pravcu pukovnija je u{la u seloZalu`nica, gdje je uz gubitke zaustavljena. Prilikom povla~enja postrojba je u{la u minskopolje u kojem je poginulo i ranjeno nekoliko pripadnika. Ukupno je imala 15 mrtvih i 46ranjenih “{to je rezultiralo neuspjehom akcije”.229

Do ve~eri 4. kolovoza usprkos jakom otporu srpskih snaga na objektima Cicer i Mali Cicer128. brigada je oslobodila selo Trnavac, izbila na Homolja~ko polje i na pravcu Homolja~kiKlanac – Pogledalo presjekla prometnicu Vrhovine – Korenica. Za za{titu lijevog blokaangaìrana je 3. bojna 8. domobranske pukovnije. Bojna je na pravcu Stipanov Gri~ – Hini}i– Boì}a brdo presjekla prometnicu Vrhovine – Turjanski.230

Najteì dio zada}e 9. gardijska brigada HV-a imala je u prvom danu operacije. Pred njomje bila solidna 18. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK. Deveta gardijska je napala na pravcuPeru{i}a Kosa – Ljubovo i ovladala objektima Trla i ûkovac. Nakon ja~eg srpskog otpora napodru~ju Tepsija i Gri~i u boj je uvedeno oja~anje, bojna 118. domobranske pukovnije.Brigada je do ve~eri osvojila otpornu to~ku Repetitor i izbila na crtu Kriva Glava – Stani}i –ûkovac.231

Osloba|anje {ireg podru~ja Novog Li~kog Osika bila je zada}a glavnih snaga 118.domobranske pukovnije i 111. pje{a~ke brigade HV-a. Ispred njih su bili dijelovi 18. pje{a~kebrigade SVK.232 Pukovnija je napala na pravcima Alivojvodi}i – Murgi}i – Serdari i Bukovac– Lisina – [iroka Kula. “Po probijanju crte obrane neprijatelja nai{lo se na vrlo jak otpor.Rje{avaju}i neposredno nastali problem na prostoru Bukovca poginuo je zapovjednikpukovnije brigadir Ivan âni}. Prvog dana pukovnija je usprkos jakom otporu neprijatelja

83

225 SVA MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e oradu.226 ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; ZZP Gospi}, Kl.80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”.227 ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije“Oluja 95”.228 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 209-210.229 MORH, GSHV: 133. dp, Kl. 80-01/95-01/01, ur. br. 2155-03-95-25 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba akcije“Oluja”.230 ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; ZZP Gospi}, Kl.80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR:Primjedbe Udruge “128. br. HV – Sveti Vid” na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 231 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e;MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadneoperacije “Oluja 95”.232 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 205-206

probila crtu obrane na oba smjera i do ve~ernjih sati izbila na crtu Podovi – Varo{ina –Vujatovo brdo”.233 Uz topni~ku i tenkovsku potporu 111. pje{a~ka brigada je s jednombojnom napala na pravcu Stari Budak – Novoselija – Zubar. Do kraja dana brigada je probilaprvu crtu srpske obrane i dospjela do crte Urija – Nik{i} – Rujnica – Novoselija. O ja~iniborbi govori podatak o pet poginulih (me|u kojima je i zapovjednik bojne) i 29 ranjenihpripadnika brigade.234

U prvom danu operacije ZP Gospi} nije postiglo sve postavljene zadatke. Napad je izvedenna osam pravaca s osam brigada i pukovnija. Li~ki korpus SVK je napad o~ekivao, tako da je~imbenik iznena|enja izostao, no nije uspio izdràti napad na toliko pravaca. Najja~i otporkorpus je pruìo na podru~ju Ljubova, Novog Li~kog Osika i oko Oto~ca. Na podru~juZalu`nice kod Vrhovina uspio je zadràti napad bojne 133. domobranske pukovnije HV-a,dok je na ostalim pravcima crta probijena. Tempo napredovanja HV-a bio je ne{to sporiji odpredvi|enog, zbog jakog otpora na pravcu napada 1. gardijske brigade Glibodol – Li~kaJesenica. Ipak je do kraja dana zauzet Dabar, ovladano je ve}im dijelom Ljubova i ugroèn jeNovi Li~ki Osik.235

U pono} 4./5. kolovoza Glavni stoèr HV-a je Zbornom podru~ju Gospi} zapovjedio das 9. gardijskom brigadom ovlada podru~jem Ljubova i stavi pod nadzor zra~nu luku Udbina.Prva gardijska brigada HV-a dobila je zapovijed da u boj uvede glavninu snaga i presje~eprometnicu Slunj – Plitvi~ka Jezera.236

Drugog dana operacije, 5. kolovoza, snage 138. domobranske pukovnije napadale su napravcu prema èljezni~kim postajama Li~ka Jesenica i Javornik. Do kraja dana izbile su nacrtu: selo @ivice – Markovac (tt 1081) – ju`ne padine Velikog Javornika – Dobri Vrh – prugaLi~ka Jesenica – Javornik – èljezni~ka postaja Li~ka Jesenica. S time su u cijelosti ostvariliprvu etapu zada}e.237

Prva gardijska brigada HV-a u{la je u Li~ku Jesenicu, nastavila napad pravcem Saborsko –Serti} Poljana – Poljanak i nave~er izbila na podru~je Seli{ta Dre`ni~kog. U suradnji s 2.bojnom na pravac Glibodol – Li~ka Jesenica – Saborsko uvedena je 2. bojna 119. brigadeHV-a, koja je u toku dana zaposjela objekte Tisovi Vrh, Pi{tenica i Deriguz. U predve~erje jeu podru~je sela Saborsko uvedena jedna bojna s podstoèrnim postrojbama 119. brigade HV-a.238

Nakon neuspje{nog prvog dana, 133. domobranska pukovnija HV-a je prijepodne 5.kolovoza oja~ana bojnom 150. brigade HV-a.239 Nakon prestrojavanja snaga i uvo|enja bojne

84

233 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”.234 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji“Oluja”. 235 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-46 od 26. 9. 1995., Ra{~lambanapadajne operacije “Oluja 95”.236 GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed.237 MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o radu.238 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-08 od 5. 8. 1995., Redovno dnevnoizvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbe ratnog zapovjednika 119. brigade HV-a Mirka Vukovi}ana tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.239 MORH, GSHV: ZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Zapovijed.

150. brigade HV-a, 133. domobranska pukovnija je oslobodila Petrini} Polje i okruìla sasjeverne i ju`ne strane srpske snage u Vrhovinama, Doljanu, [karama i Glavacama.240 Naovom pravcu angaìrana je i 8. domobranska pukovnija. Njezina 1. pje{a~ka bojna uvedenaje na pravcu Turjanski – Obljaj sa zadatkom da stavi pod nadzor prometnicu Vrhovine –Korenica, a na pravcu Kangrgino brdo – Veliki Obljaj okruì srpske snage u Vrhovinama.Bojna je do ve~eri oslobodila podru~je Turjanskog polja i Sje~evice. Osloba|anjem DonjegBabinog Potoka presjekla je prometnicu Vrhovine – Korenica.241

Tijekom 5. kolovoza 128. brigada HV-a izbila je na Homolja~ko polje i presjeklaprometnicu Vrhovine – Korenica na potezu Homolja~ki Klanac – Pogledalo. Nakonprovedene mobilizacije 154. domobranska pukovnija je dovedena u {ire podru~je Li~kogLe{}a.242

Deveta gardijska brigada HV-a razbila je srpske snage na pravcu napada, oslobodilaLjubovo, presjekla prometnicu Li~ki Osik – Korenica i napredovala do Svra~kovog Sela iBuni}a.243 Nakon probijanja srpske obrambene crte, njihov je sustav destabiliziran i svedenna nepovezani otpor pojedinih skupina koje su na pojedinim pravcima usporavale temponapada HV-a. U dubini Like srpske snage su po~ele napu{tati zra~nu luku Udbina.244

Sredinom dana 111. brigada HV-a je razbila srpske snage na crti Urija – Nik{i} – Rujnica– Novoselija, oslobodila dio Novog Li~kog Osika i spojila se sa snagama 118. domobranskepukovnije HV-a. Dijelom snaga brigada je nastavila napad na pravcu Ostrovica – Barlete.Napreduju}i na pravcima Alivojvodi}i – Murgi}i – Serdar i Bukovac – Lisina – [iroka Kula118. domobranska pukovnija je oslobodila Klenovicu, [iroku Kulu, Nik{i} i dio NovogLi~kog Osika u kojem se spojila sa snagama 111. brigade.245

Na ju`nom dijelu Li~kog boji{ta, s masiva Velebita spustile su se snage specijalne policije.One su u prijepodnevnim satima oslobodile Lovinac i Gra~ac. Kasno nave~er u Li~komRibniku do{lo je do spajanja sa snagama ZP Gospi}.246 Snage 9. motorizirane brigade SVK

85

240 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”; MORH, GSHV: VP 3007 (150. br), Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3007-02/1-95-32 od5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d u operaciji “Oluja”.241 MORH, GSHV: 8. dp, Kl. 035-01/95-01/01, Ur. br. 8313-02-95-253 od 23. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH,GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije“Oluja 95”242 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”. 243 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”. U ra{~lambi CIA-e navodi se da je 5. kolovoza na podru~ju ZP Gospi} 9. gardijskabrigada postigla zapaèn uspjeh kod Ljubova, a specijalne snage MUP-a osvajanjem Gra~aca i Medaka, ~ime je 15.korpus bio rasje~en na tri dijela: jedan okupljen oko 50. brigade u Vrhovinama, drugi oko ostataka 18. brigade uBuni}u, a tre}i oko 103. lake pje{a~ke brigade na pravcu Donji Lapac-Korenica na bosanskoj granici. BalkanBattlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 372.244 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}ebr. 3.245 U ra{~lambi ZP Gospi} navodi se da je 111. brigada HV-a oslobodila podru~je Zubara i O{trice, a 118. dppodru~je [iroke Kule, Klenovca, Nik{i}a i Novog Li~kog Osika. MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadne operacije “Oluja 95”; HMDCDR: Primjedbena tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”. 246 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-400 od 5. 8. 1995. Izvje{}e;HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.

povukle su se iz {ireg podru~ja Gra~aca, Plo~e, Bruvna i Mazina pravcem Mazin – Dobroselo– Bosanski Petrovac.247 Prema zapovijedi na~elnika Glavnog stoèra HV-a za njima su krenuleSpecijalne snage MUP-a RH, s jednom bojnom prema Bruvnu, a drugom prema Otri}u.248

Tre}eg dana operacije, 6. kolovoza, 1. gardijska brigada HV-a izbila je pred Rakovicu. Napodru~ju Dre`nik Grada i Vaganca spojila se s 5. korpusom ABiH.249 Nakon provedenogspajanja brigada je iza{la iz sastava ZP Gospi} i vratila se pod zapovijedanje Glavnog stoèraHV-a.250 Na njezin pravac djelovanja uvedena je 119. brigada HV-a, koja je preuzela poloàjeu podru~ju Trà~ka Ra{tela – Kordunski Ljeskovac – Li~ko Petrovo Selo dok je s jednombojnom izbila na ôrkovu uvalu.251 S jednom bojnom 154. domobranska pukovnija je napravcu Trnavac – Brezovac – ûji}a Kr~evine – Prijeboj “izbila na dràvnu granicu naprostoru Li~ko Petrovo Selo – Vaganac – Pe{ina Luka i spojila se sa snagama 5. K ABiH i 119.br”.252

Sa sjevera od Li~ke Jesenice, angaìrana je 138. domobranska pukovnija koja je oslobodilaRudopolje i kod Gornjih Vrhovina presjekla prometnicu Vrhovine – Korenica. Pukovnija sespojila sa snagama 8. domobranske pukovnije i tako dovela Vrhovine u potpuno okruènje.253

Snage 8. domobranske pukovnije slomile su neorganizirani srpski otpor u podru~ju GornjegBabinog Potoka i do ve~eri izbile u Trtice i Plitvi~ki Ljeskovac.254

Glavnina 133. domobranske pukovnije HV-a, s oja~anjem bojne 150. brigade HV-a i uzpomo} bojne 8. domobranske pukovnije HV-a, napredovala je na pravcu Runjevica – Naprte– Marjani. Do kraja dana oslobo|en je i okruèni prostor Vrhovine – Doljani – [kare iGlavace.255

Na pravcu Homolja~ki Klanac – Pogledalo 128. brigada HV-a pre{la je prijevoj Pogledaloi s pravca Vrela u{la u Korenicu.256

86

247 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 205.248 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.249 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-23 od 6. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}ebr. 6; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”.250 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-46 od 26. 9. 1995., Ra{~lambanapadajne operacije “Oluja 95”.251 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”.252 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”.253 MORH, GSHV: 138. dp, Kl. SP 035-01/95-01/01, Ur. br. 1089-01-95-314 od 16. 8. 1995., Izvje{}e o radu;MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lamba napadneoperacije “Oluja 95”.254 MORH, GSHV: 8. dp, Kl. 035-01/95-01/01, Ur. br. 8313-02-95-253 od 23. 8. 1995., Ra{~lamba.255 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”.256 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-17 od 6. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}ebr. 5; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”. Prilikom osloba|anja Korenice 6. kolovoza postrojbe 128. brigade izvukle su se narubne dijelove grada, a dio snaga oti{ao je na dràvnu granicu na vrh Plje{ivice, gdje je uspostavljen kontakt sArmijom BiH. Od polaznog poloàja sela ânak, pa do ulaska u Korenicu, brigada je propje{a~ila oko 40 kmbrdovitoga i nepreglednog terena. HMDCDR: Primjedbe Udruge “128. br. HV – Sveti Vid” na tekst o ZP Gospi}u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.

Oko 11 sati 6. kolovoza 9. gardijska brigada HV-a zauzela je Buni} i nastavila napad prekoSvra~kova Sela prema Udbini. Prometnica Buni} – Li~ki Osik potpuno je oslobo|ena i ispredsela Medak postignut je takti~ki dodir sa Specijalnim postrojbama MUP-a RH. PrometnicaGospi} – Gra~ac tako|er je bila pod nadzorom HV-a i kori{tena je za bojna djelovanja.257

Na~elnik Glavnog stoèra HV-a zapovjedio je nastavak bojevih djelovanja s ciljemeksploatiranja postignutog uspjeha. Specijalne postrojbe MUP-a RH trebale su produìtinapad prema Donjem Lapcu i u suradnji sa snagama ZP Gospi} na lijevom i ZP Split nadesnom krilu ovladati {irim podru~jem Donjeg Lapca.258

Ujutro 7. kolovoza 9. gardijska brigada je u{la u Udbinu. Nakon toga snage ZP Gospi}nastavile su napredovanje na vi{e pravaca prema Donjem Lapcu, prema kojem su ve}napredovale snage Specijalne policije. Dio snaga vr{io je ~i{}enje podru~ja, asanaciju iprikupljanje ratnog plijena.259 Glavne snage 154. domobranske pukovnije HV-a spojile su sena pravcu Buni} – Debelo Brdo – Pe}ani – Jo{ani – zrakoplovna luka Udbina sa snagama 9.gardijske brigade koja je napredovala s ju`ne strane Krbavskog polja. Snage ZP Gospi} u{lesu nave~er u Donji Lapac, koji je nekoliko sati ranije oslobodila specijalna policija.260

Specijalna policija je ve} ujutro oslobodila selo Mazin, a iza podne je ovladala Gornjim iDonjim Lapcem. S postrojbama HV-a policija se spojila oko 15 sati u Udbini i nave~er uDonjem Lapcu. Snagama ja~ine bojne specijalna policija je do 19 sati ovladala otpornimto~kama na dràvnoj granici u {irem podru~ju Kulen Vakufa.261

Izlazak na dràvnu granicu

Na dràvnu granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine snage ZP Gospi} po~ele suizbijati 6. kolovoza. Prvo su iza{le 119. brigada HV-a i 154. domobranska pukovnija HV-a.262

Dan kasnije iza{le su i ostale snage. U dnevnom izvje{}u Zapovjedni{tva ZP Gospi} od 7.kolovoza, koje je oko 20 sati primljeno u Glavni stoèr HV-a, napisano je da je zada}a uoperaciji izvr{ena i da je “oslobo|en cijeli prostor u pojasu ZP Gospi}”.263 Tijekom 8.

87

257 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-17 od 6. 8. 1995., Redovno dnevnoizvje{}e br. 5.258 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed.259 MORH, GSHV: ZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-28 od 7. 8. 1995., Redovno dnevno izvje{}ebr. 7.260 MORH, GSHV: MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}e o dostignutojcrti; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”. 261 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-431 od 7. 8. 1995., Zapovijed;MORH, GSHV: SJP MUP RH. MUP, Sektor specijalne policije, Br. 511-01-VT-106/95 od 8. 8. 1995., Izvje{}eo dostignutoj crti; HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.262 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”. Ratni zapovjednik 119. brigade HV-a Mirko Vukovi} napominje da je 3. bojna119. brigade bila prva postrojba koja je na tom podru~ju izbila na dràvnu granicu, a da su ostale postrojbe 119.brigade uzdu` granice naknadno posloène, te da je 119. brigada HV-a u “Oluji” odradila svoju zada}u premaplanu. Navodi da 154. domobranska pukovnija nije uspjela izvr{iti mobilizaciju na vrijeme te da se pojavila dvadana nakon ovih doga|aja i preuzela punktove u s. Prijeboj i s. Li~ko Petrovo Selo, a da je zbog njezina naknadnoguklju~enja zada}a 8. domobranske pukovnije bila promijenjena u zadnji ~as. HMDCDR: Primjedbe ratnogzapovjednika 119. brigade HV-a Mirka Vukovi}a na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.263 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-31 od 7. 8. 1995., Redovno dnevnoizvje{}e br. 8.

kolovoza ra|eno je na organiziranju obrane na dràvnoj granici RH u pojasu odgovornostiZbornog podru~ja. Teì{te obrane stavljeno je na pravac Udbina – Donji Lapac – KulenVakuf gdje je koncentrirana glavnina topni{tva i oklopni{tva. Pojas odgovornosti podijeljen jena pet dijelova u kojima su angaìrane pri~uvne postrojbe sa po jednom pje{a~kom bojnom.Od sjevera prema jugu, s lijeva na desno, angaìrane su: 138. domobranska pukovnija – napodru~ju od Savine glave do Gole Plje{ivice; 128. brigada – od Gole Plje{ivice do Snjeviteglave; 154. domobranska pukovnija – od Snjevite glave do Demirovi}a brda; 118.domobranska pukovnija – od Demirovi}a brda do Pilipovi}a i 8. domobranska pukovnija –od Pilipovi}a do èljezni~ke postaje Una. Za pri~uvu je odre|ena 9. gardijska brigada koja jeizvu~ena u podru~je Gospi}a, a 111. pje{a~ka brigada vra}ena je u dotada{nje podru~jerazmje{taja Klanac – Studenci – Donje Pazari{te.264

Zaklju~ak

Na temelju odnosa snaga i zna~ajki boji{ta moè se zaklju~iti da je ZP Gospi} imalonajpovoljnije uvjete za operaciju.265 Ono je pred sobom imalo snage dvije pje{a~ke i dio jednemotorizirane brigade. Na lijevom krilu, 50. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK bila je na

88

264 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-33 od 8. 8. 1995., Redovno dnevnoizvje{}e br. 10; MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/01, Ur. br. 1043-04-95-106 od 9. 8. 1995., Prijedlog.265 U osvrtu koji je Centar dobio na tekst o ZP Gospi} u operaciji “Oluja” napominje se da su pripreme zaprovo|enje zavr{nih operacija za oslobo|enje okupiranoga teritorija na podru~ju ZP Gospi} zapo~ele sredinomlistopada 1994., kroz obuku bojni sa bojevim streljivom na prostorima koji su sli~ni smjerovima predvi|enim za

Hrvatski vojnici (gardisti)

pravcu napada ZP Karlovac, a na desnom krilu dio 9. motorizirane brigade SVK bio je napravcu napada Specijalnih postrojbi MUP-a RH. Kada se uzme u obzir anga`man dvijegardijske brigade, kao i Specijalnih postrojbi MUP-a koje su kvalitetom bile u razini gardijskebrigade, ako ne i bolje, tada se moè zaklju~iti da je HV najpovoljniji odnos snaga za operacijuimala na podru~ju Like. Boji{te je bilo izduèno i male dubine, koja je na pravcu od selaânak – do granice s Bosnom i Hercegovinom na planini Plje{ivici bila manja od 20kilometara. Dodatan problem Li~kom korpusu bile su snage Armije BiH u “biha}komdèpu” zbog ~ega je dio snaga angaìran i na tom pravcu. Stoga i ne ~udi da je ZP Gospi}me|u prvima zavr{ilo operaciju i iza{lo na dràvnu granicu.

Srpska crta obrane naru{ena je ve} prvog dana operacije napadom na osam pravaca. Na tajje na~in Zborno podru~je nastojalo i uspjelo kompenzirati faktor iznena|enja na koji nijemoglo ra~unati.266 Istovremeno je probijena i crta obrane SVK na Velebitu. Srpske snage suodgovorile 4. kolovoza zra~nim napadom po Gospi}u u kojem je bilo poginulih i ranjenihcivila, a po~injena je velika materijalna {teta.267 To je bila njihova najve}a djelatnost naboji{tu.268 U no}i 4./5. kolovoza i na njih se pro{irio sindrom “skra}ivanja” crte ~emu je,prema poslijeratnim tvrdnjama, prilog dao i na~elnik Glavnog {taba SVK.269 Nakonprobijanja srpske obrambene crte, njihov je sustav destabiliziran i sveden na nepovezani otporpojedinih skupina “koje usporavaju tempo napada HV”.270 Ja~eg otpora nije bilo i ZP Gospi}je ve} 6. kolovoza po~elo zaposjedati dràvnu granicu. Iznimno zna~ajan prilog dale supostrojbe Specijalne policije MUP-a RH, kao skupina koja je s najmanje problema i zamjerkiodradila svoj dio zada}e u Oluji.

U operaciji Oluja-3 oslobo|en je cijeli prostor u pojasu Zbornog podru~ja Gospi}. Zbornopodru~je imalo je 68 poginulih i 298 ranjenih pripadnika. Poginulo je sedam ~asnika, me|ukojima i zapovjednik 118. domobranske pukovnije i zapovjednik bojne u 111. brigadi.Najve}i gubici bili su u proboju prve crte na minskim poljima. Pri tome su uni{tena trioklopna bojna vozila, a o{te}eno je 17 tenkova i sedam oklopnih bojnih vozila.271 Specijalnapolicija imala je {est poginulih i oko 60 ranjenih i ozlije|enih pripadnika.272 Prema srpskimizvorima Li~ki korpus je do 8. kolovoza imao 65 poginulih, do 300 ranjenih i oko 110-120nestalih pripadnika.273

89

uklju~ivanje u borbena djelovanja, te da su kroz pripreme do po~etka operacije pro{le sve bojne u okvirimamati~nih brigada / pukovnija. Isti~e da je kvaliteta priprema, tj. ~injenica da su postrojbe bile adaptirane nasmjerove uporabe bitno pridonijela brzini, odnosno zamahu i dinamici izvo|enja operacije. HMDCDR:Primjedbe na tekst o ZP Gospi} u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.266 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-43 od 30. 8. 1995., Ra{~lambanapadne operacije “Oluja 95”.267 U Vjesniku od 5. kolovoza 1995. navedeno je da su u napadu srpskih zrakoplova na Gospi} poginule tri osobei da je te{ko ranjeno 15 gra|ana. Ime novinara, NASLOV ^LANKA, VJESNIK, NADNEVAK, STRANICA. 268 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 818-01/95-01/02, Ur. br. 1043-05-95-434 od 4. 8. 1995., Dnevno izvje{}e.269 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 202-203.270 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-03 od 5. 8. 1995., Redovno dnevnoizvje{}e br. 3.271 MORH, GSHV: ZZP Gospi}, Kl. 80-02/95-01/06, Ur. br. 1043-04-95-46 od 26. 9. 1995., Ra{~lambanapadajne operacije “Oluja 95”.272 HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji. 273 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 204.

ZBORNO PODRU^JE KARLOVAC

Prema naredbi Glavnog stoèra HV-a zada}a Zbornog podru~ja Karlovac bila jeprovedba operacije u svom pojasu nadle`nosti, a to je zna~ilo na {irem podru~juKarlovca, Ogulina i Korduna. Cilj se nije razlikovao od onog koji je dan ostalim

zbornim podru~jima angaìranim u operaciji. U po~etnoj fazi operacije, nakon mobilizacijesvih raspoloìvih snaga, uz pridodana oja~anja i potporu HRZ-a, trebalo je neutraliziratisrpske topni~ko-raketne sustave, napraviti brz prodor kroz obrambenu crtu Korduna{kogkorpusa SVK i onemogu}iti uporabu srpskog topni{tva po urbanim i industrijskimpodru~jima u zoni zbornog podru~ja. Nasilnim prelaskom rijeka Kupe i Korane planiralo seodsje}i Turanj, a potom razbiti protivnika na pravcu Karlovac – Babina gora – Vojni}. Napodru~ju Pla{kog plan je bio dvostrukim obuhvatom okruìti mjesto i ovladati crtomPrimi{lje – Obljajac – Veliki Pi{tenik. Posljednja, iako ne najmanje va`na zada}a, bila je: uuskla|enom djelovanju sa Zbornim podru~jem Gospi} za{tititi lijevi bok 1. gardijske brigadeHV-a na pravcu Saborsko – Seli{te Dre`ni~ko. Za provedbu zada}e ZP Karlovac je oja~ano104. brigadom HV-a, 13. protuoklopnim topni~ko-raketnim divizijunom, tenkovskomsatnijom (6 tenkova), sve iz sastava Zbornog podru~ja Bjelovar, te 99. brigadom HV-a izZbornog podru~ja Zagreb, satnijom 33. inènjerijske brigade Glavnog stoèra HV-a ispecijalnim postrojbama MUP-a Policijske uprave karlova~ke.274 Osim specijalne policije itenkovske satnije ZP Bjelovar sva poja~anja su realizirana.275

Na temelju naredbe Glavnog stoèra HV-a, Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Karlovac jesredinom srpnja izradilo zapovijed za napad. Snage su grupirane za po~etno djelovanje spodru~ja Karlovca i s podru~ja Ogulina. Na karlova~kom pravcu angaìrane su snage 104.brigade, 110. i 137. domobranske pukovnije. Na pravcu od Ogulina prema Pla{komangaìrane su snage 14. i 143. domobranske pukovnije te 99. brigade HV-a. U pri~uvi je bilabojna 148. brigade HV-a.276

Topni~ka potpora bila je zada}a ustrojbenog i pridodanog topni{tva u brigadama ipukovnijama. Na razini Zbornog podru~ja formirane su dvije topni~ko-raketne skupine odtopni{tva 10. topni~kog divizijuna i 16. topni~ko-raketne brigade Glavnog stoèra HV-a.Zada}a topni~kih skupina bila je neutralizirati srpsko topni{tvo u podru~ju Brezove Glave,

90

274 GS HV, RP/12-2/95 od 26. 6. 1995., Direktiva za napad Op. br. 12-2/95, “Oluja-2”. Faksimil objavljen kodJ. BOBETKO, Sve moje bitke, 441-451.275 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod izzapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od29. 7. 1995., Izmjena zapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br.1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.276 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod izzapovijedi za napad Op. br. 1.; ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od 29. 7. 1995., Izmjenazapovijedi za napad Op. br. 1.

sela Vukmani}, Veljun, Egi}i, Latin, Latasi, Kuki}i, Lon~ari i Karajlovi}i, zapre~nim vatramasprije~iti mogu}e protunapade srpskih snaga na pravcu Vojni} – Brezova Glava, Vrginmost –Skakavac i Primi{lje – Poloj – Perjasica, te podràti napad 110. domobranske pukovnijeprema njezinom zahtjevu, odnosno prema zapovijedi zapovjednika Zbornog podru~ja.

Protuoklopni boj bio je obveza brigada i pukovnija s ustrojbenim i pridodanimoja~anjima. Na razini Zbornog podru~ja od 7. i 13. protuoklopno topni~ko-raketnogdivizijuna ustrojen je protuoklopni odred i protuoklopna satnija. Oba protuoklopna sastavarazmje{tena su u protuoklopnim podru~jima Mre`ni~ki Brest, Grgin~i}i, Si~a – Cerovac iBrodac u spremnosti za protuoklopnu obranu i intervenciju na tenkoprohodnim pravcimaprema odluci zapovjednika Zbornog podru~ja.

Zada}a protuzra~nog topni{tva bila je za{tita topni~ko-raketnih skupina, oklopni{tva,skladi{ta streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava, zapovjednih mjesta, prijelaza preko Kupe iKorane i gradova. Za zrakoplovnu potporu pridodana su dva helikoptera Mi-24 namijenjenaza protuoklopnu borbu i uni{tenje ja~ih otpornih to~ki protivnika, po pozivu. RBKO obranabila je zada}a svake postrojbe u svom podru~ju djelovanja. Teì{te inènjerijskog osiguranjaoperacije bilo je na nasilnom prijelazu rijeka Kupe, Korane i Mre`nice, osiguranju manevrana pravcu Re~ica – Bro|ani – Vukmani} i zaprje~ivanju dostignutih poloàja. Zapovjednomjesto Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja bilo je u Karlovcu, a Istaknuto zapovjedno mjestou Ogulinu. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je general-bojnik Miljenko Crnjac.277

U podru~ju djelovanja Zbornog podru~ja Karlovac protivni~ke snage ~inio je Korduna{kikorpus i 70. pje{a~ka brigada Li~kog korpusa SVK. Sjedi{te korpusa bilo je na Petrovoj gori,a sastojao se od: 11., 13. i 19. pje{a~ke brigade, 21. grani~nog odreda, 21. izvidni~ko-diverzantskog odreda, 21. mje{ovitog artiljerijskog divizijuna, 75. mje{ovitog protuoklopnogartiljerijskog divizijuna, 75. inènjerijskog bataljuna i 85. pozadinske baze u Slunju.Zapovjednik korpusa bio je pukovnik Veljko Bosanac, kojeg je nave~er 5. kolovoza zamijeniopukovnik êdo Bulat.278 Zada}a Korduna{kog korpusa, prema direktivi za uporabu iz velja~e1995., bila je da na pravcima Gradac – Lasinja – Vrginmost, Karlovac – Vojni} i GeneralskiStol – Slunj upornom obranom razvu~e i uni{ti snage HV-a i sprije~i dublji prodor u zahvatuglavnih pravaca. U drugom dijelu operacije trebalo je ofenzivnim djelovanjima na pravcuVojni} – Banjsko Selo izbiti na rijeku Mre`nicu i prije}i u djelatnu obranu. Za potporu jeodre|ena 75. mje{ovita artiljerijska brigada te RV i PVO. U dijelu zada}e Li~kog korpusa 70.pje{a~ka brigada imala je zada}u da upornom obranom sprije~i prodor HV-a na pravcuOgulin – Pla{ki – Plitvi~ka Jezera.279 Uz njih, na podru~ju Korduna bila je 75. mje{ovitaartiljerijska brigada, odnosno divizijun topova 130 mm, baterija SVLR Oganj i jedan Orkan,kao i Korpus specijalnih jedinica SVK bez 2. gardijske brigade.280 Zada}a ovog, kasnije

91

277 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-143 od 24. 7. 1995., Izvod izzapovijedi za napad Op. br. 1.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-265 od29. 7. 1995., Izmjena zapovijedi za napad Op. br. 1.278 HDA, RSK: Komanda Korduna{kog korpusa, Pov. br. 160-556/2 od 15. 11. 1994., Izve{taj o ratnoj popuni;VSA MORH: Komanda 21. K, Pov. br. 30/78 od 27. 7. 1995., Informacija pot~injenim jedinicama; M.SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 214-223.279 Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.280 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 224, 227, 239.

osnovanog korpusa nije poznata. Za pretpostaviti je da nije bio predvi|en za drànje crte, ve}za manevar na rati{tu. Zapovjednik korpusa bio je general-major Milorad Stupar.281

Provedba operacije

Napad 99. brigade HV-a i pridodane satnije Saborsko (iz 143. domobranske pukovnije)po~eo je u 5 sati na pravcima od sela Vera prema selu Boì}i, prema prometnici Pla{ki – Plav~aDraga i od sela Prodani} prema Pla{kom. Nakon {to je neznatno napredovala, brigada jezaustavljena u napadu. Prema ocjeni Zapovjedni{tva ZP Karlovac od 18 sati istog danabrigada se vratila na polazni poloàj u potpunom rasulu. Zbog opreza radi mogu}egokruènja satnija Saborsko se zaustavila nakon zauzimanja vrha Trntor.282

Iako je na pravcu od Josipdola prema Pla{kom 143. domobranska pukovnija HV-a nai{lana minska polja i jak srpski otpor, do kraja dana je ovladala crtom Veliki Humac – Sekuli}apoljane – Sekuli}a vr{ak – Drenovica – Kameniti vrh.283

Zada}a 14. domobranske pukovnije bila je osloboditi Slunj, gradi} iz kojeg je bila ve}inanjezinih pripadnika. Pukovnija je napredovala pravcem selo Barilovi}i – Kosijersko Selo, alijevim bokom je nakon uspje{nog forsiranja rijeke Mre`nice nastavila prema Primi{lju. Nadesnom krilu nakon ovladavanja pravcem Glavi~urak – Simi}a brdo – Ravidjenica – GornjiTrì~ pukovnija se spojila s dijelom snaga 143. domobranske pukovnije.284

Na karlova~kom dijelu boji{ta, 137. domobranska pukovnija je u pono} 3./4. kolovoza uzale|e 13. pje{a~ke brigade SVK, na podru~je sela Ore{ko, Kestenak, {uma Bosiljevac iKozlinska glavica, ubacila ~etiri izvidni~ko-diverzantske skupine. U 5 sati po~ela je topni~kapriprema napada, nakon koje je u podru~ju [}ulca forsirana Korana i uspostavljenmostobran.285 Na pravcu selo [}ulac – Skradska gora – Dugi Dol, a potom na pravcu seloMate{ko – Ore{~ani – Perjasica, 13. pje{a~ka brigada SVK je pruàla snaàn otporpoku{avaju}i uporabom oklopni{tva vratiti izgubljeni poloàj. Napad je zaustavljen naprilazima prema Koranskom Selu. Pukovnija je, uz gubitke od jednog poginulog i tri ranjenavojnika, u potpunosti izvr{ila prvi dio zada}e dostigav{i crtu: selo Ore{~ani – {uma Bosiljevac– selo Milinkovi}i – selo Grubje{i}i – brdo Kestenak – Donji Skrad – Kozlinska Glava.286

92

281 “Novi generali i pukovnici SVK”, Vojska Krajine, br. 11, Jul 1995., 6.282 VP 2121 (99. br), Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”;SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; SVA MORH,ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.283 SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; VP 1110Ogulin od 3. 9. 1995., Ra{~lamba bojnog djelovanja 143. dp u operaciji “OLUJA-2”.284 SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995. General M.Crnjac primje}uje da je osloba|anje Slunja kao zada}a 14. domobranske pukovnije predvi|eno u drugoj fazioperacije, ako se stvore uvjeti za to, te da je spomenuta pukovnija svoju zada}u ispunila u potpunosti, a da ju jezbog zahtjevnog terena i forsiranja rijeke u cijelosti odradila pje{ice. HMDCDR: Primjedbe generala MiljenkaCrnjca na tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.285 SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-1 od 4. 8. 1995., Operativno dnevnoizvje{}e.286 SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/110, Ur. br. 1078-03/2-95-2 od 4. 8. 1995., Izvje{}e otijeku b/d; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analizarealizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur.br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995.; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 215, 218.

Napad 110. domobranske pukovnije HV-a, s pridodanom satnijom 137. domobranskepukovnije HV-a, po~eo je na pravcima od sela Zastinje, preko slunjskih brda i CerovcaTu{ilova~kog prema Babinoj gori i od Seli{ta preko Podrijevca prema Brezovoj Glavi. U napadse krenulo bez topni~ke potpore s ciljem postizanja iznena|enja. Nakon izbijanja 2. bojne naprometnicu Karlovac – Tu{ilovi} na nju je otvorena jaka pje{a~ka i topni~ka vatra, pa je unastaloj panici dio ljudstva upao u minska polja u kojima je poginulo {est, a ranjena su 52pripadnika. Gubici su porazno djelovali na moral pukovnije, koja je bila u stanju koje nijejam~ilo daljnji uspjeh. Pridodana satnija 137. domobranske pukovnije HV-a nije provelazada}u, {to je otvorilo bok 2. bojne prema Babinoj gori. Sli~no je bilo i na lijevom bokupukovnije, gdje 104. brigada HV-a nije provela zada}u, pa je pukovnija imala otvoren bok zamogu}i protuudar s pravca Popovi} Brda i [trekovca.287

Na forsiranje rijeke Kupe 104. brigada HV-a krenula je u 5 sati.288 Poku{aj nije uspio pase brigada iza 8 sati vratila na po~etni poloàj.289 Prema mi{ljenju zapovjednika brigade,neuspjeh je pretrpljen zbog jakog otpora i intervencije poja~anja koje su ~inili vojnicipreba~eni u ~etiri kamiona, kao i zbog dobrog utvr|ivanja i ve}e brojnosti srpskih snaga no{to se mislilo. Gubici su bili: dva mrtva i dva ranjena borca iz sastava pridodane satnije 110.domobranske pukovnije.290 Posljedica neizvr{ene zada}e 104. brigade bila je dovla~enjesrpskih poja~anja ja~ine pje{a~ke ~ete i voda tenkova, koji su vatrom djelovali po boku 110.domobranske pukovnije s pravca Jela{a i Latkovi}a.291

Nakon pretrpljenog neuspjeha Zapovjedni{tvo ZP Karlovac odustalo je od poku{aja da104. brigada izvr{i predvi|enu zada}u. Donesena je odluka da se sa 110. domobranskompukovnijom poku{a proboj pravcem Turanj – Slunjska brda.292 Glavni stoèr HV-a bio jemi{ljenja da se napad nastavi sa 104. brigadom kroz zonu odgovornosti 110. domobranskepukovnije. Na ogulinskom pravcu trebalo je nastaviti s napadom 14. i 143. domobranskepukovnije HV-a.293 Zbog slabosti u 99. brigadi iz nje je izdvojena jedna satnija i pridodana143. domobranskoj pukovniji za djelovanje 5. kolovoza. Istovremeno je od oko 250 ljudi izbrigade formirana bojna skupina koja je podre|ena IZM Karlovac.294

Drugog dana operacije (5. kolovoza) na ogulinskom pravcu 143. domobranska pukovnijaje zauzela brdo Hum {to joj je omogu}ilo nastavak napada prema Pla{kom i Plav~a Dragi.Pukovnija je tijekom no}i potisnula srpske snage prema Vrelu Mre`nice, stavila pod nadzor

93

287 SVA MORH, ZZPK: 110. dp, Kl. 8/95-01/29, Ur. br. 3333-01/1-95-27 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.288 SVA MORH, ZZPK: VP 2126 Vara`din, K. SP 803-02/95-06/1, Ur. br. 2126-01-95-4 od 4. 8. 1995.,Dnevno operativno izvje{}e.289 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 99 od 4. 8. 1995.290 SVA MORH, ZZPK: VP 2126 Vara`din, K. SP 803-02/95-06/1, Ur. br. 2126-01-95-4 od 4. 8. 1995.,Dnevno operativno izvje{}e. Zapovjednik ZP Karlovac navodi da 104. brigada nije bila pripremljena za borbenodjelovanje, posebice ne za manevar i operaciju prelaska rijeke. HMDCDR: Primjedbe generala Miljenka Crnjcana tekst o ZP Karlovac u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.291 SVA MORH, ZZPK: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-25 od 4. 8. 1995. u 22.40 sati.292 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 101, 4. 8. 1995.; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”. 293 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995. u 00.00 sati,Zapovijed.294 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/doperacije “Oluja”.

prometnicu Plav~a Draga – Toboli}, ovladala podru~jem Pla{~anske doline, oslobodila Pla{kii nastavila napad prema Vrelu Mre`nice.295 Glavnina 99. brigade HV-a “uz velike naporeizmje{tena je” na pravac Sabljaki – Pla{ki – Plav~a Draga, radi pra}enja 143. domobranskepukovnije i osiguranja desnog krila napada.296

U no}i 4./5. kolovoza 14. domobranska pukovnija uvela je svjeè snage i ujutro krenula unapad te do kraja dana ovladala crtom Raletina – Kurjevac – Primi{lje – Gluma~ka glavica ioslobodila Primi{lje, ~ime je u potpunosti izvr{ila svoju zada}u u prvoj fazi napada.297

Na karlova~kom pravcu, pola sata iza pono}i 4./5. kolovoza, srpske snage iz 13. pje{a~kebrigade, oja~ane ~etom 19. pje{a~ke brigade SVK, izvele su protunapad topni{tvom,tenkovima i pje{a{tvom na snage 137. domobranske pukovnije koje su osiguravale mostobranu odsjeku Kozlinska glavica – Gradina. U napadu, koji je bio vrlo jak, poginula su tri, aranjeno je nekoliko pripadnika 137. domobranske pukovnije. Glavnina snaga koja je dràlamostobran povukla se zbog siline napada i panike. Odrào se samo jedan vod na Kozlinskojglavici. Ujutro je napad prestao, srpske snage nisu iskoristile postignuti uspjeh, pa je crta kojuje bila zaposjela 137. domobranska pukovnija ostala pod njezinim nadzorom. Pukovnija jeoja~ana s bojnom skupinom 104. brigade (350 vojnika), satnijom 148. brigade iz operativnepri~uve zapovjednika ZP Karlovac, vodom tenkova (3 tenka) i desetinom vi{ecjevnih lanseraraketa RAK-12 iz 104. brigade.298 U 7 sati je izvr{ena topni~ka priprema, da bi u 8 sati krenuopje{a~ki napad, u kojem je pukovnija s pravca Mate{ko – Perjasica izbila na podru~jeMartinovi} – Mandika, a pridodana BS 104. brigade s tenkovskim vodom u podru~jeMaurovi}a. Uz istovremeni pretres podru~ja kroz koji su se kretale, postrojbe su oko 16 satiizbile u Perjasicu, a potom i u Gornji Poloj, gdje se zaustavljaju i prelaze u obranu. Pukovnijaje imala jednog lak{e ranjenog borca i jedan lak{e o{te}en tenk, a 104. brigada HV-a imala jedva ranjena i jednog ozlije|enog pripadnika.299 U no}i 5./6. kolovoza 13. pje{a~ka brigadaSVK se po zapovijedi povukla na desnu obalu Korane i zaposjela crtu od Donjeg Skrada doSlunja.300

Na svom pravcu djelovanja 110. domobranska pukovnija je 5. kolovoza ostala nadostignutim poloàjima. Tijekom dana je poku{ala proboj na pravcu Turanj – slunjska brda

94

295 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba“Oluje-2”; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-475, Ur. br. 1110-01-95-4410 od 5. 8. 1995., Izvje{}eo borbenim djelovanjima postrojbi; MORH, GSHV: IV 143. dp, Izvje{}e izvidni~kog voda za dane od 4. 8. do10. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin od 3. 9. 1995., Ra{~lamba bojnog djelovanja 143. dp u operaciji“OLUJA-2”; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-27 od 5.8. 1995. u 19.15 sati, Izvje{}e.296 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba“Oluje-2”.297 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”. 298 SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-3 od 5. 8. 1995., Operativno dnevnoizvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103, 28. 8. 1995., Analizarealizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219.299 SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-3 od 5. 8. 1995., Operativno dnevnoizvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analizarealizacije zada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br.1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.300 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218.

uz pomo} tenkova, no dobro utvr|ene srpske snage odbile su napad. U napadu je poginuojedan, 26 pripadnika pukovnije je ranjeno, a o{te}ena su dva tenka.301

Nakon dva dana boja, snage Zbornog podru~ja imale su 14 mrtvih i 86 ranjenihpripadnika. Na ogulinskom pravcu, Zapovjedni{tvo ZP Karlovac je odlu~ilo da gotovimsnagama 14. i 143. domobranske pukovnije, 99. brigade i bojne 148. brigade, uz potporutopni{tva nastavi napad, oslobodi Slunj, presije~e prometnicu Slunj – Rakovica u podru~juBro}anca i spoji se s postrojbama Zbornog podru~ja Gospi} na pravcu Plitvice – Cetingrad.Domobranske pukovnije s oja~anjima usmjerene su prema Slunju, 14. pukovnija pravcemPlitvice – Slunj, 143. pukovnija pravcem Vrelo Mre`nice – Slunj, a 99. brigada je dobilazada}u ~i{}enja Pla{~anske doline.302 Na karlova~kom pravcu Zapovjedni{tvo ZP je odlu~iloda dijelovima 110. domobranske pukovnije i 104. brigade oja~a 137. domobranskupukovniju i eksploatira mostobran koji je uspostavljen na rijeci Korani.303

Ujutro 6. kolovoza, nakon prestrojavanja snaga, 143. domobranska pukovnija HV-a izvelaje napad pravcem Vrelo Mre`nice – Slunj. Pukovnija se u Bro~ancu spojila sa snagama 1.gardijske brigade HV-a, a poslijepodne je u suradnji s dijelovima te brigade i 14.domobranske pukovnije u{la u Slunj.304 U toku dana 99. brigada HV-a izvela je ~i{}enjePla{~anske doline pravcem Boì}i – Komadine – Plav~a Draga i do 14 sati izbila je na zadanucrtu u podru~ju Vrela Mre`nice, gdje je izvr{ila blokadu Poligona Slunj. Od 14 sati bila je upri~uvi zapovjednika ZP Karlovac u podru~ju Plav~a Draga.305

Iz Primi{lja, na pravcima preko Mrzlog polja i Ze~je Varo{i, 14. domobranska pukovnijaje oko 15 sati u{la i oslobodila Slunj. Pukovnija je oja~ana s dvije satnije 148. brigade HV-a,koje su imale zada}u da iskoriste postignuti uspjeh i osiguraju bokove pukovnije.306 Snage 13.pje{a~ke brigade SVK u rasulu i s civilima povukle su se prema Topuskom.307

Napad 137. domobranske pukovnije i oja~anja na pravcu Barilovi} – Dugi Dol – Krnjaktrebala su se zapo~eti u 5 sati 6. kolovoza. Zbog ka{njenja oja~anja iz 110. domobranskepukovnije i voda tenkova, kao i djelomi~nog ka{njenja bojne skupine 104. brigade HV-a,napad je po~eo kasnije, oko 8 sati. Nakon po~etnih uspjeha napad je stao zbog ja~eg otporasrpskih snaga na desnom krilu kod Skradske gore. U ovom podru~ju, u predjelu sela Kurepii Kurepi} glavice, Srbi su imali nekoliko tenkova koji su zaustavili napredovanje hrvatskih

95

301 SVA MORH, ZZPK: 110. dp, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3333-01/1-95-1 od 5. 8. 1995., Operativno izvje{}e;MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.302 MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 8/95-01/19, Ur. br. 1078-IZM-1/95-1 (beznadnevka).303 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-01/1-95-368 od 6. 8. 1995., Izvje{}e o stanjudjelovanja na pravcu djelovanja ZP Karlovac; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.304 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6.8. 1995. Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995.,Ra{~lamba “Oluje-2”.305 MORH, GSHV: ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8.1995. u 17 sati, Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995.,Ra{~lamba b/d operacije “Oluja”.306 ZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-IZM-1/95-29 od 6. 8. 1995., Izvje{}e.307 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218.

snaga.308 Pomak je napravljen nakon {to je helikopter Mi-24 oko 18 sati napao srpski poloàju podru~ju sela Kurepi. Na lijevom krilu 137. domobranske pukovnije, skupina 148. brigadeoslobodila je Kosjersko Selo i izbila na prometnicu selo Boli}i – Kosjersko Selo. S bojnimskupinama 104. i 148. brigade, pukovnija je nastavila napad pravcem Gornji Poloj –Primi{lje, spojila se s 14. domobranskom pukovnijom i nakon toga preuzela osiguranje selaVeljun.309

Za daljnje djelovanje, prema nalogu Glavnog stoèra HV-a iz sastava ZP Zagreb s podru~jarazmje{taja Ivani} Grad izvu~ena je 149. brigada bez jedne bojne i pridodana ZP Karlovac sazada}om da do 10 sati 7. kolovoza bude pripravna za uvo|enje u boj.310 Brigada je tijekomno}i stigla u sastav ZP Karlovac, a ujutro je formirala bojnu skupinu koja je pridodana 137.domobranskoj pukovniji.311

U zonu odgovornosti ZP Karlovac u me|uvremenu je u{la 1. gardijska brigada koja setijekom dana spojila s postrojbama 5. korpusa ABiH. Za organiziranje spajanja Hrvatskevojske i Armije Bosne i Hercegovine ovla{ten je general Marekovi} (~elnik IZM GSHVOgulin). Dvije vojske spojile su se na raskri`ju prometnice Slunj – Li~ko Petrovo Selo i Slunj– Plitvice (motel MG) i kod sela Prijeboj. Poslijepodne u Trà~kim Ra{telima organizirano jespajanje za predstavnike medija.312

Dolazak 1. gardijske brigade promijenio je planove djelovanja Glavnog stoèra HV-a naKordunu. Glavni stoèr je imao namjeru da snagama ZP Karlovac ovlada podru~jem Piljak– Brezova Glava i produì napad radi osloba|anja {ireg podru~ja Vojni}a.313 Dolaskom 1.gardijske brigade Glavni stoèr HV-a izdao je zapovijed da brigada na pravcu Cetingrad –Johovo – Vojni} “u sukladnom djelovanju sa snagama ZP Karlovac” razbije protivnika,oslobodi Vojni}, ùrno produì prema Topuskom i u njemu prije|e u djelatnu obranu. ZPKarlovac dobilo je zada}u da topni{tvom podrì napad 1. gardijske brigade, osigura jojpozadinu i lijevi bok i brzim pra}enjem iskoristi njezin uspjeh. Hrvatsko ratno zrakoplovstvose trebalo uklju~ivati u potporu po potrebi i zahtjevima. Za vo|enje 1. gardijske brigade ikoordinaciju sa ZP Karlovac odre|en je general Marekovi}.314

Tijekom 7. kolovoza snage 1. gardijske brigade, 14. domobranske pukovnije i 99. brigadeoperativno su podre|ene IZM-u GSHV-a koji je premje{ten u Slunj. Pri~uvne postrojbe suuporabljene za za{titu dràvne granice, ~ime je 1. gardijska brigada HV-a rastere}ena zao~ekivani napad.315 Snage 14. domobranske pukovnije osiguravale su podru~je Slunja, a dio

96

308 SVA MORH, ZZPK: IZM 137. dp, Kl. 81/95-01/1, Ur. br. 2159-01-95-4 od 6. 8. 1995., Operativno dnevnoizvje{}e.309 MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza realizacijezada}a 137. dp u okviru operacije “Oluja”.310 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-415 od 6. 8. 1995., Zapovijed.311 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba “Oluje-2”.312 MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lambab/d postrojbi u zoni odgovornosti IZM GSHV Ogulin-Slunj u operaciji “Oluja”. 313 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-410 od 6. 8. 1995. u 11.00 sati,Zapovijed.314 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995. u 13,40 sati,Zapovijed.315 MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lambab/d.

je pretresao teren uz lijevu obalu Korane na pravcu napada specijalne policije Policijske upraveKarlovac. Na dijelu od Pa{ina Potoka do sela Basara pukovnija je preuzela obranu dràvnegranice. Na istoj zada}i od sela Gejkovac do sela Pa{in Potok bila je 99. brigada HV-a.316

Zborno podru~je Karlovac je glavne snage angaìralo prema unutra{njosti Korduna. Dio143. domobranske pukovnije angaìran je na osiguranju Poligona Slunj i Primi{lja, a dio je izPoloja uveden na pravac Veljun – Vojni}. Postrojba je oko 15,40 sati u{la u Vojni}, a dio jeangaìran za ~i{}enja podru~ja sela s desne strane rijeke Korane.317 Dio ove skupine je nakonulaska u selo Zagorje, prema zapovijedi, propustio prolazak 1. gardijskoj brigadi i nakon njeje kroz Krnjak kasno poslijepodne u{ao u Vojni}.318

Prema Vojni}u, pravcem Dugi Dol – Krnjak napredovala je 137. domobranska pukovnijas oja~anjima iz 110. domobranske pukovnije, te 149. brigade i 104. brigade HV-a. Skupinaje bez otpora oko 12 sati u{la u Krnjak. Nakon pretresa podru~ja oko sela skupina je nastavilanapredovanje pravcem Krnjak – Grabovac Vojni}ki – Kolari} – Vojni}. U podru~ju Kolari}Krià skupina je zarobila skupinu pripadnika Vojske Republike Zapadna Bosna, ~ija seglavnina nalazila u podru~ju Miholjskog.319 U Vojni} je “gotovo bez otpora u ranimpopodnevnim satima” pravcem G. Meku{je – Kamensko – Popovi} Brdo, Turanj – CerovacTu{ilova~ki – Vukmani} i Turanj – Tu{ilovi} – Brezova Glava u{la 110. domobranskapukovnija HV-a, oja~ana s dijelovima 104. brigade HV-a i vodom oklopni{tva ZPKarlovac.320 Vojni} je bio prazan, a manji broj civila sklonio se u centru Me|unarodnogCrvenog krià. Predve~er je u Vojni} stiglo i zapovjedni{tvo 137. domobranske pukovnije sdrugim postrojbama HV-a.321

Nakon osloba|anja Vojni}a dio snaga ZP Karlovac je od 8. kolovoza angaìran na pretresuoslobo|enog podru~ja.322 Prigodom jedne od takvih akcija postrojbe 104. brigade su 8.kolovoza upale u srpsku zasjedu u podru~ju sela Kri`, ju`no od Banskog Kova~evca. Od vatrepje{a~kog oru`ja u autobusu u kojem su bili pripadnici 104. brigade poginula su ~etiri, aranjeno je 20 pripadnika brigade. U razmjeni vatre poginuo je i jedan srpski vojnik.323 Diosnaga je bio angaìran i prema snagama Korduna{kog korpusa SVK, s kojima su trajali

97

316 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativnoizvje{}e; MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995.,Ra{~lamba b/d.317 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativnoizvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Karlovac, IZpM Karlovac-Ogulin, Kl. 8/95-01/23, Ur. br. 1078-IZM-1/95-1 od7. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-478, Ur. br. 1110-01-95-4782 od 7. 8.1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 1110 Ogulin, Kl. 8/95-01-46, Ur. br. 1110-01-95-4791 od 7. 8. 1995.,Izvje{}e. 318 MORH, GSHV: Iv 143. dp, Izvje{}e izvidni~kog voda za dane od 4. 8. do 10. 8. 1995.319 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativnoizvje{}e; MORH, GSHV: Zap. 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995., Analiza.320 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativnoizvje{}e.321 MORH, GSHV: ZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-565 od 7. 8. 1995., Operativnoizvje{}e; MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo 137. dp, Kl. 8/95-01/110, Ur. br. 2159-01-95-103 od 28. 8. 1995.,Analiza.322 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-566 od 8. 8. 1995., Operativnoizvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Izvje{}e.323 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-567 od 8. 8. 1995., Operativnoizvje{}e.

pregovori oko njihove predaje.324 Zbog toga je 8. kolovoza storniran plan napada 1. gardijskebrigade prema Slavskom Polju. Ostale snage podre|ene IZM-u Glavnog stoèra HV-a – 14.domobranska pukovnija i 99. brigada preuzele su osiguranje dràvne granice.325

Dana 9. kolovoza u Vrginmost je u{la 1. gardijska brigada HV-a, a za njom i drugepostrojbe.326 Tijekom dana postrojbe ZP Karlovac su angaìrane na pretresu oslobo|enogpodru~ja: 110. domobranska pukovnija u podru~ju Vrginmost – Lasinja; 137. domobranskapukovnija u podru~ju Vojni}a; 143. domobranska pukovnija u podru~ju Vrginmost – Lasinja– Skakavac; 14. domobranska pukovnija u podru~ju grada Slunja, Cetingrada i Rakovice dodràvne granice s Bosnom i Hercegovinom.327

98

324 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-566 od 8. 8. 1995., Operativnoizvje{}e.325 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-434 od 8. 8. 1995., Zapovijed;MORH, GSHV: IZM GSHV, Kl. SP 80-01/95-02/12, Ur. br. 512-06-10-95-04 od 15. 8. 1995., Ra{~lamba b/d.326 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/2-95-407 od 9. 8. 1995., Izvje{}e o izvr{enjunapadne zada}e na Vrginmost.327 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-568 od 9. 8. 1995., Operativnoizvje{}e.

Autor fotografija: Michael Sharp

Zaklju~ak

Zada}a ZP Karlovac bila je vrlo zahtjevna. Spadalo je me|u mala zborna podru~ja, a dobiloje zada}u zahtjevniju od ostalih zbornih podru~ja. Pred sobom je imalo kompletanKorduna{ki korpus, jednu brigadu Li~kog korpusa, mje{ovitu topni~ku brigadu Glavnog{taba SVK i glavninu Korpusa specijalnih jedinica SVK. ZP nije imalo profesionalnih snaga,{to zna~i da je cjelokupna zada}a bila na pri~uvnom sastavu. Sva oja~anja koja su dodijeljenatako|er su bila pri~uvna. Ovo je dodatno oteàvalo zada}e ZP Karlovac jer su na popisuzada}a bili i nasilni prijelazi rijeka Kupe, Korane i Mre`nice. Operacija je pokazala da diopridodanih postrojbi nije bio dorastao zada}i koja je stavljena pred njih i da su bile ispodrazine domicilnih snaga. U tom je smislu zapovijedanje u operaciji bilo zahtjevno i zna~ajnoje utjecalo na ishod operacije.328 Srpski otpor je bio vrlo jak, {tovi{e, poku{avani su iprotunapadi koji su imali odre|enog uspjeha. Jak otpor bio je jedini izlaz, odnosno poku{ajizlaza Korduna{kog korpusa jer on jedini nije imao izravnu teritorijalnu vezu s bosansko-hercegova~kim Srbima. U zale|u je imao ABiH pa ga nije zahvatilo rasulo u mjeri u kojoj jeto bilo izraèno kod ostalih korpusa. Moèmo pretpostaviti da su borbe na Kordunu bilenajbliè onome {to se moglo o~ekivati na cijelom rati{tu da Vrhovni savjet obrane RSK nijenaredio izvla~enje stanovni{tva iz Dalmacije. M. Sekuli} spekulira da je Kordun trebaoodigrati ulogu dokazivanja “hrvatske genocidnosti” jer srpsko stanovni{tvo navodno nije biloobavije{teno o odluci o povla~enju iz Krajine.329 Zbog toga se tijek operacije odvijao druga~ijeod ostalih boji{ta. Korpus specijalnih jedinica, konkretno njegova oklopna brigada, odigraoje ulogu koja nije vrijedna spomena.330 Tijekom operacije, do 8. kolovoza u ZP Karlovacpoginula su 33, a ranjena 262 pripadnika HV-a, od kojih 106 teè.331

99

328 U ra{~lambi CIA-e navodi se da je uloga ZP Karlovac pod vodstvom generala Miljenka Crnjca bila manja, uusporedbi s preostala tri zborna podru~ja HV-a, odnosno da je njegov zadatak bio napad na Kordunski korpusSVK kako bi ga priklije{tili i zadràli podalje od bokova ZP Zagreb i ZP Gospi}, te osloba|anje podru~ja ju`nood Karlovca oko grada Vojni}a, kako bi se ograni~ilo srpsko granatiranje Karlovca. Navodi se da je ZP Karlovac4. kolovoza uspje{no obavilo primarnu zada}u priklje{tenja Kordunskog korpusa ali da je pomalo podbacilo upogledu koli~ine osvojenog teritorija, te da se Kordunski korpus i 5. kolovoza ~vrsto drào u obrani oko Slunja iju`no od Karlovca, gdje je HV malo toga otela iz ruku SVK; tek se isti~e da je Primi{lje osvojila 14. domobranskapukovnija. No, usprkos tome, zaklju~uje se da su dani Kordunskom korpusu SVK bili odbrojani, napose kad je7. kolovoza ZP Karlovac, sada predvo|eno, odnosno poja~ano 1. gardijskom brigadom, izvr{ilo koncentri~annapad na snage korpusa oko Vojni}a i kad je istoga dana 5. korpus ABiH savladao snage Autonomne pokrajineZapadne Bosne i umar{irao u Veliku Kladu{u. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict,1990-1995, 368-369, 371.329 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 220-221.330 ISTI, 222-223.331 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 8/95-01/88, Ur. br. 1078-03/1-95-557 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba“Oluje-2”.

ZBORNO PODRU^JE ZAGREB

Na temelju direktive Glavnog stoèra HV-a Oluja-1, Zapovjedni{tvo ZP Zagrebdovr{ilo je 1. kolovoza zapovijed za napad. Operacija se planirala provesti u dvijeetape s postoje}im snagama i predvi|enim oja~anjima. U prvoj, dvodnevnoj etapi,

glavne snage ZP trebale su odsje}i Petrinju, uni{titi ili natjerati na bezuvjetnu predajuokruène srpske snage i osloboditi Petrinju. Pomo}ne snage ZP trebale su na pravcu od Sunjepreko sela Mra~aj osloboditi Kostajnicu. U drugoj, tako|er dvodnevnoj etapi, planirano jeglavnim snagama ZP preko sela Maja osloboditi Glinu, a potom izbiti na crtu od sela Obljajdo sela @irovac radi spajanja sa snagama 5. korpusa ABiH. Nakon prestrojavanja snaga iuni{tavanja ostataka Banijskog korpusa na podru~ju Zrinske gore trebalo je iza}i na dràvnugranicu i prije}i u obranu.332

S obzirom na postavljene zada}e jasno se izdvajaju tri pravca djelovanja: prema Kostajnici,prema Petrinji i prema Glini. Za napad prema Kostajnici u {irem podru~ju Sunje prikupljenesu snage domicilne 17. domobranske pukovnije, 103. i 151. brigade. Za zada}u odsijecanja iosloba|anja Petrinje angaìrane su snage 2. gardijske brigade HV-a, 57. brigade HV-a te 12.i 20. domobranske pukovnije HV-a. Za napad prema Glini angaìrane su snage 153. brigadeHV-a i 20. domobranske pukovnije HV-a. U drugoj fazi operacije planirano je uvo|enjedrugog bojnog postroja i iskori{tavanje postignutog uspjeha. Na pravcu od Sunje premaKostajnici trebalo je uvesti 1. domobransku i 140. domobransku pukovniju, te 3. bojnu 102.brigade HV-a. Na pravcu prema Glini i Dvoru na Uni planirano je uvo|enje 101., 102., 148.i 149. brigade HV-a.333 U zapovijedi je planirana uporaba 125. domobranske pukovnije HV-a, no ona je dan kasnije dobila bojnu zada}u od Zapovjedni{tva Zbornog podru~ja Bjelovar,{to zna~i da je u tom vremenu stavljena pod zapovijedanje istog.334

Ostale snage Zbornog podru~ja Zagreb: 202. topni~ko-raketna brigada, Izvidni~ko-diverzantska satnija, 67. bojna Vojne policije, 252. samostalna satnija veze, 502. mehaniziranasatnija ABKO, bojna 33. inènjerijske brigade, 31. inènjerijska bojna, 36. inènjerijsko-pontonirska bojna i 1. rije~ni zdrug Sisak, bile su angaìrane na ostalim zadacima vezanim zaoperaciju, od protuzra~ne za{tite vitalnih vojnih objekata i infrastrukture grada Zagreba iSiska do inènjerijskog osiguranja operacije.

100

332 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed; MORH,GSHV: Zap. ZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.333 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed. GeneralStipeti} navodi da je 101. brigada HV-a u zadnji ~as uvedena na pravcu Komarevo-Ma|ari. HMDCDR:Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.334 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1053 od 2. 8. 1995., Operativnazapovijed.

Za topni~ku potporu formirane su tri topni~ko-raketne skupine od 6. topni~kogdivizijuna, 8. haubi~ko-topni~kog divizijuna, divizijuna 16. topni~ko-raketne brigade, dijelatopni{tva 2. gardijske brigade i snaga 202. topni~ko-raketne brigade PZO-a. Zada}a im je bilatopni~ka potpora na pravcima Sunja – Kostajnica, Madàri – Blinja, selo Brki{evina – seloVidu{evac – Glina i Sisak – Petrinja – Maja – Obljaj.

Od 5. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna, divizijuna 15. protuoklopnetopni~ko-raketne brigade i dva voda 33. inènjerijske brigade osnovana su dva protuoklopnaodreda. Njihova zada}a bio je protuoklopni boj na pravcima Glinska Poljana – Nebojan,@upi} – Nebojan, Petrinja – Mo{~enica i obrana s pravaca od Vedrog Polja i sela Novoselci.Zada}a u drugoj etapi bio je protuoklopni boj na pravcima Kostajnica – selo Panjani i seloVolinja – Kostajnica, kao i neposredno djelovanje po ciljevima na desnoj obali rijeke Une radionemogu}avanja prometa izme|u Bosanske Kostajnice i Bosanskog Novog. Za zrakoplovnupotporu odre|ena su dva protuoklopna helikoptera Mi-24. Zapovjedno mjesto bilo je uZagrebu, a istaknuta zapovjedna mjesta u Sisku i Sunji. Zapovjednik Zbornog podru~ja bioje general-bojnik Ivan Basarac.335

Privremeno okupirano podru~je Banovine branio je Banijski korpus SVK. Sjedi{te korpusabilo je u Glini. Sastojao se od: 24., 26. i 33. pje{a~ke brigade, 31. motorizirane brigade,odreda Caprag i Obljaj te 87. pozadinske baze. Zapovjednik korpusa bio je general-majorSlobodan Tarbuk.336

Zada}a korpusa bila je sprije~iti prodor HV-a na pravcima: Glinska Poljana – Glina, seloFarka{i} – Petrinja – Dvor i Sunja – Kostajnica – Dvor, slomiti napad i stvoriti uvjete zaofenzivna djelovanja, a potom nakon prestrojavanja snaga prije}i u protunapad, razbiti snageHV-a i na rijekama Kupi i Savi prije}i u obranu. Za potporu je odre|ena topni~ka skupinaGlavnog {taba SVK, 105. zrakoplovna brigada i Zrakoplovstvo Vojske Republike Srpske.337

Provedba operacije

U osloba|anje Gline 20. domobranska pukovnija HV-a krenula je 4. kolovoza premapredvi|enom planu. Nakon {to je uspje{no forsirala rijeku Kupu u selu Brki{evina nastavilaje prema Straì{}u i Gornjim Jamama. Zbog jakog srpskog otpora, pogibije i ranjavanja ve}egbroja pripadnika, napad je zaustavljen. Pukovnija se potom povukla u selo Slana, a u seluStankovac zadràla je mostobran.338 Ni{ta bolje nije pro{la ni 153. brigada HV-a na pravcuPokupsko – [i{inec – Brki{evina. Njezine dvije bojne pre{le su Kupu i vratile se na poloàjes kojih su krenule u napad. Na lijevoj obali Kupe ostala je jedna bojna u selu Gornja Bu~icana crti zaselci Boùri}i – Kauri}i.339 Iako Glina nije bila ozbiljno ugroèna, Glavni {tab SVKje kasno nave~er naredio zapovjedniku Korpusa specijalnih jedinica da s poligona Slunj dojutra u {ire podru~je grada prebaci 2. oklopnu brigadu i sprije~i brz prodor hrvatskih snagaprema Topuskom i Dvoru na Uni.340

101

335 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 8/95-0174, Ur. br. 1075-12/95-171 od 1. 8. 1995., Zapovijed za napad.336 HDA, RSK: Vojna po{ta 9136 Glina, Pov. br. 31-247 od 15. 11. 1994., Popuna po ratnoj formaciji; M.SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 233-239.337 VSA MORH: Direktiva za upotrebu Srpske vojske Krajine Op. br. 1 “GVOZD”, februar 1995.; M.SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 239.338 MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.339 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-04 od 4. 8. 1995., Izvje{}e za dan 4. 8. 1995.340 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 182.

Osloba|anje Petrinje bio je glavni cilj Zbornog podru~ja Zagreb u prvoj etapi operacije iza tu zada}u prikupljene su jake snage koje su trebale napraviti obuhvat i osloba|anje grada.Na zapadnom pravcu glavne snage 12. domobranske pukovnije u napadu preko KonjskeGlave zaustavljene su ispred minskih polja i minobaca~kom i topni~kom vatrom natjerane napovla~enje. Na desnom krilu pukovnija je do no}i uspjela ovladati ve}im dijelom @upi}brda.341 Glavne snage 2. gardijske brigade oslobodile su sela Sibi}, Goru, Graberje i dio selaStra{nik. Zbog pet poginulih pripadnika, me|u kojima je bio i zapovjednik jedne satnije,brigada je imala prolaznu krizu koja se odrazila u nepotpunom zauzimanju sela Stra{nik.342

Panike je bilo i na drugoj strani, u redovima 31. motorizirane brigade SVK koja jedovo|enjem poja~anja stabilizirala crtu, ~emu je pripomoglo smanjivanje hrvatskogpritiska.343

Glavnu zada}u na isto~nom pravcu napada na Petrinju imala je Takti~ka skupina 2 koja sesastojala od oja~ane bojne 2. gardijske brigade HV-a i manjih sastava 12. domobranskepukovnije HV-a, 5. protuoklopnog topni~ko-raketnog divizijuna i 31. inènjerijske bojne.Nakon topni~ke pripreme TS-2 je na pravcu od Mo{~enice prema Petrinji oslobodila zaselakKolonija ê{kog Sela i razbila srpske snage u tvornici Finel, nakon ~ega je uz velike gubitkezaustavljena u sredi{tu ê{kog Sela. Poginulo je {est gardista, me|u njima i zapovjednik 2.bojne 2. gardijske brigade pukovnik Predrag Matanovi}, teè je ranjeno 10 i lak{e 20 boraca.Dva tenka T-55 i jedno bojno vozilo pje{a{tva M-80 su uni{teni, jedan tenk T-55 s ure|ajemza razminiravanje se zaglavio, a jedno oklopno bojno vozilo je zarobljeno.344 Upu}enjempoja~anja Komanda 31. motorizirane brigade SVK je stabilizirala crtu.345

Pred sam po~etak operacije, no}u 3./4. kolovoza, 57. brigada HV-a imala je problema napolaznim poloàjima prilikom predaje istih 101. brigadi.346 Zbog toga je u obrani selaKomareva i sela Vu~jak zadràna cjelokupna brigadna pri~uva, kao i pri~uva 1. bojne. Nakontopni~ke pripreme dijelovi brigade krenuli su na pravcu Novo Selo – Mo{tanica u presijecanjeprometnice Petrinja – Kostajnica. Brigada je s dijelom snaga dostigla crtu iznad selaStra`benica i izbila na Bijelu cestu gdje su je zaustavila duboka minska polja. Po zapovijedizapovjednika Zbornog podru~ja brigada je poslala pomo} Drugoj takti~koj skupini pravcemod Bijele ceste do Slatine. U ovoj zada}i poginuo je zapovjednik brigade bojnik Stjepan Grgaci dozapovjednik 2. bojne, {to je naru{ilo moral i bojnu spremnost postrojbe.347 Djelovanje101. brigade bilo je neuspje{no jer nije potpuno preuzela crtu od 57. brigade i zbog jakogtopni~kog napada srpskih snaga. Pri napadu na pravcu od Blinjskog Kuta prematrigonometrijskoj to~ki Sokolovcu od vatre srpskog topni{tva poginulo je pet i ranjeno je

102

341 MORH, GSHV: VP 8252 , Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.342 MORH, GSHV: Zamjenik zapovjednika 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjimana glavnom smjeru napada; MORH, GSHV: VP 1112/10, Kl. SP 8/95-01/30, Ur. br. 1112-30/01-95-86 od 31.8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995.,Ra{~lamba b/d.343 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 234.344 MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS; MORH,GSHV: VP 1112/20 (2./2. gbr), Kl. SP 030-03/95-01/6, Ur. br. 1112-31/01-95-1 od 3. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.345 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 234.346 MORH, GSHV: VP 2123 , Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.347 MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba;MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-391 od 5. 8. 1995., Izvje{}e o uvidu ustanje u ZP Zagreb.

sedam boraca. Gubici i jaka topni~ka vatra nepovoljno su djelovali na moral i bojnuspremnost brigade koja je napravila pomak izme|u 200 i 500 metara.348

Na sunjskom dijelu boji{ta 17. domobranska pukovnija HV-a ujutro je napala poloàje 26.pje{a~ke brigade SVK u selima Vedro Polje, Novoselci, Staza, Strmen i na prometnici Strmen– Slovinci. Za napad prema Strmenu bila joj je pridodana satnija 151. brigade. Pukovnija nijeuspjela probiti srpsku crtu obrane i predve~er se vratila na polazni poloàj.349 Njezin neuspjehporemetio je djelovanje 151. brigade HV-a jer nisu stvoreni uvjeti za njezino uvo|enje u boj.Brigada je s jednom bojnom poku{ala napad na selo [a{, no zaustavljena je od srpskih snagana kanalu Sunje, pa se povukla na polazni poloàj.350 Glavnina 103. brigade HV-a napala jeselo Petrinjce s namjerom da izbije na crtu Drlja~a – êtvrtkovec. Brigada je dospjela doèljezni~ke pruge Sunja – Sisak, s koje se povukla zbog jake srpske vatre.351

Prvi dan operacije ZP Zagreb zavr{en je neuspje{no. Glavne snage Banijskog korpusa SVKna glavnom pravcu napada nisu razbijene, nije odsje~ena Petrinja, kao {to nisu razbijene nisrpske snage na pomo}nom pravcu Sunja – Mra~aj – Kostajnica i Pokupsko – Glina.352

Sveukupno djelovanje u osloba|anju Petrinje tijekom prvog dana operacije bilo je ispodo~ekivanog, samo je glavnina 2. gardijske brigade HV-a napravila pomak, {to je Glavni stoèrHV-a drào nedostatnim.353 Zbog takti~kog odstupanja od napadnog plana, nastala je krizana pravcu TS-2, usporeno je djelovanje glavnih snaga 2. gardijske brigade {to je odredilo ritamdjelovanja cjelokupnog Zbornog podru~ja. Da je u Zapovjedni{tvu ZP Zagreb dràno da jerazlog neuspjeha u podre|enima i nedovoljnom broju ljudstva vidi se iz povu~enih poteza.Od Glavnog stoèra HV-a zatraèna je mobilizacija 102. brigade HV-a te 1. i 21.domobranske pukovnije HV-a.354 Snage 2. gardijske brigade HV-a poja~ane su dijelom 1.bojne 149. brigade HV-a. Glavnina ove brigade i dalje je bila u {irem podru~ju Ivani} Gradau pripravnosti za uvo|enje u borbu.355

Drugog dana operacije, 5. kolovoza, u napad prema Glini uklju~en je dio 2. gardijskebrigade. Zajedni~kim djelovanjem s 20. domobranskom pukovnijom oslobo|eno je GlinskoNovo Selo. Dio snaga pukovnije i dalje je ostao u obrani u selima Slana i Glinska Poljana.356

Desni susjed, 153. brigada HV-a je i tre}u bojnu izvukla na lijevu obalu Kupe, pa je drugidan zavr{ila na istom mjestu na kojem je po~ela operaciju.357

O~ekivani pomak prema Petrinji nije napravljen ni 5. kolovoza. Na zapadnom pravcunapada 12. domobranska pukovnija u cijelosti je ovladala @upi} brdom s kojeg se spustila i

103

348 MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. GeneralStipeti} napominje da 101. brigada HV-a prvobitno nije bila planirana na tom pravcu, te da bi trebalo objasnitiza{to je dovedena na taj pravac. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.349 MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.350 MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapaànja o b/d.351 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.352 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.353 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 116 od 4. 8. 1995.354 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 76 od 4. 8. 1995.355 MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 803-02/95-06, Ur. br. 3006-07-95-56 od 4. 8. 1995., Dnevno operativnoizvje{}e; MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.356 MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d;MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.357 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-05 od 5. 8. 1995., Izvje{}e za dan 5. 8. 1995.

izme|u sela Gora i @upi} presjekla prometnicu Glina – Petrinja.358 Tijekom dana 2. gardijskabrigada HV-a je zauzela sela [anja, Vilusi, Pecki i pola sela Lu{~ani. U borbama je imalao{te}eno jedno oklopno vozilo.359 Na bokove brigade uvedena je 1. bojna 140. domobranskepukovnije, koja je do tada bila operativna pri~uva Zbornog podru~ja Zagreb.360

Dijelovi Druge takti~ke skupine ujutro su ponovili napad na ê{ko Selo. U napadu im jeuni{ten jedan tenk T-55, pa se postrojba vratila na poloàje s kojih je krenula u napad. Slijedioje srpski protunapad na Koloniju koji je odbijen uz pomo} specijalne postrojbe MUP-a,nakon ~ega je ponovljen napad prema ê{kom Selu radi vra}anja izgubljenog podru~ja. Uprotunapadu je poginulo i ranjeno vi{e boraca, uni{ten je jedan tenk T-55 i bojno vozilopje{a{tva 2. gardijske brigade. Daljnje djelovanje zaustavio je general Petar Stipeti}, koji jeprema zapovijedi predsjednika Republike dr. Franje Tu|mana imenovan zapovjednikomhrvatskih snaga na Banovini. General Stipeti} je zapovjedio prestrojavanje snaga 153. brigadei Glinske pukovnije te naredio uvo|enje 102. brigade na pravac prema Glini. Pad mraka inedostatak pri~uve Druge takti~ke skupine sprije~io je ostvarenje namjere. Na lijevom kriluDruge takti~ke skupine dva voda pje{a{tva 2. gardijske brigade i 12. domobranske pukovnijeHV-a napali su Lova~ku ku}u. U napadu je poginuo zapovjednik satnije iz 12. domobranskepukovnije {to je dovelo do prestanka napada i dijelom neorganiziranog povla~enja s togpodru~ja.361

Na pravcu isto~no od Petrinje snage 57. i 101. brigade HV-a ostale su na poloàjima odprethodnog dana,362 a 57. brigada je prijepodne oja~ana dovo|enjem 2. bojne 149. brigadeHV-a za ~uvanje bokova dostignute crte u zahvatu prometnice sela Komarevo – Blinja.363

Na sunjskom dijelu boji{ta, nakon neuspjeha u prvom danu operacije i prestrojavanjasnaga, 17. domobranska pukovnija je oko podne ponovno poku{ala probiti srpsku crtuobrane. Nakon topni~ke pripreme i uz potporu dva tenka 2. gardijske brigade napala je izauzela selo Strmen, a potom je ovladala prometnicom Strmen – selo Slovinci. Nave~er je diopukovnije bez uspjeha napao Vedro Polje.364 Manje uspjehe zabiljeìla je i 151. brigada. Onaje na pravcu Bobovac – most na rijeci Sunji predve~er stigla u selo Slovinci, a dijelom snagazapadno od istog sela ispred èljezni~ke pruge zaposjela je poloàj za produènje napada.365 Utoku dana po nalogu zapovjednika ZP Zagreb iz Popova~e je u sela Bobovac, Stremen i

104

358 MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.359 MORH, GSHV: Zamjenik zapovjednika 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjimana glavnom smjeru napada.360 MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 5. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br.1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e s ra{~lambe b/d.361 MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS. Premanekim izvorima snage TS-2 tijekom 5. kolovoza nisu “provodile napadne aktivnosti”. Domagoj BERNI], HrvojeBE[LI], Vladimir KRPAN, Katalog izlo`be “Pobjeda”: Povodom 10. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja”1995.-2005., Matica hrvatska Ogranak u Petrinji, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata OgranakPetrinja, Petrinja, 2005., 36; Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenojoperaciji “Oluja”.362 MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba;MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.363 MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 803-02/95-06, Ur. br. 3006-07-95-0927 od 5. 8. 1995., Dnevno operativnoizvje{}e.364 MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.365 MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapaànja o b/d.

Krate~ko premje{tena 145. brigada HV-a. Nave~er je brigada dobila zada}u za napad napravcu Seli{te Kostajni~ko kroz bojni raspored 151. brigade HV-a.366 Novi napad 103.brigada HV-a na op}em pravcu Sunja – Kostajnica zapo~ela je oko 17 sati. Do 22 sata uspjelaje zauzeti èljezni~ku postaju Sunja na ulazu u selo Drlja~e. Zbog spu{tanja no}i napad nijenastavljen.367

Napokon, 6. kolovoza Petrinja je oslobo|ena, a tada je glavnina Banijskog korpusa SVKbila u izvla~enju prema Dvoru na Uni. Nakon sna`ne topni~ke pripreme TS 2 je ujutrokrenula u napad, zauzela Martinovo vrelo i preko ê{kog Sela oko 7 sati izbila na ulaz uPetrinju.368 Sa zapadnog pravca u Petrinju je u{la 12. domobranska pukovnija, koja je nakonosloba|anja razmje{tena u gradu i okolici.369 U {irem podru~ju Petrinje 57. brigada je bezve}eg otpora oslobodila sela Stra`benicu i Blinju i do podne je postigla nadzor nadprometnicom Petrinja – Kostajnica.370 Za nadzor prometnice Komarevo – Letovanciangaìrana je 2. bojna 149. brigade.371

Nakon osloba|anja Petrinje i povla~enja srpskih snaga prema Dvoru na Uni, osloba|anjeGline postalo je pitanje sata, iako je srpski otpor napredovanju 20. domobranske pukovnijena pojedinim pravcima, kao kod sela Marinbrod, Prekopa i Ha|er bio jak.372 No, dijelovipukovnije nave~er su u{li u Glinu,373 a u Glinu je nave~er s postrojbama policije u{ao i dio153. brigade HV-a, koja je nakon dva dana neuspje{nih djelovanja, preko Pokupskog iHotnje preba~ena u podru~je sela Gora.374 Tu je dobila zapovijed da dijelom snaga pomognenapredovanje 20. domobranske pukovnije prema Glini.375 Dijelom snaga brigada je zaposjelacrtu Graberje – Novo Selo Glinsko – selo Brki}i radi napredovanja prema selu Maja s 2.gardijskom brigadom.376 Tijekom no}i 6./7. kolovoza Glina je oslobo|ena, a postrojbe 20.domobranske pukovnije preuzele su nadzor nad okolnim selima.377

105

366 MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba.367 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d. U ra{~lambiCIA-e navodi se da je ZP Zagreb 5. kolovoza jo{ uvijek te{ko i{lo protiv Banijskog korpusa SVK generala Tarbuka,ali da je pritisak HV-a po~eo Srbe iscrpljivati. Kao prvi slom SVK isti~e se gubitak Hrvatske Dubice, koju jeoslobodila 125. domobranska pukovnija, a potom se navodi pritisak HV-a iz podru~ja Sunje, koji je natjerao SVKna povla~enje prema Kostajnici, te proboj 5. korpusa ABiH iz biha}ke enklave prema @irovcu u rano jutro 5.kolovoza, koji je prisilio SVK na postavljanje svoje jedine pri~uvne snage – 33. pje{a~ke brigade, kao blokadu ovogputa prema korpusovoj pozadini. To se drì iznimno va`nim, jer bez te rezerve SVK nije bila sposobna zaustavititvrdokornu 2. gardijsku brigadu HV-a u razbijanju trupa 31. brigade SVK oko Petrinje. Balkan Battlegrounds: AMilitary History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 371.368 MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS.369 MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.370 MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995.371 MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.372 MORH, GSHV: Zapovjedni{tvo 20. dp od 6. 8. 1995., Bojno izvje{}e br. 06. 373 MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.374 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-06 od 6. 8. 1995., Operativno dnevnoizvje{}e.375 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-07 od 7. 8. 1995., Operativno dnevnoizvje{}e.376 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-06 od 6. 8. 1995., Operativno dnevnoizvje{}e.377 MORH, GSHV: Zap. 20. dp od 7. 8. 1995., Bojno izvje{}e br. 07.

Nakon osloba|anja Petrinje i u vrijeme osloba|anja Gline glavne snage Zbornog podru~jaZagreb angaìrane su za osloba|anje i ~i{}enje Banovine, napose gorskog masiva Zrinske gore.Glavnu ulogu obavila je 2. gardijska brigada nastupanjem u zahvatu prometnice Glina –Dvor na Uni. Glavnina brigade je do podne 6. kolovoza zauzela Gornju i Donju Ba~ugu. Naputu Petrinja – Jabukovac brigada se spojila s dijelom svojih snaga iz Druge takti~ke skupinenakon ~ega je nastavila prema Hrvatskom ûnti}u, Prnjavoru ûnti}kom i Jabukovcu. Dono}i brigada je oslobodila Veliki [u{njar i Majski Trtnik. Tijekom napredovanja skupina jeimala sukob sa srpskom za{titnicom koja je osiguravala izvla~enje svoje glavnine i civila premaGlini. Dio za{titnice je uni{ten, a ostatak se povukao za glavninom Banijskog korpusa. Drugagardijska brigada zano}ila je na crti Majski Trtnik – Banski Grabovac – Veliki [u{njari.378 UBanski Grabovac je predve~er stigla i bojna 140. domobranske pukovnije koja je zaposjelapoloàje u selima Vlahovi} i Veliki [u{njar.379 Druga takti~ka skupina je bez ve}eg naprezanjadospjela u Blinju, a do ve~eri je s dijelom 57. brigade HV-a ovladala i selom Umeti} u kojemuje organizirala obranu.380

Tijekom 6. kolovoza i snage na sunjskom pravcu po~ele su biljeìti uspjehe. Podru~jem odsela Drlja~e i Radonja Luke ovladala je 103. brigada HV-a. Brigada je prestrojila snage i uzslab otpor srpskih snaga u duìni od tri kilometra na dijelu izme|u sela Prevr{ac i Panjaniizbila na prometnicu Kostajnica – Petrinja.381 Snage 17. domobranske pukovnije i 151.brigade HV-a napredovale su osnovnim pravcem Slovinci – selo Timarci – Seli{te Kostajni~ko– selo Rosulje – Hrvatska Kostajnica. Na njihovom pravcu u popodnevnim satima uvedenaje oja~ana bojna 145. brigade HV-a. Oko podne, na cesti Dubica – Sunja 151. brigada HV-a je postigla dodir sa snagama Zbornog podru~ja Bjelovar. U ve~ernjim satima ove snage sustigle u Kostajnicu koju su oko podneva oslobodile snage Zbornog podru~ja Bjelovar. Nakontoga preuzele su osiguranje prometnica na oslobo|enom podru~ju.382

Ujutro 7. kolovoza 2. gardijska brigada HV-a krenula je pravcem Maja – Donji Klasni} –Donji @irovac – Dvor na Uni. Do kriànja u selu Januzi otpor su pruàle manje protivni~keskupine koje su razbijene u pokretu bez zaustavljanja postrojbe. U Januzima i u selu Grabnosrpske snage su organizirale obranu u ulozi za{titnice vojsci i civilima koji su se preko Velikogi Malog Obljaja izvla~ili iz Vojni}a i Vrginmosta. Brigada je blokirala podru~je s dijelom jednebojne, a glavninom snaga nastavila je pravcem Brezovo Polje – Donji @irovac. Napredovanjeje u podno`ju prijevoja Vratnik zaustavio vod srpskih tenkova iz Gornjeg @irovca, koji jedjelovao po Vratniku i vatrom nadzirao cestu za Donji @irovac. Brigada se utvrdila nadostignutoj crti i s dijelom snaga o~istila sela âvlovicu, Br|ane i Li~ine.383

106

378 MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjerunapada.379 MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 6. 8. 1995.; MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br.1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e.380 MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS.381 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba.382 MORH, GSHV: VP 8314 Sunja, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba;MORH, GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapaànja; MORH,GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba.383 MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjerunapada; MORH, GSHV: VP 1112/30, Kl. 8/95-01/32, Ur. br. 1112-32/01-95-175 od 4. 9. 1995., Ra{~lambab/d.

Gradi} Dvor na Uni bio je mjesto posljednjeg velikog boja na Banovini. Od 4. do 7.kolovoza domicilna 33. pje{a~ka brigada SVK sukobljavala se s postrojbama 5. korpusaABiH. Njezina najva`nija zada}a bila je odràvanje mostobrana na Uni za Republiku Srpskupreko kojeg je 5. kolovoza po~elo izvla~enje ljudstva iz dubine Banovine. Raspad brigadepo~eo je 6. kolovoza nakon {to su hrvatske snage oslobodile Petrinju i Kostajnicu. Tijekom 7.kolovoza brigada se povukla preko Une. Prema podacima srpske strane, istog su dananadomak Dvora izbile snage 13. pje{a~ke brigade SVK i civili s Korduna.384 Isto~no odDvora, u selu Rosulje, na prilazu Kostajnici s pravca Dubice napredovali su dijelovi 17.domobranske pukovnije, 145. i 151. brigade.385 U sredi{tu Dvora hrvatske snage sukobile suse s pripadnicima srpske vojske, izmije{anim s civilima koji su preko mosta prelazili u Bosnu.Prema srpskim izvorima, postrojbe HV-a sukobile su se s ostacima 13. pje{a~ke brigade SVKi prikupljenim ljudstvom drugih srpskih postrojbi, odnosno pje{a{tvom glinske 24. pje{a~kebrigade i {est tenkova 2. oklopne brigade Korpusa specijalnih jedinica koji su napali izBosanskog Novog i sela Vanji}i. Nakon no}ne borbe hrvatske snage odba~ene su na periferijumjesta i u selo Zamla~a, jer im manevar i prestrojavanje snaga u gradu nije bilo mogu}e. Uzto su srpske snage s okolnih brda dràle pod vatrom prilaznu prometnicu iz Kostajnice.Tijekom borbi trajalo je izvla~enje civila. Kolonu izbjeglica kod @irovca na kra}e je vrijemepresjekao 5. korpus ABiH. Nakon deblokade nastavljeno je izvla~enje civila i vojnika prekomosta na Uni. Zavr{eno je u kasnim ve~ernjim satima 9. kolovoza. Odmah potom u Dvor suu{le hrvatske snage i spojile se s dijelovima 5. korpusa ABiH.386

Dok su trajale borbe za Dvor 2. gardijska brigada je 8. kolovoza izbila na crtu Galija{i –Donji @irovac gdje se spojila s dijelom 505. brigade 5. korpusa ABiH. Njezina takti~kaskupina je presjekla prometnicu Glina – Obljaj – @irovac i izbila na crtu [ibine – Hajeti} –Donja Buzeta – Svra~ica.387 Dijelovi brigade su 10. kolovoza, nakon {to je operacija ve}slu`beno bila zavr{ena, pravcem Donji @irovac – Komora – Grmu{ani stigli bez borbi u Dvorna Uni.388 Sljede}eg dana dijelovi brigade su se preko Donjeg i Gornjeg Dobretina u seluIvanjska spojili s ABiH i tako prakti~no zavr{ili svoje sudjelovanje u operaciji.389 Tijekomnapredovanja bokove i zale|e 2. gardijske brigade osiguravale su povremeno snage 140.domobranske pukovnije, 12. domobranske pukovnije i 148. brigade HV-a. Dvije bojne 140.domobranske pukovnije su od 6. kolovoza do kraja operacije stalno bile podre|ene 2.gardijskoj brigadi na zada}ama drànja crte i osiguranja bokova.390

107

384 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219, 236.385 Prema podacima Obavje{tajnog odjela ZZP Zagreb u Dvor su izme|u 18 i 19 sati u{le 151. i 145. brigada HV-a. MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Obavje{tajni odsjek, Kl. 81/95-02/01, Ur. br. 1075-10/95-63 od 8. 8. 1995.386 MORH, GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d;MORH, GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba; MORH,GSHV: VP 3008, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapaànja; M. SEKULI], Knin jepao u Beogradu, 218-219, 227.387 MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjerunapada; MORH, GSHV: Zapovjednik TS od 12. 8. 1995., Izvje{}e o provedenim borbenim djelovanjima TS.388 MORH, GSHV: 2. gbr od 12. 8. 1995., Podaci o sprovedenim borbenim djelovanjima na glavnom smjerunapada.389 Isto.390 MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-01/49, Ur. br. 1106-02-95-2 od 5. 9. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV:ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba.

Nakon sudjelovanja u osloba|anju Petrinje, 12. domobranska pukovnija je angaìrana naosiguranju podru~ja u pravcu nastupanja 2. gardijske brigade HV-a. Tijekom 8. kolovozapukovnija je preba~ena u podru~je prijevoja Vratnik – selo @irovac i du` prometniceDragotina – Donji Klasni}. U dva sljede}a dana, pukovnija je izbila na dràvnu granicu nacrti Donji @irovac – Matijevi}i gdje je uspostavila kontakt sa snagama 5. korpusa ABiH.391

Ve}i dio operacije 148. brigada HV-a, bez jedne bojne, bila je u pri~uvi Glavnog stoèraHV-a. Dana 9. kolovoza dovedena je u podru~je sela Veliki [u{njar i Martinovi}i gdje je jednabojna podre|ena 2. gardijskoj brigadi u selu Donji Klasni}. Do 11. kolovoza angaìrana je na~i{}enju i pretresu sela Donji Klasni}, Kozaperovica i Gradac Mali nakon ~ega je povu~ena sBanovine i demobilizirana.392

Na zada}i pretresa Zrinske gore angaìrane su snage ve}ine postrojbi koje su sudjelovale uborbama za osloba|anje Petrinje i Kostajnice. Snage 57. brigade su preko Mo{tanice,Jabukovca i sela Mio~inovi}i 8. kolovoza prijepodne izbile na Zrinsku goru kod doma[amarice. Zbog zbjega na cesti @irovac – Dvor koji je imao oko 20 tisu}a ljudi, brigada jeprekinula napredovanje. Dan kasnije oslobodila je sela Rujevac i Be{linac, a 10. kolovoza jeizbila na dràvnu granicu pravcem Majdan – Kolabin Jarak – Makarova~a.393

Nakon prelaska prometnice Knezovljani – Kostajnica 101. brigada je angaìrana napretresu sjeveroisto~nih padina Zrinske gore. Do 19 sati 9. kolovoza dostigla je crtu Trgovi –Grmu{ani – Vanji}i, a dan kasnije crtu Ljubina – So~anica – Kotarani i spojila se s 5.korpusom ABiH u Kotaranima.394 Na pretresu Zrinske gore nekoliko dana bila je angaìranai 103. brigada. Nakon ~i{}enja isto~nog dijela Zrinske gore brigada je primila poloàj nadràvnoj granici na rijeci Uni od sela Zamla~a do Volinje.395

Nakon osloba|anja Dvora na Uni snage 17. domobranske pukovnije, 145. i 151. brigadeangaìrane su na pretresu terena, spajanju s postrojbama 5. korpusa ABiH i osiguranjudràvne granice na podru~ju op}ine Dvor na Uni.396

Druga skupina postrojbi: 153. brigada, 20. domobranska pukovnija, 102. brigada idijelovi 140. domobranske pukovnije angaìrane su u ~i{}enju {ireg podru~ja Gline, premaokruènom Korduna{kom korpusu i u pretresu Petrove gore. Od 11. kolovoza snage 153.brigade i 20. domobranske pukovnije bile su angaìrane na za{titi dràvne granice.397

Dana 10. kolovoza poslijepodne Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja Zagreb izvijestilo jeGlavni stoèr HV-a da su njegove snage “u potpunosti Š...š izvr{ile svoju zada}u i izbile na

108

391 MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.392 MORH, GSHV: VP 3005, Kl. SP 81/95-01, Ur. br. 3005-01/1-95-80 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.393 MORH, GSHV: VP 3099, Kl. 119-01/95-01, Ur. br. 3099-01/95-092/1 od 13. 8. 1995., Ra{~lamba.394 MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d u operaciji“Oluja”.395 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.396 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH,GSHV: VP 8314, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 8314-01/01-2-95-184 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,GSHV: VP 3002, Kl. 030-01/95-01, Ur. br. 3002-01/95-1451 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba.397 MORH, GSHV: Ratni dnevnik 140. dp od 8. 8. 1995.; MORH, GSHV: ZM 102. brigade D HV, Kl. 8/95-01/36, Ur. br. 2124-03/1-95-21 od 17. 8. 1995., Ra{~lambe b/d; MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3,Ur. br. 1075-12/95-213 od 22. 8. 1995., Ra{~lamba; MORH, GSHV: VP 8259, Kl. 81/95-01/08, Ur. br. 8259-01/95-40 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.

dràvnu granicu RH”.398 Sljede}eg dana preuzeti su poloàji i od 1. gardijske brigade.399 Dankasnije po~ela je dvodnevna akcija ~i{}enja Zrinske gore od zaostalih dijelova SVK.400 Diosnaga Zbornog podru~ja bio je angaìran na ~i{}enju podru~ja uz dràvnu granicu i naosiguranju oslobo|enog podru~ja.401 Zajedno sa snagama Zbornog podru~ja Karlovac do 14.kolovoza trajala je blokada Petrove gore koju su pretresale snage specijalne policije MUP-aRH.402 Nakon provedenog ~i{}enja s 13. kolovozom dio ratnih postrojba po~eo je napu{tatidoju~era{nje bojno polje i vra}ati se u mati~na mjesta, gdje je slijedio sve~ani do~ek idemobilizacija.403

109

398 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-139 od 10. 8. 1995.,Izvje{}e.399 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-464 od 11. 8. 1995., Zapovijed.400 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, NZpM-2 Dvor, Kl. 8/95-01/12, Ur. br. 1075-NZpM-2/95-11 od 12. 8. 1995.,Zapovijed.401 MORH, GSHV: VP 3010, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 3010-01/95-014 od 12. 8. 1995., Operativno dnevnoizvje{}e; MORH, GSHV: VP 8252, Kl. 81/05-95/02, Ur. br. 8258-06/95-60 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d;MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur. br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995.402 MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba.403 MORH, GSHV: VP 2125, Kl. 8/95-01/95, Ur. br. 2125-02-95-66 od 1. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH,GSHV: VP 3002, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 3002-01-90/95-64 od 12. 8. 1995., Dnevno izvje{}e; MORH, GSHV:ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-189 od 13. 8. 1995. Zapovijed; MORH,GSHV: VP 3002, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 3002-01-90/95-67 od 14. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: ZZPZagreb, Kl. 801-02/95-02/76, Ur. br. 1075-11/95-2 od 13. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: VP 3008, Kl.818-01/95-01, Ur. br. 3008-01/95-559 od 4. 8. 1995., Zapaànja; MORH, GSHV: VP 2123, Kl. 8/95-01, Ur.br. 2123-02/2-95-733/2 od 6. 9. 1995., Ra{~lamba b/d; MORH, GSHV: VP 3006, Kl. 8/95-01/4, Ur. br. 3006-07-95-1059-01 od 4. 9. 1995., Ra{~lamba b/d.

Hrvatski vojnici (gardisti) u Budi~ini

Zaklju~ak

Po svom mjestu na rati{tu, Zborno podru~je Zagreb imalo je posebno mjesto u Hrvatskojvojsci. Bilo je ve}e i ja~e od ostalih zbornih podru~ja. Zbog brojnosti je dio njegovih snagapridodan drugim zbornim podru~jima. Samo je po ratnom planu bilo oja~ano s nekolikopostrojbi Glavnog stoèra HV-a, od kojih je osobit zna~aj imala 81. gardijska bojna.Me|utim, ova postrojba, kao jo{ neka poja~anja, nisu realizirana. To je dovelo do promjeneplana i uvo|enja snaga ZP Bjelovar na pravac Jasenovac – Hrvatska Kostajnica kaokompenzacije za nerealizirana poja~anja.

Uspjeh ZP Zagreb u Oluji bio je ispod o~ekivanja, no krivnja za to, ~ini se, nije bila samou nerealiziranim oja~anjima. Ve} prvog dana operacije dijelovi 2. gardijske brigade zapeli suu napadu na Petrinju. Zastoj ove brigade nepovoljno je odredio daljnji tijek operacijecjelokupnog Zbornog podru~ja.404 Kriza je bila tolika da je osobno predsjednik Republikemorao intervenirati i postaviti novog zapovjednika hrvatskih snaga na Banovini. U izvje{}ukoje je na~elnik Glavnog stoèra HV-a poslao predsjedniku Republike kaè se da “je uproboju obrane na smjeru Sisak – Petrinja krivim prosudbama i odlukama krivih oblikamanevra zapovjednika Zbornog podru~ja do{lo do nepotrebnih gubitaka i naru{avanjamorala. Novoostvareni uspjeh po dolasku i odlukama generala Stipeti}a nije u cijelostiiskori{ten jer je zastoj od dva dana omogu}io izvla~enje znatnijeg dijela borbene tehnike 39.banijskog korpusa i Korpusa specijalnih snaga SVK.”405

U cjelini, ZP Zagreb je, uz po~etne probleme, ostvarilo dodijeljenu zada}u. U Oluji jevjerojatno bilo najslabiji operativni sastav HV-a.406 Slabo i nekoordinirano zapovijedanjeobiljeìlo je i drugu stranu, Banijski korpus SVK. Zbog hrvatskih propusta u borbama okoPetrinje op}i dojam vrijednosti toga korpusa, odnosno njegove 31. motorizirane brigade, ve}ije nego {to je objektivno bio.407 Zborno podru~je Zagreb u operaciji je imalo 80 poginulih,380 ranjenih i 16 nestalih pripadnika.408

110

404 CIA-ini analiti~ari uzrok problema HV-a u napadu na Petrinju 4. kolovoza vide u odluci zapovjednika ZPZagreb da 2. gardijska brigada izravno napadne grad, umjesto da ga prema planu napada zaobi|e i okruì.Posljedica ove odluke bilo je izbacivanje iz stroja nekoliko tenkova HV-a na prilazima Petrinji od strane 31.pje{a~ke brigade SVK, koja je tako sprije~ila i napredovanje pje{a{tva. Amerikanci drè da je slabo napredovao inaknadni udar prema Kostajnici, te da je bolji posao napravila tek 125. domobranska pukovnija u prodoru premaHrvatskoj Dubici uz rijeku Unu. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 370.405 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.406 General Stipeti} ne slaè se s ovom ocjenom prije nego {to se naprave cjelokupna istraìvanja potrebna za takvuocjenu. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji“Oluja”; General Tus drì da prilikom ocjenjivanja djelovanja ZP Zagreb u “Oluji” treba uzeti u obzir da su gre{kenapravljene u prvom danu nadokna|ene drugi dan i da se nisu odrazile na tijek operacije, odnosno da nisu utjecalena njezin ishod, jer je na kraju drugoga dana situacija tekla prema planu i na Banovini. HMDCDR: Recenzijagenerala Antona Tusa za tekst o vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.407 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 239-240.408 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba.

Okruènje i predaja Korduna{kog korpusa

Dana 5. kolovoza predve~er glavnina Korduna{kog korpusa, s dijelom srpskogstanovni{tva Korduna, bila je u poluokruènju hrvatskih snaga. Prometnica prema Lici bila jepresje~ena, a prometnica koja je kroz Glinu vodila prema Dvoru na Uni mogla je biti lakougroèna. General Mile Novakovi}, zapovjednik srpskih snaga na Kordunu i Banovini,naredio je Komandi Korduna{kog korpusa da skrati obranu i istu postavi na desnoj obaliKorane, od Skrada do Trì}a. Koordinacioni odbor Korduna, koji je od 4. kolovoza zasjedaoi vodio djelovanja iz nadle`nosti vlasti i dràve, donio je odluku o evakuiranju stanovni{tvapravcem Vojni} – Vrginmost – Glina – Dvor, jer je prijetila opasnost da hrvatske snage u|uu Glinu i presjeku prometnicu. Za{tita Gline planirana je dovo|enjem u Vidu{evac 2.oklopne brigade Korpusa specijalnih jedinica i jedne ~ete 19. pje{a~ke brigade. Naredbu jeprovela samo ~eta 19. brigade, dok je Oklopna brigada krenula prema Dvoru na Uni.Tijekom toga dana u podru~ju Rakovice i Plitvica hrvatske i bo{nja~ke snage potpuno surazdvojile Korduna{ki od Li~kog korpusa SVK. Krajem dana, 6. kolovoza, hrvatske snage u{lesu u Glinu, pa je glavnina Korduna{kog korpusa s oko 35.000 civila ostala okruèna na {irempodru~ju Topuskog. Komanda korpusa zatraìla je za{titu snaga UNCRO-a.409

Prema Korpusu je Glavni stoèr HV-a namjeravao poslati 1. gardijsku brigadu. Brigadi je6. kolovoza poslijepodne dana zada}a da se pripremi za napad na pravcu Cetingrad – Johovo–Vojni} s ciljem razbijanja srpskih snaga, osloba|anja Vojni}a i nastupanja prema Topuskomgdje prelazi u djelatnu obranu.410 Napadne namjere prema srpskim snagama na~elnikGlavnog stoèra HV-a zaustavio je iza pono}i 6./7. kolovoza kad je zapovjedio hrvatskimsnagama da u 6 sati uspostave prekid vatre u podru~ju Vojni} – Vrginmost – Glina –Kostajnica – Dvor na Uni. Na temelju kontakata s predstavnicima UNCRO-a vladalo jemi{ljenje da je predaja srpskih snaga na Banovini gotova stvar. Prema izvorima, Zbornopodru~je Zagreb dobilo je zapovijed da pripremi postrojbu ja~ine brigade te s njom do 7 satiu pratnji UNCRO-a zaposjedne Dvor na Uni i dozvoli prijelaz preko mosta u Bosnu iHercegovinu samo nenaoruànim osobama, a oficirima i podoficirima s pi{toljima. Sve ostalooru`je i vojna oprema u nazo~nosti UNCRO-a trebalo je biti predano HV-u.411

Brzo se pokazalo da od ovakvog “scenarija” ne}e biti ni{ta. Srpska strana “nije ispo{tovalauvjete dogovorene u svezi prekida djelovanja na podru~ju Banovine i predaje naoruànja ivojne opreme”, pa je na~elnik Glavnog stoèra HV-a prijepodne 7. kolovoza povukaozapovijed o prekidu vatre i zapovjedio nastavak djelovanja radi “razbijanja neprijatelja napodru~ju Banovine i izbijanja na dràvnu granicu Republike Hrvatske sukladno ranije datimzapovjedima”. U zapovijedi je upozoreno na pridràvanje i po{tivanje odredbi @enevskekonvencije prema zarobljenicima i civilima. Za provo|enje zada}e bili su odgovornizapovjednici ZP Karlovac i Bjelovar kao i general Stipeti}.412 Hrvatske snage bile su spremnena pregovore samo u slu~aju bezuvjetne predaje.413 No, bojna djelovanja hrvatskih snaga suprekinuta iza podne 8. kolovoza, na temelju zapovijedi predsjednika Republike Hrvatske dr.

111

409 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 216-217.410 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995., Zapovijed.411 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-420 od 7. 8. 1995., Zapovijed.General Stipeti} napominje da nikada nije dobio takvu zapovijed, a da je u dogovorima inzistirano na predajicjelokupnog naoruànja poraènoga protivnika. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZPZagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.

Franje Tu|mana.414 Ubrzo potom dobivena je vijest da Korduna{ki korpus SVK pristaje nabezuvjetnu predaju i da general HV-a Petar Stipeti} “vr{i tehni~ke pripreme za predaju”.415

U 13.20 sati u Zapovjedni{tvu Ukrajinskog bataljuna u Glini, u nazo~nosti predstavnikaUNCRO-a po~eli su dogovori o predaji korpusa, a do potpisivanja predaje je do{lo oko 14sati kod hotela “Briuni” prije ulaza u Topusko. Hrvatsku je zastupao general Petar Stipeti}, asrpsku stranu pukovnik êdo Bulat i ministar unutarnjih poslova RSK To{o Paji}.416 Istogadana nave~er u Glini je odràn drugi sastanak na kojem su konkretizirane obveze obiju stranai precizirani detalji predaje.417 Dogovoreno je da }e korpus 9. kolovoza predati kompletnonaoruànje i opremu, no ~asnicima poraène vojske ipak je ostavljeno osobno naoruànje,radi odràvanja reda u svojim redovima. Izvla~enje ljudstva dogovoreno je pravcima Topusko– Glina – Sisak – autocesta Lipovac. Hrvatske vlasti bile su obvezne osigurati im neometan isiguran prolaz.418

Predaja korpusa zavr{ena je 8. kolovoza, a prikupljanje oru`ja zapo~elo je 9. kolovoza u 8sati.419 Nestegovnim pona{anjem predaju su ometali pojedini pripadnici HV-a u Topuskom,no to je ubrzo onemogu}eno.420 Nakon predaje korpusa, postrojbe Vojne policije u suradnjis civilnom policijom MUP-a Republike Hrvatske osiguravale su pravac kretanja pripadnikakorpusa i stanovnika prometnicom Topusko – Glina – Petrinja – Sisak – Popova~a – autocestaLipovac u vremenu od 15 sati 9. kolovoza do 16.15 sati 12. kolovoza. Skupina je brojala 16kolona s 1600 osobnih vozila, 129 teretnih vozila, 30 autobusa, 1436 traktora i oko 13.000osoba. Na kolonu je u Sisku dva puta bacano kamenje, a prema sadràju ra{~lambe jedanpripadnik HV-a uporabio je oru`je, pri ~emu nije bilo posljedica.421

112

412 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-421 od 7. 8. 1995. u 11,05 sati,Zapovijed. Suprotno sadràju izvora general Stpeti} navodi da nije upoznat s tom zapovijedi i drì da ju je mogaoprimiti general Basarac. HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenojoperaciji “Oluja”.413 MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 347 od 8. 8. 1995. Sli~no kao i kod prethodnezapovijedi, general Stipeti} tvrdi da takva zapovijed njemu nikad nije do{la. HMDCDR: Primjedbe generala PetraStipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.414 MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 350 od 8. 8. 1995.415 MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 353 od 8. 8. 1995.416 MORH, GSHV: Zapisnik o predaji 21. kordunskog korpusa od 8. 8. 1995.417 MORH, GSHV: Zapisnik sa sastanka predstavnika Hrvatske vojske i civilnih vlasti s predstavnicima 21.kordunskog korpusa uz nazo~nost predstavnika UNCRO-a, EM i UNHCR-a od 8. 8. 1995.418 MORH, GSHV: Sporazum o predaji 21. korpusa od 8. 8. 1995.419 U ratnom dnevniku zapisano je da je predaja po~ela 9. kolovoza u 9,20 sati, te da je trajala i sljede}eg dana.MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 371 od 9. 8. 1995.; MORH, GSHV: Glavni stoèrOS RH, Ratni dnevnik, bilj. 399 od 10. 8. 1995.420 MORH, GSHV: Glavni stoèr OS RH, Ratni dnevnik, bilj. 399 od 10. 8. 1995.421 MORH, GSHV: Uprava Vojne policije, Kl. SP-80-01/95-158, Ur. br. 512-19-01-95-632 od 16. 9. 1995.,Ra{~lamba.

113

Zapovjednik 21. kordunskog korpusa tzv. Srpske vojske Krajine (SVK) pukovnik êdo Bulat potpisuje predajuHrvatskoj vojsci, 8. kolovoza 1995.

Potpisi na “Sporazumu o predaji 21. korpusa”

114

Hrvatska vojska probija se prema Dubici, 4. kolovoza 1995. (autor fotografija: @eljko Ga{parovi})

ZBORNO PODRU^JE BJELOVAR

Nakon uspje{nog sudjelovanja u operaciji Bljesak Zborno podru~je Bjelovar zaduènoje za obranu dràvne granice Republike Hrvatske na rijekama Una i Sava. Posljednjaod zapovijedi za obranu napisana je sredinom srpnja 1995. godine.422 Zada}a obrane

bila je aktualna do 2. kolovoza kada je na~elnik Glavnog stoèra HV-a izdao usmenuzapovijed o anga`manu Zbornog podru~ja Bjelovar na osloba|anju Banovine u operacijiOluja.423 Za provedbu zada}e ZP Bjelovar je oja~ano sa 121. domobranskom pukovnijom izZP Osijek, 125. domobranskom pukovnijom i divizijunom 202. topni~ko-raketne brigadePZO iz sastava ZP Zagreb. Zada}a je bila da se uz jaku topni~ku potporu nasilno prije|e rijekaSava i razbije protivnik na desnoj obali, nastavi napredovanje glavnim snagama pravcemJasenovac – Dubica, a pomo}nim pravcem Orahova – Dubica oslobodi Dubica i izbije naprometnicu Dubica – Sunja. Nakon toga trebalo je uvesti operativnu pri~uvu i nastaviti napaddolinom rijeke Une na pravcu Dubica – Kostajnica i Dubica – Sunja do spajanja sa snagamaZP Zagreb. U prvoj etapi napada, na forsiranju Save angaìrane su snage 125. domobranskepukovnije HV-a, glavnina 52. domobranske pukovnije i 34. inènjerijska bojna HV-a. Udrugoj fazi napada planirano je uvo|enje u boj borbene skupine 24. domobranske pukovnijei bojne 52. domobranske pukovnije. Zada}a 121. domobranske pukovnije bila je organiziratiupornu i odsudnu obranu dràvne granice od u{}a kanala Mali Strug u rijeku Savu do Davora.Jedna bojna trebala je biti u pri~uvi za izvr{enje drugih bojevih zada}a.

Za topni~ku potporu formirana je topni~ka skupina od topni{tva 18. topni~kog divizijunai bitnice haubica 105 mm 121. domobranske pukovnije. Skupina je razmje{tena na podru~juPlesmo – Su{ije – Orahovo polje sa zadatkom neutraliziranja protivni~kog topni{tva, ìve silei paljbenih sredstava. Protuoklopni boj bio je zada}a ustrojbenih dijelova angaìranih snaga.Za protuzra~nu obranu zaduèn je divizijun 202. topni~ko-raketne brigade PZO i vodovaPZO u domobranskim pukovnijama. Inènjerijsko osiguranje bila je zada}a svih postrojbi, anapose 34. inènjerijske bojne, s teì{tem na osiguranju kretanja, zaprje~ivanju i utvr|ivanjudràvne granice. Zapovjedno mjesto ZP Bjelovar bilo je u Bjelovaru, a Istaknuto zapovjednomjesto u Novskoj. Zapovjednik Zbornog podru~ja bio je general-bojnik Luka Dànko.424

Protivnik ZP Bjelovar na Banovini bila je glavnina 26. pje{a~ke brigade Banijskog korpusaSVK, a na podru~ju Bosne i Hercegovine 11. dubi~ka brigada Vojske Republike Srpske kojaje, prema obe}anju njezinog zapovjednika, pred operaciju trebala pruìti pomo} u ja~ini jedne~ete na pravcu Dubica – Rosulje.425

115

422 MORH, GSHV, ZZP Bjelovar, Bjelovar, 14. srpnja 1995. – Operativna zapovijed za obranu.423 MORH, GSHV: Zap. ZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena.424 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1053 od 2. 8. 1995., Operativnazapovijed.425 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 236-237.

Provedba

Nakon prijema zapovijedi za operaciju Zapovjedni{tvo ZP Bjelovar i podre|ene postrojbeimali su svega 30 sati za pripremu djelovanja. Provedena je mobilizacija i domobilizacijapostrojbi koje su tijekom ve~ernjih sati 3. kolovoza po~ele dovo|enje u o~ekivano podru~je.426

U 3 sata ujutro 4. kolovoza sve postrojbe predvi|ene za uporabu u prvom i drugom postrojubile su spremne za izvr{enje dobivenih zada}a.427 U 5.30 sati, nakon dobivenog signala, po~elaje topni~ka priprema po prednjem kraju i dubini srpske obrane, a postrojbe su prema planukrenule u provedbu zada}e.428

Dvije bojne 125. domobranske pukovnije HV-a uspje{no su forsirale rijeku Savu kod selaKrapje i Klenov Bok kod Jasenovca, te nastavile napad na pravcima selo Vi{njica – selo U{tica– selo Tanac – Dubica i selo Predore – selo Donji Cerovljani – Dubica. Kod sela Vi{njicesrpske snage su na kra}e vrijeme zadràle dio pukovnije. Nakon slamanja srpskog otporapukovnija je oslobodila sela Vi{njicu, Predore, U{ticu i Tanac. Na taj je na~in omogu}enouvo|enje u borbu drugog bojnog postroja, satnije 125. domobranske pukovnije, bojne 52.domobranske pukovnije, 265. izvidni~ko-diverzantske satnije, a kasnije i borbene skupine 24.domobranske pukovnije. Potom su dijelovi 125. domobranske pukovnije do ve~eri izbili dosela Donji Cerovljani i èljezni~ke pruge, gdje su zaustavljeni i pre{li u obranu.429

Zada}a 52. domobranske pukovnije bila je da veè za sebe dio snaga Vojske RepublikeSrpske i s jednom bojnom bude u pri~uvi ZP Bjelovar. Izvidni~ki vod pukovnije pre{ao jerijeku Savu u podru~ju Mala Ciperna, presjekao prometnicu selo Orahova – BosanskaDubica i omogu}io uvo|enje dvije satnije pje{a{tva na pravac prema selu Orahova. Nakonpresijecanja prometnice Bosanska Gradi{ka – Orahova – Bosanska Dubica ove snage su sepovukle na teritorij Republike Hrvatske.430 Prema ocjeni Zapovjedni{tva ZP Bjelovar tim jemanevrom skrenuta “pozornost neprijatelja i onemogu}eno mu je odre|ivanje teì{tanapadaja na{ih snaga”.431 Na podru~ju Banovine, nakon {to je 125. domobranska pukovnijastavila pod nadzor sela U{ticu i Vi{njicu, na pravac Tanac – Hrvatska Dubica u boj je oko 16sati uvedena bojna 52. domobranske pukovnije s 265. izvidni~ko-diverzantskom satnijom.Do 21 sat ove snage zaposjele su objekte Jelas i @eljezaru isto~no od Donjih Cerovljana.432

U prvoj fazi operacije bojna skupina 24. domobranske pukovnije bila je pri~uva ZP-uBjelovar, a u drugoj je trebala osigurati lijevi bok 52. domobranske pukovnije u napadu napravcu Jasenovac – Hrvatska Dubica. Skupina je oko 19,30 sati iz Jasenovca uvedena u bojna pravcu sela Tanac, a oko 21 sat postigla je dodir s bojnom 52. domobranske pukovnije izano}ila uz prometnicu Tanac – Crne Grede.433

116

426 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-02, Ur. br. 1077-04-95-1072 od 3. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena izvr{enja napadneoperacije “Oluja”.427 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-510 od 4. 8. 1995.428 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-512 od 4. 8. 1995.429 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-518 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-520 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZPBjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.430 MORH, GSHV: VP 8222 Daruvar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 8222-02/2-95-19 od 11. 8. 1995., Izvje{}e. 431 MORH, GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.432 Isto; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.433 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04/95-526 od 4. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,GSHV: VP 2147, Kl. 8/95-01/140, Ur. br. 2147-01-95-39/1 od 14. 8. 1995., Ra{~lamba.

Prvi dan operacije ZP Bjelovar okon~alo je dojmljivo. To je nesumnjivo bio razlog da upono} 4./5. kolovoza od Glavnog stoèra HV-a dobije zapovijed da sljede}eg dana oslobodiHrvatsku Dubicu i “energi~nim napadom u zahvatu doline rijeke Une i komunikacije:Dubica – Rausovac” potpomogne napad ZP Zagreb na pravcu Sunja – Kostajnica.434 Ve} jetada bilo jasno da je zbog zastoja ZP Zagreb, pravac Jasenovac – Dubica – Kostajnica nakojem su napadale snage ZP Bjelovar postao teì{ni pravac djelovanja hrvatskih snaga naBanovini.435

Protivnik se tijekom no}i 4./5. kolovoza – “potisnut sna`nom topni~kom paljbom” – izHrvatske Dubice povukao s civilima preko rijeke Une u Bosansku Dubicu. U prazan inebranjen grad sa sjeveroistoka je u{la bojna 52. domobranske pukovnije i bojna skupina 24.domobranske pukovnije, a sa sjevera snage 125. domobranske pukovnije. Bojna 52.domobranske pukovnije i bojna skupina 24. domobranske pukovnije nastavile su napad, aosiguranje i obranu Dubice i dràvne granice na rijeci Uni preuzela je 125. domobranskapukovnija HV-a.436

Bojna 52. domobranske pukovnije HV-a nastavila je napad na pravcu Dubica – @ivaja –[a{, gdje je planirano spajanje sa snagama ZP Zagreb. Do spajanja nije do{lo, a bojna jenave~er ve~er stigla do ulaza u selo [a{.437

Bojna skupina 24. domobranske pukovnije nastavila je napad pravcem Dubica – Rusovaci Dubica – Kostajnica. Skupina je stigla do sela Ba}in gdje je nai{la na jak otpor, kao i vatrus bosanskohercegova~ke strane, pa “uzvra}a paljbom, ali u nemogu}nosti daljnjegnapredovanja utvr|uje dostignute poloàje”.438

Zastoj u napadu na pravcu Dubica – Ba}in – Kostajnica bio je razlog za odlukuZapovjedni{tva Zbornog podru~ja Bjelovar o anga`manu jedne bojne i izvidni~kog voda 121.domobranske pukovnije HV-a za osloba|anje Kostajnice. Ove snage su poslijepodne spodru~ja Nove Gradi{ke dovedene u {ire podru~je Hrvatske Dubice gdje su razmje{tene naodmor.439

Dnevna zada}a ZP Bjelovar 6. kolovoza bila je Hrvatska Kostajnica. Teì{nu zada}u imalaje oja~ana bojna 121. domobranske pukovnije na pravcima: Rosulja – âire – Kostajnica iKalu|er – Tadi} Kosa – Kostajnica. Nakon osloba|anja sela Slabinje bojna je uz borbuoslobodila i selo âire, da bi oko 17 sati uz “slab ali konstantan otpor zaostalih” srpskih snagau{la u Kostajnicu.440

117

434 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed.435 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.436 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95- od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.437 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95- od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-534 od 5. 8. 1995., Izvje{}e.438 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-532 od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH,GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.439 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 818-01/95-01, Ur. br. 1077-05-95-435 od 5. 8. 1995., Dnevno izvje{}e;MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.440 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-547 od 6. 8. 1995.,Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-550 od 6. 8. 1995.,Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.

Iza bojne 121. domobranske pukovnije kretala se bojna skupina 24. domobranskepukovnije koja je po mjeri napredovanja zaposjedala i osiguravala dràvnu granicu odHrvatske Dubice do [upljeg Kamena.441

Oko podne 6. kolovoza kod èljezni~ke postaje Slovinci dijelovi 52. domobranskepukovnije spojili su se s postrojbama ZP Zagreb. Nakon spajanja bojna je nastavila napadpravcem Slovinci – Rau{ovac – Seli{te – Kostajnica, s ciljem osloba|anja Kostajnice iosiguranja dràvne granice na rijeci Uni. Bojna je poslijepodne stavila pod nadzor sela Utolicui Rausovac i spojila se sa snagama ZP Zagreb u Seli{tu Kostajni~kom. Nave~er je u{la uKostajnicu i u istoj preno}ila.442

Osloba|anjem Kostajnice ZP Bjelovar zavr{ilo je napadni dio operacije i pred njim je bilazada}a utvr|ivanja dostignute crte i osiguranja dràvne granice, kao i ~i{}enje oslobo|enihpodru~ja izme|u rijeke Save i Une. U trodnevnim djelovanjima Zborno podru~je Bjelovarimalo je 7 poginulih, 17 teè i 15 lak{e ranjenih pripadnika.443 Nakon izvr{enja napadnezada}e ZP Bjelovar primilo je osiguranje dràvne granice sa 125. domobranskom pukovnijomu pojasu selo U{tica – Dubica; bojnom skupinom 24. domobranske pukovnije u pojasuDubica – âire; bojnom 121. domobranske pukovnije u pojasu âire – Rosulja, dok je 52.domobranska pukovnija iz Kostajnice izvu~ena u {ire podru~je sela [a{ – @ivaja gdje jestavljena u operativnu pri~uvu ZP Bjelovar.444

Zaklju~ak

Pri provedbi operacije Oluja prvotno se nije ra~unalo na Zborno podru~je Bjelovar. Onoje nakon operacije Bljesak bilo zaduèno za organizaciju sustava obrane dràvne granice narijeci Savi. Zada}u za Oluju ZP je dobilo 2. kolovoza, {to nije bilo dostatno za pripremusnaga, pa se u provedbu krenulo s visokim stupnjem rizika. Preduvjet za provedbu zada}ebio je nasilan prijelaz rijeke {to je zada}i Zbornog podru~ja davalo posebnu teìnu. Usprkostome, 125. domobranska pukovnija HV-a uspje{no je pre{la Savu. “Forsiranje rijekeizvedeno je van svih pravila, uporabom malog broja desantnih sredstava.” To je bio najteìdio zada}e nakon kojeg je Zborno podru~je, uz problem otkrivenih bokova, u tri danaprodrlo 43 km u dubinu protivnika. S obzirom da je u operaciju uvedeno “5 do 12” i da jeod pomo}ne snage odigralo gotovo glavnu ulogu na Banovini moè se re}i da je Zbornopodru~je Bjelovar jedan od najve}ih junaka operacije Oluja. U operaciji je poginulo 8, aranjena su 42 pripadnika HV-a.445

118

441 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.442 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-558 od 6. 8. 1995.,Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.443 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZPM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-558 od 6. 8. 1995.,Izvje{}e.444 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-02, Ur. br. 1077-04-95-564 od 7. 8. 1995.,Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.445 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, Kl. 80.01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-1285 od 13. 9. 1995., Ocjena.

ZRAKOPLOVSTVO U OLUJI

Osnovna zada}a HRZ-a u napadnoj operaciji bila je: protuzra~na obrana teritorija steì{tem na prostoru Zagreb – Karlovac – Sisak – Kutina, zrakoplovna potporasnagama zbornih podru~ja, izvidni~ko djelovanje i prevoènje zra~nim putem

kopnenih snaga i ranjenika.446 U operaciji je angaìrano cjelokupno zrakoplovstvo: 17borbenih zrakoplova, pet borbenih helikoptera, devet transportnih helikoptera, tritransportna zrakoplova, jedan zrakoplov An-2 i helikopter Mi-24 za elektronsko-termovizijska djelovanja. Snage su bile razmje{tene u zra~nim bazama Pleso, Pula, Divulje,Lu~ko i heliodromima Sinj i Poèga. Pra}enje stanja u zra~nom prostoru bila je zada}a snagaZMIN-a s teì{tem na motrenju sektora: Kutina – Oku~ani – Banja Luka; Zagreb – Kup~ina– Vrginmost – Udbina; Valtura – Crna Punta – Udbina i Zemunik – Bru{ka – Oto~ac –Udbina.447

Provedba

Prva bojna zada}a HRZ-a u operaciji bio je udar iz zraka po utvr|enim srpskim objektimato~no u 6 sati 4. kolovoza.448 U napadima prvog dana operacije HRZ je, prema svojoj ocjeni,izbacio iz uporabe radio-relejni ~vor ]elavac i o{tetio radio-relejni ~vor Magav~evac, uni{tiozapovjedno mjesto 18. pje{a~ke brigade Li~kog korpusa SVK u Buni}u, uni{tio zapovjednomjesto u Banskom Grabovcu i neutralizirao srpske poloàje na koti 160 kod Petrinje i na koti206 na u{}u rijeke Gline u Kupu. U napadima je angaìrano 13 zrakoplova MIG-21. Uprotuzra~noj obrani zone Ivani} Grad – Kutina i Sinj angaìrana su ~etiri zrakoplova MIG-21. Tri helikoptera Mi-8 prevezla su pet te{kih i 15 lak{ih ranjenika. Tijekom bojevihdjelovanja o{te}ena su ~etiri zrakoplova MIG-21, od kojih tri lak{e.449

U drugom danu operacije, 5. kolovoza, HRZ je izbacio iz uporabe sredi{te veze naZrinskoj gori, neutralizirao poloàje na koti Generalovo brdo kod Petrinje, napao poloàje ioklopni{tvo kod Turnja, uni{tio vi{e tenkova i vojnih motornih vozila zapadno od Knina naprometnici kod Biovi~inog Sela, onesposobio dio opreme na aerodromu Udbina, uni{tio ve}ibroj vojnih motornih vozila na prometnici Batnoga – Cetingrad i napao skladi{te “StaraStraà” kod Knina. U napadima je angaìrano 11 zrakoplova MIG-21. Za protuoklopnuborbu angaìran je helikopter Mi-24 koji je s uspjehom napao srpske poloàje i oklopni{tvo

119

446 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-229 od 26. 9. 1995., Referat.447 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,Ra{~lamba.448 GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-365 od 3. 8. 1995., Zapovijed.449 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-54 od 4. 8. 1995., Redovito bojevoizvje{}e.

na prometnici Sisak – Mo{~enica. U~inak napada na srpsko oklopni{tvo kod sela Kamenskonije bio poznat. U protuzra~noj obrani angaìrana su tri zrakoplova MIG-21 u zonama Ivani}Grad i Sinj. Pet helikoptera Mi-8 prevezlo je 7 ranjenika, 231 vojnika i 15,5 tona tereta.Tijekom bojnog djelovanja lak{e je o{te}eno pet zrakoplova MIG-21.450

Dana 6. kolovoza zrakoplovi su uni{tili vi{ecjevni lanser raketa i tenkove izme|u Babinegore i Velikih brda, neutralizirali tenkove kod Marinbroda, neutralizirali zapovjedno mjesto ipoloàje minobaca~a na Brezovoj glavi i uni{tili most kod Male Gline. Protuoklopnihelikopter Mi-24 uni{tio je dva tenka sjeverno od Slunja kod zaselka Kozline. Dva zrakoplovaMIG-21 angaìrana su u patroliranju u zoni Ivani} Grad, gdje zbog jake sumaglice i niskogleta nisu uspjeli presresti dva zrakoplova Vojske Republike Srpske. Tri helikoptera Mi-8prevezla su 19 ranjenika i 2,5 tone tereta.451

U ~etvrtom danu operacije, 7. kolovoza, prijavljeno je neutraliziranje zapovjednog mjestau Srbu, uni{tenje vi{e tenkova u Medenom polju kod Bosanskog Petrovca i uni{tenje skladi{tau Li~koj Kaldrmi.452 Izvr{en je i demonstrativni let nad podru~jem Topusko – @irovec nadsrpskim postrojbama koje se nisu èljele predati. 453

Posljednja bojeva djelovanja HRZ je imao 8. kolovoza. Prijavljeno je uni{tenje vi{e tenkovana èljezni~koj postaji Bosanski Novi i uni{tenje manje oklopne kolone kod sela Svodne naprometnici Bosanski Novi – Prijedor. Lak{e su o{te}ena dva zrakoplova MIG-21.454

Uloga Ratnog zrakoplovstva i protuzra~ne obrane SVK (“Ratno vazduhoplovstvo iprotivvazdu{na odbrana”) bila je bezna~ajna. Njezina glavna snaga bila je 105. vazduhoplovnabrigada i 44. raketna brigada PZO. Vazduhoplovna brigada bila je pripremljena za potporuSjevernodalmatinskog i Li~kog korpusa. Helikopteri su pripremljeni za protuoklopnu borbuna temelju poziva zapovjedni{tava postrojbi. Brigada je u prvom danu Oluje imala nekolikonapada na hrvatske snage na Dinari i po Gospi}u. Dana 5. kolovoza po~elo je premje{tanjena aerodrom VRS Zaluàni kod Banja Luke, {to je do ve~eri 6. kolovoza zavr{eno.455

Teì{te protuzra~ne obrane RV i PVO SVK bilo je na za{titi Knina, aerodroma Udbina isnaga Korpusa specijalnih jedinica u podru~ju Slunja. Jedan raketni divizijun sustava Dvinaiz 44. raketne brigade PZO bio je razmje{ten u podru~ju [amarice i pripremljen za napad naSisak, Sunju i Nebojan. Nakon {to je po~ela Oluja, divizijun je 4. kolovoza ispalio osam raketana Sisak, Sunju i Nebojan. To su ujedno bile i posljednje ispaljene rakete. Prema srpskimizvorima, u dio teritorija koji je {titio raketni sustav KUB-M hrvatsko zrakoplovstvo nijeuspjelo u}i.456

120

450 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-62 od 5. 8. 1995., Redovito bojevoizvje{}e.451 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-81 od 6. 8. 1995., Redovito bojevoizvje{}e.452 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,Ra{~lamba.453 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-101 od 7. 8. 1995., Izvje{}e.454 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 8/95-01/09, Ur. br. 3044-14-95-106 od 8. 8. 1995., Redovito bojevoizvje{}e; MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,Ra{~lamba.455 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 240-245.456 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 245-246. U osvrtu na Oluju Sekuli} je ~esto tvrdio da je zrakoplovstvoNATO-a pomagalo HV-u. Za takvu tvrdnju nema nikakvih dokaza i odraz je jednog svjetonazora koji je u svemuvidio antisrpsku zavjeru.

Zaklju~ak

U operaciji Oluja, HRZ i PZO je “sudjelovalo sa svojim cjelokupnim snagama i djelovaloje sa svih aerodroma i uzleti{a u RH”.457 U osvrtu na bojno djelovanje Zapovjedni{tvo HRZ-a je ocijenilo da je “zrakoplovstvo svojim djelovanjem po sredi{tima veze, zapovjednimmjestima i skladi{tima neprijatelja, a kasnije u paljbenoj potpori grupacijama HV-a iredarstvenih snaga dalo odlu~uju}i, a u nekim dijelovima boji{nice i presudni utjecaj nakona~ni ishod operacije”.458 Ocjena je mo`da pretjerana, ali glavna zada}a je izvr{ena, jer jeonemogu}eno zna~ajnije djelovanje srpskih zrakoplova s aerodroma Udbina i Mahovljani kodBanja Luke.

HRZ i PZO provelo je operaciju bez gubitaka u zrakoplovno-tehni~kom kadru izrakoplovnoj tehnici. O{te}eno je 11 zrakoplova od kojih jedan teè i taj je na duè vrijemeizba~en iz uporabe. Ostala o{te}enja bila su lak{a i zrakoplovi su brzo vra}ani u uporabu. Nazada}ama paljbene potpore angaìrano je 12 zrakoplova MIG-21 u juri{noj ina~ici i jedanMi-24 za protuoklopnu borbu, te je ukupno ostvareno 67 zra~nih polijetanja i utro{eno 36tona zrakoplovno ubojnih sredstava. Na zada}ama planske zrakoplovno-paljbene potporeangaìrano je 12 zrakoplova MIG-21 koji su ubiljeìli isto toliko polijetanja i utro{ili 8,6 tonazrakoplovno ubojnih sredstava. Na zada}ama zrakoplovno-paljbene potpore po pozivu jeangaìrano 15 zrakoplova MIG-21, ostvareno je 55 zra~nih polijetanja i utro{ene su 27,4 tonezrakoplovno ubojnih sredstava. U protuoklopnoj borbi ostvarena su tri helikopterskapolijetanja helikoptera Mi-24 i utro{eno je sedam protuoklopnih vo|enih raketa, 30nevo|enih raketnih zrna i 400 strojni~kih zrna. Na zada}ama izvi|anja zra~nog prostora usedam letova angaìran je jedan helikopter Mi-24, dva zrakoplova MIG-21 i jedan zrakoplovAn-2. Na protuzra~noj obrani teritorija angaìrana su ~etiri lova~ka zrakoplova MIG-21 kojisu ostvarili 50 polijetanja. Na prijevozu i evakuaciji ranjenika angaìrano je 11 transportnihhelikoptera Mi-8 i ostvareno 111 letova, na kojima je prevezeno 84,7 tona tereta i 485ljudi.459

121

457 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,Ra{~lamba.458 MORH, GSHV: Zap. HRZ i PZO, Kl. 813-07/95-01/04, Ur. br. 3044-14-95-192 od 17. 8. 1995.,Ra{~lamba.459 Isto.

Zrakoplov HRZ-a - MIG 21

PETI KORPUS ARMIJE BIH U OLUJI

Operacijom Ljeto-95 hrvatske snage olak{ale su poloàj 5. korpusa ABiH. Srpskaofenziva iz srpnja nije se nastavila u prva tri dana kolovoza. Napada je bilo i dalje, nooni su bili znatno slabijeg intenziteta pa su snage 5. korpusa po~ele s protunapadima.

Prvog dana Oluje i 5. korpus je dao svoj prilog. Dio snaga usmjeren je i prema teritorijuRepublike Hrvatske na pravcima Bugar – Rakovica i Glodina – Ivanjska – Dvor na Uni. Dvabataljuna odvojena su na pravac Plitvice – Korenica s ciljem da se {to prije spoje s postrojbamaHrvatske vojske.460

Na traènje Glavnog stoèra HV-a, Glavni stoèr HVO-a je 5. kolovoza upoznao Zdruènistoèr Vojske Federacije BiH da se na raskri`ju prometnice Slunj – Li~ko Petrovo Selo i Slunj– Plitvice trebaju spojiti snage HV-a i ABiH.461 Dan kasnije, ujutro 6. kolovoza do{lo je doprvog spajanja ABiH i HV-a na ulazu u Rakovicu. U pomutnji nastaloj Olujom ABiH je 6.kolovoza trajno rije{ila problem autonoma{tva Fikreta Abdi}a i njegovih oruànih snaga i takoostala jedina bo{nja~ka politi~ka i vojna opcija na rati{tu.462

Na pravcu prema Dvoru na Uni 5. korpus ABiH napadao je na pravcu ôkova~a – Visokaglava – Kotorani i kota 551 – Hleb. Podru~je Dvora na Uni branila je 33. pje{a~ka brigadaSVK. Brigada je do 6. kolovoza imala organiziranu obranu koja je naru{ena nakon dojava dasu Petrinja i Kostajnica oslobo|ene. Brigada je od kasnog poslijepodneva dràla crtu @irovac– Dvor. Tijekom 7. kolovoza dio brigade se angaìra na obrani mostobrana na Uni i izvla~enjuu Bosnu i Hercegovinu.463 Jake borbe izme|u ABiH i ostataka SVK vo|ene su 8. kolovoza na

122

460 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 518-520. 461 HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 80-01/95-02/03, Ur. br. 02-10-03-95-01 od 5. 8. 1995. U izvje{}u HHO-ao operaciji Oluja navodi se da su vojnici 5. korpusa ABiH ve} 4. kolovoza pre{li Nebljuse i u{li u selo Kruge,desetak kilometara nadomak Donjeg Lapca. Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Hrvatski helsin{ki odbor, Zagreb2001., 16. U ra{~lambi CIA-e navodi se da su nakon udruìvanja 1. gardijske brigade HV-a i 502. brdske brigadeABiH 5. kolovoza kod Rakovice, 6. kolovoza te dvije formacije upu}ene na sjever, prema Slunju, koji su hrvatskesnage oslobodile u popodnevnim satima, te da su toga dana oslobo|ene Petrinja, Kostajnica i Glina. BalkanBattlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 373. Dakako, 502. brigada AbiH nijesudjelovala u osloba|anju Slunja.462 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 523-525. 463 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 236. Po analiti~arima CIA-e 5. korpus ABiH je bio zasluàn i za probojHV-a kod Petrinje jer je njegov napad 5. kolovoza ostavio Banijski korpus SVK bez pri~uve, koja bi mogla bitiposlana u Petrinju. Naravno, priznaju da bi HV i bez pomo}i ABiH s vremenom probila poloàje SVK, ali da bipri tome pretrpjela ve}e gubitke i izgubila vi{e vremena. Balkan Battlegrounds: A Military History of the YugoslavConflict, 1990-1995, 370. Analiti~ari CIA-e zanemarili su stanje na ostalom dijelu rati{ta i brzo povla~enje ostalihkorpusa SVK {to je svakako imalo odraza na djelovanje Banijskog korpusa SVK. Uz to su podcijenili djelovanje33. pje{a~ke brigade SVK koja je tri dana zadràvala snage 5. korpusa ABiH pa su njihove ocjene o velikomdoprinosu ABiH na Banovini bez osnova. Usp. M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 218-219, 236 i B. FELI],Peti korpus 1992.-1995., 520-521.

pravcu @irovac – Dvor na Uni tijekom izvla~enja srpskog stanovni{tva i dijela postrojbi sKorduna i Banovine u Bosnu i Hercegovinu.464

Zdruèni stoèr Vojske Federacije BiH 7. kolovoza je od Glavnog stoèra HV-a zatraìo dase odmah ne inzistira na povla~enju postrojbi ABiH s teritorija Republike Hrvatske “dokme|udràvne komisije ne rije{e definiciju dràvnih granica, dalje kori{tenje radio-relejnogcentra na Plje{ivici, aerodrom @eljava i druga eventualna sporna pitanja”, te da se u “{tokra}em roku obezbjedi kopneni koridor za dotur MTS i drugih potrep{tina za potrebejedinica 5. K. A. R. BiH, te da se neophodne procedure svedu na minimum”.465

Zaklju~ak

Uloga 5. korpusa ABiH u Oluji odre|ena je njegovim, s to~ke gledi{ta hrvatskih dràvnihinteresa, povoljnim poloàjem. Svojim postojanjem korpus je oteàvao obranu RSK iolak{avao provedbu hrvatskih strategijskih zamisli. U samoj operaciji korpus je iskoristiorasulo srpskih snaga za nekoliko prodora koji su u op}oj slici operacije vi{e zna~ili napromid`benom nego na vojni~kom planu. Izuzetak je bila povoljna prilika da se eliminiraautonoma{ka politi~ka i teritorijalna opcija Fikreta Abdi}a. Tu priliku 5. korpus nijepropustio.

123

464 B. FELI], Peti korpus 1992.-1995., 525-526.465 HR HB, GS HVO, Kl. Str. pov. 818-01/95-02/03, Ur. br. 02-10-03-95-143 od 7. 8. 1995., Zahtjev A. BiH.

5. korpus Armije BiH

General HV-a Marijan Marekovi} i generalABiH Atif Dudakovi}, 6. kolovoza 1995. kodTrà~kih Ra{tela

OSIGURANJE OPERACIJE

Zborno podru~je Osijek

Zada}a ZP Osijek bila je obrambena operacija po direktivi Fenix ~iji je cilj bio onemogu}itiprodor srpskih snaga na pravcu [id – @upanja i Ernestinovo – êpin, te stvaranje uvjeta zaprelazak u protuofenzivu na pravcu Borina~ka kosa – Bobotski kanal – Trpinja. Gotovo svesnage ZP Osijek: 3. i 5. gardijska brigada, 106., 108., 122., 127. i 132. brigada, 5., 9., 10.,107., 109., 131. i 136. domobranska pukovnija, angaìrane su u dva pojasa obrane. Iz ZPBjelovar pridodana je 105. brigada HV-a i dijelovi podstoèrnih postrojbi Glavnog stoèraHV-a: 16. topni~ko-raketne brigade, 15. protuoklopne topni~ko-raketne brigade, 33.inènjerijske brigade, 50. bojne ABKO, te dio eskadrile protuoklopnih borbenihhelikoptera.466

Pred operaciju snage ZP stavljene su u punu bojnu spremnost. Do punog su sastavamobilizirane: 108. i 132. brigada, 201. topni~ko-raketna brigada PZO, 121. domobranskapukovnija, 2. rije~ni zdrug, 68. bojna Vojne policije, 32. i 37. inènjerijsko pontonirska bojnai 501. satnija ABKO. Djelomi~no su mobilizirane: 127. brigada, 136. i 157. domobranskapukovnija. Tijekom 2. kolovoza mobilizirane su: 106. i 122. brigada, 5., 9., 10. i 109.domobranska pukovnija, 261. izvidni~ko-diverzantska satnija i 251. satnija veze.467 Tijekom2. kolovoza svoju zonu odgovornosti (z/o) preuzele su: 122. brigada, 5. i 107. domobranskapukovnija, a ostale postrojbe su to u~inile 3. kolovoza.468 Postrojbe policije uvedene su na crtu5. kolovoza.469 Tijekom operacije do{lo je do razmjene vatre sa snagama Slavonsko-baranjskogkorpusa, no nije bilo poku{aja da se ne{to zna~ajnije napravi. S to~ke gledi{ta ZP Osijekzada}a je provedena s potpunim uspjehom.

124

466 MORH, GSHV: GDHV, RP/11/95 od 19. 6. 1995., Direktiva za obranu Op. br. 11/95 “Fenix”.467 MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-518 od 2. 8. 1995., Dnevno operativnoizvje{}e.468 MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-519 od 3. 8. 1995., Dnevno operativnoizvje{}e.469 MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-528 od 5. 8. 1995., Dnevno operativnoizvje{}e.

Ju`no boji{te

Snage Ju`nog boji{ta Oluju su provele na prvoj crti u preventivnoj spremnosti premaHercegova~kom korpusu VRS i snagama Vojske Jugoslavije. Za ovu zada}u, prema planuMaestral angaìrane su snage 114., 115. i 163. brigade, 116. i 156. domobranske pukovnije,1. domobranske bojne Dubrovnik, mje{ovitih odreda mornari~kog pje{a{tva Kor~ula, Bra~,Hvar, 16. topni~kog divizijuna, 39. inènjerijske bojne i 415. pokretne bitnice obalnogtopni{tva, te snage Specijalne policije MUP-a, a od zra~nih snaga dva MIG-a 21 i dvaprotuoklopna helikoptera M-24 u Splitu.470 Nakon {to je sudjelovala u prvoj etapi Oluje, sasinjskog dijela sjevernodalmatinskog boji{ta izvu~ena je 144. brigada HV-a i 8. kolovozadovedena u podru~je nadle`nosti Ju`nog boji{ta.471 VRS je povremeno djelovala topni{tvompo dubrova~kom podru~ju, ali bez pokretanja pje{a~kih i drugih snaga.472

Hrvatska ratna mornarica

Poput Ju`nog boji{ta i Hrvatska ratna mornarica je Oluju provela u povi{enom stupnjubojeve spremnosti. Bila je pripremljena za aktivnu pomorsku obranu s teì{tem naprotubrodskoj, protupodmorni~koj i protuminskoj borbi. Pomorska obrana na sjevernom isrednjem Jadranu provo|ena je prema zapovijedi Turs-95, a na ju`nom Jadranu u sklopuobrambene operacije Maestral u sastavu Ju`nog boji{ta.473 U provedbi zada}e teì{no suangaìrane raketno-topni~ke snage Flote, mje{oviti divizijun brodova za protupodmorni~kuborbu, mje{oviti divizijun za protuminsku obranu, desantna plovila i pomorski diverzanti.Mobilizirane su obalne topni~ke bitnice: [ipan, Gru`, Molunat, domobilizirana Flota, kao imje{oviti odredi mornari~kog pje{a{tva Hvar i Bra~.474

Hrvatsko vije}e obrane

Uloga HVO-a u Oluji uglavnom se ne spominje, pa se stje~e dojam da je nije ni bilo, {tonaravno, nije to~no. U vrijeme izvo|enja Oluje dio postrojbi HVO-a angaìranih naLivanjskom polju bio je ve} pod zapovijedanjem zapovjednika Zbornog podru~ja Split.475

Nakon operacije Ljeto-95 dvije gardijske brigade HVO-a angaìrane su za obranu Livanjskogpolja i Glamo~a, a snage Zbornog podru~ja Tomislavgrad nastojale su iskoristiti uspjeh

125

470 MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-77 od 5. 8. 1995., Izvje{}e. Uizvje{}u je navedeno i sudjelovanje odreda mornari~kog pje{a{tva Pelje{ac i Dugi otok – Ugljan, no u tekstu jeuvaèna primjedba admirala Vida Stipeti}a da je zapravo rije~ o odredu mornari~kog pje{a{tva Bra~ i Hvar, te dauz navedene snage treba spomenuti i snage Specijalne policije MUP-a i zra~ne snage (dva MIG-a 21 i dva M-24). 471 MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 8/95-02/115, Ur. br. 3105-01-01-95-109 od 8. 8. 1995., Izvje{}e;MORH, GSHV: VP 3001, Kl. 031-09/95-02, Ur. br. 3001-03/1-95-1-1104 od 8. 8. 1995., Dnevno operativnoizvje{}e.472 MORH, GSHV: Zap. Ju`nog boji{ta, Kl. 81-95-02-01, Ur. br. 3105-03-02-95-252 od 5. 8. 1995., Dnevnooperativno izvje{}e; 473 MORH, GSHV: Zap. HRM, Kl. SP 8/95-01/01, Ur. br. 6030-03-95-7 od 3. 8. 1995., Zapovijed.474 MORH, GSHV: Vojna po{ta br. 6030 Split, Kl. SP 813-07/95-01/02, Ur. br. 6030-11/95-434 od 5. 8. 1995.,Dnevno operativno izvje{}e. U izvje{}u je navedeno i sudjelovanje odreda mornari~kog pje{a{tva Kor~ula iPelje{ac, no u tekstu je uvaèna primjedba admirala Vida Stipeti}a da je zapravo rije~ o odredu mornari~kogpje{a{tva Bra~ i Hvar. 475 A. GOTOVINA, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, 47.

operacije za zaposjedanje povoljnijih poloàja na kupre{kom dijelu boji{ta.476 Za provedbuzada}e na Glamo~kom i Kupre{kom polju u sastavu OG Sjever formirano je Istaknutozapovjedno mjesto OG sa sjedi{tem u selu Vrba kod Glamo~a. Zada}a je bila ovladatidominantnim kotama, podru~je Kupres – [ipovo staviti pod paljbeni nadzor i stvoriti uvjeteza daljnje napredovanje prema [ipovu i Jajcu.477 Na temelju ove zapovijedi IZM Sjever je 4.kolovoza zapovjedila o snagama 2. i 3. gardijske brigade HVO-a da tijekom sljede}eg danakrenu u napad.478 Sljede}ih par dana ove postrojbe su napravile manje pomake i na taj na~inskrenule pa`nju i vezale za sebe snage 2. kraji{kog korpusa VRS.479

126

476 MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. Sp 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-307, Ur. br. 1080-01-95-307 od 29.7. 1995., Zapovijed za aktivnu obranu.477 MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. SP 8/95-01/17, Ur. br. 1080-01-95-307, Ur. br. 1080-01-95-324 od 1.8. 1995., Zapovijed za napad.478 MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 8/95-02-03, Ur. br. 1402/95-03-25 od 4. 8. 1995., Zapovijed.479 MORH, GSHV: Zap. OG Sjever, Kl. SP 81/95-01/19, Ur. br. 1080/5-01-95-36 od 4. 8. 1995., Operativnoizvje{}e; MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 818-01/95-02/05, Ur. br. 1402-05-95-39 od 5. 8. 1995., Dnevnooperativno izvje{}e; MORH, GSHV: IZM OG Sjever, Kl. 818-01/95-02/05, Ur. br. 1402-05-95-71 od 5. 8.1995., Dnevno operativno izvje{}e.

Hrvatski gardisti

REAKCIJA SLAVONSKO-BARANJSKOG KORPUSA SVK, VRS I VJ

Iako je plan uporabe SVK jasno regulirao zada}u i obveze Slavonsko-baranjskog korpusa,njegovo ratno djelovanje potpuno je izostalo. Korpus je bio mobiliziran po punojformaciji, a nije djelovao prema zada}ama iz ratnog plana zbog politi~kih razloga. Korpus

je bio u specifi~nom poloàju. Bio je fizi~ki odvojen od ostalih dijelova SVK i izravnooslonjen na Vojsku Jugoslavije, odnosno na njezin Novosadski korpus. Prema ratnom planutrebali su zajedno djelovati. Do toga nije do{lo jer politi~ki vrh Jugoslavije, odnosno S.Milo{evi}, nije dao odobrenje za bojno djelovanje. Stoga je Slavonsko-baranjski korpus teì{tedjelovanja stavio na odsudnu obranu i povremeno provociranje topni{tvom i pje{a~kimoru`jem po hrvatskim poloàjima. Obavje{tajna uprava Glavnog stoèra HV-a je s punimpravom ocijenila “da do zna~ajnijeg angaìranja 11. korpusa nije do{lo zbog izostankapoliti~ke odluke vrha ’SRJ’” i da su poduzeta “topni~ka djelovanja i napadna djelovanjamanjih razmjera du` boji{nice, vi{e Š...š u funkciji davanja ’moralne potpore’, nego stvarnipoku{aji izvo|enja napadnih djelovanja”.480

Od vatrenog djelovanja toga korpusa do 17 sati 5. kolovoza poginula su dva civila, ranjenoje 12 osoba, od kojih pet civila, a jedan vojnik je nestao izme|u Nu{tra i Marinaca. Srpskotopni{tvo napravilo je veliku materijalnu {tetu, jer je osim po poloàjima HV-a djelovalo i ponaseljenim mjestima. Na napad je odgovoreno topni~kom vatrom.481 Zrakoplov koji je do{aoiz pravca Vukovara 5. kolovoza, u tri je navrata raketirao Nu{tar.482 Istoga dana poku{an jenapad pje{a{tva i oklopni{tva na pravcima Ceri} – Nu{tar i Jankovac – Henrikovac.483 I to jebilo sve. M. Sekuli} je ogor~eno napisao da se Slavonsko-baranjski korpus “pona{ao kao danije u sastavu Srpske vojske Krajine ve} da je deo Vojske Jugoslavije”.484

Izostalo je i dogovoreno djelovanje Vojske Republike Srpske. Ona je u vrijeme Olujeprolazila kroz vrlo te{ku unutarnju krizu zbog sukoba izme|u predsjednika RS, ujedno ivrhovnog zapovjednika VRS Radovana Karadì}a i zapovjednika Glavnog {taba generalaRatka Mladi}a. Karadì} je 4. kolovoza poku{ao osobno preuzeti zapovijedanje nad vojskom,a generalu Mladi}u ponudio je mjesto “specijalnog savjetnika vrhovnog zapovjednika za

127

480 SVA MORH, ZZPS: Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1953 od 5. 8.1995., Obavje{tajna informacija.481 MORH, GSHV: Zap. ZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-527 od 5. 8. 1995., Izvje{}e;MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-528 od 5. 8. 1995., Dnevno operativnoizvje{}e.482 MORH, GSHV: ZZP Osijek, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1076-02/2-95-525 od 5. 8. 1995., Izvje{}e.483 MORH, GSHV: IZM GSHV \akovo, Kl. SP 80-01/95-02/19, Ur. br. 512-06-04-95-09 od 5. 8. 1995.,Dnevno operativno izvje{}e.484 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 246.

koordinaciju zajedni~ke obrane RS i RSK”. No, general Mladi} je to odbio i uz potporuvojske ostao na svojoj du`nosti.485

Djelovanje kopnenih snaga VRS radi pomo}i SVK bilo je zanemarivo. Zrakoplovstvo VRSje ujutro 7. kolovoza s dva zrakoplova napalo podru~je sela Ma~kovac u novogradi{koj op}ini,u zoni nadle`nosti 121. domobranske pukovnije. Ba~ene su tri kazetne bombe na mjesnucrkvu i obli`nju ku}u, od kojih je poginuo jedan pripadnik HV-a, a sedam ih je ranjeno.Poginuo je i jedan civil, pet ih je ranjeno, od ~ega dvoje djece.486 Sveukupno je tijekomosiguranja operacije u napadima srpskih snaga poginulo 5, a ranjeno 38 osoba.487

128

485 “General Mladi} na ~elu vojske”, Kraji{ki vojnik, Avgust 1995., 19-22; Hronologija 1990-1995., 255.486 MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-04-95-573 od 7. 8. 1995.,Izvje{}e; MORH, GSHV: ZZP Bjelovar, IZpM Novska, Kl. 80-01/95-01, Ur. br. 1077-06/03-95-575 od 7. 8.1995., Izvje{}e.487 MORH, GSHV: Zap. ZP Osijek, Kl. 560-01/95-01/01, Ur. br. 1076-02/5-95-02-3 od 15. 8. 1995., Izvje{}e.

Banovina, 7. kolovoza 1995.

UNCRO, UN I REAKCIJE IZ SVIJETA

Internacionalizacija jugoslavenske krize dovela je po~etkom 1992. u Hrvatsku mirovnesnage Ujedinjenih naroda. Oni su bili kompromis s ~ijim djelovanjem RepublikaHrvatska nije bila zadovoljna, uostalom kao ni pobunjeni Srbi. Hrvati su o~ekivali

postupnu reintegraciju okupiranih podru~ja, demilitarizaciju srpskih snaga, povratakprognanika i uspostavu ustavnog poretka na cjelokupnom teritoriju RH. S druge strane,pobunjeni Srbi iz Hrvatske plan su doìvljavali kao priznanje suverenosti na teritoriju nakojem su se odmetnuli i koji je za njih osvojila JNA. Za njih su me|unarodne snage trebaleodigrati ulogu JNA, oruàne sile koja ih razdvaja od hrvatskih oruànih snaga.

Ni{ta se nije zna~ajno promijenilo ni nakon {to je u prolje}e 1995. uloga mirovnih snagaredefinirana. UNCRO je bio neu~inkovit koliko i UNPROFOR. Od druge polovice srpnja1995. pobunjeni Srbi svakodnevno su o~ekivali hrvatski napad. Kod njih se ustalilo mi{ljenjeda je UNCRO prohrvatski nastrojen i protiv RSK.488 Pojedini zapovjednici, kao u slu~aju 11.pje{a~ke brigade Korduna{kog korpusa SVK, kao mjeru predostro`nosti zapovjedili su 1.kolovoza 1995. blokadu snaga UN-a, sprje~avanje odlaska u RH, razoruànje i drànje kaotaoca. Nije ih se smjelo vrije|ati ni maltretirati.489 Za pretpostaviti je da to nije bio usamljenslu~aj ve} okru`nica.

Na hrvatskoj strani, kao u slu~aju ZP Karlovac, ~asnici za vezu s UN-om prenijeli suosoblju UN-a “preporuku o riziku kretanja na prometnicama u zoni odgovornosti ZPKarlovac”. Nakon ove obavijesti “aktivnosti UNCRO, UNMO i PMEZ su prestale, a osobljese povuklo u svoje baze”.490 Koncentracija hrvatskih snaga za Oluju nije ostala neprimije}ena.Dana 4. kolovoza u 2 sata predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje [arini}osobno je nazvao zapovjednika UNCRO-a, francuskog generala Bernarda Janviera i upoznaoga s predstoje}om akcijom.491 Uz to, sat vremena prije po~etka operacije ~asnici za vezuizvijestili su zapovjednike sektora UNCRO-a o po~etku bojevih djelovanja Hrvatske vojske.Od njih je traèno da pismeno potvrde da su primili “pisanu obavijest od Vlade RH opo~etku napada na{ih snaga”.492 Na taj je na~in UNCRO dobio obavijesti s dvije razli~iterazine, od svoje uspravnice i ~asnika Hrvatske vojske. âsnici UNCRO-a obavijestili supobunjene Srbe o po~etku napada.493

129

488 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 44. 489 Komanda 11. pbr, Str. pov. br. 230/1, 1. 8. 1995., Naredba.490 MORH, GSHV: ZZP Karlovac, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 1078-02/2-95-558 od 3. 8. 1995., Dnevnooperativno izvje{}e.491 H. [ARINI], Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), 272.492 MORH, GSHV: GSHV, Kl. 08-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-368 od 3. 8. 1995., Zapovijed;MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 31 od 4. 8. 1995.493 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 173.

Oluja je protekla s povi{enim tonom komuniciranja izme|u predstavnika me|unarodnezajednice i Hrvatske vojske. S po~etkom operacije po~ele su me|usobne pritu`be. Jednadomobranska pukovnija àlila se da postrojba UN-a, koja je ostala na poloàjima iza nje,osvjetljava njezine snage, {to su iskoristile srpske snage da otvore vatru po njima.494 Oko 7.10sati 4. kolovoza Glavni stoèr HV-a obavije{ten je od ZP Split da “UNCRO otvorenomvatrom {alje podatke svojim nadre|enima”, na {to je general Gotovina traìo ulaganjeprotesta.495 Primjedbe i tvrdnje pripadnika UNCRO-a da hrvatske snage napadaju na njihovepromatra~ke to~ke bile su ~este tih dana. “U povratnim informacijama s boji{nice kao popravilu radi se o krivim navodima”, zabiljeìo je predstojnik Ureda MORH-a za UN i EZ udnevnom izvje{}u od 6. kolovoza.496 Na dio postrojbi UNCRO-a Ured MORH-a za UN iEZ se àlio zbog nekorektnog pona{anja (npr. na ê{ku bojnu), a za dio je imao samo rije~ipohvale na korektnom pona{anju. Dio pripadnika UNCRO-a traìo je izvla~enje s boji{nice,{to su postrojbe HV-a redovno omogu}avale.497

Mnogo ve}u teìnu imale su reakcije na Oluju iz svijeta. O po~etku operacije Vije}esigurnosti UN-a obavije{teno je 4. kolovoza. Hrvatska strana je obe}ala da }e voditi ra~una oìvotima civila i sigurnosti osoblja UN-a. Vije}e sigurnosti je istog dana usvojilopredsjedni~ku izjavu u kojoj je osudilo hrvatsku ofenzivu i zatraìlo prestanak svih vojnihaktivnosti. Protiv operacije je prosvjedovala Rusija i Pokret nesvrstanih. Predsjedni{tvo EUosudilo je 5. kolovoza hrvatski napad i suspendiralo nekoliko zna~ajnih ugovora s Hrvatskom.Sli~nih reakcija bilo je i sljede}ih dana. No, svi su oni ve} od 7. kolovoza postali bespredmetni.SVK je bila razbijena, a RSK tek svr{ena pro{lost. Vije}e sigurnosti je to priznalo 10. kolovozas rezolucijom 1009, kojom nije dovelo u pitanje legitimitet Oluje. U prvi plan stavljeni suzahtjevi za za{titu ljudskih i manjinskih prava.498

130

494 MORH, GSHV: VP 8312 Zadar, Kl. SP 81/95-01/12, Ur. br. 8312-01-95-03 od 4. 8. 1995., Izvje{}e.495 MORH, GSHV: Ratni dnevnik GS OS RH, bilj. 88 od 4. 8. 1995.496 MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. 018-04/95-151/01, Ur. br. 512-01-04/95-183 od 6. 8. 1995.,Dnevno izvje{}e.497 MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. 018-04/95-151/02, Ur. br. 512-01-04/95-69 od 6. 8. 1995.,Izvanredno izvje{}e.498 M. NOBILO, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., 483-487.

OSVRT NA PROVEDBU OPERACIJE

Ujednom prijedlogu upu}enom Vrhovnom savjetu obrane RSK opisane su temeljnezada}e vojske pobunjenih hrvatskih Srba: “Ja~anje RSK i njena afirmacija zasnivali suse, pre svega, na postojanju i stalnom razvoju oruàne sile SVK, ~iji je najva`niji

zadatak odbrana od hrvatske agresije. Zadatak radi koga je obrazovana SVK, traì postojanjebrojne i dobro organizovane Vojske, koja se stalno osavremenjava i ~ije borbene mogu}nostinarastaju i bitno ne zaostaju od stanja i borbenih mogu}nosti hrvatske vojske.”499 Premasrpskim procjenama, u vojnoj sili odnos je bio 3:1 u korist HV-a. U te{kom naoruànju(topni{tvo, oklop) odnos je bio izjedna~en ili je bio u korist SVK.500 Pod pretpostavkom daSVK pruì èstok i dugotrajan otpor takav je odnos snaga pretpostavljao zahtjevnu zada}u zaHV. Upravo je dugotrajan otpor HV nastojao izbje}i. Zbog zlo~ina~kog pona{anja VRS uBosni i Hercegovini, Hrvatska je mogla ra~unati na pre{utnu potporu utjecajnog dijelame|unarodne zajednice. Stoga je vrijeme bilo klju~ni zahtjev stavljen pred Hrvatsku vojsku.Direktiva Glavnog stoèra HV-a za operaciju, u dijelu koji je predvi|ao uporabuhelikopterskih manevara, upu}uje na zahtjev da se dobije na brzini na osnovi svih raspoloìvihtehni~kih sredstava. U prilog ovome govori zamisao o grupiranju gardijskih i snaga Specijalnepolicije. U provedbi operacije helikopterska desantiranja bila su zanemariva za tijek borbi.Dio zbornih podru~ja nije dobio snage Specijalne policije predvi|ene u prethodnimplanovima operacije, a Zborno podru~je Zagreb krenulo je u Oluju bez 81. gardijske bojne ihelikoptera za desant. Kad se usporede helikopterske zada}e iz zapovijedi za napad Zbornogpodru~ja Zagreb, te doda zamisao uporabe 81. gardijske bojne na sunjskom pravcu, aSpecijalne policije u zale|u Petrinje, tada se mo`da dobiva dio obja{njenja za neuspjehZbornog podru~ja Zagreb.501

U pripremnoj fazi operacije u Operativnom centru Glavnog stoèra HV-a osnovana su dvaoperativna tima i dva istaknuta zapovjedna mjesta: IZM Lika u Ogulinu – na ~elu s general-bojnikom Marijanom Marekovi}em i IZM Slavonija u \akovu – na ~elu s general-pukovnikom Petrom Stipeti}em. Ustrojen je Informativno-promid`beni stoèr Ministarstvaobrane i Glavnog stoèra. Na operativnoj razini, pri zapovjedni{tvima zbornih podru~jaformirana su istaknuta zapovjedna mjesta. Izvr{eno je raspore|ivanje i e{aloniranje postrojbii tvarnih sredstava prema postoje}im planovima, po~ela je mobilizacija i plansko narastanjesnaga, a poduzete su i odgovaraju}e mjere prema pripadnicima UNCRO-a.502

131

499 HDA, RSK: Stanje u SVK i problemi za ~ije re{avanje je nadleàn Vrhovni savet odbrane RSK. Materijal zaVrhovni savet odbrane.500 Bo{ko TODOROVI], Du{an VILI], “Gubitni~ka strategija”, Vojska, 24. 8. 1995., 10-11.501 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, Kl. 81/95-01/3, Ur. br. 1075-12/95-213/1 od 13. 9. 1995., Ra{~lamba. Sobzirom na to da zna~ajnije helikoptersko-desantne snage nije imalo niti jedno zborno podru~je, pitanje je kolikoje bilo realno o~ekivati da se realizira tako zahtjevan i jedan od najteìh oblika borbe, kakav je helikopterski desant.502 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e.

Glavni stoèr je poslao i niz ~asnika po zbornim podru~jima i dijelu niìh postrojbi radipruànja pomo}i. Njihov dolazak je najve}im dijelom primljen bez posebnih komentara i nijebilo zna~ajnijih problema oko njihova angaìranja, iako je zabiljeèn i slu~aj nepo{tivanjaposlanih ~asnika.503 General Stipeti} s pravom postavlja pitanje svrhe njihova angaìranja, sobzirom na postojanje zapovjedni{tva zbornih podru~ja i brigada.504 Nakon po~etkaoperacije, Glavni stoèr je svakodnevno izdavao nove zapovijedi sukladno razvijanju stanja naboji{tu.505 O tijeku operacije predsjednik Republike je redovno izvje{tavan od stranena~elnika Glavnog stoèra HV-a.506 Kada je zastoj na pravcu napada 2. gardijske brigadepo~eo dovoditi u pitanje op}e stanje na Banovini reagirao je predsjednik Republike.Pomo}nik na~elnika Glavnog stoèra za borbeni sektor HV-a general Petar Stipeti} povu~enje s IZM-a Glavnog stoèra HV-a \akovo i postavljen za zapovjednika sektora boji{ta nakojem su djelovala Zborna podru~ja Zagreb i Bjelovar. Dotada{nji zapovjednici i dalje suostali na du`nostima “s tim da se u svemu, sa svim postrojbama zbornih podru~ja, podre|ujuzapovjedniku sektora”.507

O provedbi i tijeku operacije na~elnik Glavnog stoèra HV-a je 10. kolovoza u sumarnomizvje{}u upoznao predsjednika Republike. U izvje{}u je dan i osvrt na neke probleme uvo|enju i zapovijedanju.508 U operaciji su zamije}eni veliki problemi u organizaciji iosiguranju sustava i sredstava veze. Nedostatna popunjenost postrojbi sredstvima veze,posebice u mobiliziranim brigadama i pukovnijama, bitno je uslo`njavala i naru{avalamogu}nost organizacije veze, {to se neposredno odraàvalo na mogu}nost pravovremenoguvida u stanje na boji{tu i dovodilo do usporenog odlu~ivanja i zapovijedanja.

Na srpskoj strani sustav zapovijedanja pogor{an je podjelom na dvije grupacije, jednu odLi~kog i Sjevernodalmatinskog korpusa kojom je zapovijedao G[ SVK, a drugu od ostalihsnaga pod zapovijedanjem generala Mile Novakovi}a.509 Strategija realne prijetnje pokazala se

132

503 MORH, GSHV: IZM GSHV Ogulin, Kl. 813-01/95-02/14, Ur. br. 512-06-10-95-06 od 5. 8. 1995.,Izvanredno izvje{}e.504 HMDCDR: Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.505 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-384 od 5. 8. 1995., Zapovijed;MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-404 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH,GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-408, 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GSHV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-409 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl.80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-411 od 6. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-420 od 7. 8. 1995., Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-421 od 7. 8. 1995., Zapovijed.506 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-373 od 4. 8. 1995. Izvje{}e; MORH,GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-400 od 5. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GSHV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-413 od 6. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl.80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-427 od 7. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Izvje{}e; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur.br. 512-06-05/01-95-438 od 8. 8. 1995., Dodatno izvje{}e u 19.45 sati 8. 8. 1995.507 MORH, GSHV: RH, Predsjednik, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388 od 5. 8. 1995.,Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-388 od 5. 8. 1995.,Zapovijed; MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-389 od 5. 8. 1995.,Zapovijed. General Stipeti} napominje da se to ne odnosi na dotada{njeg zapovjednika ZP Zagreb. HMDCDR:Primjedbe generala Petra Stipeti}a na tekst o ZP Zagreb u vojno-redarstvenoj operaciji “Oluja”.508 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-456 od 10. 8. 1995., Sumarnoizvje{}e.509 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 175-176.

kao potpun proma{aj. Na stranu da SVK i nije imala snage za njezinu provedbu. Isti je slu~ajbio i s uzdanicom SVK – Korpusom specijalnih jedinica. Ovaj sastav pokazao se najlo{ijimod svih korpusa SVK koji su sudjelovali u Oluji.

U po~etnom dijelu operacije glavna zada}a HV-a bila je razaranje srpskog sustava veza izapovijedanja, odbacivanje topni~ko-raketnih sustava od gradova i industrijskih postrojenja,kako bi se sprije~ilo njihovo razaranje. Zatim je slijedilo ovladavanje prilazima Kninu,prijevojima na Velebitu i Ljubovu te prodor s 1. gardijskom brigadom iz Like prema {irempodru~ju Biha}a, kao i s 2. gardijskom brigadom kroz Banovinu. Prvi dan operacije mo`da inije bio posebno djelotvoran u smislu pomaka na terenu, no istovremeni pritisak du` cijelecrte boji{ta utjecao je na djelovanje Vrhovnog savjeta obrane RSK i dono{enje odluke o“skra}ivanju” fronta. U jednom od rijetkih dostupnih dokumenata SVK iz toga danakonstatira se da je u 5 sati po~eo napad HV-a na RSK “dejstvom artiljerije po gradovima:Knin, Drni{, Udbina, Benkovac, Karin, Obrovac, Gra~ac, Korenica, aerodrom Udbina,Vojni}, Vrginmost i Petrinja. Š...š Oko 6,00 ~asova usta{e su krenule u pje{adijski napad izpravca Sunje prema Kostajnici uvo|enjem tenkova, ali su jedinice 39. K. uspje{no odbile tajnapad. Napad pje{adijom otpo~eli su iz pravca Brlog – Drenov Klanac – s. Glavace, ali je itaj napad uspje{no odbijen”.510

Stanje se do kraja dana nije zna~ajnije promijenilo, HV je zabiljeìo nekoliko takti~kihuspjeha, od kojih je najve}i bio nasilan prijelaz rijeke Save na Banovini. Tada se pokazalo daje najslabija to~ka RSK (ujedno i SVK) njezin predsjednik i vrhovni zapovjednik M. Marti}.On je doslovno preko no}i 4./5. kolovoza slomio SVK nakon {to je donio odluku oskra}ivanju fronta u sjevernoj Dalmaciji. Na stranu da je SVK ve} bila na~eta u operacijskomciklusu HV-a na Dinari i da nije bila sposobna za duì otpor. Problem je bio u tome {to nijeo~ekivan radikalan napad HV-a. O~ekivan je poku{aj presijecanja Krajine i spajanja HV-a sasnagama 5. korpusa ABiH. Odjeljenje za obavje{tajne poslove Glavnog {taba SVK dva danaprije po~etka Oluje predvidjelo je da }e HV poku{ati napad na pravcu Sunja – Kostajnica –Dvor na Uni – dolina rijeke Une, kao i da iz pravca Ogulina preko Slunja izbije premaCazinskoj krajini. Dràno je da je cilj HV-a presijecanje Krajine kod Slunja i deblokada 5.korpusa ABiH te stvaranje novog stanja “koje bi ponudili me|unarodnoj zajednici kaofakti~ko sa odlukom da ga prihvati kao takvog”.511

Nakon odluke o “skra}ivanju” fronta po~eo je raspad SVK, koji se iz Dalmacije, prekoLike, pro{irio na Kordun i Banovinu. Na kraju drugog dana operacije Obavje{tajna upravaGlavnog stoèra HV-a je s pravom ocijenila da su svi planirani ciljevi na podru~ju Dalmacijei Like realizirani: Sjevernodalmatinski i Li~ki korpus bili su razbijeni, osloba|anjem Knina“obezglavljena je “dràvna” i “vojna” struktura, {to je znatno utjecalo na pad morala civilnogpu~anstva i vojnih postrojbi”, probijen je koridor prema zapadnoj Bosni i deblokiran 5.korpus ABiH. Kona~an zaklju~ak bio je da je sustav zapovijedanja razbijen i da SVK vi{e nepostoji kao organizirani protivnik. Priznato je da u prva dva dana operacije ni jedna brigada

133

510 Komanda 11. pe{adijske brigade, SP br. 23972-95 od 4. 8. 1995., Informacija jedinicama.511 VSA MORH: Glavni {tab SVK, Odelenje za ob. poslove, Str. pov. br. 2/3071-4 od 2. 8. 1995., Obave{tajnainformacija. U ra{~lambi CIA-e navodi se da je Oluja po~ela u 5 sati ujutro i postigla trenutan u~inak u cijelojKrajini, te da je jedan od klju~nih poteza HV-a bio program koordiniranih zra~nih napada i diverzantskih akcijasnaga na zemlji na zapovjedne i kontrolne objekte SVK diljem RSK. Isti~e se da je postigao zadivljuju} uspjeh, jerje omeo sposobnost Glavnog stoèra SVK za organiziranje sveobuhvatne obrane RSK, kao i operativnukomunikaciju sve do razine brigada. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995,370.

SVK na Banovini i Kordunu nije razbijena, iako je na nekoliko mjesta probijena crtaobrane.512

Od tada je stanje na rati{tu ovisilo potpuno o djelovanju HV-a. Na pojedinim pravcima udrugoj etapi operacije do{lo je do zastoja u napadu. Zastoj u ZP Split, o kojem je ve} bilogovora, omogu}io je izvla~enje srpskih snaga iz sjeverne Dalmacije i Like, no na taj na~inizbjegnute su `rtve me|u civilima, jer bi do{lo do natiskivanja HV-a s njima na prometniciKnin – Gra~ac – Srb. Drugi zna~ajan zastoj bio je na Banovini gdje 2. gardijska brigada HV-a nije iskori{tena za prodor od Petrinje do Dvora na Uni. Ovo je dovelo do toga da su borbeza Dvor na Uni pale na le|a slabije pripremljenim pri~uvnim postrojbama. Na taj je na~inizvu~ena glavnina Banijskog i dio Korduna{kog korpusa SVK.

Spajanjem HV-a i ABiH u Lici, 6. kolovoza, Oluja je ispunila jedan od svojih strate{kihciljeva – deblokada Biha}a i 5. korpusa ABiH. Budu}i da je pobunjeni~ka vlast ve} bilasru{ena osloba|anjem Knina, ostala je zada}a osloba|anja cjelokupnog okupiranog podru~jaRH, {to su zaposjedanjem dràvne granice neka zborna podru~ja provela ve} 7. kolovoza, anekima je za to trebalo jo{ nekoliko dana. No, to je ve} bila takti~ka razina doga|anja kojanije utjecala na strategijsku zada}u.513

Brojni problemi koji su pratili provedbu Oluje potisnuti su u stranu njezinim uspjehom.Uspje{ne operacije u praksi se analiziraju na druga~iji na~in od neuspje{nih, iako tako ne bitrebalo biti. Najve}i problem bilo je nestegovno pona{anje dijela sudionika koje je naru{avalobojnu spremnost postrojbi i bacalo sjenu na op}i uspjeh operacije, koji se ne moè negirati.Upada u o~i da je to bilo najvi{e izraèno kod pri~uvnih postrojbi. Tako se u izvje{}imaspominje da je u nekim postrojbama stega bila osrednja, da ju je teè bilo provoditi premasudionicima rata iz 1991. koji su sebi uzimali ve}a prava od onih koji su tek tadamobilizirani,514 da su neki bili pod utjecajem alkohola i da ih je te{ko bilo obuzdati da neuporabljuju prona|eno oru`je i streljivo u velikim koli~inama.515 Zabiljeèno je i “selektivnopaljenje i devastacija pojedinih objekata” i nakon prestanka borbenih djelovanja, uz dvojbenzaklju~ak da to radi “lokalno stanovni{tvo izbjeglo u {ume”, koje “namjerno pali gospodarskeobjekte u cilju diskreditiranja HV-a”, ili “pripadnici HV-a koji su izbjegli pred ~etni~kimterorom 1991. godine i to iz razloga osvete”.516 Zabiljeèna je i “najezda kasnih osloboditelja”,uz napomenu da je “sprje~avanje plja~ki i paleì dobrim dijelom i uspjelo”, barem na dijeluoslobo|enoga podru~ja.517

Najteì oblici nestegovnog pona{anja bili su incidenti, koji se uza svo isticanje odredbi“@enevskih konvencija” uo~i napada o~ito nisu mogli izbje}i, ponajvi{e radi osvete zbog

134

512 SVA MORH, ZZPS: Obavje{tajna uprava, Kl. 804-08/95-172/02, Ur. br. 512-06-06/1-95-1953 od 5. 8.1995., Obavje{tajna informacija. 513 U ra{~lambi CIA-e navodi se da je hrvatski ministar obrane Gojko [u{ak kao vrijeme zavr{etka operacijeproglasio 18 sati 7. kolovoza, me|utim da je ostalo jo{ mjestimi~nih dèpova otpora, koje je HV trebao o~istiti.Tako se navodi da su ZP Gospi} i ZP Split, te specijalci MUP-a RH i 1. HGZ krenuli 8. kolovoza na posljednjidèp otpora SVK na pravcu Donji Lapac – Srb, te da je akcija uspje{no zavr{ila do 20 sati. Balkan Battlegrounds:A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 374.514 MORH, GSHV: VP 1106, Kl. 8/95-10/10, Ur. br. 1106-140. dp-1/95/137/1 od 12. 8. 1995., Izvje{}e.515 MORH, GSHV: VP 2121, Kl. 81/95-01/01, Ur. br. 2121-02/2-95-28 od 5. 9. 1995., Ra{~lamba.516 MORH, GSHV: ZZP Zagreb, IZpM-1 Sisak, Kl. 8/95-01/10, Ur. br. 1075-IZpM-1/95-96 od 8. 8. 1995.,Izvje{}e. 517 SVA MORH, ZZPS: 6. dp, IZM Gorje, Kl. 8/95-01-88, Ur. br. 8311-01-01/95-1170 od 12. 8. 1995.,Izvje{}e.

pona{anja pobunjenih Srba i srpskih paravojnih postrojbi u Hrvatskoj od po~etka 1990., alii zbog koristoljublja. Tako su, naàlost, pojedini pripadnici hrvatskih snaga ili civili po~inilizlo~in ubojstva nad dijelom preostalih Srba, te zapalili i uni{tili dio imovine izbjeglih Srba.518

Dakle, ni hrvatske snage nisu bile imune na probleme koji su prakti~no dio ratnesvakodnevice u svim vojnim napadnim operacijama, posebice prilikom izvo|enja “zavr{nih”operacija. Takvi zlo~ini za svaku su osudu, samo {to u dosada{njoj ratnoj povijesti nije biloprilike da se ozbiljni incidenti i zlo~ini koje su po~inili pobjednici procesuiraju. Na podru~juBanovine dio ovih zlo~ina po~inili su pojedini pripadnici Armije BiH.519 Potvrdunestegovnog pona{anja pripadnika ABiH dao je 8. kolovoza i UNCRO.520 Jednako tako, dioSrba tijekom Oluje ubili su njihovi sunarodnjaci prilikom povla~enja iz RH, a dio ku}aizbjeglih Srba zapaljen je prije dolaska hrvatskih snaga na to podru~je.521

Tijekom operacije Vojna policija je u suradnji s civilnom policijom uspostavila 80kontrolno-nadzornih punktova na pravcu napada postrojbi Hrvatske vojske, a prate}inapredovanje HV-a postavljala je nove punktove na oslobo|enom podru~ju. Tako je zapisanoda su snage Vojne policije “organizacijom patrolno-pozorni~ke slu`be preuzimale nadzor nanovo oslobo|enim naseljenim mjestima i gradovima, usmjeravale vojno-cestovni promet,sprje~avale paljenje, neorganizirano odvoènje i uzimanje ratnog plijena i osiguravale vitalneobjekte na oslobo|enom podru~ju. Po ulasku Temeljne policije MUP-a RH, osiguranjeobjekata prepu{teno je istima, a provedba patrolno-pozorni~ke slu`be nastavljena je usuradnji s djelatnicima MUP-a RH. Odmah po osloba|anju ve}ih naseljenih mjestauspostavljeni su kontrolno-nadzorni punktovi i isti su bili u funkciji tijekom 3-4 dana, radisprje~avanja ulaska civila i neorganiziranog izvoènja ratnog plijena. ̂ i{}enje – pretres naselja,ve}ih gradova i podru~ja du` glavnih komunikacija na novooslobo|enom podru~ju vr{eno jeodmah po prolasku postrojbi HV-a od strane pripadnika AT postrojbi VP i dijelova Op}evojne policije, ~ime su stvoreni uvjeti za boravak u oslobo|enim mjestima, gradovima isigurnost u prometu na oslobo|enom podru~ju”.522

Do 10. rujna 1995. Vojna policija je prepratila i kriminalisti~ki obradila 1576 osoba.“Kriminalisti~kom obradom, u suradnji sa SIS-om i MUP-om RH, uz krivi~nu prijavu izasebno izvje{}e, tijelima pravosu|a prepra}eno je ukupno 659 osoba, koje se osnovanosumnji~e za po~injena krivi~na djela na {tetu Republike Hrvatske”.523 Na podru~ju vra}enom

135

518 N. BARI], Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., 559; Usp. Izvje{taj vojna operacija “Oluja” i poslije, I dio:biv{i sektor Jug, Hrvatski helsin{ki odbor za ljudska prava, Zagreb, 1999.519 VSA MORH: Uprava SIS, Odjel Karlovac-Odsjek Sisak, Ur. br. 512M5-01/05-06-99-239, Slu`bena bilje{ka(nedatirano).520 MORH, GSHV: MORH, Ured za UN i EZ, Kl. SP 018-04/95-151/02, Ur. br. 512-01-04/95-73 od 8. 8.1995. (UNCRO, Stoèr Zagreb, br. 1000-2(MA) od 8. 8. 1995. u 14.47, Aktivnosti u Ostoji}ima).521 O tome svjedo~e izjave srpskih izbjeglica iz Hrvatske u srpskom tisku nakon “Oluje”: Na{a Borba, 12.-13. 8.1995., 193-194; Vreme, 14. 8. 1995., 4; Oluja pobjede – fotomonografija, HMDCDR, Zagreb, kolovoz 2007.,178. Osim toga, i druge izjave Srba izbjeglih iz Hrvatske pokazuju da su paljene zgrade i razni objekti – “da ih nebi ostavili Hrvatima”. Primjerice, u Donjem Lapcu izbjegli Srbi su prije odlaska zapalili hotel “Kamensko”,policijsku postaju i jo{ “najmanje 3-4 objekta”. Vojna operacija ’Oluja’ i poslije, Hrvatski helsin{ki odbor, Zagreb2001., 25 (bilj. 23), 34. Usp. @ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, SlobodankaKonstantinovi}-Vili}, Nata{a Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kneì}, Institut za kriminolo{ka isociolo{ka istraìvanja Beograd, Beograd, 1996., 127-128.522 MORH, GSHV: Uprava Vojne policije, Kl. SP-80-01/95-158, Ur. br. 512-19-01-95-632 od 16. 9. 1995.,Ra{~lamba.523 Isto.

pod ustavni poredak Vojna policija je zbog nestegovnog pona{anja privela 558 pripadnikaHV-a, od ~ega su 262 zadràna. Podnijela je 445 stegovnih prijava, pretresla 1059 pripadnikaHV-a i od 669 oduzela otu|enu imovinu s oslobo|enih podru~ja. U suradnji sKriminalisti~kom policijom MUP-a RH izvr{ila je kriminalisti~ku obradu za 321 krivi~nodjelo, od ~ega: 13 ubojstava, 18 slu~ajeva stradanja pripadnika HV-a nesretnim slu~ajem, 191paljevinu, 13 miniranja i 86 ostalih krivi~nih djela (uglavnom otu|ivanje imovine). “Odpoznatih po~initelja navedenih kaznenih djela 79 su pripadnici HV-a, a u 274 slu~aja civilneosobe”.524

Operacija Oluja u mnogo~emu je bila klasi~na operacija kopnene vojske uz sudjelovanjeratnog zrakoplovstva. U odnosu na prvobitnu zamisao znatno je odstupila u tehni~kojizvedbi. U rodovskom pogledu bila je to operacija pje{a~kih postrojbi, podrànih sna`nimtopni{tvom. Nakon proboja protivni~kih crta poja~ana je uporaba oklopno-mehaniziranihsastava s kojima je vr{eno gonjenje i iskori{tavanje postignutog uspjeha. Iako se moè re}i dasu sve brigade koje su sudjelovale u operaciji pripomogle njezinom uspjehu, najve}i teretoperacije podnijele su profesionalne postrojbe HV-a i specijalne snage MUP-a RH. Izvr{ile suzada}u proboja na najzahtjevnijim pravcima, a potom su osloncem na oklopno-mehaniziranesnage brzo iskoristile po~etni uspjeh. I ova operacija je pokazala da je napadno djelovanje, kaozahtjevniji oblik borbe, za pri~uvne postrojbe, brigade i domobranske pukovnije, dakako uzneke izuzetke, uglavnom prezahtjevna zada}a.525

U operaciji Oluja u napadnim djelovanjima sudjelovala su sva zborna podru~ja, osim ZPOsijek i Ju`nog boji{ta, koji su provodili obrambeni dio operacije. U napadnom dijeluoperacije sudjelovalo je: pet gardijskih brigada HV-a, 1. hrvatski gardijski zdrug, jednagardijska bojna, 23 domobranske pukovnije, 18 brigada HV-a (16 pri~uvnih i 2 ro~ne), tribrigade PZO-a, ~etiri sredi{njice za ED, dijelovi topni~ko-raketne brigade, dijeloviprotuoklopne topni~ko-raketne brigade, dijelovi inènjerijske brigade, pukovnija veze, cijeliHRZ i PZO, dijelovi HRM-a (za prijevoz postrojbi) i 2500 pripadnika specijalnih postrojbiMUP-a RH.526 Ukupno je sudjelovalo 127 tisu}a ljudi. Dio angaìranih snaga imao je izasebe vi{emjese~no bojevo djelovanje na planini Dinari, Livanjskom i Glamo~kom polju, te uzapadnoj Slavoniji.

Na srpskoj strani bilo je oko 40 tisu}a ljudi organiziranih u pet korpusa u kojima je bilo:11 pje{a~kih brigada, ~etiri motorizirane brigade, tri lake brigade, oklopna brigada, specijalnabrigada, samostalni pje{a~ki bataljun, dva odreda, grani~ni odred, izvidni~ko-diverzantskiodred, mje{oviti artiljerijski puk, mje{oviti protuoklopni artiljerijski puk, laki artiljerijsko-raketni puk PZO-a, dva mje{ovita artiljerijska divizijuna, dva mje{ovita protuoklopnaartiljerijska divizijuna, inènjerijski bataljun, pet pozadinskih baza i ratno zrakoplovstvo sprotuzra~nom obranom.

136

524 Isto.525 U ra{~lambi CIA-e, u zaklju~ku o provedbi Oluje, navodi se da bez pri~uva stati~ne pje{a~ke brigade SVK nisubile u stanju odgovoriti na brze operacije HV-a, a da pogotovo nisu bile u stanju zaustaviti gardijske brigade. No,napominje se da je napade domobranskih pukovnija i pri~uvnih brigada HV-a SVK gotovo rutinski odbijala, jersu njihovi pripadnici “bili mnogo manje istrenirani, odnosno uvje`bani, jer im je nedostajala disciplina i jer su biliosjetno manje motivirani od jedinica Garde”, te da bi “SVK vjerojatno zaustavila ofenzivu HV-a da je potonjanapala samo s tim postrojbama”. Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, 375.526 Prema tvrdnji generala u mirovini mr. sc. @eljka Sa~i}a u Oluji je sudjelovalo 3100 pripadnika Specijalnepolicije. HMDCDR: @. SAÎ], Specijalna policija u Oluji.

Operacijom Oluja oslobo|eno je 10.400 ~etvornih kilometara ili 18,4% ukupne povr{ineRepublike Hrvatske. Ukupni gubici su iznosili 0,12%, odnosno 196 poginulih, 1100ranjenih (teè 572 i lak{e 528), 3 zarobljena, 15 nestalih. Ukupno 1314 osoba. Do 21.kolovoza 1995. asanirano je i uredno pokopano 560 poginulih pripadnika SVK.

Ratni plijen bio je: 54 oklopna bojna vozila, 497 vojnih motornih vozila, 6 juri{nihzrakoplova, 22 inènjerijska stroja, 4112 komada pje{a~kog oru`ja, 159 ru~nih baca~a, 120raznih minobaca~a; 98 topni~kih oru|a kalibra od 76 do 152 mm, 6 vi{ecjevnih lanseraraketa 128 mm, 59 protuzrakoplovnih topova i drugog oru`ja.527

137

527 MORH, GSHV: GS HV, Kl. 80-01/95-02/08, Ur. br. 512-06-05/01-95-505 od 21. 8. 1995., Izvje{}e. Dr.Ivica Kostovi} je 29. kolovoza 1995. izjavio da je u Oluji poginulo 211 hrvatskih vojnika i policajaca. Vojnaoperacija ’Oluja’ i poslije, Hrvatski helsin{ki odbor, Zagreb 2001., 17 (bilj. 14).

Ratni plijen

“ETNI^KO Î[]ENJE” ILI SAMOVOLJNI ODLAZAK

Najintrigantniji dio operacije Oluja koji i danas izaziva najvi{e prijepora jest pitanjejesu li pobunjeni Srbi okupirano podru~je Republike Hrvatske (UNPA sektori Sjeveri Jug) napustili svojevoljno ili su protjerani, odnosno je li Hrvatska operacijom Oluja

provela etni~ko ~i{}enje pobunjenih Srba? Hrvatsku krivnju neki dokazuju na temelju“Brijunskog transkripta”, koji se razli~ito tuma~i. Neka tuma~enja toliko su radikalna, dazapravo pokazuju potpuno nerazumijevanje problematike, pa tako pojedinci forsiraju “teorijuzavjere”, a rat doìvljavaju kao dogovor izme|u lidera Hrvatske i Srbije.528 No, rije~ je oproblemu koji se ne moè svesti na 1995. godinu, ve} ga treba gledati u kontekstu povijesnogprocesa od po~etka pobune Srba u Hrvatskoj, pa do kraja rata. Ve} su prvi istupi predstavnikapobunjenih Srba bili jasan izraz stajali{ta o nepristajanju na po{tivanje legalno izabrane vlastiu Hrvatskoj, koje je ubrzo preraslo u stajali{te o nemogu}nosti suìvota s Hrvatima. Petgodina nakon izbijanja pobune, u samoj RSK je u javnim nastupima znanih i neznanihKraji{nika dominirala tvrdnja da se s Hrvatima ne moè ìvjeti.529 S obzirom na njihovmasovan odziv na plebiscitu “o autonomiji Krajine” i njihovo masovno sudjelovanje uoruànoj pobuni, masovan odlazak stanovnika srpske nacionalnosti iz Hrvatske je logi~an.

Najave masovnoga odlaska Srba iz Hrvatske zabiljeène su u ranoj i u zavr{noj fazi rata.Primjerice, u sklopu napadne operacije glavnine Oruànih snaga SFRJ protiv Hrvatske, naKordun je krajem rujna 1991. dovedena 169. motorizirana brigada JNA iz Loznice. Brigadase ubrzo raspala pa je donesena odluka da se ona povu~e u Srbiju, na {to je reagiralo vodstvopobunjenih Srba na tom podru~ju: Vijest da sa karlova~kih poloàja povla~ite 169. mtbr,pronijela se munjevito kroz cijeli Kordun. Narod je po~eo spontanu evakuaciju, a me|u borcimaima straha, pomutnje i beànja s poloàja. Ako dozvolite da 169. mtbr ode sa poloàja pre nego{to je zameni druga jedinica JNA nastupi}e katastrofalne posledice za koje }ete biti vi direktnoodgovorni. Zato vas jo{ jednom molimo, da prije nego {to povu~ete 169. mtbr dovedete drugujedinicu, koja }e zajedno sa na{im snagama TO {tititi ovaj narod.530 Za takvo stajali{te nije bilonikakvog opravdanja, jer su hrvatske snage bile u defenzivi, a JNA u jednoj od boljih faza rataprotiv Hrvatske.

Jednako tako, u referatu o bojnoj spremnosti Komande Kninskog korpusa iz sije~nja 1992.kaè se da je narod Krajine apsolutno protiv odlaska JNA: Srpski narod bi krenuo zajedno sajedinicama korpusa jer nema poverenja u mirovne snage OUN bez JNA na teritoriji Krajine.531

138

528 Primjerice, lako}a s kojom je novinarka A. Dragojevi} poistovjetila brijunski sastanak s nacisti~kim planomistrjebljenja @idova u Drugom svjetskom ratu govori o potpunom nerazumijevanju problematike i pojmova.Andrea DRAGOJEVI], “Brijunski protokol”, Zarez, Zagreb, 21. 10. 2004., 9. 529 Vi{e o tom kod Nikica BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, âsopis zasuvremenu povijest, 36/2, 2004., 441-446.530 VSA MORH: Op[TO Vojni} od 11. 10. 1991., Molba.

Sli~an primjer zabiljeèn je i u osvrtu na reakcije stanovni{tva i politi~kih stranaka RSK,nakon operacije Bljesak, u kojem je Odjel sigurnosti Glavnog {taba vojske krajinskih Srbaizvijestio zapovjednika SVK da kod stanovni{tva vlada mi{ljenje da je Z. Slavonija prodata odSrbije i S. Milo{evi}a, te da je posledica novonastale situacije i intenziviranje procesa iseljavanjastanovni{tva ovog dela Krajine i to uglavnom u SRJ, odnosno Srbiju.532 Potom je u pismupredsjedniku Republike Srbije S. Milo{evi}u, predsjednik krajinskih Srba M. Marti} napisao:Gospodine Predsjedni~e, tragedija koja je zadesila srpski narod najnovijom agresijom Hrvatske nazapadnu Slavoniju ima te{ke i nesagledive posljedice po rje{enje cjelokupnog srpskog pitanja. Nesamo da je izgubljen teritorij i ne samo da je stradalo na stotine civila, ono {to u ovom ~asu uàsanespokoj ~ini jo{ i ve}im je toliko pro{ireno uvjerenje kod naroda da je srpsko pitanje izdano, i tood strane samih Srba. Du` cijele Krajine {iri se glas o njenoj predaji; ljudi sa nevjericom konstatujuda nas je zaboravila i Srbija i Republika Srpska. U mnogim selima i gradovima narod se pakujei sprema za iseljavanje.533

Od Milo{evi}a je tada traèno privremeno slanje oko dvije tisu}e pripadnika VojskeJugoslavije i MUP-a Srbije u garnizone u Krajinu da bi svojom nazo~no{}u povratilipsiholo{ku stabilnost stanovni{tva, i pobunjenim hrvatskim Srbima u RSK omogu}ili vrijemeza saniranje i stabilizaciju stanja.534 Zbog operacije Bljesak, Republi~ki {tab Civilne za{titeRSK naredio je aktiviranje – mobilizaciju svih regionalnih i op}inskih {tabova civilne za{titesa zadacima: uspostave stalnog deùrstva; “preduzimanje organizovanih i pripremnih mjera iradnji za provo|enje svih mjera za{tita i spasavanja s teì{tem na sklanjanju, evakuaciji izbrinjavanju stanovni{tva”; utvr|ivanje stanja i mogu}nosti poduze}a i organizacija odinteresa za za{titu i spasavanje.535

Prvog dana Oluje Vrhovni savjet obrane RSK donio je odluku koja je dovela do iseljenjave}ine srpskog stanovni{tva s okupiranoga podru~ja Hrvatske. S odlukom Vrhovnog savjetaobrane javnost je upoznata 4. kolovoza u 20 sati. U Odluci je re~eno da se zbog preventivnihi bezbjednosnih razloga organizuje evakuacija civilnog stanovni{tva Sjeverne Dalmacije i ju`nogdijela Like. Š...š Na ovaj potez Vrhovni savjet odbrane se odlu~io kako bi se za{titilo civilnostanovni{tvo od eventualnih daljnjih napada hrvatske artiljerije i kako bi srpski borci, koji drèlinije odbrane, bili rastere}eni brige za svoje porodice.536 Sat kasnije Vod za elektronskodjelovanje 1. gardijske brigade HV-a imao je informaciju da je po zapovijedi Milana Marti}azapo~eta Š...š organizirana “evakuacija” èna, djece i staraca.537 [to je slijedilo vidi se izsvjedo~enja izvjesne Jagode, 45-godi{nje majke dvoje maloljetne djece, odnosno iz njezinaopisa patnje naroda koji su njegove vo|e povele u izbjegli{tvo: Tog dana, kada je Krajina pala,4. avgusta, ja sam jo{ uvijek radila. Mi smo bili u kasarni, u skloni{tu. Samo ~ujemo poginuo taj,

139

531 HDA, RSK: Komanda 9. korpusa, Str. pov. br. 23-34 od 22. 1. 1992., Referat o borbenoj gotovosti korpusaza 1991. godinu.532 POA: Glavni {tab SVK, Odeljenje bezbednosti, Str. pov. br. 33-136 od 5. 5. 1995., Reakcije stanovni{tva ipoliti~kih stranaka povodom gubitka Z. Slavonije.533 POA: RSK, Predsjednik Republike od 6. 4. 1995., Molba. Iz konteksta dokumenta razvidan je pogre{annadnevak. Pismo s identi~nim sadràjem dostavljeno je i predsjedniku SRJ Zoranu Lili}u.534 Isto.535 POA: RSK, Republi~ki {tab Civilne za{tite, Br. Str. pov. 01-44/95 od 1. 5. 1995., Nare|enje.536 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 179.537 MORH, GSHV: 1. gbr, Vod za ED, Kl. 804-08/95-02/02, Ur. br. 1111-11-95-215, 4. 8. 1995., Dnevnoizvje{}e.

poginuo taj. To su bili samo mrtvi po kasarni. Kad se malo smirilo, ja sam po{la ku}i. Pitali smona{eg komandanta ho}emo li mi bjeàt, ho}emo li se povla~it’. On je rekao da ne}emo nikuda. Jasam do{la ku}i. Djecu sam stavila da spavaju. U podrumu smo imali tri deke. Tu je bilo jo{kom{ija. U me|uvremenu je do{ao neki ~ovjek koji je javio da je pokret. Od straha, od panike, mise nismo sjetili da uzmemo ne{to od garderobe. Gledali smo da spremimo djecu, da ih sklonimo,jer su rekli da se ujutro o~ekuje bombardovanje. Ja sam samo uzela one deke da mogu djecuzamotati. Kud god smo prolazili bila je pusto{. Ku}e su gorjele uz put. Moj brati} je izostao izanas. Prekinuli su kolonu i on je 9 kilometara, od Topuskog do Dvora na Uni, i{ao po lje{evima.Tu su Muslimani prekinuli kolonu i sve poklali, poubijali. Moja djeca su se stra{no upla{ila. Š...šKad smo prilazili Topuskom ~ulo se granatiranje. Taman smo nailazili iz jedne okuke i u tom jemomentu granata pala. Dvije minute prije. I sad taj uàs. Ku}a gori, a ljudi su unutra. Š...š Izajednog zavoja je bila jedna lijepa ku}ica kraj ceste. U tu ku}u je pala granata. Mi smo vidjelionako dje~icu kako se igraju okolo i kako smi mi izi{li iza, tako je granata pala. Komadi lima subili na cesti. Jauk, zapomaganje. Š...š Formirane su kolone. Neki su preticali one koji su i{li sporije.Ali niko nije pazio ni na koga. Da li je neko bolestan, da li umire. Recimo, jedna moja kom{inicai ro|aka je putem umrla. Sin ju je neko vrijeme vozio onako mrtvu. Poslije vi{e nije mogao jer jedjecu po~ela hvatati panika. Onda ju je on samo onako prevalio iz kola u jarugu pored puta,zatrpao granjem i oti{ao dalje. Zamislite kako taj ~ovjek danas ìvi. A nije imao mogu}nosti dane{to drugo uradi. Da je sahrani. Djeca su isto tako umirala. Vru}ina je bila stra{na.538

Kada je po~ela Oluja hrvatski mediji su objavili poruku koju je predsjednik RepublikeHrvatske dr. F. Tu|man ujutro 4. kolovoza uputio hrvatskim gra|anima srpske nacionalnosti.Pripadnike srpske paravojske pozvao je da predaju oru`je, uz jamstvo da }e im biti udijeljenaamnestija prema hrvatskim zakonima. Svi oni koji nisu po~inili ratne zlo~ine u pobunipozvani su da ostanu kod svojih ku}a i bez straha do~ekaju hrvatsku vlast.539 Neki drè da taporuka nije bila iskrena540 i kao dokaz naj~e{}e navode brijunski transkript. No, taj transkript,kao i drugi koji se selektivno objavljuju u javnosti mogu se osporiti s drugim transkriptima,ali takvi, naravno, nisu pu{teni u javnost. Primjerice, u jednom od transkripata, nastalom ustudenome 1991., par dana pred pad i okupaciju Vukovara, u te{kom i mu~nom stanju rata~iji se kraj nije nazirao, a u kojem su zbog nastale psihoze uvjeti itekako bili “pogodni” zaosvetu, protjerivanje i razna zlodjela nad Srbima u Hrvatskoj, Franjo Tu|man je na raspravio ekstremnim pona{anjima u Hrvatskoj rekao da }e se suprotstaviti mi{ljenima da “ne moèniti jedan Srbin ostati u Hrvatskoj”.541 Za{to bi takvo mi{ljenje promijenio kad je bionadomak pobjede? Uostalom, i raspoloìvi izvori pokazuju da hrvatska strana nije planirala iprovela protjerivanje pobunjenih Srba.542

140

538 @ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka Konstantinovi}-Vili}, Nata{aMrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kneì}, Institut za kriminolo{ka i sociolo{ka istraìvanja Beograd,,Beograd, 1996., 127-128.539 Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb, 1998., 504.540 Usp. N. BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, 442-443.541 Zapisnik sa sastanka odrànog u Uredu predsjednika Republike Hrvatske u ~etvrtak, 14. studenoga 1991.godine.542 N. BARI], “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, 461.

141

Kolona srpskih izbjeglica

142

143

Izvornik, strojopis, latinicaHDA-1741, Nacionalne manjine, fasc. 902/17.

ZAKLJUÂK

Oko politi~kog zale|a operacije Oluja dosta je spekulacija. Zlo~ina~ko pona{anjevojske bosansko-hercegova~kih Srba u za{ti}enoj zoni Srebrenica, a potom izajedni~ki napad na Biha} s pobunjenim hrvatskim Srbima, utjecali su na poloàj

Hrvatske. Ona je postala ~imbenik koji je mogao pripomo}i razrje{enju bosansko-hercegova~ke krize, {to je naravno imalo svoju cijenu – razumijevanje za interese Hrvatske napodru~ju izvan nadzora legalne vlasti. O~ito je da je postojala pre{utna suglasnost utjecajnogdijela me|unarodne zajednice da se izvede brza oslobodila~ka operacija. Ne treba zaboravitida operacija Oluja, uz oslobodila~ku, ima i ni{ta manje va`nu humanitarnu zna~ajku, a to jedeblokada {ireg podru~ja Biha}a.

SVK je bila u obrani i u tome je kompenzirala broj~anu nadmo} hrvatskih snaga. Ponaoruànju i vojnoj opremi bila je ravnopravan protivnik HV-a, ~ak je i bolje stajala soklopni{tvom. Njezina slabost leàla je u ~injenici da je bila vojna sila sustava koji nije imaoosnovu za samostalno postojanje. RSK je bila tvorevina koja je nastala uslijed nerealiziranihsvesrpskih planova o isto takvoj dràvi. Politi~ko-teritorijalna tvorevina iz koje je nastala SAOKrajina bila je samo takti~ki korak koji je Srbima u Hrvatskoj u vrijeme raspada SFRJ trebaodati legalitet i legitimitet, na temelju kojeg su trebali od me|unarodne zajednice dobiti“zeleno svijetlo” za ostanak u krnjoj Jugoslaviji. No, projekt je propao, tj. JNA nije potuklaHrvatsku vojsku, {to je bio jedini na~in da Hrvatska prihvati srpski diktat o granicama. SAOKrajina stoga je postala RSK, u poku{aju stvaranja dràve, kada je ve} propao projektautonomije, koja se trebala priklju~iti srpsko-crnogorskom dijelu Jugoslavije. Nakon toga sepoku{alo preko UNPROFOR-a i UNCRO-a odràti nekakvu politi~ko-teritorijalnuorganizaciju, {to im je, bez obzira na podozrivost pobunjenih Srba prema me|unarodnimsnagama, nekoliko godina doista i uspijevalo. No, vrijeme je radilo protiv RSK, a njezinpoloàj i unutarnje politi~ko stanje pogor{avalo se, jer nije imala materijalnu osnovu, kao {tonije imala ni personalni, napose intelektualni potencijal za stvaranje ne~eg organiziranijeg odpodru~ja s malo zakona, mnogo samovolje i, mo`da najpreciznije, vladavine ja~ih. Ilustrativnaje ocjena koju je sredinom srpnja 1995., neposredno pred Oluju, dao jedan pukovnik VojskeJugoslavije, angaìran u Zrakoplovstvu i protuzra~noj obrani SVK: Putuju}i prostorima RSK iborave}i u gradovima, lako se uo~ava da se nije ni{ta radilo na razvojnom ure|enju. Eksploatisanasu postoje}a dobra i ~ekao se neki ishod od neke druge strane. Nigde nije postavljen neki cilj kojibi bio normalan za svako iole organizovano dru{tvo. Stagniralo se u svim dru{tvenim bogatstvima.Kultura naroda je dobila pogre{an pravac. Izgubljen je ose}aj za realnost u vremenu i prostoru ukome se ìvi. Š...š Narod RSK je iznuren stanjem kojim se gu{ila svaka inicijativa. Postupno isistematski je prevladavao strah od usta{a-kolja~a. Zbog onog ’sve hrvatsko sru{iti’ ìvelo se u strahuod usta{ke doktrine ’sve srpsko pobiti’. A kada se ne kanali{e nagon samoodrànja, jasno je kakvesu sve manifestacije mogu}e.543

144

543 M. SEKULI], Knin je pao u Beogradu, 232.

Poznati stru~njaci JNA, a kasnije i Vojske Jugoslavije, Todorovi} i Vili} korijene porazaRSK “prona{li” su u antikomunizmu SDS-a, koji je odbacio partizansku strategiju inametnuo stanovni{tvu “gubitni~ku ~etni~ku strategiju i taktiku popa \uji}a”.544 Tuma~enjeje vrijedno spomena samo kao primjer razmi{ljanja ~iji je rok trajanja istekao s nestankomSFRJ.

Krajina je nestala jer je bila zabluda u koju su prestali vjerovati i oni koji su dali prilognjezinom stvaranju. U zadnjim danima RSK pokazalo se da je njezina najslabija to~kapoliti~ki i vojni vrh. Vrhovni savjet obrane, na kojem je dominirao Marti}, uve~er 4. kolovozadonio je odluku o skra}ivanju fronta u sjevernoj Dalmaciji. To je preko no}i 4./5. kolovozadovelo do sloma i izvla~enja ljudstva Sjevernodalmatinskog korpusa prema Bosanskoj krajini.Istu sudbinu, poput domino efekta podijelili su i ostali korpusi SVK. Krajina je nestalamnogo brè nego {to se o~ekivalo, s obzirom na snagu njezine vojske. Nakon pet godinaHrvatska je u ustavno-pravni poredak i teritorijalni sustav vratila vi{e od 18% pobunjenog iokupiranog podru~ja. Izvan nadzora je ostala isto~na Slavonija, Baranja i Srijem. Vrijeme jebrzo pokazalo da ta podru~ja, kao i srbijanska politika, nisu èljela reprizu Oluje na zapadnimgranicama SR Jugoslavije. Uz posredovanje me|unarodne zajednice predstavnici pobunjenihSrba iz isto~ne Slavonije, Baranje i zapadnoga Srijema pristali su na mirnu i postupnureintegraciju, te su 12. studenoga 1995. u Erdutu potpisali “Temeljni sporazum o mirnojreintegraciji toga podru~ja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske”.545

145

544 Bo{ko TODOROVI], Du{an VILI], “Gubitni~ka strategija”, Vojska, 24. 8. 1995., 10-11.545 Kronologija rata, 536.

Autor fotografije: Davor Vi{nji}, 7. kolovoza 1995.

LITERATURA

Balkan Battlegrounds: A Military History of the Yugoslav Conflict, 1990-1995, Central IntelligenceAgency, Office of Russian and European Analysis, Washington, DC 20505, May 2002.

BARI], Nikica, “Je li 1995. godine Hrvatska po~inila “etni~ko ~i{}enje” Srba?”, âsopis za suvremenupovijest, 36/2, 2004.

BARI], Nikica, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990-1995., Golden marketing-Tehni~ka knjiga, Zagreb,2005.

BERNI], Domagoj, BE[LI], Hrvoje, KRPAN, Vladimir, Katalog izlo`be “Pobjeda”: Povodom 10.obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja” 1995.-2005., Matica hrvatska Ogranak u Petrinji,Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Petrinja, Petrinja, 2005.

BILAND@I], Du{an, Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb, 1999.BOBETKO, Janko, Sve moje bitke, Vlastita naklada, Zagreb, 1996.DOMAZET – LO[O, Davor, “Zavr{ne operacije Hrvatske vojske – uvjerljivost vojne mo}i i(ili)

promjena strategijskog odnosa”, Hrvatski vojnik, Zagreb, 22/1997.DOMAZET – LO[O, Davor, Hrvatska i veliko rati{te, Udruga sv. Jurja, Zagreb, 2002.FELI], Bejdo, brigadir, Peti korpus 1992.-1995., Ljiljan, Sarajevo, 2002.GOTOVINA, Ante, Napadajni bojevi i operacije HV i HVO, Zborno podru~je Knin, Knin, 1996.GRANI], Mate, Vanjski poslovi: Iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb, 2005.HOLBROOKE, Richard, Zavr{iti rat, [ahinpa{i}, Sarajevo, 1998.Hronologija 1990-1995., Banja Luka, 2002.Hrvatska strategija obrane, Centar za strate{ka istraìvanja, MORH, Zagreb, 1995.IZETBEGOVI], Alija, Sje}anja: autobiografski zapis, [ahinpa{i}, Sarajevo, 2001.Izvje{taj vojna operacija “Oluja” i poslije, I dio: biv{i sektor Jug, Hrvatski helsin{ki odbor za ljudska prava,

Zagreb, 1999.JOVI], Dejan, Jugoslavija: dràva koja je odumrla, Prometej, Zagreb, 2003.Kronologija rata 1989.-1998., Hrvatski informativni centar, Zagreb, 1998.MAMULA, Branko, Slu~aj Jugoslavija, CID, Podgorica, 2000.MARIJAN, Davor, Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002.MU[INBEGOVI], Hasib, [ILJAK, Remzija, BE]IREVI], Kemo, Operacija Vla{i}, Sarajevo, 1999.NOBILO, Mario, Hrvatski feniks: diplomatski procesi iza zatvorenih vrata: 1990.-1997., Nakladni

zavod Globus, Zagreb 2000.Oluja, Hrvatska vojna glasila, br. 1-3, Zagreb, listopad – prosinac 1995.Otkaz mandata UNPROFOR-u: Tre}a obljetnica me|unarodnog priznanja Republike Hrvatske, MORH,

Politi~ka uprava, Zagreb, 1995.OWEN, David, Balkanska odiseja, Hrvatska sveu~ili{na naklada : Hrvatski institut za povijest, Zagreb,

1998.RADELI], Zdenko, MARIJAN, Davor, BARI], Nikica, BING Albert i @IVI], Draèn, Stvaranje

hrvatske dràve i Domovinski rat, [kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006.

146

147

RADINOVI], Radovan, “Realna pretnja na delu”, Vojska Krajine, br. 4-5, Jul-avgust 1993.RADI[I], Dragan, Hronologija doga|aja na prostoru prethodne Jugoslavije 1990-1995, Glas srpski –

Centar za geostrate{ka istraìvanja Univerziteta u Banjoj Luci, Banja Luka, 2002.SEKULI], Milisav, Knin je pao u Beogradu, NIDDA Verlag GmbH, Bad Vilbel, 2001.Stenogrami o podjeli Bosne, Kultura&Rasvjeta – Civitas, Split – Sarajevo, 2005.[ARINI], Hrvoje, Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Milo{evi}em 1993-95 (98), Globus,

International, Zagreb, 1999.TODOROVI], Bo{ko / VILI], Du{an Izdaja i odbrana Jugoslavije, Privredapublik, Beograd, 1990.TU\MAN, Franjo, Hrvatska rije~ svijetu : razgovori sa stranim predstavnicima, Hrvatska sveu~ili{na

naklada, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1999.TU\MAN, Franjo, Pet godina hrvatske pobjede, Ministarstvo obrane, Politi~ka uprava, Zagreb, 1996.TU\MAN, Franjo, Stanje hrvatske dràve i nacije, Ministarstvo obrane, Politi~ka uprava, Zagreb,

1995.TU\MAN, Miroslav, Istina o Bosni i Hercegovini : dokumenti 1991.-1995., Slovo M, Zagreb, 2005.Ujedinjeni narodi: Rezolucije o Republici Hrvatskoj, UNPROFOR, Pan liber, Osijek, 1995.VRCELJ, Marko, Rat za Srpsku Krajinu: 1991.-1995., Srpsko kulturno dru{tvo “Zora”, Beograd,

2002.@ene Krajine – rat, egzodus i izbegli{tvo, Vesna Nikoli}-Ristanovi}, Slobodanka Konstantinovi}-Vili},

Nata{a Mrvi}-Petrovi}, Ivana Stevanovi}, Branislava Kneì}, Institut za kriminolo{ka i sociolo{kaistraìvanja Beograd, Beograd, 1996.

@UNEC, Ozren, “Operacije Bljesak i Oluja”, Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1991-1995.,Naklada Jesenski i Turk : Dani, Zagreb : Sarajevo, 1999.

FOTOGRAFIJE:

– HMDCDR,– Sredi{nji vojni arhiv MORH-a,– Vojni muzej MORH-a,– Odjel Hrvatska vojna glasila MORH-a,– “Ve~ernji list” – fotodokumentacija,– fotoarhivi 1., 2., 4. i 9. gardijske brigade HV-a, 81. gardijske bojne, 1. HGZ,– Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata

AP – autonomna pokrajinab/d – bojna djelovanjadp – domobranska pukovnijaED – elektronsko djelovanjegbr – gardijska brigadagbrHV – gardijska brigada HVGS HV – Glavni stoèr Hrvatske vojskeGS HVO – Glavni stoèr Hrvatskog vije}a

obraneG[ SV i G[ SVK – Glavni {tab Srpske vojske

(Krajine)HDA – Hrvatski dràvni arhivHMDCDR – Hrvatski memorijalno-

dokumentacijski centar Domovinskog rataHR HB – Hrvatska Republika Herceg – BosnaHR-DAS – Hrvatski dràvni arhiv u SiskuHRZ – Hrvatsko ratno zrakoplovstvoHUPMEZ – Hrvatski ured pri Promatra~koj

misiji Europske zajedniceIKM – Istureno komandno mjestoIv – Izvidni~ki vodIZM GSHV – Istureno zapovjedno mjesto

Glavnog stoèra Hrvatske vojskeIZpM – Istureno zapovjedno mjestoK – korpusKK – Kraji{ki korpusKMORH – Kabinet ministra obrane Republike

HrvatskeKSJ – Korpus specijalnih jedinicalpbr – laka pje{a~ka brigadaMORH – Ministarstvo obrane Republike

HrvatskeNATO – North Atlantic Treaty Organization

(Organizacija Sjevernoatlantskog pakta)OG – operativna grupaOG-2 – Druga operativna grupa

pbr – pje{a~ka brigadaPMEZ – Promatra~ka misija Europske zajednicePOA – Protuobavje{tajna agencijaPU – Politi~ka upravaRP – ratni planRSK – Republika Srpska KrajinaSAO – Srpska autonomna oblastSAOK – Srpska autonomna oblast KrajinaSFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika

JugoslavijaSIS – Sigurnosno-informativna slu`baSJP MUP – Specijalne jedinice Ministarstva

unutarnjih poslovaSVA MORH – Sredi{nji vojni arhiv

Ministarstva obrane Republike HrvatskeSVK – Srpska vojska KrajineTO – Teritorijalna obranaTS-2 – Druga takti~ka skupinaUN – Ujedinjeni narodiUNCRO – United Nations Confidence

Restoration Operation in Croatia (OperacijaUN-a za uspostavljanje povjerenja uHrvatskoj)

UNPA – United Nations Protected Area(Za{ti}eno podru~je Ujedinjenih naroda)

UNPROFOR – United Nations ProtectionForces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda)

USMSP – Ured za suradnju s Me|unarodnimsudom pravde

v/o – vojni obvezniciVP– Vojna po{taVRH – Vlada Republike HrvatskeVRS – Vojska Republike SrpskeVSA MORH – Vojnosigurnosna agencija

Ministarstva obrane Republike Hrvatske

148

KRATICE

149

ZHRZ – Zapovjedni{tvo Hrvatskog ratnogzrakoplovstva

ZM – zapovjedno mjestoz/o – zona odgovornostiZP – Zborno podru~jeZZP – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~jaZZPB – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja

Bjelovar

ZZPG – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~jaGospi}

ZZPK – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~jaKarlovac

ZZPO – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~jaOsijek

ZZPS – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja SplitZZPZ – Zapovjedni{tvo Zbornog podru~ja

Zagreb

@IVOTOPIS

Davor MARIJAN (1966.) {kolovao se u Livnu i Zagrebu ukojem je 1994. zavr{io dvopredmetni studij povijesti i arheologijena Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2005. magistriraoi 2006. doktorirao s temom “Jugoslavenska narodna armija iraspad Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije 1987.-1992. godine”. Od 2001. radi u Hrvatskom institutu za povijestna projektu “Stvaranje Republike Hrvatske i Domovinski rat1991.-1995.-1998.”. Bavi se vojnom povije{}u Hrvatske iJugoslavije za razdoblje od 1941. do 1995. godine. Do sada jeobjavio ~etiri knjige i dvadesetak znanstvenih i stru~nih ~lanaka.

Objavljene knjige:

Borbe za Kupres 1942., AGM, Zagreb, 1999.Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo, 2002.Bitka za Vukovar, Hrvatski institut za povijest: Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema iBaranje, Zagreb-Slavonski Brod, 2004.Grani~ari: Prilog za ratni put 108. brigade Zbora narodne garde Republike Hrvatske,Hrvatski institut za povijest: Podru`nica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, SlavonskiBrod, 2006.

* * *... Klju~na je stvar, Oluja se nije mogla izbje}i. Oluja se ne moè gledati izvan konteksta 1990.-

1991. Stvar je u tome da svrha SAO Krajine, nastale 1990., odnosno Republike Srpske Krajine,samoprogla{ene krajem 1991., nije bila stvaranje samostalne dràve u Hrvatskoj. Pobunjeni Srbisu i{li na pripajanje Srbiji, netko to zove Jugoslavija, netko Velika Srbija, u kona~nici to se svodina dràvu u kojoj ìve svi Srbi. I kad je taj projekt propao 1991., spa{ava se {to se moè i stvarase RSK. Tri-~etiri godine traju stalni pregovori s vodstvom pobunjenih Srba, kojima je doistanu|eno sve {to se ponuditi moè, a oni su sve odbili. I na kraju ostala je samo vojna opcija kojomje to rije{eno. ...

... Me|utim, kad po~ne rat, rat je va`no dobiti. Ono {to je bitno u cijeloj ovoj stvari i {todokumenti doista uvjerljivo govore ... Hrvatska je na sve mogu}e na~ine nastojala izbje}i rat. Uarhivi predsjednika Tu|mana imate jako mnogo dokumenata iz kojih se doista vidi da je onnastojao izbje}i rat. I u tom kontekstu, ~injenica je da je rat bio u granicama Hrvatske, Hrvatskanije napadala, Hrvatska je napadnuta, i to treba imati na umu.

– Stvari se doslovno ubrzavaju s prvom Biha}kom krizom krajem 1994., i tada polako kre}etaj hrvatski operacijski ciklus s Livanjskog polja: uzimanje Dinare. To traje dugo, i to je jo{ jedandio o kojem treba voditi ra~una u pri~i o slamanju RSK ... I u ovom ratu postoji pri~a o mitovima.

150

Svako ima svoje mitove, i postoji ~uveni mit o srpskoj nepobjedivosti. ... U tom kontekstu trebavoditi ra~una da su krajinski Srbi sedam mjeseci gledali kako im Hrvatska vojska uzima Dinaru.Ja sam ro|en u blizini, i znam kakve su te{ke zime na tom podru~ju. I, prakti~no, njima se dogodida kompletni dinarski kompleks uz pomo} pri~uve, polako uzmu dvije postrojbe koje nisudomicilno s tog podru~ja. Evo, 7. gardijska brigada je iz sjeverozapadne Hrvatske, gdje je sasvimdruga~iji tip klime i reljefa, te 4. gardijska brigada, koja ipak gravitira ju`nom djelu Hrvatske,njezino sjedi{te je bilo u Splitu, ali zapravo to je brigada ju`ne Hrvatske, rekao bih – jednatoplokrvna brigada koja do|e u jednu surovu zimu. Ti su se ljudi smrzavali gore, ali su izvr{ilisvoju zada}u. I to je djelovalo, sve je to djelovalo na moral. ... Tako, prakti~no kad se gleda da jeZborno podru~je Split pro{lo Zimu ’94, koja je bila vrlo te{ka, potom je imalo dvije kratkeoperacije Skok 1 i Skok 2, pa jedno stvarno veliko Ljeto ’95 – uzimanje Bosanskog Grahova iGlamo~a, ~ini se da je Zbornom podru~ju Split Oluja bila lak{i dio zada}e.

... Dugoro~no }e se svakako utvrditi razina otklona od zamisli i od provedbe. To je pitanje za{tosu se dogodili zastoji. Primjerice, najpoznatiji zastoj bio je u napadu na Petrinju i oko toga sevuku, recimo tako, nekakvi repovi, i to vi{e u profesionalnom vojnom dijelu, nego {to izlazi ujavnost, iako to u svemu i nije posebno va`no, jer operacija je bila uspje{na. Kad je operacijauspje{na sve mane postaju drugorazredne. Najtu`niji dio te pri~e je {to je 2. gardijska brigadaizgubila nekoliko ~asnika, po kojima je ta brigada bila poznata. Na primjer, Predrag Matanovi}– zapovjednik bojne, ~asnik koji je bio jedan od simbola Gromova. To su ~asnici za kojima àlesvi oni koji su ratovali s njima i koji su ih poznavali. Na kraju postavlja se pitanje, a to je pitanje~iste taktike, za{to se nije i{lo na obuhvat, za{to se i{lo ravno. To su pitanja oko kojih }e trajatirasprave. General Ivan Basarac koji je vodio Zborno podru~je Zagreb nedavno je umro, tako da ste strane ne}emo znati neke stvari. On je imao svoje vi|enje, drugi su imali svoje. ...

– Novinari su se sad fokusirali na taj dio Gotovinina, navodnog, slavljenja dva dana u Kninu.[to god da se dogodilo, ~injenica je da je Zborno podru~je Split ta dva dana prestalo s napadnimaktivnostima. Prema tome, ~ini se da se zada}a na tom podru~ju mogla izvr{iti ranije. No, svatkotko je pro{ao tim podru~jem, tko koliko-toliko zna geografske zna~ajke toga podru~ja, zna {to bi sedogodilo da su dvije gardijske brigade krenule iznad Knina na Pa|ene i dalje prema Srbu. Htjeliili ne htjeli, tamo bi bilo mnogo ̀ rtava. Kad se sve podvu~e, kad se sve trezveno i cjelovito razmotri,onda nema tu ve}ih zamjerki. To {to bi mo`da bilo zarobljeno jo{ vi{e oru`ja, {to bi HV danasimala 10-ak starih tenkova vi{e, nije to vrijedno ljudskih `rtava. A bilo bi daleko vi{e mrtvih, jerje to jedno usko grlo, i da su u njega upale dvije gardijske brigade, tu bi sva{ta bilo.

– Najve}i problem Oluje je ono {to se dogodilo iza nje. To je ogroman prostor i svakako trebanapraviti jednu podrobniju analizu, a to }e biti mogu}e s dokumentima MUP-a, koji mi, morampriznati, nisu bili dostupni. ... Govori se o nekakvoj brojci od 550 do 600 ljudi, ali gledajte, kadse ~ovjek sjeti kako su se pona{ale druge vojske kada su uzimale prostor, {to su one radile. Tu ulazesvakakvi ljudi, neki se ljudi vra}aju na sru{ene domove, neki èle osvetu. Me|utim, ono {to jebitno, tu nema nikakve naznake da je to bio plan dràve. Za razliku od planskog, velikosrpskogprojekta koji je izazvao rat. To je bitno re}i. Na najvi{im razinama vlasti u Hrvatskoj ne moè sere}i da je to bio plan dràve da spali, uni{ti i pobije, kao {to se stalno imputira, evo i u Haagu,kao zlo~ina~ki pothvat. Nema nikakvih naznaka za takve tvrdnje .....

Iz intervjua Davora Marijana za RadioZagreb (2. program, 4. listopada 2007.),povodom izlaska njegove knjige Oluja

151

PRILOZI(pripremio Mate Rupi}, prof.)

SADR@AJ

PRILOG 1. – PLANOVI POBUNJENIH SRBA IZ HRVATSKE O ODCJEPLJENJU TERITORIJA REPUBLIKE HRVATSKE I UJEDINJENJU SA SRBIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I SRBIJOM

1. 1991., travanj 1., Titova Korenica – Odluka Izvr{nog vije}a Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju dijela teritorija Hrvatske Republici Srbiji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167

2. 1991., travanj 30., Knin – Rje{enje Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o imenovanjuCentralne komisije za provo|enje referenduma o prisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168

3. 1991., svibanj 16., Knin – Odluka Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine oprisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom i drugima koji èle o~uvati Jugoslaviju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 169

4. 1991., lipanj 27., Knin – Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske autonomne oblasti Krajina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170

5. 1992., svibanj 1., Knin – Deklaracija Skup{tine o politi~kim ciljevima Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172

6. 1992., rujan 22., Banja Luka – Protokol o suradnji Vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175

7. 1992., rujan, Knin – Iz osnovnih programskih na~ela i ciljeva Srpske demokratske stranke . . 177

8. 1992., listopad 31., Prijedor – Deklaracija o ujedinjenju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179

9. 1993., travanj 24., Banja Luka – Odluka o konstituiranju zajedni~ke Narodne skup{tineRepublike Srpske Krajine i Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180

10. 1993., srpanj 19., Knin – Zapisnik sjednice Vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine na kojoj je dogovoreno ujedinjenje u jednu dràvu te imenovana Komisija za izradu ustava i drugih pravnih akata vezanih za ujedinjenje . . . . . . . . . . . . . . . . 182

11. 1993., kolovoz 10., Beograd – Prijedlog ministra vanjskih poslova Republike Srpske Krajine o izboru trenutnih ratnih ciljeva u svezi sukoba u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . 187

12. 1994., velja~a 1., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine okoalicijskom sporazumu sa Srpskom radikalnom strankom i zajedni~kom cilju – ujedinjenju svih srpskih zemalja te osnivanju jedinstvene srpske dràve. . . . . . . . . . . . . . . . . 189

13. 1994., srpanj 5., Beograd – êstitka Jovice Stani{i}a, na~elnika Slu`be dràvne bezbjednosti Republike Srbije ministru unutarnjih poslova Republike Srpske Krajine povodom “dana bezbjednosti” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190

14. 1994., kolovoz 4., Plitvi~ka Jezera – Zapisnik izvanrednog zasjedanja Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je prihva}en prijedlog o ujedinjenju s Republikom Srpskom, kao prvom koraku prema jedinstvenoj srpskoj dràvi . . . . . . . . . . . . 191

155

15. 1994., kolovoz 4., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine povodom zahtjeva da se na izvanrednom zasjedanju Skup{tine uvrsti to~ka o ujedinjavanjuRepublike Srpske Krajine i Republike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom . . . . . . . . . . . . . . 195

16. 1994., kolovoz 15., Knin – Priop}enje Srpske demokratske stranke Krajine nakon razgovora delegacije stranke s vodstvom Republike Srpske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 196

17. 1994., kolovoz 18., Prijedlog Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske KrajineSkup{tinama Srbije i Crne Gore za ujedinjenje u jednu dràvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197

18. 1995., po~etak, ŠKninš – Prijedlog Plana uporabe Srpske vojske Krajine u sukobu s Oruànim snagama Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 198

19. 1995., velja~a 8., Knin – Govori Milana Marti}a, Borislava Mikeli}a i Milana Babi}a naSkup{tini Republike Srpske Krajine na kojoj je razmatran pregovara~ki proces s Republikom Hrvatskom te Plan Z-4 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208

20. 1995., velja~a 10., ŠKninš – Glavni {tab Srpske vojske Krajine dostavlja komandama korpusa i zna~ajnijim ~asnicima izvod iz izlaganja predsjednika Milana Marti}a o borbenoj gotovosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 210

21. 1995., oùjak 30., Knin – Zaklju~ci Vlade Republike Srpske Krajine povodom promjene mandata za{titnih snaga Ujedinjenih naroda na okupiranom podru~ju Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 215

22. 1995., svibanj 6., ŠKninš – Pismo predsjednika RSK Milana Marti}a Slobodanu Milo{evi}u, predsjedniku Republike Srbije, nakon oslobodila~ke akcije Oruànih snagaRepublike Hrvatske u zapadnoj Slavoniji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216

23. 1995., svibanj 18., Borovo Selo – Iz govora predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a o dràvnoj krizi nakon {to je Hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju te planovima za ujedinjenje s Republikom Srpskom kao prvom koraku ka ujedinjenju svih srpskih zemalja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 217

24. 1995., svibanj 20., Borovo Selo – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o pristupanju realizaciji ujedinjenja s Republikom Srpskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221

25. 1995., svibanj 29., Knin – Zapisnik Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je dana suglasnost na odluku o dràvnom ujedinjenju s Republikom Srpskom . . . . . . . . . . . . . 222

26. 1995., svibanj 29., Knin – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o davanju prethodne suglasnosti na Odluku o dràvnom ujedinjenju s Republikom Srpskom . . . . . . . 226

27. 1995., svibanj 29., Knin – Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o suglasnosti na Ustavni zakon o privremenom ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske . . . . . . 226

28. 1995., lipanj 2., Knin – Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine povodom imenovanja nove Vlade Republike Srpske Krajine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 227

29. 1995., lipanj 29., Knin – Mi{ljenje Kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine o prednacrtu paketa zakona za pripremu akata Ujedinjene Republike Srpske . . . . . . . . . . . . 228

30. 1995., srpanj 30., Knin – Iz odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o progla{enju ratnog stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 229

PRILOG II. – NAPAD POBUNJENIH SRBA IZ BOSNE I HERCEGOVINE I S OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE NA UN ZA[TI]ENU ZONU BIHA]

]osi} Kre{imir, Kako smo promijenili tijek rata, Operacija “Zima – 94” (memoarski zapisi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233

156

1. 1994., listopad 27. – Glavni {tab Vojske Republike Srpske traì od Vrhovne komande OS Republike Srpske Krajine pomo} na rati{tu u zapadnoj Bosni u drvarskoj krajini te protiv 5. korpusa Armije BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242

2. 1994., listopad 30. – prosinac 23., Knin – Iz ratnog dnevnika Glavnog {taba Srpske vojske Krajine o napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 243

3. 1994., studeni 7., Nebljusi – Zapovijest Komande Takti~ne grupe-1 podre|enim postrojbama za napad na snage HVO-a i 5. korpusa Armije BiH koje brane Biha} . . . . . . . 254

4. 1994., studeni 10., Knin – Pismo Glavnog {taba SVK Komandi UNPROFOR-a u Zagrebu kojim odbija optu`be da napada i granatira za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . 259

5. 1994., studeni 13., Grahovo – Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS o borbama na krupskom i kupre{kom boji{tu te napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 260

6. 1994., studeni 18. – Borbeno izvje{}e Komande 21. korpusa Izdvojenom komandnom mjestu u Korenici G[ SVK o pritisku hrvatskih OS na liniji razgrani~enja te angaìranju snaga u napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261

7. 1994., studeni 20. – Izvje{}e Sektora za bezbjednosno-obave{tajne poslove VRS generaluMilovanovi}u o sadràju dopisa Me|unarodnog Crvenog krià o situaciji u Biha}u nakon napada srpskih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 262

8. 1991., studeni 20., Petrova Gora – Izvje{}e 21. korpusa G[ SVK o blokiranju snagaUNPROFOR-a kao odgovor na mogu}e zrakoplovne napade NATO pakta zbog napada srpskih snaga na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265

9. 1994., studeni 20. – Redovno borbeno izvje{}e 2. KK Glavnom {tabu VRS o borbama na prilazima Biha}u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 266

10. 1994., studeni 21., Knin – Obavijest Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK brigadi MUP-a o slanju dodatnog poja~anja od 100 ljudi, te da snage Republike Srpske 22. 11. pripremaju zavr{ni napad na Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 267

11. 1994., studeni 27. – O{trelj – Petrovac – Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS postrojbama koje sudjeluju u napadu na za{ti}enu zonu Biha} o borbama i odbijanju 5. korpusa Armije BiH da potpi{e predaju, te nedostatku materijalnih sredstava za nastavak napada . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 268

12. 1994., studeni 28., Petrova Gora – Izvje{}e Komande 21. korpusa IKOM Korenica G[ SVK o angaìranju ljudstva i materijalno-tehni~kih sredstava u napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269

13. 1994., prosinac 2. – Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o napredovanju hrvatskih snaga na livanjsko – glamo~kom pravcu te srpskih snaga na krupsko – biha}kom pravcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 271

14. 1994., prosinac 5. – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VSK o prodoru hrvatskih snaga na kupre{kom rati{tu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272

15. 1994., prosinac 6. – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu SVK o napadnim akcijama na biha}ko – krupskom dijelu boji{ta te pritisku hrvatskih snaga na livanjsko –grahovskom boji{tu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 273

16. 1994., prosinac 15. – Izvje{}e 15. korpusa Glavnom {tabu SVK o ja~ini snaga i materijalno-tehni~kim sredstvima koja su angaìrali u napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . 274

17. 1994., prosinac 16., ŠKninš – Analiza utro{ka materijalno-tehni~kih sredstava SVK u operaciji “Pauk”, te plan nabavke istih za nastavak napada na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . 276

157

18. 1994., prosinac 18. – Izvje{}e Komande “Pauk” Glavnom {tabu SVK o situaciji na boji{tu u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te novim pravcima napadne akcije . . . . . . . . . . . . 279

19. 1995., sije~anj 6. – Obavijest Komande 15. pje{a~ke brigade SVK podre|enim postrojbama o trenutnoj situaciji na boji{tu te razlozima zastoja u napadnoj akciji na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 280

20. 1995., velja~a 17., O{trelj – Petrovac – Poziv na sastanak Komande “Pauk” zapovjednicima korpusa i predstavnicima G[ VRS i SVK radi analize zastoja u napadu na za{ti}enu zonu Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282

21. 1995., oùjak 1., Petrinja – Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu odbrane RSK da analiziradoga|aje na rati{tu u zapadnoj Bosni gdje je petrinjska brigada imala velike gubitke, te odgovori na pitanja o gubitku teritorija od 1992.-1994.. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283

22. 1995., travanj 10. – Izvje{}e Glavnog {taba SVK Slobodanu Milo{evi}u, Milanu Marti}u i Mom~ilu Peri{i}u o aktivnostima hrvatskih snaga, stanju u zapadnoj Bosni, stanju morala u jedinicama, kadrovskoj problematici i odnosima s UNPROFOR-om u prvomtromjese~ju 1995. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285

23. 1995., svibanj 5., O{trelj – Petrovac – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku u Kninu na kojem je razmatrana situacija oko Biha}a te donesena odluka da jedinice MUP-a RS preuzmu zada}e li~kog korpusa SVK u napadu na Biha} jer isti za tonema potrebnih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 290

24. 1995., svibanj 27., O{trelj – Petrovac – Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku s Milom Mrk{i}em, zapovjednikom Operativne grupe “Pauk” na kojem surazmatrane akcije protiv 5. korpusa Armije BiH te hrvatskih snaga na Dinari i Livanjskom polju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292

25. 1995., lipanj 9., Knin – Informacija Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o prodoru hrvatskih snaga prema planini [ator, stanju na rati{tu oko Biha}a te preletu zrakoplova iz Hrvatske koji opskrbljuju za{ti}enu zonu Biha} i 5. korpus Armije BiH . . . . . 293

26. 1995., lipanj 11., Knin – Izvanredno operativno izvje{}e Glavnog {taba SVK S. Milo{evi}u, M. Marti}u i M. Peri{i}u o stanju na boji{tu oko Biha}a, Livanjskom polju i Dinari, preustroju SVK te o~ekivanoj pomo}i od VJ u ~asni~kom kadru . . . . . . . . . . 295

27. 1995., srpanj, Knin – Plan kontraobavje{tajnog osiguranja operacije “Ma~ -1” Srpske vojske Krajine i Vojske Jugoslavije – uporaba biolo{kog oru`ja za trovanje boraca 5. korpusa A BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 299

28. 1995., srpanj 23., Biha} – Izvje{}e 5. korpusa A BiH i Zapovjedni{tva GS HVO Biha}Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o sna`nom prodoru snaga SVK koji prijeti razbijanjem obrane Biha}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301

29. 1995., srpanj 23. – Izvje{}e Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o mobilizaciji i pokretima hrvatskih snaga du` linije sukoba te humanitarnoj katastrofi u za{ti}enoj zoni Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302

30. 1995., srpanj 24., Petrinja – Obavijest Komande 39. korpusa SVK komandama podre|enih postrojbi o mogu}oj agresiji hrvatskih snaga kao pomo}i ugroènom 5. korpusu A BiH . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303

31. 1995., srpanj 25., Petrinja – Obavijest Obavje{tajnog odjeljenja 39. korpusa SVK podre|enim postrojbama o mogu}em desantu hrvatskih snaga na podru~ju Biha}a . . . . . . . 304

32. 1995., srpanj 25., Knin – Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o pritiscima Hrvatske vojske na podru~ju Grahova te linijama sukoba u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . 305

158

33. 1995., srpanj 26., Biha} – Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o te{koj vojnoj situaciji iz koje jedini izlaz vidi u spajanju s Hrvatskom vojskom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308

34. 1995., srpanj 26., Knin – Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o prodoru hrvatskih snaga na Dinari, borbama oko Biha}a te stanju u zonama ostalih korpusa . . . . . . . 308

35. 1995., srpanj 26., Knin – Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravibezbednosti General{taba VJ o provedbi tajne operacije “Ma~-1” – upotrebi biolo{kih sredstava za trovanje prehrambenih proizvoda koja se ilegalno dostavljaju 5. korpusu A BiH u cilju masovnog oboljenja boraca i njihovog izbacivanja iz stroja . . . . . . . . . . . . . . . 310

36. 1995., srpanj 26., Knin – Obavijest MUP-a RSK komandantu specijalnih jedinica onapredovanju hrvatskih snaga koje su probile liniju obrane kod Grahova, koji je pred padom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 314

37. 1995., srpanj 26. – Izvje{}e Komande Operativne grupe 1 IKM-u Glavnog {taba VRS o napredovanju hrvatskih snaga u borbama za Grahovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 315

38. 1995., srpanj 28., Biha} – Izvje{}e 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu BiH u Zagrebu o prodoru ~etnika u predjelu Bugari, te èstokim napadima s Plje{ivice i Grme~a . . . . . . . . . 316

39. 1995., srpanj 29., Korenica – Izvje{}e SUP-a Korenica MUP-u RSK o upu}ivanju jedinice na prostor Resanova u Republiku Srpsku nakon {to su hrvatske snage zauzele Grahovo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317

40. 1995., srpanj 30., Knin – Priop}enje Dràvne informativne agencije RSK “Iskra” o posjetu Ratka Mladi}a, zapovjednika VRS Kninu te njegovoj izjavi u svezi s napadom na Biha} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 317

41. 1995., srpanj 31., Vrhovine – Komanda 50. pbr. proslje|uje podre|enim postrojbamainformaciju 15. korpusa SVK o situaciji nakon prodora hrvatskih snaga i zauzimanja Grahova i Glamo~a, dovo|enja jedinica HV-a na poloàje za mogu}i napad te progla{enja ratnog stanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318

42. 1995., kolovoz 1. – Zapovijed Komande 11. pje{a~ke brigade podre|enim postrojbama da u slu~aju napada hrvatskih snaga blokiraju jedinice UNPROFOR-a, razoruàju ih i zadrè kao taoce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320

43. 1995., kolovoz 3. – Izvje{}e Odsjeka bezbjednosti Komande 15. korpusa Odsjeku bezbjednosti G[ SVK o poja~anom pritisku hrvatskih snaga koje time sprje~avaju slanje svjeìh snaga za grahovsku operaciju, te svakodnevnom iseljavanju neborbenogstanovni{tva u Saveznu Republiku Jugoslaviju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 321

PRILOG III. – EVAKUACIJA STANOVNI[TVA S OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE PRIJE I TIJEKOM “OLUJE”

1. 1993., sije~anj 27., Benkovac – Izvje{}e “Autotransporta” Benkovac Kriznom {tabu SOBenkovac o sudjelovanju tvrtke u planu evakuacije civilnog stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . . 327

2. 1993., velja~a 18., Petrinja – Komanda 31. brigade SVK dostavlja komandama pod~injenih postrojbi plan evakuacije [taba civilne za{tite za Petrinju . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328

3. 1993., oùjak 4., Jasenovac – Plan evakuacije civilnog stanovni{tva Mjesne zajednice Jasenovac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 333

4. Š1993., oùjak 23.š – Izvje{}e o inspekcijskom nadzoru stanja civilne za{tite u op}inama Vrginmost i Vojni} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 334

159

5. Š1993., spranjš, ŠOku~aniš – Dopis Uprave Zapadna Slavonija MO RSK Komandi 18. korpusa SVK da sukladno planu evakuacije stanovni{tva u Republiku Srpsku odredi pravce kretanja i prijelaze preko rijeke Save . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338

6. 1993., kolovoz 5., Pakrac – Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite SO Pakrac Oblasnom {tabu civilne za{tite Oku~ani o planu evakuacije stanovni{tva u slu~aju napadne akcije hrvatskih snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338

7. 1994., velja~a 1., Oku~ani – Izvje{}e SMON Oku~ani SUP-u Oku~ani o planu evakuacije stanovni{tva iz zapadne Slavonije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339

8. 1994., oùjak 26., Knin – Odgovor Ministarstva obrane Skup{tini RSK na postavljeno poslani~ko pitanje u svezi osiguravanja dovoljnih koli~ina goriva za evakuaciju stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342

9. 1995., velja~a 7., Krnjak – Plan evakuacije stanovni{tva MZ Donji Skrad, Tu{ilovi}ki Cerovac, Tu{ilovi} i Brezova Glava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343

10. 1995., travanj, Knin – Procjena ugroènosti i mogu}nosti za za{titu i spa{avanje Republi~kog {taba civilne za{tite RSK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 346

11. 1995., svibanj 11., Knin – Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi bezbjednosti General{taba VJ o poja~anoj propagandnoj djelatnosti HV-a, gubicima u napadu na za{ti}enu zonu Biha} te iseljavanju civila iz Benkovca . . . . . . . . . . . . 357

12. 1995., svibanj 30., Knin – Zapovijest Glavnog {taba SVK za poduzimanje mjera na otklanjanje slabosti u vojsci i drugih pojava koje su uzrok gubitka teritorija . . . . . . . . . . . . . 359

13. 1995., lipanj 6., Knin – Obavijest Vojnog kabineta predsjednika RSK Glavnom {tabu SVK o posjetu delegacije iz Obrovca, koja je izvijestila o alarmantnoj vojno-sigurnosnoj situaciji koja prijeti spontanim ili organiziranim iseljavanjem stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . 361

14. 1995., srpanj 29., Knin – Zapovijed Republi~kog {taba civilne za{tite RSK regionalnim{tabovima civilne za{tite za provo|enje planova evakuacije sklanjanja i zbrinjavanja . . . . . . . 362

15. 1995., srpanj 31., Knin – Zapovijed MUP-a RSK SUP-ovima da uslijed progla{enja ratnog stanja pripreme brzu evakuaciju pismohrane . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 363

16. 1995., srpanj 31., Drni{ – Izvje{}e Odjeljenja odbrane Drni{ MO – Upravi Sjeverna Dalmacija o poduzetim mjerama u svezi priprema za evakuaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 365

17. 1995., srpanj 31., Knin – Izvje{}e Sektora za vojna i civilna pitanja MO RSK o provo|enju mobilizacije i ratne popune te spontanoj evakuaciji stanovni{tva nakon vijesti da su hrvatske snage probile crte obrane VSK na podru~ju Strmice . . . . . . . . . . . . . . . 366

18. 1995., kolovoz 2., Knin – Republi~ki {tab civilne za{tite RSK traì od regionalnih {tabova izvje{}e o provo|enju plana civilne za{tite te evakuaciji i zbrinjavanju . . . . . . . . . . . . 367

19. 1995., kolovoz 2., Knin – Zapovijed Republi~kog {taba CZ RSK regionalnim {tabovima CZ da odmah zapovjede provo|enje planova za evakuaciju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 368

20. 1995., kolovoz 3., Korenica – Uputstva Regionalnog {taba civilne za{tite Korenica op}inskim {tabovima civilne za{tite o pripremama za evakuaciju materijalnih i kulturnih dobara, te evakuaciju stanovni{tva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370

21. 1995., kolovoz 3., Knin – Dnevno izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti G[ SVK Upravibezbjednosti General{taba VJ o traènju G[ da zrakoplovstvo SVK bombardira Split zbog napada na Drvar, {irenju glasina o napadu HV-a na RSK, stanju u jedinicama SVK, grahovsko-glamo~kom rati{tu te mi{ljenju javnog mnijenja da SVK nije u stanju obraniti se te je bolje da se narod preseli nego ostane u okruènju i izgine . . . . . . . . . . . . . . 371

22. 1995., kolovoz 4., Knin – Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovni{tva iz op}ina Benkovac, Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu . . . . . 375

160

PRILOG IV. – PLAN ME\UNARODNE ZAJEDNICE O PROVEDBI MIRNEREINTEGRACIJE HRVATSKIH OKUPIRANIH PODRU^JA U USTAVNO-PRAVNIPOREDAK REPUBLIKE HRVATSKE, POÊTKOM 1995.

1. “Plan Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 379

2. Iz intervjua s Leonidom Kerestedìjancem, prvim ruskim veleposlanikom u RH, o srpskom odbijanju “Plana Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 400

3. Svjedo~enje Petera Galbraighta na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, o srpskom odbijanju “Plana Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 401

4. Svjedo~enje Milana Babi}a na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, o srpskom odbijanju “Plana Z-4” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 412

161

A – armijaABHO – atomsko biolo{ko-hemijska odbranaAP – automatska pu{kaAP ZB – Autonomna pokrajina Zapadna BosnaARJ – artiljerijsko raketna jedinicaAVNOJ – Antifa{isti~ko vije}e narodnog

oslobo|enja Jugoslavijeb/d – borbeno djelovanjeb/k – borbeni kompletb/zad – borbeni zadatakBG – borbena grupaBiH – Bosna i Hercegovinabobr – borbene brigadeBOV – borbeno vozilobr. – brigadaBST – bestrzajni topbVOJIN – bataljon za vazdu{no osmatranje,

javljanje i navo|enjebvp – bataljon vojne policijeCIA – Central Intelligence Agency, Sredi{nja

obavje{tajna agencija CIVPOL – civilna policija Unprofor-aCV[ – centar vojnih {kolaCZ – Cazinska krajinaCZ – civilna za{tita~ – ~eta~ABHO – ~eta atomsko-biolo{ko-hemijske

odbraneDeM – njema~ka markaDIA – Defense Intelligence Agency, Vojna

obavje{tajna agencijaDTG – diverzantsko teroristi~ka grupaEZ – Europska zajednicaF^ – formacijska ~etag/m – generalmajorg/s – glavnim snagama

gbr – gardijska brigadaGrOd – gra|evinsko odjeljenjeG[ – glavni {tabhab – haubicaHad- haubi~ki divizionHDZ – Hrvatska demokratska zajednicaHIS – Hrvatska izvje{tajna slu`baHR-HMDCDR – Hrvatski memorijalno-

dokumentacijski centar Domovinskog rataHV – Hrvatska vojskaHVO – Hrvatsko vije}e obraneIA – izvi|a~ka avijacijaIC – infracrveniID – izvi|a~ko diverzantske (snage)IDG – izvi|a~ko diverzantska grupaIDOd – izvi|a~ko diverzantsko odjeljenjeIDV – izvi|a~ko diverzantski vodIG – izvi|a~ka grupaIKM – izmje{teno komandno mjestoin`p – inènjerijski pukipod – izvi|a~ko patrolno odjeljenjej/i – jugoistokJNA – Jugoslavenska narodna armijaK (k) – korpusk. – kotaKC G[ VJ – kadrovski centar General{taba

Vojske JugoslavijeKC PsU VJ – Kadrovski centar Personalne

uprave Vojske JugoslavijeKEBS – Konferencija o europskoj sigurnosti i

suradnjiKK (kk) – kraji{ki korpuskm – kilometarKM – komandno mjestoKO – kontraobavje{tajnogKS – komanda stana

162

KRATICE

KSJ – korpus specijalnih jedinicaKSS – korpus specijalnih snagaKT I KZ – kontrolna to~ka i kontrolna za{titak-ta – komandantaKZS – kontrolno za{titna slu`baL/o – linija obranelarv PVO – laki artiljerijski raketni puk

protivvazdu{ne obraneLBA – laka borbena avijacijalbr – laka brigadalpbr – laka pje{a~ka brigadam/v – motorna vozilaMA – muslimanska armija (Armija BiH)mabr – motorizovana artiljerijska brigadaMap – mje{oviti artiljerijski pukMB – minobaca~aMIP – Ministarstvo vanjskih poslovaMKCK – Me|unarodni komitet Crvenog kriàMO – Ministarstvo obraneMpoad – me{oviti protuoklopni artiljerijski

divizionmtbr – motorizovana brigadaMTS – Materijalno-tehni~ka sredstvaMUP – Ministarstvo unutarnjih poslovaMVPP – moralno vaspitanje i propagandni

posloviMZ – mjesna zajednicaNATO – North Atlantic Treaty Organization,

Organizacija Sjevernoatlantskog paktaND – novi dinariNH – nuklearno hemijskaNHB b/s – nuklearno hemijska borbena sredstvaNO AP ZB – Narodna obrana Autonomne

pokrajine Zapadna BosnaNSC – National Security Council, Sredi{nja

sigurnosna agencija N[ – na~elnik {taba NVO – naoruànje i vojna opremaOB – odjeljenje bezbjednostiOBC – obavje{tajni centarObC – obavje{tajni centarOG – operativna grupaOMJ – oklopno mehanizirana jedinicaONO – op}enarodna obranaOS RH – Oruàne snage Republike Hrvatske

OUN – Organizacija Ujedinjenih narodap/~ – prate}a ~etap/g – pogonsko gorivop/s – pomo}ne snagePA – protuavionski PAP – poluautomatska pu{kaPAR – protuavionska raketaPAT – protuavionski toppbr – pje{a~ke brigadePDB – pozadinska bezbjednostPDTB – pozadinska teritorijalna bezbjednostPK za MV i PP – pomo}nik komandanta za

moralno vaspitanje i propagandne poslove PkPo – pomo}nik komandanta za pozadinupl – planinaPM – pu{komitraljez PO – pozadinsko odjeljenjePoB – pozadinska bazaPoD – pozadinski odredPoOB (PoOb) – pozadinsko obezbje|enjePOOd – protuoklopni odredpov. br. – povjerljivo brojPSS – poletno sletna stazaPVL – profesionalna vojna licaPVO – protuzra~na obranar. – rijekarbr. – raketna brigadaRCG – Republika Crna Gorard – raketni divizionRH – Republika HrvatskaRJ – ratna jedinicaRM – rajon motrenjaRMR- ratna materijalna sredstvaRPG – radio prislu{na grupaRS – Republika SrpskaRSDB – Republi~ka slu`ba dràvne bezbjednostiRSK – Republika Srpska KrajinaR[CZ – Republi~ki {tab civilne za{titeRTB – Radio televizija RV – Ratno zrakoplovstvos. – selos/z – sjeverozapadnos/z – sjeverozapadSAD – Sjedinjene Ameri~ke Dràve

163

SAO – Srpska autonomna oblastSDB – slu`ba dràvne bezbednostiSDO – sledovanjeSDS – Srpska demokratska strankaSFRJ – Socijalisti~ka Federativna Republika

JugoslavijaSJB – stanica javne bezbjednostiSMON – Stanica milicije op{te nadle`nostiSnb – sanitetski bataljunSnOb – sanitetsko obezbe|enjeSnOs – sanitetsko osiguranjeSnSl – sanitetsko skladi{teSO – skup{tina op}ineSOS – strane obavje{tajne slu`beSR – savezna republikaSRJ – Savezna republika JugoslavijaSRS – Srpska radikalna strankaSS – signalna stanicastr. pov. – strogo povjerljivoSUP – sekretarijat za unutra{nje posloveSVK – Srpska vojska KrajineSVOJIN – slu`ba za zra~no osmatranje, javljanje

i navo|enjeSV[ – srednja vojna {kolaTG – takti~ka grupaTOb – tehni~ko obezbe|enjeTrHe – transportni helikopter

tt – trigonometrijska to~kaUMZ – udruène mjesne zajedniceUNCRO – United Nations Confidence

Operation in Croatia (Operacija UN-a zauspostavu povjerenja u Hrvatskoj)

UNHCR – United Nations HighCommissioner for Refugees (Visokipovjerenik UN za izbjeglice)

UNPROFOR – United Nations ProtectionForces (Za{titne snage Ujedinjenih naroda)

URS – Ujedinjena Republika SrpskaV – vojskev i pvo – zra~ne i protuzra~ne obranev/o – vojni obvezniciVAG – vojno artiljerijska grupa vbr – vazdu{na brigadaVbr – vi{ecjevni baca~ raketaVDI – vojnodiplomatsko izaslanstvoVJ – Vojka JugoslavijeVK – vrhovna komandaVP – vojna policijaVSK – Vojska Republike SrpskeVTO – vi{ekanalna telefonska stanicaz – zemaljskimz/o – zona odgovornostiZAVNOH – Zemaljsko antifa{isti~ko vije}e

narodnog oslobo|enja Hrvatske

164

PRILOG 1

PLANOVI POBUNJENIH SRBA IZ HRVATSKE OODCJEPLJENJU TERITORIJA REPUBLIKE HRVATSKE IUJEDINJENJU SA SRBIMA U BOSNI I HERCEGOVINI I

SRBIJOM

165

11991., travanj 1.Titova Korenica

Odluka Izvr{nog vije}a Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju dijela teritorijaHrvatske Republici Srbiji

Na osnovu prethodno donesene Odluke o odcjepljenju Srpske Autonomne Oblasti Krajineod Republike Hrvatske, Izvr{no vije}e Srpske Autonomne Oblasti Krajina na sjedniciodrànoj 01. aprila 1991. godine donosi

O D L U K Uo prisajedinjenju Srpske Autonomne

Oblasti Krajina Republici Srbiji

^lan 1.Srpska Autonomna Oblast Krajina prisajedinjuje se Republici Srbiji.1

^lan 2.Stupanjem na snagu ove Odluke teritorija Srpske Autonomne Oblasti Krajina postaje

sastavni dio jedinstvene dràvne teritorije Republike Srbije.Shodno prethodnom stavu ovoga ~lana na teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajina od

dono{enja ove Odluke vaì Ustav Republike Srbije i primjenjuju se zakoni Republike Srbijekao i ustavno pravni sistem Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

167

1 Ova odluka nije u tom trenutku odgovarala planovima S. Milo{evi}a, a ni R. Karadì}u zbog planova ozadràvanju Bosne i Hercegovine u okviru Jugoslavije. Karadì} je ovako prokomentirao tu odluku: “Milan (mislina Babi}a, n. p.) laè. On nikoga ìvog ne slu{a. On vu~e poteze koji upropa{tavaju njega i dovode Srbiju u teàkpoloàj. On nije smio da pravi referendum o pripajanju Srbiji, nego referendum o ostajanju u Jugoslaviji. I to muje re~eno. I ja i Milo{evi} i ovaj i Ra{kovi}. On ne slu{a, on misli da je veliki genije i samo {iba u svom pravcu.”Vidi: Milo{evi} vs Jugoslavija, Helsin{ki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd 2004., str. 503.-505. Da biispravilo politi~ku pogre{ku krajinsko vodstvo je 12. svibnja 1991. organiziralo referendumsko i “plebiscitarno”izja{njavanje Srba iz Hrvatske za priklju~enje Republici Srbiji i “za ostanak u Jugoslaviji”. Vidi: Prilog I, dok. br.2 i 3.; Republika Hrvatska i Domovinski rat, dokumenti, knjiga 2., Dokumenti institucija pobunjenih Srba(1990.-1991.), Zagreb-Slavonski Brod 2007., dok. br. 79, 81, 82, 89 i 100.

PRILOG 1

^lan 3.Statut Srpske Autonomne Oblasti Krajine kao i ostali pravni propisi koji vaè na njenoj

teritoriji uskladit }e se na osnovu ove Odluke sa Ustavom Republike Srbije u roku od 30 danaod dana dono{enja Odluke.

^lan 4.Teritoriji Srpske Autonomne Oblasti Krajine koja ovom Odlukom ulazi u sastav

jedinstvene dràvne teritorije Republike Srbije ~ine op{tine Knin, Benkovac, Obrovac,Gra~ac, Donji Lapac, Korenica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja,Pakrac.

U sastav ove teritorije ulaze i sva srpska naselja koja su se pripojila jednoj od ovih op{tinai ona koja se ubudu}e izjasne za pripajanje u procesu razgrani~enja.

^lan 5.Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja.

IZVR[NO VIJE]ESRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA

Broj: 32/91-1U Korenici, 01. 04. 1991. PREDSJEDNIK IZVR[NOG VIJE]A

SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINAdr. Milan Babi}

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 232.

21991., travanj 30.Knin

Rje{enje Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o imenovanju Centralne komisije zaprovo|enje referenduma o prisajedinjenju Republici Srbiji i ostanku u Jugoslaviji

Na osnovu ~lana 19. Zakona o referendumu i drugim oblicima li~nog izja{njavanja i Odlukeo raspisivanju referenduma za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji, Skup{tina SAOKrajine na 1. sjednici odrànoj 30. 04. 1991. godine, donosi

R J E [ E N J E

o imenovanju Centralne Komisije za sprovo|enjereferenduma na podru~ju SAO Krajine za

prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbijii da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom,

Crnom Gorom i drugim koji èle da o~uvajuJugoslaviju

168

1. Imenuje se Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma na podru~ju SAO Krajineza prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da Krajina ostane u Jugoslaviji sa Srbijom,Crnom Gorom i drugim koji èle da o~uvaju Jugoslaviju u sastavu:

1. Vujani} Ljubica za predsjednika2. Lali} Borka za ~lana3. Vje{tica Du{an za ~lana

1. Matkovi} Risto za zamjenika predsjednika2. [a{i} Nikica za zamjenika ~lana3. Ze~evi} Zdravko za zamjenika ~lana

2. Sekretar Komisije je Lali} Borka.

3. Centralna Komisija za sprovo|enje referenduma imenuje op{tinske komisije zasprovo|enje referenduma.

Op{tinske komisije na svom podru~ju imenuju glasa~ke odbore.

4. Ovo Rje{enje stupa na snagu danom dono{enja.

Broj: 54/91-2PREDSJEDNIK SKUP[TINE

M.P.2

Matija{evi} Velibor, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 480.

31991., svibanj 16.Knin

Odluka Skup{tine Srpske autonomne oblasti Krajine o prisajedinjenju Republici Srbiji iostanku u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom Gorom i drugima koji èle o~uvati Jugoslaviju

Na osnovu ~lana 9. Statuta Srpske Autonomne Oblasti Krajina (“Slu`beni bilten Op{tineKnin”, broj 1/91) i sprovedenog referenduma dana 12. 05. 1991. godine, Skup{tina SAOKrajine na 2. sjednici odrànoj 16. 05. 1991. godine, donosi

O D L U K Uo prisajedinjenju SAO Krajine Republici Srbiji i da ostane u Jugoslaviji sa Srbijom i Crnom

Gorom i drugim koji èle da o~uvaju Jugoslaviju

169

2 Okrugli pe~at: SFRJ, SAO Krajina, Skup{tina Krajine.

^lan 1.Utvr|uje se da su se na referendumu odrànom 12. 05. 1991. godine gra|ani na teritoriji

SAO Krajine izjasnili za prisajedinjenje SAO Krajine Republici Srbiji i da ostane u Jugoslavijisa Srbijom, Crnom Gorom i drugim koji èle da o~uvaju Jugoslaviju.

^lan 2.Teritoriju SAO Krajine ~ine op{tine: Knin, Benkovac, Obrovac, Gra~ac, Donji Lapac,

Korenica, Kostajnica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Zajednica mjesnih zajednica sve}inskim srpskim stanovni{tvom op{tine Petrinja i Sisak i sva srpska naselja koja su sepripojila jednoj od navedenih op{tina, kao i ona naselja koja se ubudu}e izjasne za pripajanje.

^lan 3.Teritorija SAO Krajina sastavni je dio jedinstvene dràvne teritorije Republike Srbije.

^lan 4.Na teritoriji SAO Krajina primjenjuju se Ustav i zakoni Republike Srbije.

^lan 5.Statut SAO Krajina, kao i ostali pravni propisi koji vaè na njenoj teritoriji, uskladit }e se

s Ustavom Republike Srbije.

^lan 6.Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavit }e se u “Glasniku Krajine”.

Broj: 70/2-91

PREDSJEDNIK SKUP[TINEMatija{evi} Velibor s.r.

Glasnik Krajine, Slu`beni list SAO Krajine i op{tina: Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin,Korenica i Obrovac, Knin, 17. maja 1991., broj 2.

41991., lipanj 27.Knin

Deklaracija o ujedinjenju Zajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske autonomne oblastiKrajina

Ujedinjenje srpskog naroda imperativni je zahtjev u kojem ìvimo. Nakon svih isku{enja krozistoriju koja je srpski narod imao u borbi za slobodu, ìvota u samostalnoj srpskoj dràvi iìvota u Jugoslaviji zajedno s drugim narodima, danas nakon razjedinjenja Jugoslavijeodvajanjem Slovenije i Hrvatske, srpski narod se nalazi na novom istorijskom isku{enjuponovnog traènja forme svog dràvnog objedinjavanja i konstituisanja.

Sadràj te dràve izraàva se kroz na~elo – “da svi Srbi ìve u jednoj dràvi” prihvatile su dvijeopcije oblika budu}e dràve: Jugoslavija kao federacija Srbije i Crne Gore i ostalih koji èleda ìve u njoj i samostalna srpska dràva.

170

Zna~ajan korak u procesu srpskog dràvnog objedinjavanja nakon razjedinjavanja Jugoslavije,jeste ujedinjenje dviju srpskih Krajina, Zajednice op{tina Bosanska Krajina i SrpskeAutonomne Oblasti Krajine zato SKUP[TINA ZAJEDNICE OP[TINA BOSANSKAKRAJINA i SKUP[TINA SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA na zajedni~kojsjednici u Bosanskom Grahovu uo~i Vidovdana 1991. godine, donose

DEKLARACIJU O UJEDINJENJUZAJEDNICE OP[TINA BOSANSKA KRAJINA I

SRPSKE AUTONOMNE OBLASTI KRAJINA

1. Deklaracijom o ujedinjenju Zajednica op{tine Bosanska Krajina i Srpske AutonomneOblasti Krajina konstitui{u se u jedinstvenu politi~ko-teritorijalnu cjelinu. UjedinjenjeKrajina ima}e puniji politi~ko-pravni subjektivitet i puniji suverenitet u odlu~ivanju okarakteru veza s drugim narodima na prostoru Jugoslavije ma {to se pod njompodrazumijevalo.

2. U cilju punog izraàvanja svog politi~kog i teritorijalnog subjektiviteta, legitimiteta iintegriteta ujedinjena Krajina posebnim odlukama, a na osnovu ove Deklaracije konstituisa}esvoje institucije i organe vlasti.

3. Deklaracija o ujedinjenju predstavlja politi~ki ~in, jer je izraz volje srpskog narodaZajednice op{tina Bosanska Krajina i Srpske Autonomne Oblasti Krajina da ìvi zajedno.Ona predstavlja i pravni akt koji obavezuje sve subjekte u skladu s njenom izrekom isu{tinom.

4. Deklaracija o ujedinjenju ~ini pravnu i politi~ku osnovu integrativne saradnje u oblastimaprivrede, politike, kulture, prosvjete, obrazovanja, zdravstva, socijalnog rada i socijalnepolitike, saobra}aja i veza, informisanja, policije, odbrane i drugih sektora ìvota i rada ukojima se ukaè potreba za takvom saradnjom kako je i predvi|eno Ugovorom o saradnji.

5. Prema drugim subjektima Ujedinjena Krajina nastupa}e jedinstveno i svoju politi~kuaktivnost usmjeri}e u smjeru sopstvene integracije i integracije srpskog naroda u cjelini, a sves ciljem stvaranja jedinstvene dràve u kojoj }e ìvjeti svi Srbi na Balkanu.BROJ: 139/91-2Knin, 27.06.1991. godine

SKUP[TINA ZAJEDNICE OP[TINABOSANSKA KRAJINA

PREDSJEDNIKVojo Kupre{anin, s.r.

SKUP[TINA SRPSKE AUTONOMNEOBLASTI KRAJINA

PREDSJEDNIKVelibor Matija{evi}, s.r.

Glasnik Krajine, Slu`beni list SAO Krajine i op{tina: Benkovac, Donji Lapac, Gra~ac, Knin,Korenica i Obrovac, Knin, 02. srpanj 1991., broj 6.

171


Deklaracija Skup{tine o politi~kim ciljevima Republike Srpske Krajine

104.

Na osnovu ~lana 68. ta~ka 2. Ustava Republike Srpske Krajine (“Slu`beni glasnik RSK” br.1/92 i 2/92) Skup{tina Republike Srpske Krajine, na sednici odrànoj dana 18. maja 1992.godine, usvojila je i proglasila

D E K L A R A C I J UO POLITI^KIM CILJEVIMA REPUBLIKE

SRPSKE KRAJINE

IOkupljeni na redovnom zasjedanju, mi poslanici ove skup{tine koji zastupamo volju

naroda svih srpskih krajeva na{e republike, razmatraju}i aktuelne probleme, imaju}i u vidu irazvoj i promjene do kojih je do{lo na tlu biv{e SFRJ, kao i me|unarodni poloàj ibezbjednost Republike, ostaju}i privrèni mirnom i pravednom rje{avanju jugoslovenskekrize, polaze}i i od prava svakog naroda na samoopredjeljenje, zaklju~ili smo da u ovojdeklaraciji objavimo svoja gledi{ta o sada{njim i budu}im ciljevima Republike i njenimodnosima sa obnovljenom Jugoslavijom i susjednim dràvama.

IISrpski narod u Republici Srpskoj Krajini, izraàvaju}i po{tovanje `rtvama palim za

ostvarivanje ideala slobode, samostalnosti i nezavisnosti, brani}e svim sredstvima ste~enuslobodu.

IIIRepublika Srpska Krajina pozdravlja formiranje Savezne Republike Jugoslavije i u~init }e

sve da, zajedno sa srpskim narodom u drugim republikama, ostvari svoje pravo da ìvepovezani zajedni~kim interesima i ciljevima, nezavisno od sada{njih te{ko}a.

IVRepublika Srpska Krajina }e u tom smislu, nakon {to su na njenoj teritoriji prestali da vaè

propisi Republike Hrvatske poslije izbijanja oruànog sukoba, o~uvati svoje obaveze i pravakoje ima u odnosu na Jugoslaviju kojoj ostaje privrèna i od koje o~ekuje da ispunjava obavezekoje je preuzela u odnosu na Republiku Srpsku Krajinu, odnosno podru~je pod za{titomUjedinjenih nacija u okviru mirovne operacije.

V.Republika Srpska Krajina je, prihvataju}i mirovni koncept po dolasku snaga Ujedinjenih

nacija u Krajinu, izrazila i svoje opredjeljenje da svoj unutra{nji razvoj i spoljne odnose razvijana osnovama ravnopravnosti naroda, parlamentarne demokratije, razvoja trì{ne privrede ipo{tovanja ljudskih prava i prava manjina, onako kako je to predvi|eno poveljom OUN,Pari{kom poveljom i Helsin{kim dokumentima.

172

VI.Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da nakon {to su propali

poku{aji neousta{kih vlasti pod okriljem HDZ da srpski narod li{i njegovih konstitutivnihprava, prihvati bilo ~ije predloge koji srpskom narodu u Republici Srpskoj Krajini name}umanjinski poloàj, jer je on bio prinu|en da se tome suprotstavi oru`jem da bi sa~uvao svojusamostalnost. Republika Srpska Krajina se zato nada da }e se u budu}im pregovorima samosa njenim legitimnim predstavnicima traìti rje{enja na osnovama principa Povelje OUN iHelsin{kog dokumenta na bazi ravnopravnosti i punog uvaàvanja legitimnih interesasrpskog naroda.

VII.Republika Srpska Krajina i srpski narod stoga nije spreman da prihvati gotova rje{enja niti

statuse koji bi je li{ili nezavisnosti i samostalnosti koju je ona stekla. Republika }e, me|utim,biti spremna da kad za to sazru uslovi, povede pregovore o uslovima dobrog susjedstva isaradnje sa republikama na njenim granicama, rukovode}i se sopstvenim, kao i te`njamasrpskog naroda za integracijom interesa, ali i po{tovanja osobnosti svakog naroda, njihovihistorijskih, politi~kih, kulturnih i drugih tradicija, prava i interesa.

VIII.Republika Srpska Krajina nagla{ava svoj interes da Ujedinjene nacije, {to pre, u skladu sa

preuzetim obavezama, okon~aju proces rasporeda mirovnih snaga kako u zoni pod za{titomtako i na drugim prostorima gdje ìvi srpsko stanovni{tvo, kako ono ne bi ostalo neza{ti}eno,jer srpski narod u ostalim podru~jima Republike ne bi mogao dozvoliti da njegovisunarodnici budu izloèni proganjanju kao {to je to i danas slu~aj sa Srbima u Gorskomkotaru.

IX.Republika Srpska Krajina, stoga, pozdravlja preporuku Savjeta bezbjednosti od 13. maja

o.g. da se nastave pregovori u cilju postizanja zadovoljavaju}eg rje{enja ovog problema. Dotada, Republika }e biti prinu|ena da obustavi proces demobilizacije jedinica i povla~enjavojne opreme sa njene teritorije {to joj niko ne bi mogao osporiti i zbog ranije preuzetihobaveza u pogledu odbrane Republike za slu~aj bilo kakvih iznena|enja do kojih bi moglodo}i zbog razvoja situacije u Jugoslaviji ili pak neprimjenjivanja ili nepo{tovanja dogovorenihme|unarodnih obaveza Jugoslavije i Ujedinjenih nacija.

X.Zbog sada{njeg stanja neizvjesnosti u vezi sa promjenama unutar Jugoslavije, posebno oko

situacije u Bosni i Hercegovini, te uticaja tih doga|anja na bezbjednost Republike, RepublikaSrpska Krajina poziva sve svoje gra|ane koji su do sada radili u jedinicama Jugoslovenskearmije da se vrate u Republiku i stave na raspolaganje nadle`nim organima. Ona tako|erpoziva i ostale gra|ane Republike da se vrate u zavi~aj i zajedno sa svojima podijele teretneda}a i odbrane Republike, {to je i zakonska obaveza svih vojno sposobnih gra|ana.Humanitarna i druga pomo} koju sada primaju izvan svoje Republike, bi}e usmjerena premamjestima povratka u sve slobodne gradove, sela i naselja Republike.

XI.Republika Srpska Krajina posebno poziva stru~njake da se stave na raspolaganje svojim

op{tinama radi pomo}i u procesu projekata obnove koje je potrebno predstaviti i me|una-rodnim organizacijama, prijateljskim dràvama i drugim zainteresovanima i spremnima dapomognu.

173

XII.Republika Srpska Krajina poziva sve organe vlasti da uspostave red, da rade na

funkcionisanju sistema vlasti i pravne dràve, jer sada{nje stanje u pojedinim mjestima ne}emo}i vi{e biti tolerisano.

XIII.Pozivaju se tako|e ovi legitimni predstavnici vlasti da prekinu praksu neodgovornih

pojedinaca koji {ikaniraju nedu`no stanovni{tvo i da u zonama gdje su mirovne snagepreuzele odgovornost za funkcionisanje lokalnih vlasti i bezbjednost gra|ana u potpunostisara|uju sa predstavnicima snaga UNPROFOR-a kao i predstavnicima Visokog komesarijataza izbjeglice i Me|unarodnog crvenog krsta.

XIV.Republika poziva sve predsjednike op{tina da uspostave urede poverenika za prihvat

izbjeglica, distribuciju pomo}i i kontakte sa predstavnicima pomenutih me|unarodnihorganizacija.

XV.Op{tinske vlasti du`ne su izvje{tavati Vladu i Skup{tinu o svim nepravilnostima u vezi sa

prisustvom me|unarodnog faktora radi blagovremenog otklanjanja eventualnih nesporazumajer budu}nost Republike zavisi i od na{e sposobnosti da prihvatimo principe dobronamjernihme|unarodnih faktora i razvijamo odnose razumijevanja.

XVI.Republika Srpska Krajina èli da naglasi jo{ jednom da samo njeni legitimni predstavnici

mogu pregovarati sa me|unarodnim faktorima o pitanjima koja se ti~u interesa Republike.Odgovornost Jugoslavije i njenih organa, odnosi se samo na me|usobno preuzete obaveze, alise, u ime Republike, ne mogu ubudu}e preuzimati eventualne nove obaveze koje se ti~ubudu}nosti bez prethodnih dogovora sa njenim organima.

XVII.Predstavnici lokalnih organa ne mogu preuzimati obaveze koje se ti~u me|unarodnih

obaveza Republike, a pripadnost razli~itim politi~kim partijama ne bi trebalo da bude povodsukobljavanjima koja bi {kodila op{tim interesima Republike kao cjeline.

XVIII.Pozivaju se svi gra|ani i prijatelji Republike da svojim li~nim angaòvanjem uloè napore

u cilju ja~anja njenih odbrambenih sposobnosti i o~uvanja njene nezavisnosti i ste~eneslobode.

XIX.Ova deklaracija objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike Srpske Krajine”.

U Kninu,18. maja 1992. godine

Skup{tina Republike Srpske KrajinePredsednik,

Mile Paspalj, s.r.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, Knin, 19. svibanj 1992., broj 9.

174

61992., rujan 22.Banja Luka

Protokol o suradnji izme|u vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine

P R O T O K O LO SARADNJI IZME\U VLADE REPUBLIKE SRPSKE

I REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA

U Banja Luci je 22. septembra 1992. godine odràna zajedni~ka sjednica Vlada RepublikeSrpske i Republike Srpske Krajine sa Brankom \eri}em i sa g. Zdravkom Ze~evi}em,predsjednicima Vlada.

Predmet razgovora bio je saradnja dvije republike u svim oblastima ekonomskog idru{tvenog ̀ ivota. Postignuta je saglasnost o svim pitanjima koja su bila predmet razmatranja.

IU razgovorima se po{lo od ~injenice da na teritoriju dvije republike ìvi jedan narod

tradicionalno povezan istim obi~ajima, vjerom i jezikom i da nikada, u istoriji, izme|u njeganije postojala stvarna dràvna granica. Raspadom Jugoslavije, koja je bila zajedni~ka dràva zasav srpski narod, poku{avaju se razdvojiti Srbi bez uvaàvanja prava na samoopredjeljenje iorganizovanje svoje dràve.

Rat, koji sa nesmanjenom èstinom bjesni ovim prostorima, i ~iji je glavni cilj istrebljenjesrpskog naroda, te me|unarodna politika i ekonomska blokada nametnuli su neophodnostoslonca jedne republike na drugu.

IIVlade obje republike }e, preko nadle`nih ministarstava, izanalizirati sva postoje}a ustavna

i zakonodavna rje{enja i predloìti Skup{tinama potrebna usagla{avanja. To se posebno odnosina uspostavljanje istog oblika vladavine i politi~kog sistema (istovrsna struktura skup{tine, najedan na~in regulisan vi{estrana~ki izborni sistem, pitanje vlasni{tva i sl.), odre|ivanje istihdràvnih simbola.

IIIObje strane su se sloìla da granice i grani~nih prelaza izme|u republika ne}e biti. Promet

roba poslovnih partnera ne}e biti optere}en pla}anjem carina.Carinske evidencije i formalnosti za promet roba prema SR Jugoslaviji i inostranstvu

zajedni~ki }e obavljati carina Republike Srpske.

IVPlatnim sporazumom bi}e regulisani detalji financijskog poslovanja i odnosa jedne

narodne banke prema drugoj i obje prema Narodnoj banci Jugoslavije.

VObje Vlade zaduùju nadle`na ministarstva da sa~ine detaljnu analizu postoje}ih

industrijskih kapaciteta, procjene uslove, mogu}nosti i rokove njihovog oìvljavanja, nabavkerepromaterijala i plasmana gotovih proizvoda.

175

Prioritetno }e se osposobiti za saobra}aj dionice puta Benkovac – Bjeljina, èljezni~kapruga, obezbjedi}e se jedinstveni sistem za prenos elektri~ne energije, osnovati zajedni~kojavno preduze}e za snabdjevanje naftom i naftnim derivatima.

Utvrdi}e se zajedni~ka koncepcija budu}eg ekonomskog razvoja imaju}i u vidu i odnosprema privatizaciji i metodama njenog provo|enja, demografskom, prostornom, regionalno-urbanom i drugim oblicima razvoja.

VIU ratu i u svim drugim slu~ajevima ugroàvanja interesa srpskog naroda zajedni~ki }e se

organizovati i vr{iti odbrana suverenosti, nezavisnosti, teritorije i ustavnog poretka objerepublike jedinstvenim organizovanjem i razvijanjem ratnog vazduhoplovstva, protiv-vazdu{ne odbrane, formiranjem zajedni~kih snaga za obezbje|enje dràvnih granica iuspostavljanjem jedinstvene komande.

U cilju stvaranja uslova za efikasnu odbranu vr{i}e se uskla|ivanje mjera i rje{enja uplanovima razvoja, planovima odbrane i drugim dokumentima. Odmah }e se razmotritipotrebe i mogu}nosti izmje{tanja namjenske industrije na bezbjedne lokacije i njihovostavljanje u proizvodnju.

Organi MUP-a sara|iva}e u poslovima dràvne i javne bezbjednosti, razmjene informacijai pruànja pravne pomo}i. Zajedni~ki }e biti planirano {kolovanje popuna i upotreba jedinicamilicije.

VIISaradnja obje republike u oblasti obrazovanja, nauke i kulture treba da bude osnovni

faktor duhovnog povezivanja naroda koji za sada ìvi u dvije dràve.To, prije svega, podrazumijeva uspostavljanje jedinstvenog obrazovanog sistema, planiranje

mreè vi{ih {kola i fakulteta, saradnju u oblasti izdava{tva, filmskih, pozori{nih ku}a,biblioteka, galerija, udruènja umjetni~kih, nau~nih instituta i arhiva, sporta i fizi~ke kulture.

VIIISaradnja u oblasti zdravstvene i socijalne za{tite podrazumijeva, prije svega, izgradnju

sistema zdravstvene za{tite i zdravstvenog osiguranja na istim principima {to }e omogu}itikompatibilnost tih sistema, prilagodljivost i tje{nju povezanost u obezbje|ivanju zdravstvenei socijalne za{tite i punova`nost zdravstvene dokumentacije i li~nih zdravstvenih isprava uobje republike.

Obje republike }e se posebno pomagati u zbrinjavanju povrije|enih i oboljelih iz zoneratnih dejstava, u organizovanju zajedni~kog medicinskog snabdjevanja, sakupljanju idistribuciji lijekova i sanitetskog materijala preko humanitarnih organizacija, organizaciji isprovo|enju preventivno-medicinske za{tite i sl.

IXObje Vlade posebno isti~u zna~aj uspostavljanja jedinstvenog informativnog sistema sa

razra|enim programskim sadràjima, {to bi omogu}ilo nesmetani protok informacija.Tehni~ki }e se pomo}i stvaranje tehnolo{kog jedinstva radio i TV difuzije. “Srpski Glas” izBanja Luke i nedjeljnik “Javnost” prerasti }e u zajedni~ka pisana glasila. Stvori}e se uslovi danovinske agencije iz obje republike prerastu u jednu agenciju.

XZa ostvarivanje saradnje u svim oblastima koje defini{e ovaj protokol stara}e se i odgovorna

su nadle`na ministarstva, javna preduze}a, narodne banke i slu`be dru{tvenog knjigovodstva.

176

XIOvaj protokol stupa na snagu odmah.

V L A D A V L A D AREPUBLIKE SRPSKE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Broj:__________________ Broj:________________________

Datum: 22. septembar 1992. g. Datum: 22. septembar 1992. g.

PREDSJEDNIK VLADE: PREDSJEDNIK VLADE:Branko \eri} Zdravko Ze~evi}

Preslika, strojopis, }irilicaHrvatski informativni centar, A-173/101.

71992., rujanKnin

Iz osnovnih programskih na~ela i ciljeva Srpske demokratske stranke

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKAREPUBLIKE SRPSKA KRAJINAIzvr{ni odbor

Broj:Knin,

OSNOVNA PROGRAMSKA NAÊLA I CILJEVI STRANKE

SDS Krajine kao politi~ka organizacija srpskog naroda koja okuplja ~lanstvo i simpatizerena podru~ju RSK u ostvarenju svojih programskih ciljeva naro~ito }e se zalagati za:

– polaze}i od istorijskih ~injenica da je srpski narod na prostorima srpskih krajinavjekovima o~uvao svoj identitet, da je raspadom Austro-Ugarske monarhije i stvaranjem natom prostoru nacionalnih dràva, 29. oktobra 1918. godine, kao dràvotvorni narod zajednosa slovenskim i hrvatskim narodom stvorio prvu dràvu Slovenaca, Hrvata i Srba, a koja se 1.decembra 1918. godine ujedinila sa Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u zajedni~kudràvu “Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca”, ima neotu|ivo pravo da sada, kada su se drugadva naroda Slovenski i Hrvatski odvojila, odnosno na svojim etni~kim prostorima stvorilisvoje nacionalne dràve i srpski narod na svom etni~kom prostoru, prostoru srpskih krajinaorganizira svoju nacionalnu dràvu, odnosno ima pravo da se opredjeli da li }e se, sa kim i nakoji na~in udruìti u novu dràvu.

– SDS ne moè i ne}e pristati da srpski narod iko dovodi u poloàj nacionalne manjine,{to predstavlja genocid (dovo|enje u niì status od ravnopravnog dràvotvornog naroda, ustatus nacionalne manjine). Budu}i da je od strane hrvatske vlasti kako one kvislin{keuspostavljene 1941. godine, tako i one uspostavljene 1990. godine prema srpskom narodu naovim prostorima vr{en genocid (Ustavom Hrvatske prvi put uskra}ena ravnopravnost), to

177

SDS radi za{tite opstanka srpskog naroda u RSK odbacuje svaku mogu}nost stvaranja novedràvne zajednice sa Republikom Hrvatskom.

SDS }e se kao i do sada zalagati da se RSK ujedini sa ostalim srpskim zemljama,prvenstveno sa Republikom Srpskom od koje je u bliòj pro{losti bila neprirodnim,administrativnim na~inom podjeljena.

Budu}i da je u stvaranju Jugoslavije 1918. godine kao dràvotvorni narod u~estvovao isrpski narod Krajine, isto tako i u stvaranju Federativne Jugoslavije i kao potpunoravnopravan narod sa hrvatskim narodom u stvaranju federalne jedinice Republike Hrvatske(~l. 1. Deklaracije ZAVNOH-a, ~l. 1. Ustava Hrvatske iz 1947. godine, 1963. godine, 1974.godine),3 to sada{nje me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji, bez ravnopravnog u~e{}asrpskog naroda Krajine, predstavljaju kr{enje do sada usvojenih me|unarodnih konvencija.

Takvo postupanje je kr{enje osnovnog me|unarodnog prihva}enog na~ela da pravo nasamoopredjeljenje pripada narodima, a ne administrativnim jedinicama. Zbog toga je SDSprotiv da RSK u~estvuje na bilo kojim me|unarodnim konferencijama na kojima se srpskinarod RSK tretira kao nacionalna manjina.

SDS kao stranka demokratski orijentisana }e se i u budu}e kao i do sada zalagati zaunapre|ivanje demokratskih odnosa, vi{estrana~ki parlamentarni sistem, na timdemokratskim principima razvijati odnose sa ostalim strankama u RSK kao i sa strankamasli~nim i demokratski orijentisanim u ostalim srpskim zemljama, kao i u svijetu. Naro~ito }ese zalagati da sa demokratskim strankama u srpskim zemljama radi na objedinjavanju srpskognaroda i na stvaranju jedinstvene dràve ili saveza srpskih dràva.

Jedan od osnovnih ciljeva SDS Krajine jeste rad na povezivanju i pomirenju srpskognaroda i van srpskih zemalja. Ovdje se prvenstveno misli na Srbe u rasejanju bez razlike naideolo{ko opredeljenje i pro{lost. Stav SDS Krajine je da su dobrodo{li u RSK svi Srbi izrasejanja bez obzira na njihovo eventualno u~e{}e u onim vojnim formacijama koje je pro{likomunisti~ki sistem osudio.Š...š

Polaze}i od ~injenice da je Republika Srpska Krajina za sada, na neodre|eno vrijeme podza{titom Ujedinjenih Nacija, da je time smanjena opasnost od agresije Hrvatske na na{uRepubliku, to SDS smatra da za to vrijeme treba raditi na iznalaènju mirnog politi~kogrje{enja i kona~nog razgrani~enja izme|u RSK i Hrvatske. Kod toga }e se SDS zauzimati dai oni krajevi Krajine u kojima je ve}insko srpsko stanovni{tvo, pa i oni krajevi u kojima je bilove}insko srpsko stanovni{tvo, a koje je zbog genocida bilo onog u ratu 1941. – 1945. godinei u ovom ratu, postalo manjinsko, a sada nisu oslobo|eni, priklju~e RSK. Kako je boravaksnaga UN na ovim prostorima od presudnog zna~aja, kako za o~uvanje mira, tako i zaomogu}avanje pronalaènja mirnog politi~kog rje{enja, SDS }e se zalagati za saradnju sanjima i za njihov ostanak do kona~nog i sigurnog rje{enja.Š...šU Kninu, septembra 1992. godine

Preslika, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 442.

178

3 U Izvori{nim osnovama Ustava RH od 22. prosinca 1990. navedeno je da se “Republika Hrvatska ustanovljujekao nacionalna dràva hrvatskoga naroda i dràva pripadnika inih naroda i manjina, koji su njezini dràvljani:

81992., listopad 31.Prijedor

Deklaracija o ujedinjenju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske

236.Smatraju}i da je pravo naroda na samoodre|enje, odnosno pravo naroda da slobodno

odredi svoj politi~ki status istorijsko, prirodno, sveto i neotu|ivo;Potvr|uju}i da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacije nad teritorijama na kojima

ìvi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja;Nalaze}i da su to upravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacije

Ujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o Jugoslaviji;Konstatuju}i da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dràvni entiteti koji su,

nakon secesionisti~kog komadanja SFRJ, nastali ovaplo|enjem prava na samoodre|enje iprincipa permanentnog suvereniteta naroda i nacije, i da imaju pravo da se samostalnosporazumijevaju o saradnji;

Isti~u}i svoju privrènost normama me|unarodne zajednice, a u skladu sa evropskimnastojanjima ka ja~anju me|unarodne saradnje u vidovima koje obje strane smatrajukorisnim i na dobrobit svog naroda;

Skup{tina Republike Srpske Krajine i Skup{tina Republike Srpske, na zajedni~koj sjedniciod 31. oktobra 1992. godine odrànoj u Prijedoru, usvajaju slede}u:

D E K L A R A C I J U

1) Dvije Skup{tine objavljuju da }e pravni sistemi u Republici Srpskoj Krajini i RepubliciSrpskoj biti identi~ni.

2) Dvije Skup{tine objavljuju da gra|ani Republike Srpske i Republike Srpske Krajineimaju srpsko dràvljanstvo, i da su dràvni simboli isti i u skladu sa istorijskim kontinuitetomsrpskog naroda i postoje}im Ustavnim i zakonskim rje{enjima.

Grb je tradicionalni grb Nemanji}a sa krunom, zastava srpska: crveno-plavo-bijelatrobojka i himna “Boè pravde”.

3) Dvije Skup{tine objavljuju da se napad na jednu od Republika smatra istovremeno inapadom na drugu Republiku, zbog ~ega stupaju u odbrambeni savez ~iji je zadatak daobostrano {titi ostvarenu slobodu i integritet obiju Republika;

4) Dvije Skup{tine objavljuju da nadle`ni organi i institucije treba da osiguraju jedinstvensistem obrazovanja, {to uklju~uje jedinstven pravopis, jezik i }irili~no pismo.

179

Srba, Muslimana, Slovenaca, êha, Slovaka, Talijana, Madàra, @idova i drugih, kojima se jam~i ravnopravnost sgra|anima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN izemalja slobodnog svijeta.” Komentiraju}i navode nekih autora da je tek taj Ustav “uklonio prizvuke dvojnogsuvereniteta i nedvosmisleno hrvatsku naciju proglasio nositeljem suvereniteta Hrvatske”, Z. Radeli} isti~e da ve}formulacija u Ustavu Socijalisti~ke Republike Hrvatske iz 1974., da je “SR Hrvatska nacionalna dràva hrvatskognaroda, dràva srpskog naroda u Hrvatskoj i dràva drugih naroda i narodnosti koji u njoj ìve” ne dopu{tanedvosmisleno tuma~enje da su Srbi bili uzdignuti na razinu konstitutivnog naroda u Hrvatskoj, odnosno da jeo~ito “samo to da im je priznat poseban status u odnosu na ostale narode i narodnosti”. Vidi: Zdenko RADELI],Davor MARIJAN, Nikica BARI], Albert BING i Draèn @IVI], Stvaranje hrvatske dràve i Domovinski rat,[kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006., 94.

5) Dvije Skup{tine objavljuju spremnost za sve vidove povezivanja Republika u oblastiinostranih poslova, informisanja, komunikacija, transporta, kulture, socijalne i zdravstveneza{tite, ekonomskih aktivnosti, trgovine i spoljne trgovine, energije, ekologije i dr.

6) Dvije Skup{tine objavljuju da }e Republika Srpska i Republika Srpska Krajina ureditizajedni~ke odnose iz oblasti carinske, kreditno-monetarne, fiskalne i politike platnog sistema.

7) Skup{tina Republike Srpske i Skup{tina Republike Srpske Krajine donije}e odluku dase izbori za zajedni~ku Ustavotvornu skup{tinu obave {to prije, a najkasnije 90 dana pozavr{etku rata.

8) Skup{tina Republike Srpske Krajine i Skup{tina Republike Srpske zaduùju nadle`neorgane dviju Republika da odmah formiraju odgovaraju}a zajedni~ka tijela radi postizanjaciljeva iz ove deklaracije. Sve vidove saradnje i povezivanja inicira i objedinjuje koordinacioniodbor u koji ulaze: predsjednici Republika, predsjednici Skup{tina Republika i predsjednicirepubli~kih Vlada.

9) Radi razvijanja i koordinacije navedenih oblika saradnje skup{tine obiju Republikaodràva}e zajedni~ke sjednice.

10) Svi vidovi saradnje iz ove deklaracije ponudi}e se i drugim srpskim dràvama.11) Pokrenu}e se inicijativa za sazivanje svih srpskih skup{tina (Republike Srpske Krajine,

Republike Srpske, Republike Srbije i Republike Crne Gore) gdje }e se razmatrati politi~ka,ekonomska, kulturna i druga pitanja koja su od op{teg interesa za srpski narod.

12) Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine opredeljuju se za dràvnoujedinjenje. Ovo opredjeljenje provjeri}e se plebiscitom u ovim Republikama, u najkra}emroku.

Ujedinjenje se odlaè do isteka plana OUN o za{titi Republike Srpske Krajine (Vensovplan) i sprove{}e se na osnovu rezultata plebiscita.

13) Ova deklaracija }e se objaviti u slu`benim glasnicima obje Republike.

Predsjednik Skup{tine Predsjednik Skup{tineRepublike Srpske Krajine, Republike Srpske,

Mile Paspalj, s. r. Mom~ilo Kraji{nik, s. r.

Prijedor,31. oktobra 1992. godine

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 2. studeni 1992., broj 17.

91993., travanj 24.Banja Luka

Odluka o konstituiranju zajedni~ke Narodne skup{tine Republike Srpske Krajine iRepublike Srpske

2

Na osnovu Deklaracije Skup{tine Republike Srpske Krajine i Republike Srpske (“Slu`beniglasnik Republike Srpske” broj 17/92) kao legitimni predstavnici srpskog naroda u Republici

180

Srpskoj Krajini i u Republici Srpskoj, na zajedni~koj sjednici odrànoj 24. aprila 1993.godine, donose

O D L U K UO KONSTITUISANJU NARODNE SKUP[TINEREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE I REPUBLIKE

SRPSKE

IKonstitui{e se Narodna skup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske (u daljem

tekstu: Narodna skup{tina), kao zajedni~ki organ Republike Srpske Krajine i RepublikeSrpske.

Narodna skup{tina zasjeda u Banjoj Luci.

IINarodna skup{tina obrazuje se na paritetnoj osnovi od poslanika Republike Srpske Krajine

i Republike Srpske.Narodna skup{tina iz prethodnog stava konstitui{e se od po 82 poslanika Skup{tine

Republike Srpske Krajine i Narodne skup{tine Republike Srpske.

IIINarodna skup{tina donosi i usagla{ava ustav, zakone i druge propise iz oblasti za koje ih

ovlasti Skup{tina Republike Srpske Krajine i Narodna skup{tina Republike Srpske.Narodna skup{tina obavezno usagla{ava propise iz oblasti: spoljnje politike, odbrane i

bezbjednosti, pravosu|a, prostornog i populacionog planiranja, prava i poloàj preduze}a idrugih organizacija, financijski sistem, kreditno-monetarnu politiku, carine i platni sistem,bora~ku i invalidsku za{titu, obrazovanja, nauke, kulture i za{tite kulturnih dobara, sisteminformisanja i druge oblasti za koje ih ovlaste skup{tine republika.

IVRadi boljeg funkcionisanja, Narodna skup{tina formira Koordinacioni odbor.Koordinacioni odbor ~ine predsjednici republika, predsjednici skup{tina republika i

predsjednici republi~kih vlada.Koordinacioni odbor:– koordinira funkcije od zajedni~kog interesa za Republiku Srpsku Krajinu i Republiku

Srpsku;– predlaè mandatara Ministarskog savjeta Narodne skup{tine;– obavlja i druge poslove za koje ga ovlasti Narodna skup{tina, odnosno Skup{tina

Republike Srpske Krajine i Narodna skup{tina Republike Srpske.

VNarodna skup{tina bira Ministarski savjet Narodne skup{tine;Ministarski savjet sa~injava predsjednik, dva potpredsjednika i 16 ministara.Ministri Ministarskog savjeta mogu imati zamjenike.

VIMinistarski savjet Narodne skup{tine:– predlaè propise koji se usagla{avaju odnosno koje donosi Narodna skup{tina;– donosi uredbe, odluke i druge akte za izvr{enje tih zakona;

181

– obavlja i druge poslove za koje ga ovlasti Narodna skup{tina.

VIINarodna skup{tina donosi Poslovnik koji ure|uje organizaciju, djelokrug i na~in rada

Narodne skup{tine.

VIIIOva odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u slu`benim glasilima.

Broj 02-486/93 Predsjedavaju}i24. aprila 1993. godine Narodne skup{tine

Prof. dr Milovan Milanovi}, s. r.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, 28. aprila 1993., broj 1.

101993., srpanj 19.Knin

Zapisnik sjednice vlada Republike Srpske i Republike Srpske Krajine na kojoj jedogovoreno ujedinjenje u jednu dràvu te imenovana Komisija za izradu ustava i drugihpravnih akata vezanih za ujedinjenje

REPUBLIKA SRPSKAV L A D A

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAV L A D A

Z A P I S N I K

sa zajedni~ke sjednice Vlade Republike Srpske i Vlade Republike Srpske Krajine, odrànedana 19. 07. 1993. godine u Kninu.Spisak prisutnih na sjednici Vlade nalazi se u prilogu ovog zapisnika i ~ini njegov sastavni dio.Sjednica je po~ela sa radom u 16.00 ~asova.Sjednici predsjedava predsjednik Vlade Republike Srpske Krajine gospodin \or|e Bjegovi}.Za sjednicu je predloèn slijede}i

D n e v n i r e d:

1. Dogovor oko ujedinjenja – imenovanje komisije za izradu Ustava i obavljanja svihdrugih poslova vezanih za ujedinjenje,

2. Dogovor u vezi sa stvaranjem jedinstvenog pravnog sistema i pripreme zakonskihpropisa u skladu sa odlukom o osnivanju zajedni~ke Skup{tine,

3. Dogovor u vezi sa konstituisanjem zajedni~ke kreditno-monetarne, fiskalne, poreske,devizne i carinske politike,

3.a. Dogovor u vezi sa jedinstvenim djelovanjem Narodne banke Republike Srpske iNarodne banke Republike Srpske Krajine,

182

4. Dogovor o zajedni~kom istupanju prema tre}im dràvama,5. Dogovor o stvaranju uslova za objedinjavanje velikih sistema – RTB, PTT i drugih

vidova komunikacija i transporta,6. Dogovor u vezi sa realizacijom zajedni~kih ciljeva i izvr{avanjem zadataka u oblasti

odbrane i unutra{njih poslova,6.a. Objedinjavanje proizvodnje naoruànja, municije i vojne opreme,6.b. Izrada jedinstvenih normativno-pravnih osnova sistema odbrane (Zakon o odbrani,

Zakon o vojsci, Zakon o vojnom tuìla{tvu i sudstvu i druga normativna akta),6.v. Ujedinjavanje jedinstvenog sistema organizacijsko-formacijskog sastava Vojske,7. Sagledavanje prirodnih resursa i dogovor o izradi prostornog plana Republike Srpske i

Republike Srpske Krajine,8. Dogovor u vezi sa zajedni~kim obezbje|enjem, odnosno povezivanjem i kori{tenjem

energetskih aktivnosti u oblasti trgovine, snabdjevanja i u pogledu obezbje|enja robnihrezervi,

9. Dogovor o jedinstvenom pristupu rje{avanju problema boraca i `rtava rata, kao iproblema migracije stanovni{tva,

10. Dogovor o ostvarivanju jedinstvenog sistema obrazovanja, te povezivanja u oblastinauke, kulture i fizi~ke kulture,

11. Dogovor u vezi sa ujedna~avanjem pristupa i propisa, kao i ostvarivanje saradnje uoblasti zdravstvenog osiguranja i zdravstvene za{tite, radnih odnosa, zapo{ljavanja, socijalneza{tite i penzijsko-invalidskog osiguranja.

Dnevni red jednoglasno je usvojen.

Prije prelaska na dnevni red pozdravnu rije~ odrào je predsjednik Vlade Republike SrpskeKrajine \or|e Bjegovi}. Nakon njegovog izlaganja rije~ su dobili predsjednik RepublikeSrpske Radovan Karadì} predsjednik Skup{tine Republike Srpske Mom~ilo Kraji{nik,predsjednik Republike Srpske Krajine Goran Hadì}, predsjednik Skup{tine RepublikeSrpske Krajine Mile Paspalj, vladika Dalmatinski gosp. Longin, predsjednik SO Knin MilanBabi} i predsjednik Vlade RS Vladimir Luki}.

Svi navedeni izrazili su zadovoljstvo {to su se na{li najvi{i predstavnici dvije dràve, izrazilinadu i èlju za skoro ujedinjenje i poèljeli uspje{an rad Vladama Republike Srpske iRepublike Srpske Krajine.

Potom se pre{lo na dnevni red.

Ad-1\or|e Bjegovi}: Kao polaznu osnovu moramo uzeti Zaklju~ke Skup{tina iz Prijedora i

Novog Grada.Vladimir Luki}: Ve}ina Vas je imala u rukama materijal. Osnovna pitanja postupka

ujedinjenja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Ovo je polazni materijal koji trebaposluìti grupi eksperata da nastavi rad. Zato treba odrediti grupu ljudi da pristupi izradiNacrta jedinstvenog Ustava.

\or|e Bjegovi}: Osim gospode koja su sastavila ovaj materijal predlaèm da se uklju~e jo{dvojica iz Republike Srpske Krajine i to dr. Milan Miljevi} i ministar Radomir Kuèt.Na kraju je zaklju~eno da radnu grupu za izradu zajedni~kog Ustava sa~injavaju:

– Ga{o Mijanovi},– Rajko Kuzmanovi},

183

– Radomir Luki},– Milan Miljevi},– Radomir Kuèt,– Vito Popovi}.Za inicijatora ove grupe koji }e sazvati sastanak odre|uje se gosp. Vito Popovi}. Rok za

izradu Ustava je 31. 08. 1993. godine.

Ad-2Vito Popovi}: Ja i kolega Kuèt smo se dogovorili da razmjenimo propise koje smo donijeli

mi i RSK.Ministar Jar~evi} Slobodan: Mo`da bi Vlada trebala odmah zauzeti stav kakav sistem ho}e

da gradi. Treba u~initi teritorijalnu podjelu da se op{tine ujedine u srezove ili u ùpanije, dabi smo izbili Hrvatskoj adut iz ruke da pokaè pravo na jednu federalnu jedinicu ukoliko seodlu~imo da gradimo federaciju, {to se meni ne ~ini dobro i zalaèm se za jedinstvenu dràvu.

Luki} Vladimir: Zalaèm se za jedinstvenu dràvu bez federalnih jedinica.Stojan [panovi}, podpredsjednik Vlade RSK: Moramo biti spremni da ukoliko ne do|e

do produètka mandata UNPROFOR-a imamo sve spremno da tog dana moèmo postatijedna dràva.

Ministar \or|e Lazi}: Pitanje svojine je jako va`no, da li ova Komisija rje{ava i pitanjesvojine.

Ministar Milan Marti}: Vensov plan je pro{iren Rezolucijom 815 i svijet }e vagati kako danas vrati Hrvatskoj. Neka se oni prilago|avaju nama. Do kraja osmog mjeseca morali bi iza}isa Nacrtom Ustava. Volju naroda za jednom dràvom moramo po{tivati.

Ministar Sandi} Borivoje: Po prirodnim resursima mi smo jedna od bogatijih zemalja.Imamo 1.700.000 do 1.800 000 stanovnika. Imamo u RS p{enice, krompira, ulja, duvana ivi{e nego {to nam treba. U RSK je oko 25 stanovnika na km2, a u RS 35 na km2. Ne treba~ekati na rokove ve} odmah napraviti plan i program razvoja. Nema nezavisne dràve akonema vlastitu hranu.

Svetozar Vin~i}: RSK ima ogromne resurse ìta, nafte, drvne mase, uglja, hidropotencijalitd. Molio bih da se hitno opredijeli RS o ukidanju carinskog sistema sa nama, mi smo seizjasnili, a onda }emo zajedno vidjeti sa SRJ.

Z A K L J U ^ A K

Nadle`na ministarstva dostavit }e i izraditi program stvaranja jedinstvenog pravnogsistema i pripremiti zakonske propise u skladu sa odlukom o osnivanju zajedni~ke Skup{tine.Rok je 31. 08. 1993. godine.

Ad-33.a.) U vezi sa konstituisanjem zajedni~ke kreditno-monetarne, fiskalne, poreske, devizne

i carinske politike, kao i jedinstvenim djelovanjem Narodne banke Republike Srpske iRepublike Srpske Krajine nakon izlaganja predsjednika Vlada RS i RSK i ministara financijaPetre Markovi} i Vojina Peura~e donesen je slijede}i

Z A K L J U ^ A K

Svemu naprijed navedenom treba dodati jo{ i politiku cijena i jedinstvenu politiku li~ne izajedni~ke potro{nje. Nosilac projekta su nadle`na ministarstva i guverneri Narodnih banaka

184

RS i RSK, a na ~elu Komisije je ministar financija RS Petar Markovi}. Ova grupa }e izraditii mreù carina i to {to prije, jer to je prakti~no prvi znak ujedinjenja. Rok izrade je 31. 08.1993. godine.

Ad-4Ministar Slobodan Jar~evi}: U ovom trenutku prema tre}im dràvama moè nastupati

samo Republika Srpska, jer joj je data mogu}nost dràvotvornosti. Mi to na àlost nemamo,ali sve vi{e se RSK prihva}a kao realnost u svijetu. Na{e mjesto je u grupi nasljednika SFRJ.Zajedni~ki nastup sa Republikom Srpskom bi nam pomogao zbog pogodnostidràvotvornosti srpskog naroda u Republici Srpskoj. Mislim da sjedi{te na{eg ministarstva jo{treba biti u Beogradu, a tako bi trebalo biti i kad se ujedinimo, s tim da u Banja Luci i Kninutrebaju biti odjeljenja. Ja i gospodin Buha }emo za idu}u sjednicu predloìti platformuzajedni~kog nastupa prema svijetu.

Ministar Aleksa Buha: U narednih mjesec-dva dana dok traju pregovori o konfederacijiBiH ne smijemo napraviti krivi korak koji bi dao alibi drugoj strani. Pripremit }emoplatformu ali ne}emo s njom mahati. Nakon rasprave usvojen je sljede}i

Z A K L J U ^ A K

Ministarstvo inostranih poslova Republike Srpske i Republike Srpske Krajine napravit }eplatformu zajedni~kog nastupanja, a sva ministarstva koja imaju bilo kakav kontakt s MIP-om }e tu sara|ivati. Rok 31. 08. 1993. godine.

Ad-5Ministar Miroslav Tokalj: Budu}i smo se dogovorili o unitarnoj dràvi i sistem

informisanja mora biti unitaran. Odre|ena financijska sredstva treba osigurati prije nego seobjedinimo. Zato treba napraviti grupu stru~nih ljudi koji }e to odraditi, a rok da ostavimootvorenim. Nakon kra}e diskusije donesen je

Z A K L J U ^ A K

Ministarstvo informisanja saobra}aja i veza Republike Srpske i Republike Srpske Krajineoformit }e grupu i povezati taj dio poslova. Rok otvoren.

Ad-6a, b, v) Ministar Du{an Kova~evi}: Mi{ljenja sam da je sad vrijeme da Srbi ostvare svoj cilj,

jer ono vi{e nikad ne}e do}i ako to sada ne odredimo. Moramo raditi vrlo brzo ne gledaju}i{ta }e svijet re}i. Narod nam je na referendumima dao zadatak i ne smijemo ga iznevjeriti.Trebamo odrediti vrhovnu komandu i tko ulazi u nju, zatim osnove organizacijskoformacijskog sastava jedinstvene vojske. Po meni bi trebao biti general{tab vojno teritorijalnapodjela u vojnom pogledu (!?). Iza toga napraviti projekciju jedinstvenih zadataka iz oblastiministarstva odbrane. Treba raditi jedan zakon o odbrani i vojsci, a iza toga o sudstvu ivojnom tuìla{tvu i ostalo iz oblasti vojske i odbrane. Uporedno raditi na sistemu jedinstveneproizvodnje municije i oru`ja. Na tome se ve} radi i vr{i se distribucija oru`ja iz fabrikaRepublike Srpske.

Ministar Milan Marti}: Mi imamo jako dobru saradnju sa organima unutra{njih poslovaRepublike Srpske, mi imamo zakone ali trebaju biti jedinstveni. Zato moramo oformitigrupu, a trebao bi biti i jedan predstavnik iz Republike Srbije.

185

Podpredsjednik Stojan [panovi}: Nije ba{ tako jednostavno kako izgleda. SVK je pozvani~nim aktima SRJ dio Vojske Jugoslavije, a Republika Srpska je u druga~ijem poloàju.Po pitanju vrhovnog komandanta slaèm se da odmah treba ne{to uraditi. U vezi oveproblematike moramo sara|ivati sa vojskom SRJ. Nakon toga donesen je

Z A K L J U ^ A K

Programski dio }e napraviti ministarstva odbrane zajedno sa ministarstvima unutra{njihposlova. Rok 31. 08. 1993. godine.

Ad-7Vladimir Luki}: Osnovni problem je izrada prostornog plana koji se u normalnim

uslovima radi nekoliko godina, a mi nemamo toliko vremena. Tu moraju biti obuhva}enisaobra}aj i veze, obrazovanje, zdravstvo i sve ono {to se ti~e ìvota, rada i privre|ivanja ljudina ovim prostorima. Dok se ne defini{u granice mora}emo za polaznu osnovu uzetistanovni{tvo koje se tu nalazi. Nakon toga donesen je

Z A K L J U ^ A K

Nosilac projekta su ministarstvo urbanizma, a u projekt }e se uklju~iti zajedno ministarstvapoljoprivrede i energetike. Rok 31. 08. 1993. godine.

Ad-8\or|e Bjegovi}: Nosilac projekta bi trebali biti ministarstva za ekonomske odnose,

privredni razvoj i industriju i ministarstvo trgovine, budu}i se radi o mogu}nostimaekonomskog razvoja, te svakako i ministarstva energetike.

Ministar Basi} Boro: Mi gradimo nu`ne dalekovode, ali smo se dogovorili o formiranjudvije energetske grupe za razvoj elektro-energetske mreè i za elektro-energetske izvore. Ovegrupe }e dati projekciju razvoja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine. Rezultati seo~ekuju do Nove godine, a kona~ni elaborat do sredine idu}e godine.

Ministar Milivoj Kri~ka: Vrlo je te{ko objediniti na{e sisteme jer smo tehnolo{kirascjepkani. Elektro-energetski sistem RSK, primjera radi, ima tehnolo{ki tri cjeline koje nisupovezane. Prioriteti su put koji povezuje RSK i RS sa SRJ – “koridor”, energetika i ostalainfrastruktura na tom dijelu i me|uresorski rad. Nakon izlaganja ministra Neboj{e Arbutinedonesen je

Z A K L J U ^ A K

Naprijed spomenuta ministarstva odre|uju se za nosioce projekta s tim da su za RSK zaekonomske odnose odre|eni Milovanovi} Nikola i Drobnjak Jovan, za industriju Mandini}Neboj{a i Bursa} Dragan, za privredni razvoj Plavljani} Du{an i Miljevi} Nikola, a zainformatiku Markovi} Du{an i Bo{ko Dàji}. Rok 31. 08. 1993. godine.

Ad-9Nakon izlaganja ministara Dragana \okanovi}a i Dragice Baki} o pitanju rje{avanja

problema boraca i `rtava rata kao i problema migracije stanovni{tva donesen je sljede}i

Z A K L J U ^ A K

186

Nosioci naprijed spomenutog programa su ministarstva za rad, bora~ka i socijalna pitanjaRepublike Srpske Krajine i ministarstvo za pitanje boraca i `rtava rata Republike Srpske. Rok31. 08. 1993. godine.

Ad-10Po pitanju ostvarenja jedinstvenog sistema obrazovanja, te povezivanja u oblasti nauke,

kulture i fizi~ke kulture govorili su ministri Ljubomir Zukovi} i Milan Kneèvi}.Nakon njihovog izlaganja donesen je

Z A K L J U ^ A K

Nosioci programa su ministarstvo prosvjete RSK i ministarstvo obrazovanja, nauke ikulture Republike Srpske. Rok 31. 08. 1993.

Ad-11U vezi ujedna~avanja pristupa i propisa, kao i ostvarenja saradnje u oblasti zdravstvenog

osiguranja i zdravstvene za{tite, radnih odnosa, zapo{ljavanja, socijalne za{tite i penzijsko-invalidskog osiguranja govorili su ministri zdravlja Republike Srpske Krajine i RepublikeSrpske Spiro Kosti} i Dragan Kalini}. Nakon njihovog izlaganja donesen je

Z A K L J U ^ A K

Nosioci programa su ministarstvo zdravlja Republike Srpske i Republike Srpske Krajine.Rok 31.08.1993. godine.

S ovim je dnevni red iscrpljen i sjednica zavr{ava sa radom u 19.00 ~asova.

Predsjednik\or|e Bjegovi}


111993., kolovoz 10.Beograd

Prijedlog ministra vanjskih poslova Republike Srpske Krajine o izboru trenutnih ratnihciljeva u svezi sukoba u Bosni i Hercegovini

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAThe Republic of Serbian KrajinaMinistarstvo za inostrane posloveMinistry of Foreigin Affairs

______________________________________________________________________KNIN, KRALJA PETRA I OSLOBODIOCA 27 URED U BEOGRADUTEL. 011-235-16-72 TERAZIJE Br. 3/10780-60-126/079-719-023 TEL. (011)3221-325; 3226-778; 3227-346

187

FAX: (011) 235-16-72 FAX: (011) 3224-573REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA JUGOSLAVIJA

Broj: DT-1/93

DR@AVNA TAJNA

IZBOR TRENUTNIH RATNIH CILJEVA RSK I RS

– jedna od mogu}nosti –

Rat traje ve} tre}u godinu. Mnogo toga je danas jasnije nego 1991. i 1992. Svet se navikavana dràvnost Srba zapadno od Drine.

Savezni{tvo Muslimana i Hrvata vi{e nije mogu}e obnoviti.Muslimani nemaju koridor sa svetom. O~igledno je da im je cilj izlazak na more, u {irem

pojasu od onog koji im se nudi. Uzgred èle zauzeti Mostar i zavladati dolinom Neretve. Akoim to uspe, zada}e Hrvatskoj smrtni udarac. To bi, ujedno, skinulo Srbima sa le|anajopasnijeg neprijatelja.

Zato, trebalo bi Muslimanina pomo}i da ostvare ovu strate{ku zamisao. Hrvatskatvrdoglavost i napad na RSK, iskoristiti i vezati im {to vi{e jedinica na rati{tima okoMaslenice, Gospi}a, Drni{a i na Peru~i. U znak solidarnosti, RS bi mogla oìveti boji{ta okoGrahova, Glamo~a i Kupresa.

Muslimani bi, tada, lako slomili poslednju liniju odbrane Hrvata u Bosni na pravcu GornjiVakuf – Konjic i ugrozili hrvatske poloàje oko Trebinja. Time bi srpski hercegova~ki korpusmogao da oslobodi srpske delove Hercegovine i da dosegne do granice avnojske Hrvatske.Izlaskom Muslimana na Jadran, svi Hrvati, ju`no od Neretve, potraìli bi spas u bekstvuprema Crnoj Gori, ili bi zatraìli za{titu srpske vojske.

Tada bi srpska vojska zaustavila muslimansko {irenje obalom i ostavila im do 50 km obale.Politi~ki bi odmah moglo da se pristupi dozvoli Dubrov~anima da proglase nezavisnost, uzdelimi~ni otkaz gostoprimstva do{ljacima iz usta{kih krajeva: Imotski, Livno, Duvno itd.

Osvajanje obale od strane Muslimana Evropu }e dignuti na noge, jer }e se ona tomesuprotstaviti. Naspram sebe imat }e, naravno, bogati arapski kapital i SAD.

Bila bi to izvanredna situacija za Srbe. Tada bismo pokrenuli svoje istorijsko pravo naJadran, pozivom na srednjevekovne srpske dràve u Dalmaciji.

Rusija bi, kona~no, morala stati iza srpske strane, jer ne bi mogla da se svrstava ni uzEvropu ni uz SAD.Te{ko je predvideti doga|aje, posebno u uslovima rata, pa ovu zamisao predlaèm na raspravurukovodstvu i oficirima RSK i RS.

Beograd, 10. 8. 1993.MINISTAR INOSTRANIH POSLOVAREPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

M.P.4 Slobodan Jar~evi}, Šv.r.š


4 Okrugli pe~at: RSK – Ministarstvo za inostrane poslove, Knin.

188

121994., velja~a 1.Knin

Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine o koalicijskom sporazumu saSrpskom radikalnom strankom i zajedni~kom cilju – ujedinjenju svih srpskih zemalja teosnivanju jedinstvene srpske dràve

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINESlu`ba informisanjaKnin, 1. 2. 1994. godine

SAOP[TENJE ZA JAVNOST

Danas, 1. februara 1994. godine u Beogradu je potpisan Sporazum o koaliciji Srpskedemokratske Stranke Krajine i Srpske Radikalne Stranke.

Sporazum su potpisali za Srpsku Demokratsku Stranku Krajine predsjednik dr MilanBabi}, a za Srpsku Radikalnu Stranku predsjednik dr Vojislav [e{elj i predsjednik Izvr{nogodbora Srpske Radikalne Stranke za Republiku Srpsku Krajinu gospodin Rade Leskovac.

Tekst sporazuma glasi:1. Na osnovu slobodno izraène politi~ke volje, Srpska Demokratska Stranka Krajine i

Srpska Radikalna Stranka formiraju koaliciju politi~kih stranaka za teritoriju RepublikeSrpske Krajine.

2. Koalicija se formira radi ostvarivanja zajedni~kih politi~kih ciljeva koji afirmi{uprioritetne nacionalne, dràvne i politi~ke interese srpskog naroda u Republici SrpskojKrajini, te radi obezbje|ivanja stabilnih i demokratskih uslova za funkcionisanje njenihorgana vlasti. Osnovni cilj koalicionih partnera je ujedinjenje svih srpskih zemalja i formiranjejedinstvene srpske dràve.

3. Koalicija }e zajedni~ki politi~ki djelovati u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Krajinekao parlamentarna koalicija, formirati Vladu i zajedni~ki u~estvovati u formiranju drugihorgana vlasti.

4. U~e{}e ~lanica koalicije u Vladi i drugim organima vlasti srazmjerno je brojuposlani~kih mandata koje ~lanice imaju u Narodnoj skup{tini Republike Srpske Krajine.

5. Koalicioni partneri utvrdili su mjesta u Vladi i Predsjedni{tvu Skup{tine koje }epopuniti ~lanovi Srpske Demokratske Krajine i Srpske Radikalne Stranke, te }e o detaljimanaknadno upoznati javnost.

SLU@BA INFORMISANJAM.P.5 Drago Kova~evi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 442.

189

5 Okrugli pe~at: Srpska demokratska stranka Krajine, Knin.

131994., srpanj 5.Beograd

êstitka Jovice Stani{i}a, na~elnika Slu`be dràvne bezbjednosti Republike Srbije ministruunutarnjih poslova Republike Srpske Krajine povodom “dana bezbjednosti”

R E P U B L I K A S R B I J AMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA M.P.6

RESOR DR@AVNE BEZBEDNOSTIDEPE[A BR. 1940

BEOGRAD, 5. JUL 1994. GODINE

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA– MINISTARSTVU UNUTRA[NJIH POSLOVA – MINISTRU MR. ILIJI PRIJI]U –

NAÊLNICIMA SEKRETARIJATA JAVNE BEZBEDNOSTI I CENTARA DB-SVIMA

POVODOM DANA BEZBEDNOSTI REPUBLIKE SRPSKA KRAJINA UPU]UJEMSRDA^NE ÊSTITKE SVIM RADNICIMA I STARE[INAMA ORGANAUNUTRASNJIH POSLOVA. U PROTEKLE TRI GODINE VA[E SLU@BE DR@AVNEI JAVNE BEZBEDNOSTI PRU@ILE SU IZUZETNO ZNAÂJAN DOPRINOSZA[TITI NACIONALNE BEZBEDNOSTI RSK I SPREÂVANJU AGRESIJENEOFA[ISTI^KOG HRVATSKOG RE@IMA. U TOJ BORBI BROJNI PRIPADNICISLU@BE HEROJSKI SU DALI SVOJE @IVOTE I MOLIM DA NJIHOVIMPORODICAMA OVOM PRILIKOM PRENESETE NA[E NAJVE]E PO[TOVANJE.ORGANI UNUTRA[NJIH POSLOVA RSK BILI SU MEDJU GLAVNIMUTEMELJIVAÎMA DR@AVNOSTI KRAJINE I GARANT NJENE NEZAVISNOSTI.SA ZADOVOLJSTVOM MOGU DA KONSTATUJEM I DOPRINOS ZA[TITILI^NE I IMOVINSKE SIGURNOSTI GRADJANA I OBEZBEDJENJU DRUGIHNJIHOVIH PRAVA I SLOBODA – KOJE SE SPROVODI UZ MAKSIMALNOPRIDR@AVANJE ZAKONITOSTI U RADU.ULAZIMO U ODLUÛJU]U FAZU BORBE ZA OSTVARENJE ZAJEDNI^KIHCILJEVA SVIH SRPSKIH ZEMALJA, SPREMNIJI I ODLU^NIJI NEGO IKADARANIJE.

POMO]NIK MINISTRANAÊLNIK SDBJOVICA STANI[I]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, SUP Pakrac, 08-05-, ur. br. 1-1486/1-94

190

6 Prijemni pe~at: RSK MUP, SUP Pakrac, 08-05-, ur. br. 1-1486/1-94., primljeno 06. 07. 1994.

141994., kolovoz 4.Plitvi~ka Jezera

Zapisnik izvanrednog zasjedanja Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je prihva}enprijedlog o ujedinjenju s Republikom Srpskom, kao prvom koraku prema jedinstvenojsrpskoj dràvi

SKRA]ENI ZAPISNIK

sa 3. sjednice vanrednog zasjedanja odràne04. 08. 1994. godine na Plitvicama

Zapo~eto u 10.40 ~asova.

Sjednicom Skup{tine predsjedavao je predsjednik Skup{tine Republike Srpske BrankoVojnica, te nakon konstatovanja da ispunjavaju}i kvorum postoje uslovi za rad i za sjednicupredlaè

DNEVNI RED

1. Informacija o bezbednosnom stanju i op{toj vojnoj situaciji u RSK2. Predlog Zakona o izvr{enju krivi~nih sankcija.

AD.1) U samom uvodnom izlaganju predsjednik Branko Vojnica pozdravio je prisutneposlanike, ~lanove Vlade, Komandante Vojske, goste i posebno specijalnu delegacijuiz Republike Srpske koju predvode potpredsjednici Skup{tine Branko Simi} iMilanovi}, koji su se obratili poslanicima i u pozdravnom govoru ukazali na istorijskitrenutak srpskog naroda i istorijske sjednice sa Pala. Istovremeno su ukazali na nu`nostkorekcije mapa, predlog ujedinjenja dve srpske dràve te ~in i zna~aj predstoje}egreferenduma.7

191

7 Branko Simi} je rekao: “Gospodine predsedni~e Narodne skup{tine, gospodine predsedni~e Republike,gospodine predsedni~e Vlade, bra}o, srpski poslanici. Pozdravljam vas u svoje ime, u ime delegacije Narodneskup{tine Republike Srpske, ujedno vam donosim tople bratske pozdrave predsednika Republike Srpske, doktoraRadovana Karadì}a, i predsednika Narodne skup{tine, gospodina Kraji{nika. îni mi ~ast i ponos da se nalazimdanas me|u vama. Ja sam duàn u ovom trenutku da vas upoznam sa odlukama ju~era{njeg zasjedanja Narodneskup{tine Republike Srpske. U ovom sudbonosnom trenutku za ~itav srpski narod mi smo, mislim s pravom,ocijenili da sudbinu srpskog naroda na podru~jima biv{e Bosne i Hercegovine nema niko pravo da odlu~uje izuzevsrpskog naroda koji ìvi na tim podru~jima. I jedino je za nas meritoran sud... Špljesak u dvoraniš. I jedino je zanas meritoran sud na{eg naroda. Sigurno... razumijemo... razumijemo te{ko}e na{e bra}e u Srbiji. Razumijemokakve su katastrofalne posljedice po Srbiju do{le uvo|enjem sankcija, al’ postavljam pitanje i sebi, i vama, i Bogu,da li smo krivi {to samo koristimo svoje ljudsko, Bo`je i prirodno pravo da se branimo? Da li smo mi krivci zauvo|enje sankcija? Mi se ne ljutimo, ali nas boli kad od bra}e o~ekujemo sve najbolje, a ne ono {to smo dobili.Nadam se da je ovo jedan trenutak slabosti na{e bra}e i da }emo ubrzo prevazi} i kao bra}a nastupit i realizovatna{ osnovni i glavni cilj – jedinstvena srpska dràva. Mi smo naru~ili zasjedanje Narodne skup{tine; i donijelislede}e odluke. Ostajemo kod deklaracije, nadam se i uvjerenja sam ~iji vi sadràj u potpunosti poznajete. Ali,dozvoli’ }u sebi da neke stavove iz deklaracije ovde prezentiram. To je: mi traìmo minimalne korekcije naponu|enim mapama Kontakt grupe. Traìmo s puno prava izlaz Republike Srpske na more; traìmo podjeluSarajeva; i traìmo uverljive garancije za skidanje sankcija prema Saveznoj Republici Jugoslaviji. Druga na{a

M.8 Bosni} – u osvrtu je pozdravio goste i podrào Odluku Skup{tine sa Pala u ime SDS –Krajine.R.9 Vuji} – tako|er kao {ef poslani~kog kluba SRS podràva Odluku sa Pala.Predsjednik RSK M.10 Marti} – Dana{nja situacija o~ekuje i RSK te u zajedni~kom srpskominteresu potrebno je smiriti tenzije, istrajati bez unutra{njeg raskola.11

192

odluka... mislim da }ete je podràti i sloìt se; da raspi{emo referendum za dvajssedmi-dvajs-o-osmi ovog mjesecagdje }e srpski narod svojom slobodnom voljom, bez ikakvih pritisaka, donijeti odluku o daljnjoj sudbini srpskognaroda na podru~jima biv{e Bosne i Hercegovine, a mislim i sudbinu cjelokupnog srpskog naroda. Neki nas malopla{e ili poku{avaju da zapla{e da smo ostali sami. Nismo. Pravda je s nama i istina je s nama. Bog je s nama. Iuvjereno... I uvjeren sam da ste vi s nama Špljesak u dvoraniš. U ovom trenutku, iskreno da priznam, mnogo samte{kog pro{ao u ovom te{kom ratu. Uzbu|en sam. Pomalo mi je i te{ko. Ali nadam se da }e na{a pravedna borbarije{iti i srpsko nacionalno pitanje, na {irem planu, rije{i’ }e ono {to nas je ti{tilo vjekovima, i da }emo ostvaritisvoj sveti cilj. A skroman je cilj – da imamo svoju nacionalnu dràvu. Svi to narodi postiù mirnim, bezbolnimputem, a na àlost mi moramo prolit more krvi da bi postigli ne{to {to nam prirodno pripada. Takva nam sudbina.Bra}o, tre}a odluka Narodne skup{tine Republike Srpske, ja vas molim, molim vas na ozbiljnost trenutka.Ozbiljnost daljnje sudbine na{e zajedni~ke. Da Skup{tine Republike Srpske Krajine i Republike Srpske zajedni~kiupute predlog narodnim skup{tinama Crne Gore i Srbije o ujedinjenju u zajedni~ku, jedinstvenu srpsku dràvu.Ja vas molim... Špljesak u dvoraniš. Ja vas molim da se ovaj na{ prijedlog uvrsti u dnevni red i da se Narodnaskup{tina Republike Srpske izjasni o njemu. Puno vam fala i èlim vam sve najbolje.” Vidi: HR-HMDCDR,Zbirka videozapisa, inv. br. 26.8 Mile.9 Ranko.10 Milan.11 Predsjednik Marti} rekao je poslanicima: “Gospodine predsedni~e, gospodine predsedni~e Vlade, draga bra}o izRepublike Srpske, gospodo poslanici, gospodo oficiri, sve skupa vas pozdravljam. Ne èlim da budem nedore~eni da se manipuli{e da li smo zauzeli stav ili nismo zauzeli stav. Situacija je veoma te{ka, i rekao bi dramati~na zasrpski narod, mo`da najteì momenat. Jer, nismo mi bili bez stavova, sve ove dane smo imali stalne konsultacije isa rukovodstvom Republike Srpske i sa rukovodstvom Republike Srbije; to smo, uostalom, i rekli. Dana{njasituacija {to se de{ava oko Republike Srpske apsolutno ~eka sutra i Republiku Srpsku Krajinu. To je jedan narod,jedna celina koju ne moè ni’ko vi{e dijeliti, i ne moè se odvojeno posmatrati jedan dio u odnosu na drugi. Nisamza to da stalno dajemo neke deklaracije, a da od toga ne bude ni{ta. Ja sam zaista od srca za sveukupno ujedinjenjei stoga mi podràvamo ovaj stav i ovo {to je sro~eno od poslanika da se ide prema Republici Srbiji i Crnoj Gori,prema njihovim skup{tinama da definitivno idemo na to svesrpsko ujedinjenje. Da li }e i ovoga puta do}i ne ovisi,dakle, o nama, ovisi isklju~ivo o Republici Srbiji, Crnoj Gori, odnosno Jugoslaviji. Me|utim, kad je u pitanjudana{nja situacija u Republici Srpskoj, i sve ono u ~emu se ona na{la, ja moram da kaèm slede}e: da je u ovommomentu najopasnije raspaljivati vatru i doljevati ulje na vatru. Republika Srpska Krajina ovde mora da odigrajednu ulogu, da kaèm da smiri situaciju i da ponovo do|e sve na svoje mjesto. Mislim da jedino tako moèmoisplivati iz svega ovoga. Li~no sebe stavljam na raspolaganje, a to sam napravio i poslije one ~uvene Skup{tine uPalama, kada sam isto dao javnu podr{ku Republici Srpskoj. Stavio sam se u ulogu da pozovem i molimpredsednika Milo{evi}a i Karadì}a i ostale da sjednu i da razgovaraju, i ovaj }u put to da napravim, uz dobar dioljudi uticajnih u Srbiji koji mislim da }e to ostvariti. I da ovo moramo da prevazi|emo na na~in da vidimo {ta jesve srpski nacionalni interes. Me|unarodna zajednica svjetska je donijela svoj plan, ne sada, nego davno prijeovoga, kako da rasturi srpski nacionalni korpus. I to je jasno. Poku{ali su na sve mogu}e na~ine i nije im po{lo zarukom. Ono na {to oni se najvi{e naslanjaju, to su srpski raskoli. Mi ne smemo dozvoliti srpske raskole. Zato,draga bra}o, sestre, budimo svi malo razumni. Nemojmo dolijevati na vatru ulje. Mislim da ni ju~e ni s jedne nis druge strane; bilo je rije~i koje nisu na mjestu i mene te{ko boli kada i Republika Srpska, odnosno Srbija, CrnaGora, napadaju Republiku Srpsku ili obrnuto. To je veoma ru`no i sa tim se ja uop{te ne mogu da sloìm. Mislimda ovdje moramo smiriti tenzije; to je moj osnovni moto; sebe stavljam na raspolaganje da se `rtvujem, da molimako treba, ali, ljudi, mi moramo sjesti za jedan stol, na}i {ta je srpski zajedni~ki interes i danas predlaèm da ovdjene raspaljujemo vatru, nego da Republika Srpska Krajina bude ta koja }e pomo}i i Srbiji i Crnoj Gori i RepubliciSrpskoj i nama samima da sjednemo i dogovorimo, jer neprijatelj sigurno ne èli dobro ni jednima ni drugima nitre}ima. Mi znamo dobro {ta nam je ~initi, da ovo sve moramo izdràti, drugog na~ina nema. Moramo izdràti

– U daljnjem toku sjednice evidentno je da ta~ka 1) dnevnog reda i aktuelna situacija uRepublici Srpskoj su se naizmjeni~no isprepletale.– Leàji}12 – da se u cilju prevazilaènja stanja imenuje delegacija parlamenta za posjet na Palekoju treba da ~ine Predsjednik i 2 potpredsjednika Skup{tine i {efovi poslani~kih klubova,poimeni~no nabrojani {to je na kraju jednoglasno usvojeno. Delegaciju sa~injavaju: B.Vojnica, M.13 Atlagi}, M.14 Ernjakovi}, V.15 Vukeli}, R. Vuji} i D.16 Kova~evi}.

Situacija i reakcije na Odluke sa Pala ukazali su na svu teìnu i delikatnost situacije te se utoku zasjedanja za diskusiju javilo 46 poslanika i ~lanova Vlade od ~ega izdvajamonajzna~ajnije:– \.17 Podunavac – diskusija se svodi na zaklju~ak da se ove Krajine ujedine bez obzira naOdluke Republike Srbije i Crne Gore.– R.18 Gondi: sagla{ava se sa prethodnim diskutantima te da se ìvi u jedinstvenoj srpskojdràvi.– B. Vojnica: da se izjasnimo oko konkretne podr{ke putem zaklju~aka: da se prihvatiprijedlog Republike Srpske, da se potvrdi predloèna parlamentarna delegacija (potvr|ena uz1 glas protiv) i da se podrì Odluka Republike Srpske o skidanju sankcija SRJ.– M.19 Babi}: na ove doga|aje moramo biti spremni jer se pripremaju ve} 4 godine. Uslovikoje postavlja Kontakt grupa identi~no }e biti pripremani i servirani RSK.– M. Atlagi}: podràva ujedinjenje sa Republikom Srpskom ali u dogovoru sa maticomRepublikom Srbijom.R. Vuji} i M. Bosni}: treba prihvatiti zaklju~ke i to:

1. da Skup{tina RSK podràva Odluku Skup{tine Republike Srpske donesenu 03. 08.1994. godine na Palama,

2. Skup{tina RSK prihvata predlog Skup{tine Republike Srpske da se uputi zajedni~kainicijativa dviju Skup{tina parlamentima Republike Srbije i Crne Gore za ujedinjenjesvih srpskih naroda.

3. Ovla{}uje se imenovana delegacija za posjetu parlamentima svih srpskih zemalja.4. Skup{tina Republike Srpske Krajine traì od nadle`nih organa realizacije procesa

ujedinjenja sa Republikom Srpskom u jedinstvenu dràvu.

193

da bi pobijedili. Ja sam ube|en da mi imamo snage za to, bez obzira koliko to sad u ovom momentu izgledalo ibezizlazno. Bezizlazno nije, ima na~ina da izi|emo, ali moèmo izi}i samo ukoliko izlazimo slo`ni. Nikako saraskolima ne moèmo o~ekivati pobjedu. Ja sam protiv raskola, i zato vas ja molim jo{ jednom, apelujem, nemojda i danas bude te{kih rije~i, budimo ti koji }emo sad situaciju smiriti i ponovno da zajedno krenemo naprijed.Hvala.” Vidi: HR-HMDCDR, Zbirka videozapisa, inv. br. 26.12 Rajko.13 Marko.14 Milan.15 Veljko.16 Drago.17 \uro.18 Ratko.19 Milan.

Zadnja ta~ka AD.4) izazvala je dosta komentara naro~ito od predstavnika Vlade RSKukazuju}i na eventualne negativne posljedice i pogor{anje odnosa RSK sa RepublikomSrbijom.B.20 Mikeli}: shodno prethodnom zahtjevu da se rije{i po ta~ki AD.1) – pitanje odbrane apotom se izja{njavati po prethodnim zaklju~cima, a posebno traì da se parlament izjasniprema politici Srbije i Slobodana Milo{evi}a, da se ponovno sjedne za stol sa RepublikomSrbijŠomš oko izlaska iz ove situacije, da se zaklju~ak AD.4) analizira te da se sagleda njegovateìna, posebno na posljedice koje mogu proiza}i kad je u pitanju financiranje vojske iprivrede.B. Vojnica: Traìo sam da se odredimo prema Odlukama parlamenta Republike Srpske. Mine èlimo da se odre|ujemo prema politici Republike Srbije i Slobodana Milo{evi}a: Ja nisamparlament ve} samo deo parlamenta i predsjedavam parlamentom.P.21 \odan: primjedba Mikeli}u – za{to nas nije o novim momentima upoznao ranije.R. Vuji}: Ne moè se shvatiti politikanstvo u korist {tete vlastitog naroda.M.22 Dobrijevi}: Zbog delikatnosti situacije predlaè se pauza od 15 minuta.

Nakon pauze od 15 minuta pre{lo se na ta~ku AD.1) i njeno apsolviranje.– uvodni izvjestilac – puk. Milan Laki}, obja{njavaju}i karakteristike rati{ta, raspored snagaRS i poloàj snaga RH i njena transformacija, aktivnost SVK.– general Bjelanovi},23 ukazuju}i na poziciju SVK sa materijalnog aspekta (osnovna sredstva,municija, energija itd. ).U diskusiju se uklju~io Rade Tanjga ukazuju}i na skromne rezerve koje su sada prisutne.

Rasprava:R. Gondi: Na bazi diskusije sti~em utisak sigurnosti i {ta preduzeti u slu~aju agresije usta{a.Stanje privrede mora se obnoviti radi stabilnije odbrane.U kontekstu ove diskusije jo{ su se javili za rije~: Ernjakovi}, Li~ina,24 \odan, Lemi},25

Priji},26 Vojnica, Leàji}, êleketi},27 Atlagi}, Peri}28 i Gunj.29

Ministar Tanjga predlaè i konstatuje da glavni {tab, Vlada, Vrhovni savjet odbrane nastaveraditi svoj posao po prednjem {to je i usvojeno uz jedan glas suzdràn.Nastavlja se rasprava po vanr. tematici reakcija na Odluke parlamenta Republike Srpske:M. Ernjakovi} inzistira da se jo{ jednom pro~itaju predloèni zaklju~ci.R.30 Baki}: da se poku{aju preina~iti zaklju~ci odnosno da prva dva ostanu.B. Vojnica: konstatuje da poslije boja su svi generali, te u slu~aju korekcije zaklju~aka postojimogu}nost ponude ostavke.

194

20 Borislav.21 Petar.22 Mirko.23 Mirko.24 Ratko.25 Milorad.26 Ilija.27 Milan.28 Slobodan.29 @eljko.30 Ranko.

Leàji}: da se ova ta~ka (zaklju~ak 3 i 4) razmotri na Vladi RSK i dostavi se potom Skup{tinina usvajanje. Tom stavu privrèni su Vukeli} i Baki}.

Na prijedlog predsjednika Skup{tine najavljena je pauza od 30 minuta, te se nastavlja rad.

R. Gondi: Uvaàvaju}i primjedbe Vlade RSK da se zaklju~ak 4. bri{e po{to je sadràn uzaklju~cima 1. i 2., poslanici RSK se sa tim sagla{avaju.Predlog je usvojen uz 5 glasova protiv i 5 glasova suzdrànih.

AD.2) Zakon o izvr{enju krivi~nih sankcija

Zbog dugotrajnosti rada Skup{tine ova ta~ka se odlaè za sljede}u Skup{tinu.

AD.3) Poslani~ka pitanja

1. Dobrivojevi} Petar: Tko vr{i nelegalno izdavanje putnih isprava gra|ana radi izbjegavanjavojne obaveze.2. Gunj: Da se Tomislav Rankovi} proglasi srpskim junakom (poginuo 1991. godine)(Pitanje je direktno proslije|eno Vladi RSK na samom zasjedanju Skup{tine).

Zavr{eno u 05. 08. 1994. godine u 02.30 ~asova.

Za SEKRETAR SKUP[TINE:Mirjana Rodi}, dipl.prav., Šv.r.š


151994., kolovoz 4.Knin

Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke Krajine povodom zahtjeva da se naizvanrednom zasjedanju Skup{tine uvrsti to~ka o ujedinjavanju Republike Srpske Krajine iRepublike Srpske sa Srbijom i Crnom Gorom

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINEKnin, 04. avgust 1994. godine

SAOP[TENJE ZA JAVNOST

Poslanici Srpske demokratske stranke Krajine u Skup{tini Republike danas su i formalnona osnovu ~lana 74. Ustava Republike Srpske Krajine, zatraìli da se na vanrednom zasjedanjuSkup{tine u dnevni red uvrsti i ujedinjavanje Republike Srpske Krajine i Republike Srpske saSrbijom i Crnom Gorom.

Ovaj zahtjev je u skladu sa osnovnim politi~kim opredjeljenjem Srpske demokratskestranke Krajine i cjelokupnog srpskog naroda u Republici Srpskoj Krajini iskazan na dvaprovedena referenduma.

195

Na ovaj na~in prihva}en je i predlog Skup{tine Republike Srpske da se zajedno zahtjevomSkup{tina Republike Srpske Krajine i Republike Srpske prijedlog o ujedinjenju uputi narazmatranje Skup{tinama Srbije i Crne Gore.

Srpska demokratska stranka Krajine uputila je i svoju delegaciju na Pale.Delegaciju ~ine ~lanovi najuèg rukovodstva Stranke i predsjednici skup{tinskih odbora,

Drago Kova~evi} – {ef Poslani~kog kluba i predsjednik Odbora za informisanje, Du{anVje{tica – sekretar Stranke i predsjednik Odbora za upravu i pravosu|e i prof. Lazar Macura– predsjednik Odbora za spoljnu politiku.

M.P.31 INFORMATIVNA SLU@BASRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE KRAJINE

Milorad Marko{, Šv.r.š



Priop}enje Srpske demokratske stranke Krajine nakon razgovora delegacije stranke svodstvom Republike Srpske

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA KRAJINEIZVR[NI ODBOR

Knin, 15. 08. 1994. godine

S A O P [ T E N J E

Na redovnoj sjednici Izvr{nog odbora Srpske demokratske stranke Krajine, odrànoj 15.08. 1994. godine u Kninu delegacija Srpske demokratske stranke Krajine koju su ~inili LazarMacura, Du{an Vje{tica i Drago Kova~evi}, upoznala je Izvr{ni odbor stranke sa posjetomdelegacije Republici Srpskoj i sa sadràjem razgovora koji su tom prilikom vo|eni sarukovodstvom Republike Srpske.

Srpska demokratska stranka Krajine izraàva puno razumjevanje za sloènu i te{kusituaciju u kojoj se na{la Republika Srpska, nakon {to je Narodna Skup{tina Republike Srpskeodbila plan Kontakt grupe, te nakon ispoljenih nesporazuma u odnosima rukovodstvaSavezne Republike Jugoslavije, Srbije i Crne Gore sa rukovodstvom Republike Srpske.

Srpska demokratska stranka Krajine podràva inicijativu Narodne Skup{tine RepublikeSrpske za ujedinjenje svih srpskih dràva u jedinstvenu Srpsku dràvu.

196


Srpska demokratska stranka Krajine je u protekle ~etiri godine inicirala i bila nosilac vi{edeklaracija, skup{tinskih odluka i dva referenduma sa ciljem da se Republika Srpska Krajinana|e unutar jedinstvene srpske dràve, ali na àlost i protiv volje Srpske demokratske strankeKrajine do ujedinjenja nije do{lo.

Srpska demokratska stranka Krajine }e i dalje djelovati za dobro srpskog naroda uRepublici Srpskoj Krajini i za dobro cjelokupnog srpskog naroda ne zapostavljaju}i ni jedannjegov dio.

Srpska demokratska stranka Krajine, s obzirom na teàk poloàj u kojem se na{aocjelokupan srpski narod, isti~e potrebu da sve politi~ke snage na srpskim prostorima uloèmaksimum truda, mudrosti i tolerancije kako bi se na{la najbolja i najpravednija rje{enja uinteresu cijelog na{eg naroda.

M.P.32 SLU@BA ZA INFORMISANJE

Milorad Marko{, Šv.r.š


171994., kolovoz 18.

Prijedlog Skup{tina Republike Srpske i Republike Srpske Krajine Skup{tinama Srbije i CrneGore za ujedinjenje u jednu dràvu

REPUBLIKA SRPSKA REPUBLIKA SRPSKA KRAJINANARODNA SKUP[TINA SKUP[TINA

Broj: 02-1073/94 Broj: 01-02-4-34/1-94Datum: 18. 08. 1994. godine Datum: 18. 08. 1994. godine

NARODNOJ SKUP[TINI REPUBLIKE SRBIJENARODNOJ SKUP[TINI REPUBLIKE CRNE GORE

Smatraju}i da je pravo naroda na samoopredeljenje, odnosno pravo naroda da slobodnoodredi svoj politi~ki status, istorijsko, prirodno i neotu|ivo.

Potvr|uju}i da je princip stalnog suvereniteta naroda i nacija nad teritorijama na kojimaìvi garancija nacionalnog, socijalnog, kulturnog i ekonomskog razvoja.

Nalaze}i da su to pravo i taj princip ozakonjeni u brojnim dokumentima Organizacijeujedinjenih nacija, KEBS-a i Konferencije o biv{oj Jugoslaviji.

Konstatuju}i da su Republika Srpska Krajina i Republika Srpska dràvni entiteti koji su,nakon secesionisti~kog komadanja SFRJ nastali ovaplo|enjem prava na samoopredeljenje i

197


principa permanentnog suvereniteta naroda i nacije i da imaju pravo da odlu~e o svojojdràvi, skup{tine Republike Srpske i Republike Srpske Krajine odlu~ile su da upute

P R E D L O GZA UJEDINJENJE REPUBLIKE SRBIJE, REPUBLIKE CRNE

GORE, REPUBLIKE SRPSKE I REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEU JEDNU DR@AVU

1. Upu}uje se poziv skup{tinama Republike Srbije i Republike Crne Gore da prihvatePredlog o ujedinjenju u jednu dràvu i da razmotre proceduru i uslove pod kojima bi seobavilo ovo ujedinjenje.

2. Zaduùje se zajedni~ka delegacija skup{tina Republike Srpske Krajine i RepublikeSrpske da {to pre odpo~ne razgovore sa predstavnicima skup{tina Republike Srbije iRepublike Crne Gore kako bi se izradila deklaracija o ujedinjenju, kao i nacrti drugihrelevantnih dokumenata.

3. Zajedni~koj delegaciji daje se rok od mesec dana da obavi ovaj posao i posle togaobavesti skup{tine o rezultatima pregovora.

Predsednik N. Skup{tine Predsednik Skup{tine

Mom~ilo Kraji{nik, Šv.r.š Branko Vojnica, Šv.r.š

M.P.33 M.P.34


181995., po~etakŠKninš

Prijedlog Plana uporabe Srpske vojske Krajine u sukobu s Oruànim snagama RepublikeHrvatske

REFERISANJE VRHOVNOM KOMANDANTUO PLANU UPOTREBE SVK

Uvodni deo:

Postoje}i Plan upotrebe SVK stupio je na snagu krajem 1993. godine. Plan je pravljen uskladu sa uslovima koji su karakterisali 1992. i 1993. godinu i na bazi predvi|anja razvojavojno-politi~ke situacije u 1994. godini. Razvoj doga|aja u biv{oj Republici BiH i na

198

33 Okrugli pe~at: Republika Srpska, Narodna skup{tina – Sarajevo.34 Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Skup{tina Republike – Knin.

prostorima RH u~inio je jedan broj re{enja iz Plana upotrebe neadekvatnim. Iskustva ste~enakroz izvo|enje borbenih dejstava u 1994. godini i problemi sa kojim smo se sretali tako|e,ukazuju na potrebu da Plan upotrebe postavimo na realnije osnove i da ga imamo u vi{evarijanti. Posebno je zna~ajno da se ukaè na relativno brze promene do kojih dolazi ili moèdo}i u okruènju RSK, a od uticaja su na bezbednost RSK, a time i na upotrebu SVK.Na{e analize potenciraju izuzetnu potrebu da se teì{no orijenti{emo na varijantu Planaupotrebe koji bazira na na{im mogu}nostima bez zna~ajnijeg oslanjanja na pomo} VJ i VRS.Ta ~injenica ne isklju~uje i varijante u kojima bi odbranu RSK ostvarivali u sadejstvu i krozzajedni~ko u~e{}e u borbenim dejstvima sa VJ i VRS.Polazimo od ~injenice da ukoliko bi Plan upotrebe SVK zasnivali prete`no na pomo}i iu~e{}u VRS i VJ, a da iz bilo kojih razloga planirana pomo} i u~e{}a izostanu, da bi do{lo dote{kih posledica, posebno u po~etku agresije.Polaze}i od navedenog mi smo se odlu~ili za predlog da Plan upotrebe radimo u tri varijante.Jedna varijanta je postoje}i Plan upotrebe, koji uvaàva obaveze VJ po Vensovom planu ipredvi|a angaòvanje jedinica VRS na prostoru RSK; Druga varijanta i po na{em mi{ljenjunajva`nija, je izrada Plana upotrebe SVK bez ve}eg oslanjanja na VJ i VRS; Tre}a varijantatreba da predvidi realnu mogu}u upotrebu VJ i VRS, kao pomo} SVK u agresiji Hrvatskevojske sa radikalnim ciljem.Dozvolite mi, gospodine Predsedni~e, da iznesem predlog Plana upotrebe tako {to bi prvodao kriti~nu ocenu postoje}eg Plana upotrebe, a zatim bi detaljnije obrazloìo upotrebu SVKpo varijanti da vodimo rat bez ve}eg angaòvanja i pomo}i VJ i VRS. Na kraju, izneo bi ivarijantu odbrane, u kojoj bi SVK izvodila borbena dejstva uz realno mogu}e u~e{}e VJ iVRS.

1. KRITI^KI OSVRT NA POSTOJE]I PLAN UPOTREBE SVK

Postoje}i Plan upotrebe pravljen je kao Plan za odbranu srpskih zemalja (SFJ, RS, RSK). Onpredvi|a zna~ajno u~e{}e VJ i VRS. U sada{njim uslovima nema realnih mogu}nosti da se uslu~aju agresije na RSK planira upotreba, kako VJ, tako i delova VRS. Radi ilustracijenavodim da postoje}i Plan predvi|a u~e{}e 8 brigada iz VRS u odbrani RSK, a to u sada{njimuslovima stvarno nije mogu}e.Raspored i grupisanje snaga SVK po postoje}em Planu imaju linijski karakter, tako da suraspoloìve snage posele poloàje u dodiru sa neprijateljem. Brigade, korpusi i G[ SVK neraspolaù sa snagama, koje bi posedale dubinu teritorije. Nedostatak ovih snaga dovodi upitanje mogu}nosti borbe protiv vazdu{nih i helikopterskih desanata i uba~enih grupa.Postoje}i raspored i grupisanje ne omogu}ava izvo|enje odbrane po dubini i izvr{avanje bilokakvog manevra snagama po frontu i dubini. Kao najve}a slabost postoje}eg rasporeda igrupisanja jeste mala mogu}nost izvo|enja aktivnih dejstava.Realizacija postoje}eg Plana upotrebe zahteva da Glavni {tab i komande korpusa raspolaù samakar minimalnim rezervama sa kojima bi mogli uticati na tok borbenih dejstava. Uz svenavedeno vidna je fizi~ka nepovezanost izme|u na{ih jedinica (odvojenost 11. i 18. K).

2. VARIJANTA UPOTREBE SVK KADA NE BI MOGLO DOLAZITIDO VE]EG ANGA@OVANJA VJ I VRS

Ova varijanta Plana upotrebe razra|ena je kao osnovna, ali i kao okosnica za eventualnoangaòvanje delova VJ i VRS.

199

Polaze}i od procenjenog dejstva hrvatske vojske za varijantu kada bi SVK relativnosamostalno branila RSK, Glavni {tab je formulisao SVK zadatak:Izvr{iti grupisanje po pravcima i objektima na teritoriji RSK, sa zadatkom: spre~iti iznenadnuagresiju, upornom odbranom onemogu}iti ovla|ivanje vitalnim objektima na teritoriji,spre~avaju}i dublje prodore na pravcima napada hrvatske vojske, u gotovosti, da sna`nimprotivudarima, na posebnim pravcima, oslobodi okupirane teritorije i zauzme {to ve}i prostorteritorije Hrvatske nastanjene srpskim ìvljem.U izvo|enju odbrane i protivudara sadejstvuju delovi VJ i VRS i dobrovolja~ki sastavi.

Operacionalizacija zadatka:

a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:Snagama SVK na pravcima napada neprijatelja, odsudno braniti pravce i objekte, a naizabranim pravcima pre}i glavnim snagama u napad i ovladati prostorom i objektima odposebnog zna~aja za neprijatelja, u cilju osvajanja {to ve}eg prostora i vra}anja ranije zauzetihteritorija.

KM u rejonu Knina.IKM u rejonu Petrova Gora.

b) U agresiji sa radikalnim ciljem:Srpska vojska Krajine, uz maksimalno angaòvanje svih resursa dràve, upornom odbranomi aktivnim dejstvima, u sadejstvu sa delovima VRS i VJ spre~iti zauzimanje teritorije iodbraniti integritet RSK.Pripremiti i izvesti aktivna dejstva na prostoru Srednje Dalmacije, u me|ure~ju r. Kupa iMre`nica i Isto~ne Slavonije. Teì{te imati na prekidanju veze i komuniciranja GorskogKotara i Dalmacije.

KM u rejonu Petrova Gora.IKM u rejonu Knina.

Na osnovu navedenog zadatka Predlaèm Odluku za upotrebu SVK:

U koordinaciji sa dràvnim organima i organizacijama i u sadejstvu sa jedinicama MUP RSK,delovima VRS i VJ, odsudnom odbranom i primenom razli~itih oblika oruàne borbe,spre~iti razbijanje SVK, rasecanje i zauzimanje teritorije RSK, radi o~uvanja teritorijalnogintegriteta.

a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:U slu~aju agresije HV na RSK odsudnom odbranom, na pravcima napada neprijatelja iaktivnim dejstvima na ostalim pravcima, teì{no u Isto~noj Slavoniji, Kordunu i Dalmaciji,povratiti ranije izgubljene teritorije, spre~iti odsecanje manjih delova RSK, nanositi gubitke,razvla~iti snage i nano{enjem artiljerijsko – raketnih udara po izabranim ciljevima, nateritoriji RH delovati odvra}aju}e na RH da odustane od agresije sa radikalnim ciljem, na tajna~in o~uvati teritorijalni integritet dràve, stvaraju}i uslove za dalje pregovore u smislupriznavanja RSK.

b) U agresiji sa radikalnim ciljem:U po~etnim dejstvima, odsudnom odbranom ne dozvoliti dublje prodore neprijatelja napravcima napada i rasecanje teritorije RSK, uz istovremeno angaòvanje VJ u Isto~noj

200

Slavoniji i Zap. Sremu, naneti mu osetne gubitke, slomiti napad i stvoriti uslove za ofanzivnadejstva.Po preuzimanju inicijative, pre}i u ofanzivna dejstva u Isto~noj Slavoniji, na Kordunu iSrednjoj Dalmaciji, izvr{iti odsecanje delova teritorije RH na prostoru Isto~ne Slavonije,Gorskog Kotara i Srednje Dalmacije, ~ime spojiti snage SVK i RS, spre~iti komuniciranje iveze sa centralnim delom RH i uredno snabdevanje Gorskog Kotara i Dalmacije i takoometati dalju plansku upotrebu OS RH. Na ostalim prostorima izvoditi aktivna odbrambenadejstva.Ovim stvoriti povoljne uslove za dalje i kona~no re{enje pitanja srpskog naroda. U slu~ajukrajnje nepovoljnog razvoja situacije na rati{tu, nastaviti dejstva i pre}i na odgovaraju}e oblikeoruàne borbe i otpora.

Operaciju izvesti u dve etape:– U prvoj etapi – odsudnom odbranom o~uvati teritorijalni integritet RSK, spre~itiiznena|enje i odsecanje delova teritorije, razvla~iti mu snage, nanositi gubitke i stvoriti usloveza ofanzivna dejstva. Trajanje etape 15-20 dana.– U drugoj etapi – po preuzimanju inicijative, ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagamaVJ i VRS razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru Isto~ne Slavonije, Dalmacije,Gorskog Kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole ispre~avanja komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog Kotarai Dalmacije. Trajanje etape 10-15 dana.Gotovost za I etapu odmah, a za drugu po otkrivanju sigurnih indikatora agresije saradikalnim ciljem HV na RSK.

Operativnim rasporedom grupisati snage po slede}em:– Snage za odbranu,– Snage za aktivna dejstva i ubacivanje,– Snage za PDB,– Snage za izvo|enje udara po izabranim ciljevima,– Snage za podr{ku i PVO,– Snage za kontrolu teritorije, za{titu objekata i borbu sa DTG i snage za odbranu naseljenihmjesta,– Snage za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva.

Osnovno KM u rejonu Knina, a IKM u rejonu Petrova Gora.

KARAKTERISTIKE ODLUKE I OBRAZLO@ENJE

Predloèna odluka traì da se u slu~aju agresije jednovremeno izvodi odbrana i pre|e uofanzivna dejstva. Branili bi se na pravcima gde hrvatska vojska napada (u agresiji saograni~enim ciljem, na vrli~kom pravcu i u Zapadnoj Slavoniji: u agresiji sa radikalnim ciljemna slunjskom pravcu). U ofanzivna dejstva pre{li bi na posebno izabranim pravcima nakojima se ugroàvaju bitni interesi RH (ofanzivna dejstva 11. K na pravcu Mirkovci-@upanja;napad OG sa prostora Korduna, preko Korane ka granici Hrvatske sa Slovenijom i napad nadalmatinskom prostoru pravcima: Kakma-Biograd na moru i îsta Mala – Vodice).Stvaramo slobodne snage pregrupisavanjem postoje}ih i njihovim rasporedom po dubini,~ime re{avamo problem protivdesantne borbe, borbe sa uba~enim IDG i aktivnih dejstava nanivou G[, korpusa i brigada.

201

Predloèna Odluka traì odbranu gradova i ve}ih naseljenih mjesta. Brigade }e pristupitipripremi za odbranu odmah i pored utvr|ivanja i zapre~avanja odredi}e snage koje }e branitinaseljena mesta.Po ovoj odluci predvi|a se obrazovanje snaga za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva.Na ovo nas obavezuje iskustvo, posebno iz 1994. godine. Moramo po~etnim grupisanjemobezbediti osnovu za izvo|enje borbenih dejstava. Nije se pokazalo dobrim re{enjem da uvreme otpo~injanja agresije vr{imo ve}e manevre sa jednog prostora na drugi. Posebno suvelike te{ko}e ako se ra~una na prelociranje ve}ih snaga sa prostora 11. K u zone drugih na{ihkorpusa.Direktivom za upotrebu SVK konkretno se reguli{e prikupljanje, priprema i upotrebadobrovoljaca i dobrovolja~kih jedinica u borbi sa HV. Priprema dobrovoljaca je zadatak kojise mora i pre agresije re{iti. Od strane VJ odre|en je prihvatni centar za dobrovoljce sateritorije SRJ, a ovde u RSK odredili smo Erdut i Bru{ku za prihvat dobrovoljaca i njihovupripremu za uklju~ivanje u sastav SVK. Procenjujemo da bi u prvih deset dana rata mogliprihvatiti i organizovati za borbu dobrovoljaca ekvivalenta 3 do 4 brigade.Ukazujem na va`nije karakteristike odnosa snaga po varijanti da SVK izvodi odbranu bezve}eg oslonca na VJ i VRS.Ukupan odnos u ljudstvu bio bi 1,4:1 u korist HV (100.000:69.000). Odnos u tenkovimaiznosi tako|e 1,4:1 (425:301); u oklopnim transporterima 2:1 (223:111); u minobaca~imaod 60 do 120 mm odnos je 1:0,3 u na{u korist. Najve}u prednost HV ima kod PAR 6,5:1 ikod haubica 155 – 5,5:1. Zna~ajna prednost je i kod vbr 2,6:1. Takav odnos je i kod topova130 mm.Odnos snaga pod uslovima da raspolaèmo potrebnom municijom omogu}ava realizacijupredloène Odluke.Plan upotrebe po varijanti da branimo RSK osloncem na sopstvene snage, podrazumevaborbu za opstanak i najve}e `rtve.Za uspeh je neophodno da se za rat pripreme i sve druge snage dràve i dru{tva. A to se nemoè posti}i, ako se hitno ne pripremi Plan odbrane RSK. Plan upotrebe je deo toga plana.Planom odbrane treba obezbediti prelazak na ratni kolosek svih dràvnih i privrednihorganizacija.Planom odbrane RSK moraju se regulisati obaveze svih nosilaca zadataka i naloìti njihovepripreme za izvr{avanje zadataka iz oblasti odbrane. Neophodno je preduzeti mere da se hitnopopravlja odnos vojnih obveznika prema vojnoj obavezi.Upotreba SVK po predloènom Planu, bitno zavisi od obezbe|ivanja municije i goriva. Planupotrebe predvi|a da se prva etapa operacije izvodi u trajanju 15-20 dana, a druga 10-15dana. To zna~i da bi rat sa HV mogao potrajati 25-35 dana. Prora~uni pokazuju da za 30 danarata moramo imati:a) Za OMJ: sleduje 4,5 b/k, a raspolaèmo s 2,5 b/k. Nedostaje 2 b/k. Potrebe za gorivomiznose 8 p/r, a raspolaèmo sa 0,2 p/r. Nedostaje 7,8 p/r ili 2.400 tona goriva.b) Artiljerija: Stanje art. municije je razli~ito, zavisno od vrste oru|a. Najpovoljnije je kodtopova 76 mm B-1 (7,05 b/k) th 152 mm (8,73 b/k), haubice 122 mm D-20 (4,05 b/k) itopovi 130 mm (5,32 b/k). Najslabija popuna je oru|a u ~etnim i bataljonskim vatrenimgrupama, u brigadnim artiljerijskim grupama i u KAG (kalibri 128 “OGANJ”).Da bi obezbedili rezerve za 30 dana rata potrebna je slede}a popuna: mb 82 mm 3 b/k; mb120 mm 2,88 b/k; vbr-128 “Oganj” 2,13 b/k; haubice 105 mm 1,16 b/k; POVR 9M 14 0,74

202

b/k. Prora~uni su izra|eni na bazi procena ciljeva i stvarne koli~ine municije sa kojom u ovomtrenutku raspolaèmo.c) Pe{adijsko naoruànje: U odnosu na koli~ine koje sleduje (4,5 b/k) nedostaje za AP 3,336b/k; za PAP i PM 2,95; za mitraljeze M-84 = 3,82 b/k; za PM 7,9 mm 3,75 b/k; snajperi 2,27b/k; broving 12,7 mm 2,59 b/k; bombe ru~ne 2,20 b/k.

U zaklju~ku, mogao bih naglasiti:

U agresiji do koje bi do{lo posle eventualnog povla~enja UNPROFOR-a, u uslovima kada biSVK branila RSK, bez pomo}i VJ i VRS, na uspeh se moè ra~unati samo uz totalnouklju~ivanje u rat svih resursa na{e dràve, uz prihvatanje velikih `rtava i uz spremnost da seprilago|avamo i najteìm uslovima borbe za opstanak. Pri tome treba imati u vidu da SVKne moè sama re{iti probleme, kao {to su: spremnost vojnika i stare{ina da podnesu svete{ko}e koje rat name}e; obezbe|enje potrebnih MTS, a pre svega, municije, naoruànja,opreme i sli~no. Postoje}a vojno – politi~ka situacija i pona{anje hrvatske vojske, traè visokstepen borbene gotovosti, a to zna~i angaòvanje relativno velikog broja vojnih obveznika usastavima SVK. Ali to ne odgovara potrebama privrede i njenim naporima da oìviproizvodnju. Tu suprotnost moramo zajedni~ki razre{iti na na~in koji ne sme ozbiljnijenaru{iti borbenu gotovost SVK.

**3. UKLJUÎVANJE VJ

Tre}u varijantu Plana, ~ini odbrana SVK, uz odre|eno angaòvanje VJ, pre svega na prostoruBaranje, Isto~ne Slavonije i Zapadnog Srema. Ona je razra|ena u posebnom Aneksu koji }ese ~uvati uz Plan upotrebe SVK.

ZAKLJU^CI I PREDLOZI

1. U sada{nje vreme i u neposrednoj budu}nosti, ne postoje neophodni uslovi koji bi uslu~aju agresije HV na RSK omogu}avali ve}e angaòvanje VJ i VRS na na{im prostorima.2. Situacija zahteva da imamo takav Plan upotrebe u kome }e za odre|eno vreme SVK samobraniti RSK, bez neposredne pomo}i VJ i SVK.35 Ova ~injenica zahteva da pripreme zaodbranu usmerimo, pre svega, na pove}anje sposobnosti SVK i pripremu dràve i njenihorgana za totalni rat.3. Potrebno je od VJ traìti hitnu popunu sa klju~nim MTS, naoruànjem i municijom. SaVRS treba zajedni~ki razmatrati nastalu situaciju i dogovoriti saradnju i eventualno sadejstvo.

PREDLOG ZADATAKA

1. Odmah pristupiti izradi Plana odbrane RSK i njegovo uskla|ivanje sa potrebama Planaupotrebe SVK.2. Osloniti se na sopstvene mogu}nosti u suprostavljanju agresiji HV i pripremiti se zauspe{no vo|enje rata u najmanjem trajanju od 30 dana.3. Odmah pristupiti organizovanom prikupljanju i pripremi dobrovoljaca u skladu sazadacima postavljenim Direktivom za upotrebu SVK.

***

203

35 Vjerojatno se misli na VRS, Vojsku Republike Srpske.

2. NA[E SNAGE

Pona{anje i aktivnosti pobornika ratne opcije u re{avanju problema nastalih raspadom biv{eSFRJ, kako na teritoriji biv{e BiH, tako i odnosa na relaciji RSK – RH, traè maksimalnuspremnost svih organa i organizacija dràve, a posebno Srpske vojske Krajine, usuprostavljanju svakom ugroàvanju suvereniteta Republike Srpske Krajine. Imaju}i u vidunavedeno, Srpska vojska Krajine ima zadatak:Izvr{iti grupisanje po pravcima i objektima na teritoriji RSK, sa zadatkom: spre~iti iznenadnuagresiju, upornom odbranom onemogu}iti ovla|ivanje vitalnim objektima na teritoriji,spre~avaju}i dublje prodore na pravcima napada hrvatske vojske, u gotovosti da sna`nimprotivudarima, na posebnim pravcima, oslobodi okupirane teritorije i zauzme {to ve}i prostorteritorije Hrvatske nastanjene srpskim ìvljem.U izvo|enju odbrane i protivudara sadestvuju delovi VJ i VRS i dobrovolja~ki sastavi.

Operacionalizacija zadataka:

a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:Snagama SVK na pravcima napada neprijatelja, odsudno braniti pravce i objekte, a naizabranim pravcima pre}i glavnim snagama u napad i ovladati prostorom i objektima odposebnog zna~aja za neprijatelja, u cilju osvajanja {to ve}eg prostora i vra}anja ranije zauzetihteritorija.

KM u rejonu Knina.IKM u rejonu Petrova Gora.

b) U agresiji sa radikalnim ciljem:Srpska vojska Krajine, uz maksimalno angaòvanje svih resursa dràve upornom odbranom iaktivnim dejstvima, u sadejstvu sa delovima VRS i VJ spre~iti zauzimanje teritorije i odbranitiintegritet RSK.Pripremati i izvesti aktivna dejstva na prostoru Srednje Dalmacije, u me|ure~ju r. Kupe iMre`nice i Isto~ne Slavonije. Teì{te imati na prekidanju veze i komuniciranja GorskogKotara i Dalmacije.

KM u rejonu Petrova Gora.IKM u rejonu Knina.

3. VJ u slu~aju op{teg napada vojske RH na RSK, izvr{ava preuzete obaveze koje ima premaVensovom planu, angaòvanjem jedinica i prikupljanjem dobrovoljaca sa prostora SRJ.Glavni prihvatni centar nalazi se u Beogradu (Bubanj Potok) u odgovornosti komande 1.A,preko koje ostvarivati sve kontakte.VRS izvodi odbranu prostora i aktivna dejstva prema Koridoru, Cazinskoj Krajini i uLivanjskom polju, ~ime vezuje delove HVO i muslimanske vojske i spre~ava njihovoangaòvanje prema RSK.

4. ODLUÎO SAM u koordinaciji sa dràvnim organima i organizacijama i u sadejstvu sajedinicama MUP RSK, delovima VRS i VJ odsudnom odbranom i primenom razli~itihoblika oruàne borbe, spre~iti razbijanje SVK, rasecanje i zauzimanje teritorije RSK, radio~uvanja teritorijalnog integriteta.

a) U agresiji sa ograni~enim ciljem:– U slu~aju agresije HV na RSK, odsudnom odbranom na pravcima napada neprijatelja iaktivnim dejstvima na ostalim pravcima, teì{no u Isto~noj Slavoniji, Kordunu i Dalmaciji,

204

povratiti ranije izgubljene teritorije, spre~iti odsecanje manjih delova RSK, nanositi gubitke,razvla~iti snage i nano{enjem artiljerijsko-raketnih udara po izabranim ciljevima na teritorijiRH delovati odvra}aju}e na RH da odustane od agresije sa radikalnim ciljem. Na taj na~ino~uvati teritorijalni integritet dràve, stvaraju}i uslove za dalje pregovore u smislu priznavanjaRSK.

b) U agresiji sa radikalnim ciljem:– U po~etnim dejstvima odsudnom odbranom ne dozvoliti dublje prodore neprijatelja napravcima napada i rasecanje teritorije RSK, uz istovremeno angaòvanje VJ u Isto~nojSlavoniji i Zap. Sremu, naneti mu osetne gubitke, slomiti napad i stvoriti uslove za ofanzivnadejstva.Po preuzimanju inicijative, pre}i u ofanzivna dejstva u Isto~noj Slavoniji, na Kordunu iSrednjoj Dalmaciji, izvr{iti odsecanje delova teritorije RH na prostoru Isto~ne Slavonije,Gorskog Kotara i Srednje Dalmacije, ~ime spojiti snage SVK i RS, spre~iti komuniciranje iveze sa centralnim delom RH i uredno snabdevanje Gorskog Kotara i Dalmacije i takoometati dalju plansku upotrebu OS RH. Na ostalim prostorima izvoditi aktivna odbrambenadejstva.Ovim stvoriti povoljne uslove za dalje i kona~no re{enje pitanja srpskog naroda.U slu~aju krajnje nepovoljnog razvoja situacije na rati{tu, nastaviti dejstva i pre}i naodgovaraju}e oblike oruàne borbe i otpora.

Operaciju izvesti u dve etape:– U prvoj etapi odsudnom odbranom o~uvati teritorijalni integritet RSK, spre~itiiznena|enje i odsecanje delova teritorije, razvla~iti mu snage, nanositi gubitke i stvoriti usloveza ofanzivna dejstva. Trajanje etape 15-20 dana.– U drugoj etapi, po preuzimanju inicijative, ofanzivnim dejstvima i u sadejstvu sa snagamaVJ i VRS razbiti usta{ke snage na pravcima napada na prostoru Isto~ne Slavonije, Dalmacije,Gorskog Kotara i stvoriti uslove za dalja ofanzivna dejstva u cilju uspostavljanja kontrole ispre~avanja komuniciranja i snabdevanja OS i stanovni{tva RH na prostoru Gorskog Kotarai Dalmacije. Trajanje etape 10-15 dana.

Gotovost za I etapu odmah, a za drugu po otkrivanju sigurnih indikatora agresije saradikalnim ciljem HV na RSK.Operativnim rasporedom grupisati snage po slede}em:– snage za odbranu,– snage za aktivna dejstva i ubacivanje,– snage za PDB,– snage za izvo|enje udara po izabranim ciljevima,– snage za podr{ku i PVO,– snage za kontrolu teritorije, za{titu objekata i borbu sa DTG i snage za odbranu naseljenihmjesta,– snage za brze intervencije i spre~avanje dezerterstva.

Osnovno KM u rejonu Knina, a IKM u rejonu Petrova Gora.

ZADACI JEDINICA

1) 11. korpus: U agresiji sa ograni~enim ciljem i I etapi operacije odsudnom odbranom uBaranji spre~iti prodore usta{kih snaga, a u Isto~noj Slavoniji i Zapadnom Sremu pre}i u

205

ofanzivna dejstva, blokirati Osijek i Vinkovce i na pravcu Mirkovci – @upanja stvoritimostobran na teritoriji Andrija{evci – Pritoka – Otoka.U II etapi operacije sa OG-2 (18., 138. mtbr., 453. i 1. okb, 51. mbr, 16. mabr., 12. mpoad,1/240. ssrp PVO i 155. lpbr) iz ranije stvorenog mostobrana pre}i u ofanzivna dejstvaglavnim snagama pravcem: Privlaka – @upanja, a pomo}nim: s. Babina Greda – Nijemci –Posavski Podgajci sa zadatkom razbiti usta{ke snage na pravcima napada, sadejstvovatisnagama VRS u razbijanju i uni{tenju usta{kih snaga u {irem rejonu Ora{ja, izbiti na rekuSavu i obezbediti Koridor sa severa. U daljem razbiti odse~ene snage u {irem rejonuSpa~vanskih {uma i pre}i u odbranu na liniji: Gradi{te – [titor.Biti u gotovosti za odbijanje protivnapada usta{kih snaga.Podràva RV i PVO.Komandno mesto Vukovar.

2) 18. korpus: U svim uslovima odsudnom odbranom spre~iti prodor usta{kih snaga u zonuodbrane korpusa, a teì{no na pravcima: Novska – Oku~ani; Nova Gradi{ka – Oku~ani iPakrac – Oku~ani.Podràva V i PVO VRS.

KM Oku~ani.

3) 39. korpus: Upornom odbranom u sadejstvu sa 21. i 18. K u svim uslovima spre~iti prodorusta{kih snaga na pravcima Glinska Poljana – Glina, s. Farka{i} – Petrinja – Dvor, Sunja –Kostajnica – Dvor, sa zadatkom: razbiti i uni{titi snage neprijatelja i najdalje do linije Dvori{te– Hrastovica (k. 415) – Hrv. ûnti} – Dejanovi} – k.262 – [amarice slomiti napadneprijatelja i stvoriti uslove za ofanzivna dejstva.U daljem izvr{iti pregrupisavanje snaga i pre}i u protivnapad, razbiti usta{ke snage napravcima dejstva na r. Kupa i Sava i pre}i u odbranu.

KM u rejonu [amarica.

4) 21. korpus: upornom odbranom u sadejstvu sa 39. i 15. korpusom u agresiji saograni~enim ciljem i prvoj etapi operacije, spre~iti prodor usta{kih snaga na pravcima: Gradac– Lasinja – Vrginmost, Karlovac – Vojni} i Generalski Stol – Slunj, sa zadatkom: upornomodbranom razvla~iti i uni{tavati snage neprijatelja i spre~iti im dublje prodore u zahvatuglavnih pravaca.Delom snaga biti u gotovosti za PDB i upornu i aktivnu odbranu ka snagama 5.K.U drugoj etapi operacije slobodnim snagama biti u gotovosti za ofanzivna dejstva na pravcu:Vojni} – Banjsko Selo, gde izbiti na r. Mre`nica i pre}i u aktivnu odbranu.Teì{te odbrane imati na pravcu Generalski Stol – Slunj – Rakovica.Podràva raketni sistem “ORKAN”, RV i PVO SVK.

KM u Vojni}u, IKM u Slunju.

5) 15. korpus: Upornom odbranom u sadejstvu sa 21. K i 7. K spre~iti prodor usta{kih snagana pravcima: Ogulin – Pla{ki – Pl. Jezera, Oto~ac – Vrhovine – Korenica, Peru{i} – Buni} –Udbina i Gospi} – Medak – Gra~ac sa zadatkom: upornom odbranom spre~iti bo~na dejstvai ovladavanje sa Kapelom i pl. Velebit i gradom T.36 Grad i dublje prodore na izabranimpravcima razvla~e}i snage i nanose}i im {to ve}e gubitke u `/s i MTS.

206

36 Teslingrad, kako su pobunjeni Srbi 1991. nazvali Li~ki Osik.

Po ispoljenom teì{tu slobodnim snagama izvr{iti pokret i pre}i u protivudar i uni{titiuklinjenje usta{ke snage.Delom snaga biti u gotovosti za PDB i odbranu ka 5. K.Podràva 75. mpoabr., raketni sistem “ORKAN” i RV i PVO SVK.KM u Korenici.

6) 7. korpus: u agresiji sa ograni~enim ciljem i u prvoj etapi operacije odsudnom odbranomspre~iti prodor usta{kih snaga na pravcima: Zadar – Benkovac – Knin; [ibenik – Drni{ –Knin; Sinj – Vrlika – Knin i na pl. Velebit, a delom snage pre}i u ofanzivna dejstva i povratitiranije zauzete teritorije.U drugoj etapi nastaviti sa izvo|enjem odbrane, pregrupisati snage i ofanzivnim dejstvimapovratiti ranije zauzete teritorije na odseku [ibenik – Biograd na moru – Zadar, izbiti na morei utvrditi dostignute linije. U daljem biti u gotovosti za ofanzivna dejstva.Podràva 105. vbr i V i PVO VRS.

Komandno mesto Knin.

7) Zadaci RV i PVO SVKU agresiji HV na RSK, svim snagama RV i PVO SVK u sadejstvu sa V i PVO VRS i RV iPVO VJ, izvoditi borbena dejstva u PVO va`nih objekata na teritoriji i grupacija SVK ivazduhoplovnu podr{ku snaga SVK u odbrani va`nijih pravaca i rejona RSK.

(1) 45. bVOJIN:Sa osnovnih radarskih poloàja vr{i osmatranje vazdu{nog prostora i linijom operativnihcentara G[ i korpusa, klasi~nim na~inom i u sistemu automatizacije, podatke o neprijateljudostavalja korisnicima.Biti spreman za posedanje rezervnih radarskih poloàja.

(2) 44. rbr:– 1. rd izvoditi vatrena dejstva u PVO rejona razme{taja KM 39. K, a po izvr{enoj agresiji HVna RSK I stvaranju uslova, izvoditi vatrene udare po va`nim objektima i snagama neprijateljana zemlji.– Sa SS z. baterijama izvoditi vatrena dejstva po neprijateljevoj napadnoj avijaciji nanajverovatnijim pravcima naleta i dejstva po a. Udbina i ARJ z – z.

KM: Petrova Gora.

(3)105. vbr:– Izvi|anjem iz vazdu{nog prostora prikupljati podatke o grupisanju i snagama neprijateljana komunikacijama, kao i njegovim rezervama u zagrani~nom prostoru.– Lova~ko-bombarderskom avijacijom izvoditi vatrenu podr{ku SVK u odbrani na glavnimpravcima napada neprijatelja.Nakon ispoljenog dejstva neprijatelja i onesposobljavanja a. Udbine za upotrebu, vr{itiaerodromski manevar letom na aerodrome Petrovac, Banja Luka i Glamo~.– Borbenim helikopterima u zonama korpusa izvoditi vatrena dejsta u protiv-oklopnoj borbina najugroènijim pravcima napada neprijateljevih OM snaga.– Transportnim helikopterima vr{iti prevoènje i evakuaciju ranjenika, snage oja~anja i MTSna rati{tu.

207

Naprezanje: – 2-4 leta IA i LBA– 4-6 letova NH i– 4-6 ~ leta TreHe

KM: a. Udbina.

(4) Pri pojavi helikopterskog desenta, svim snagama u vazduhu i sa zemlje izvoditi vatrenadejstva po istom u cilju razbijanja i uni{tenja istog.

(5) Vazduhoplovnu vatrenu podr{ku 18. K izvodi V i PVO VRS, a RV i PVO VJ izvodi vazd.vatr. podr{ku 11. K po posebnom planu.

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 6., bb./1995.

191995., velja~a 8.Knin

Govori Milana Marti}a, Borislava Mikeli}a i Milana Babi}a na sjednici Skup{tine RepublikeSrpske Krajine na kojoj je razmatran pregovara~ki proces s Republikom Hrvatskom te PlanZ-4

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUP[TINA

MAGNETOFONSKI SNIMAKSA PRVE VANREDNE SEDNICE SKUP[TINE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE,

ODR@ANE 8. FEBRUARA 1995. GODINE U KNINU______________________________________________________________________

Knin, 8. februara 1995. godine

Š...š

Prva i jedina to~ka je:

PREGOVARA^KI PROCES SA HRVATSKOM U SVJETLU ZAHTJEVAZA OTKAZIVANJE MANDATA UNPROFOR-a OD STRANE HRVATSKEI POLITI^KO-BEZBEDNOSNO STANJE REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Š...šMILAN MARTI]:

Po{tovano predsedni{tvo, gospodo narodni poslanici,Kao i mnogo puta dosad, kao {to }e ~esto biti i u budu}e, srpski narod i Republika Srpska

Krajina dovedeni su u poziciju da mimo svoje volje i èlje me|unarodnim posrednicima kaùodlu~no ne u njihovom nastojanju da nas nateraju da prihvatimo takve osnove

208

Me|unarodnog mirovnog plana koji ne omogu}ava ostvarenje ni minimuma na{ihnacionalnih i ljudskih prava i interesa. Kao {to vam je dobro poznato Republika SrpskaKrajina nije uzela ni u razmatranje Plan grupe Z-437, smatraju}i da u situaciji kada ŠješRepublika Hrvatska donela jednostranu odluku o okon~anju mandata UNPROFOR-a prvotreba da se razjasni da li oni, a zatim Savet bezbednosti kao i drugi me|unarodni odre|uju}ifaktori prihvataju tu neprimjerenu i neprihvatljivu hrvatsku odluku kao svr{en ~in, ili }epostupiti u skladu sa Vensovim planom kojim je odre|eno da duìna angaìranih snagaUNPROFOR-a, a koji je tu prije svega, u funkciji o~uvanja mira, zavisi od odluke tri subjektauklju~uju}i tu i Jugoslaviju.Mogu}e procjene pojedinih me|unarodnih subjekata i Hrvatske da je pretnja okon~anjamandata UNPROFOR-a idealna situacija da se po njima upla{enim Srbima poturi rog zasvije}u, samo je kriva procjena i ni{ta vi{e. Jer, niti su Srbi upla{eni eventualnim odlaskommirovnih snaga, a niti im se moè prodati rog za svije}u.Mi ne èlimo novi rat i razaranja, ni nama, ni Hrvatima. U~ini}emo sve da do njega ne do|e.Ko je taj ko voli krv, smrt, lelek majki i ratnu siro~ad? Ko je taj kome je stalo da se ru{e de~jivrti}i, ku}e i tvornice? Ko to moè da se raduje tutnjavi topova i prasku mitraljeza? Ne, mizaista ne èlimo rat, ali ga ne}emo ni izbegavati po svaku cijenu. Bude li trebalo – opet }emoratovati. Jer, kakav nam izbor preostaje?Za prihvatanje koncepcije tzv. mirne reintegracije Krajine u Hrvatsku, smijemo li mi na Štošpristati? Smijemo li pljunuti na sve ̀ rtve ovoga rata? Zar da pristanemo na vlastitu smrt? @ivotu Hrvatskoj bio bi gori od svakog rata. @ivot u Hrvatskoj – zar bi to bio ìvot?Š...š

BORISLAV MIKELI]:Š...š

Jednostavno re~eno, mirovne snage do{le su na ovo podru~je koje je progla{eno za{ti}enomzonom. Dok se ne na|e rje{enje izme|u dviju sukobljenih strana. Mi to re{enje nismo jo{na{li, niti zapo~eli razgovore o mogu}im politi~kim re{enjima u kojima se moèmo i razilaziti,ali moèmo zapo~eti razgovore. Stoga je Odluka grupe Z-4 koja je ina~e bila uklju~ena kodmirovnog sporazuma kod prekida vatre do ekonomskih pregovora u najmanju rukuprovokatorska za na{u stranu odnosno Republiku Srpsku Krajinu. Njihova odluka da nam tozvani~no uru~e imala je na{e me|usobne konzultacije rukovodstva na svim nivoima, pa jetako predsednik Republike Srpske Krajine njima i zvani~no saop{tio da takav dokument nemoèmo ni da primimo u razmatranje dok se ne defini{e stav Ujedinjenih nacija, Savetabezbednosti, da li UNPROFOR odnosno mirovne snage ostaju na teritoriji Republike SrpskeKrajine i da li Krajina ostaje kao za{ti}ena zona.Š...š

MILAN BABI]:Š...š[to se ti~e Republike Srpske, imao sam prilike da budem sa dràvnom delegacijom na Palama,gde su nam obe}ali da }e se planovi koji su postignuti, dogovoreni, realizovati u slu~aju dabudemo vojno ugroèni. [to se ti~e Savezne Republike Jugoslavije ja takve garancije nisamdobio, mo`da drugi iz dràvnog rukovodstva imaju neke informacije, sem da }emo dobiti, ne

209

37 Vidi: Prilog IV., dok. br. 1.

znam koliko tona hrane i municije. Kakva }e druga intervencija biti? Poku{ali smo ~ak ijavnim nastupima blago, u ovom periodu otvaranja krize povodom UNPROFOR-a, Šdašskrenemo pa`nju na sebe i dovedemo pred pitanje i rukovodstvo Srbije i Jugoslavije da se vi{eiskaù. Veliko je ohrabrenje bilo za sve odbijanje predsednika Srbije da prihvati mini kontaktgrupu sa svojim planom Z-4. Me|utim, volio bih da to bude i stvaran takav odnos, a ne samojedna politi~ka prilika, da kaèm, tim povodom.Š...š


201995., velja~a 10.ŠKninš

Glavni {tab Srpske vojske Krajine dostavlja komandama korpusa i zna~ajnijim ~asnicimaizvod iz izlaganja predsjednika Milana Marti}a o borbenoj gotovosti

VOJNA TAJNASTROGO POVERLJIVO

IZVOD IZ IZLAGANJA PREDSEDNIKA REPUBLIKEGOSPODINA MILANA MARTI]A NA REFERISANJU

O BORBENOJ GOTOVOSTI SVK

– Dana 10. 02. 1995. godine –

Predsednik Republike uklju~io se u pra}enje toka referisanja ne{to poslije 09.00 ~asova. Prenego {to je napustio referisanje Predsednik se izvinio prisutnim stare{inama, {to zbog drugihneodlo`nih obaveza ne moè do kraja pratiti ovu izuzetno zna~ajnu aktivnost.U obra}anju stare{inama Predsednik je jasno i nedvosmisleno ukazao na karakteristikepostoje}eg stanja u zemlji i na ozbiljnost usta{ke agresije koja predstoji.U izlaganju, poseban akcenat je stavljen na ulogu i zadatke SVK i njene pripreme da spremnodo~eka agresiju uz nagla{avanje zna~aja borbenog morala i veze vojske i naroda. Imaju}i uvidu zna~aj pitanja, ocena i stavova, koje je dao Predsednik dràve, Glavni {tab se odlu~io dakomandama korpusa i najodgovornijim stare{inama dostavi izvod iz izlaganja Predsednika.Izvod je prilog uz Zaklju~ke i zadatke o borbenoj gotovosti u SVK.

*Sudbinu srpskog naroda i na{e dràve drì SVK. Posebna je odgovornost komandnog kadra.Bez dobrog komandovanja ne moè se imati organizovana i efikasna vojska. Bez uspe{nogkomandovanja SVK je unapred osu|ena na propast.Narod – SVK: O~i i u{i naroda uprte u SVK.Izgra|ivanje vojske je proces. Manje obu~ena i slabija vojska moè puno dati ako postojisposobno komandovanje. Komandovanjem se re{avaju problemi. Danas narod u Krajini imasvoju vojsku, srpsku, sa svojim stare{inskim kadrom.

210

Protiv bla}enja sam SVK i njenih oficira.Cilj nam je da narod u~vrsti poverenje u svoj oficirski kadar.Prisutna je teza: napustila nas JNA 1991., ho}e li u slu~aju rata vojska (misli se na oficire izSRJ) ponovo pobe}i. Ovde su svi oni koji nisu pobegli u 1991. g. pa sigurno ne}e ni sada, toje odgovor va{eg k-ta gen. êleketi}a.38

SVK je vanstrana~ka, narodna, ona je vojska u podjednakoj meri svakog ko ìvi u RSK i svihstranaka podjednako, ali nije strana~ka. Vojska ~uva i bori se za interes naroda da bude svojna svome. Nju ne interesuje {ta koja stranka ~ini da bi do{la na vlast.SVK mora da bude stabilan faktor nadstrana~ki, okosnica dràve i njene odbrambene mo}i.Od SVK se o~ekuje da stalno uliva poverenje kod naroda, da je prostor teritorije RSKbezbedan. Bez dobro organizovane SVK, jake i ~vrste, sve drugo pada u na{oj dràvi. Nemani pravnog sistema ni socijalne politike. Uslov zato je odbrana. Odbrana je prioritet broj jedanza na{u sada{njost i budu}nost. Ona to mora da bude.Prisutan je nesklad u odnosu prema odbrani. Deklarativno, sve je u redu, u praksi suprotnood deklarativnog. O~ekuje se da parlament bolje bude informisan i da ispolji ve}i uticaj nare{avanje problema odbrane. Svi poslanici podràvaju zalaganja da se mora ja~ati vojska isistem odbrane u celini. Nadle`ni organi dràve moraju ispunjavati svoj deo obaveza premaodbrani. Poku{aje prebacivanja odgovornosti na druge ne podràva parlament. Stav je da svikoji su nadle`ni moraju da obezbede svakom vojniku minimum egzistencije. Ispravi}e se ono{to je bilo negativno u odnosu prema SVK i odbrani. Neodgovornost je razarala i razarazdravo tkivo na{e odbrane SVK. Prisutni su poku{aji da se u vojsku unosi nemir, {to je vodilopadu borbenog morala i defetizmu.Sumnja u dobronamernost postupaka sa negativnim posledicama je ljudska i mora serazumeti. Do toga nije smelo da do|e. O inertnosti, izbegavanju obaveza prema odbranigovori i ~injenica da se dràvna dobra namesto za odbranu koriste za druge, a pre svega zaprivatno boga}enje. Primer kori{}enja {uma je vi{e nego ubedljiv. Sa programom “Drvo” krozplansku se~u, moglo se obezbediti SVK i odbrana. Naàlost, to se nije desilo, a pojedinci irazni profiteri nemilice su prisvajali op{tenarodno dobro. Suprostavljanje u parlamentu takvojpolitici mora se pove}ati.U 1995. godini o~ekuje se agresija hrvatske vojske. Agresiju moramo do~ekati spremni. Bi}eto presudna bitka, ne samo za RSK, nego za celokupan Srpski narod. Postojanje i radvojnoobave{tajnih organa i dràvna bezbednost moraju obezbediti podatke o po~etku agresijebar 10 do 15 dana pre njenog otpo~injanja. Sigurni smo da }e do agresije do}i, ali te{ko semoè utvrditi njen po~etak, do koga }e do}i u periodu april-jul 1995. godine.Rat izme|u RH i RSK mora se zavr{iti pobedom jedne i porazom druge strane. Dok se to nedesi, rat se ne}e i ne moè zavr{iti.Republika Srpska Krajina ~ini velike napore na diplomatskom planu da do re{enja problemasa RH do|e mirnim putem. Ta opcija }e te{ko uspeti, jer su svi argumenti na srpskoj strani(istorijsko, pravno, fakti~no stanje).Srbi su dràvotvoran narod i samo takvi mogu ostati. Ne}emo i nesmemo iz rata u kome smoi koji }emo dalje voditi iza}i kao podre|ena strana sa tretmanom etni~ke zajednice inacionalne manjine.Na kraju rata, na{ status mora biti kao {to je i bio: dràvotvorni narod. Prihvatili smopregovore sa hrvatskom stranom, uz posredovanje me|unarodne zajednice, ali malo se {ta

211

38 Milan.

moè o~ekivati od navedenih pregovora. Pregovori su za nas ipak korisni, jer oni omogu}avajuda se dobije vi{e vremena za pripreme za odbranu od hrvatske agresije. Kona~an obra~un saHrvatskom moramo do~ekati spremni. Politika Tu|mana39 ne vu~e poteze napamet. Sve {to~ini, u~inio je uz odobravanje Nema~ke. Izjave Kola40 i Kinkela41 u kojima se Tu|man pozivada povu~e odluku o otkazivanju gostoprimstva UNPROFOR-u su maska sra~unata napostizanje ciljeva kroz pritiske na Srbe i Savet bezbednosti da se uti~e na SRJ da priznaRepubliku Hrvatsku i BiH u avnojevskim granicama. Pritisak na Srbiju i SRJ ima za cilj dase SRJ odrekne obaveza koje je prihvatila prema Vensovom planu i da se narod RSK izoluje iostavi bez ikakve pomo}i. To treba po oceni Hrvatske i Nema~ke da dovede do porazaKraji{kih Srba.Politi~ku situaciju kontroli{u i me|ustrana~ka nadmetanja u Hrvatskoj u borbi za vlast. Svestranke su jedinstvene kada je u pitanju RSK. Oruàna opcija re{enja problema sadràna je uprogramu svih stare{ina i u opoziciji. Srbi od bilo kakve politike Hrvatske mogu o~ekivatipoku{aje da se ostvari plan Ante Star~evi}a (1/3 Srba proterati; 1/3 Srba prevesti u katoli~kuveru; 1/3 Srba ubiti). Ma koja stranka do{la na vlast, ne}e se odre}i plana A. Star~evi}a. Usaboru Hrvatske, postignuto je potpuno saglasje u politici prema RSK, {to mnogo ne trebada ~udi. Protivnici Tu|manove politike (Istarski forum i dr.) nisu inspirirani pravdom premaRSK nego ostvarivanjem svojih specifi~nih politi~kih interesa.Prisutna je i sve vi{e raste bojazan i u samoj Hrvatskoj od povla~enja UNPROFOR-a. Tubojazan i sam Tu|man te{ko moè da sakrije. Nije isklju~eno da bi uz veliku pompu natraènje Me|unarodne zajednice Tu|man mogao povu}i zahtve da UNPROFOR napustiHrvatsku. Naravno do toga bi moglo do}i uz odre|ene ustupke, koji bi i{li na {tetu RSK iSRJ. Hrvatska ne}e i nesme u}i u rat protiv svih Srba, a ta opcija je realna ako odeUNPROFOR.Ako do|e do agresije Hrvatske na RSK moramo biti spremni da rat vodimo kra}e ili duèvreme bez neposredne pomo}i VJ i VRS. Zato se moramo maksimalno pripremiti. To jezna~ajno i zato {to olak{ava poziciju Hrvatske protiv RSK. Ako situacija bude zahtevalasvekoliki srpski narod brani}e Krajinu. Mi smo bra}a i me|usobna pomo} u borbi na ìvot ismrt bi}e na visini koju zahteva vreme u kome ̀ ivimo. Hrana, municija i ljudstvo, kao pomo}za SVK je garantovana. Pruànje pomo}i i}i }e tako da se SRJ otvoreno ne uklju~i u rat.Neovisno od pomo}i i angaòvanja SRJ i RS mi moramo biti maksimalno spremni zasuprostavljanje hrvatskoj agresiji. Moramo mo}i duè vreme da smostalno vodimo rat. Na{aspremnost mora biti takva da i sami moèmo odvratiti Hrvatsku od agresije ili ako do|e doagresije moramo biti sposobni da je u najteòj varijanti po nas slomimo i bez pomo}i.Na{ motiv za suprostavljanje agresiji bazira na ~injenici da branimo svoja ognji{ta, porodice,da se spa{avamo od genocida, da smo svoj na svome, da Hrvati ne mogu i ne èle ìveti saSrbima, kao narodom koji je sa njima ravnopravan. Pored navedenog srpski narod u RSKnema gde da ode, jer nema rezervne otad`bine. Sve {to ~ini motiv za na{u odbranu treba dabude osnov za delovanje i odnos prema SVK. Sad je trenutak da se pokrenu sve snage sakojima raspolaèmo i da ih orjenti{emo na ja~anje odbrane. Komande korpusa treba da budunosioci inicijative za zajedni~ko angaòvanje vlasti, gra|ana, vojske na zadacima odbrane uzonama odgovornosti.

212

39 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.40 Helmut Kohl, kancelar SR Njema~ke.41 Klaus Kinkel, ministar vanjskih poslova SR Njema~ke.

Potrebno je pozvati predsednike op{tina i druge organe vlasti, organe ministarstva unutra{njihposlova i dogovoriti zajedni~ke akcije na planu pripreme za odbranu od usta{ke agresije.Organizovati akcije utvr|ivanja i ure|enja teritorije za odbranu, i}i na radne akcije omladinei gra|ana. Pripremati svako naselje za upornu odbranu. Predvideti za{titu va`nijihmaterijalnih dobara. Od op{tina traìti da obezbede gorivo, materijal za bunkere i drugeobjekte vatrenog sistema. Inìnjerijska, odnosno gra|evinska mehanizacija mora bitimaksimalno iskori{tena na zadacima ure|enja teritorije. Poloàje koje je SVK napustila poZagreba~kom sporazumu treba urediti i pripremiti za posedanje i odsudnu odbranu. Pri tomekoristiti sva dosada ste~ena iskustva.Koristiti sva saznanja iz borbenih dejstava 5. K i Hrvatske vojske, posebno upotrebu jedinicaHV na livanjsko-grahovskom pravcu. O~ekuju nas uporna i dugoro~na borbena dejstva.Po~etak agresije moramo do~ekati sa organizovanom odbranom i vatrenim sistemom koji dajeosiguranu osnovu za slamanje napada i preìvljavanje i za{titu od ubita~ne artiljerijske vatre.Zapre~avanje i utvr|ivanje mora biti potpuno i uskla|eno sa zamisli za odbranom i vatrenimsistemom. Rejoni odbrane niìh jedinica moraju omogu}iti svakom vojniku i odelenjupruànje otpora sa najmanje tri linije odbrane. Na svakoj liniji vojnik mora imati zaklon punogprofila, rezervne poloàje za sva oru|a, ure|ena mesta za osmatra~e i sli~no. Raditisaobra}ajnice izme|u linija odbrane, gde zemlji{te ne omogu}ava prikriven pokret vojnika ivatrenih sredstava. Nerealno je o~ekivati uspe{nu odbranu ako se ona izvodi sa jedne linije makako ona bila ure|ena. Borbeno spreman korpus mora imati rezervu ma kolika ona bila mala.Postojanje rezerve omogu}ava brzo reagovanje na promene u situaciji do koje iznenada dolazi.Komandovanje nesme praviti i ponoviti gre{ke iz 1993. godine. Maselnica, Meda~ki dèp,Divoselo, nesmeju se ponoviti. Gubljenje navedenih objekata rezultat je odbrane sa jednelinije i bez bilo kakve aktivnosti. Ne prihvatati da borbena dejstva izvodimo samo tamo gdeusta{e napadaju. Mi moramo pored odbrane na prostoru gde smo napadnuti, prelaziti unapadna dejstva, tamo gde je neprijatelj najslabiji, gde ne o~ekuje na{a protivdejstva.Spremajmo se da napadamo. Sa rezervama i}i u napad, a sa snagama koje pristignu(dobrovoljcima i drugim) izvoditi odlu~ne udare. Ne i}i u napade na pravcima gde su usta{ebrojno ja~e. Napadati tamo gde su “najtanji”.Na{e borbene aktivnosti ne smemo svoditi na samo vra}anje onog {to hrvatska vojska zauzme.To bi bila utopija i ne bi doprinosila povoljno krajnjem ishodu rata. Odbranom hrvatskuvojsku zaustaviti tamo gde prelaze u napad, a prelaziti u napad tamo gde su usta{e slabije.Dejstvova}e se po ~itavom prostoru Hrvatske. U udarima mi imamo inicijativu. Biramomesto, vreme, na~in udara. Niko nas ne moè spre~iti da tu~emo po Zagrebu, Osijeku,Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu... Imati plan dejstva i pripremiti se za potpunu i sigurnurealizaciju. Hrvatska moè biti rase~ena i time bi sa njom ras~istili za sva vremena. Rasecanjei odsecanje delova Hrvatske na vi{e mesta porazno bi bilo za usta{iju i od toga se vi{e ne bioporavila. Traìti mogu}nost da se spojimo sa delom RSK koji ~ini Isto~na Slavonija, ZapadniSrem i Baranja. To bi bio najve}i dobitak. U slu~aju na{e pobede gotovo bi bilo sa Hrvatskom.Niko vi{e ne bi mogao da stane uz Hrvatsku. Bar ne zvani~no. To je za nas i najkra}i put zame|unarodno priznanje i ujedinjenje u jedinstvenu srpsku dràvu.Bitku sa Hrvatskom moramo dobiti. Bitku ne smemo izgubiti. Na to nemamo ni pravo. Traìse borba u koju se ulaè i zadnji atom snage. Mobilisati sve {to je zdravo i sposobno, eliminisatisve {to je negativno, spre~iti defetizam. Borbeni moral moramo podi}i na zavidan nivo.Vojskom komanduje Vrhovni komandant. Ne}e se dozvoliti nikome da se upli}e ukomandovanje. Spre~eni su poku{aji da profiteri smenjuju komandante. Komandovanje se u

213

celini mora okrenuti problemima pripreme za odbranu jedinica i komandi SVK. Od Vojskei njenog komandovanja se o~ekuje da uvek budu na visini zadatka koje nose. Presudne sebitke ne smeju gubiti. A na{u Vojsku o~ekuje presudna bitka. Li~no sam bio jakonezadovoljan kada sam video koliko se malo radi na odbrani i kolika je leèrnost inespremnost da se za odbranu uradi sve {to se moè i mora. Razmi{ljao sam i o mogu}nostida zavedem vojnu upravu. Ipak rezultati se mogu posti}i i oslanjanjem na poslanike iparlament. Borimo se da se prekine praksa da “svako vu~e na svoju stranu”. Prisutne su minamere i potezi koji nisu dobronamerni prema SVK. Vojska nesme i ne}e biti nikome otira~za ~izmu. U~ini}u sve {to mi ustav i zakoni daju za spas ovoga naroda. Ra~unam na spremnosti visoku borbenu gotovost vojske. Vojska mora delovati tako da ~uva interese naroda. Jasno jeda rat ne moèmo voditi i dobiti bez privrede o ~emu moramo svi voditi ra~una i pomo}i daprivreda ima kadrove bez kojih nema proizvodnje. Dràva mora otvarati vrata privredeènama i svima onima koji mogu raditi a ne mogu ratovati. Nelogi~no je {to u kuhinjama ikraj kuhinja, u fabri~kim krugovima sre}emo mlade i zdrave mu{karce a na poloàjima stareljude i mnoge sa naru{enim zdravljem. Penzioner, invalid, èna i drugi koji nisu za pu{kumoraju preuzimati sve one poslove koje rade mladi stasali za pu{ku i rat.Na putu smo da pravosu|e po~ne re{avati zadatke iz svoje nadle`nosti. Vojno pravosu|e jeformirano ali ne radi. Civilno pravosu|e prakti~no ne obavlja svoju funkciju. Od onih kojine rade svoj posao uze}e im se sve {to su “prikupili” na nezakonit na~in. To iskoristiti zapotrebe SVK. Oduzimati kamione, vozila, cigarete, robu... Dobijeno predati SVK a vi{kovefinansijskoj policiji. Takav rad je u cilju spasavanja dràve RSK. Kriminal i {verc i oni koji ga{tite ru{e borbeni moral vojnika i stare{ina na prvim borbenim linijama. Po{ten ~ovek neprihvata bilo kakvu za{titu {vercera i kriminalaca. Ako se {vercerima na sudu vra}a {vercovanaroba onda se mora sumnjati u po{tenje i namere sudova.Ovo je momenat presudan za celokupan srpski narod. Bitku koju vodimo ne smemo izgubiti.Na komandovanju je velika odgovornost. Od vas o~ekujem maksimum u ispunjavanjuzadataka koji stoje pred SVK. Kao predsednik dràve stojim uz vas i zaloì}u se da se obezbediminimum onoga {to je potrebno za vojsku. Moè se o~ekivati pobolj{anje materijalnih resursai uslova od zna~aja za ìvot i rad SVK, pove}anje plata i njihova stabilizacija. Vojska ne sme bitiprosjak u RSK. To ja smelo i odlu~no kaèm i nagla{avam. Na{ nastup pred narodom traìvisoku disciplinu i organizovanost. Mora se videti {to vojska radi i da se bori za ovaj narod.Najhitniji zadatak je ure|enje poloàja. Pridavati zna~aj presednicima op{tina i vlasti i njihovojulozi u odbrani zona odgovornosti jedinica. Neka svaki gra|anin od |aka u {koli dopredsednika op{tine da svoj doprinos odbrani tamo gde ìvi. Pretpostavlja se a na to ukazuju iodre|eni podaci da do agresije moè do}i oko 31. 03. 1995. Mi moramo biti spremni na punuborbenu gotovost i u agresiji za koju saznamo da prestoji za pet pa i manje dana. Nesmemobiti zate~eni. Svaki dan i sat do agresije koristiti za pripreme posebno na planu ja~anjaborbenog morala i ure|enju poloàja. Poja~ati propagandu kroz koju vi{e afirmisati vojsku injenu povezanost sa narodom. Pored emisije “Front slobode” i}i na odràvanje okruglih stolovana kojima treba da u~estvuju na{i vojnici i oficiri. Sa kamerom vi{e i}i u rovove. Psiholo{kimpripremama uticati na rast volje i morala vojske i naroda. @elja mi je kad dolazim u na{ekorpuse da na|em puno bolje stanje nego {to sam ga nalazio u poslednje vreme.


214

211995., oùjak 30.Knin

Zaklju~ci Vlade Republike Srpske Krajine povodom pregovora o promjeni mandataza{titnih snaga Ujedinjenih naroda na okupiranom podru~ju Republike Hrvatske

Vlada Republike Srpske Krajine na svojoj vanrednoj sjednici odrànoj 30. marta 1995.godine u skladu sa svojim ustavnim ovla{tenjima razmatrala je nacrt Rezolucije Savjetabezbednosti Ujedinjenih nacija kojega je Savjetu bezbednosti predloìla Kontaktna grupa iusvojila sljede}e stavove:

1. Vlada Republike Srpske Krajine jo{ jednom isti~e svoje opredjeljenje da se svi sporovirje{avaju mirnim putem i pregovorima i pozdravlja angaòvanje Organizacije Ujedinjenihnacija na traènju mirnog rje{enja jugoslovenske krize na principima nepristranosti iravnopravnosti svih subjekata krize.

2. Mirovna operacija Ujedinjenih nacija u Jugoslaviji (C/23280 aneks III)42 prihva}ena je uRepublici Srpskoj Krajini na osnovu sadrànog principa kao dogovor u cilju stvaranjauslova za mir i bezbjednost potrebnih za pregovore o sveobuhvatnom rje{enjujugoslovenske krize koja nebi prejudicirala ishod takvih pregovora.Predvi|eno je da bi operacija trajala dok se rje{enje sukoba ne ostvari pregovorima.@rtva koju je narod Srpske Krajine Šdaoš za realizaciju dosada{njeg mandata za{titnih snagaUjedinjenih nacija je odlazak vojske i institucija dràve Jugoslavije u ~ijem je sastavu bio iprepu{tanje svoje bezbjednosti u nadle`nost Ujedinjenih nacija u okviru zona pod za{titomUjedinjenih nacija.Iako UNPROFOR nije ponekad ostvario potpunu za{titu on je omogu}io uspostavljanjetrajnijeg mira izme|u Hrvatske i Srpske Krajine i omogu}io ostvarenje odre|enihekonomskih aran`mana i time stvorio predpostavke za pregovore o rje{avanju i ostalihotvorenih pitanja izme|u Srpske Krajine i Hrvatske.

3. Vlada Republike Srpske Krajine ocjenjuje da ne postoji niti jedan razlog da se okon~adosada{nji mandat za{titnih snaga Ujedinjenih nacija kojega je Savjet bezbjednostiUjedinjenih nacija ustanovio Rezolucijom 743 od 21. februara 1992. godine, te od Savjetabezbjednosti Ujedinjenih nacija o~ekuje da se dosada{nji mandat za{titnih snaga produì.

4. Vlada Republike Srpske Krajine smatra da novo predloèna operacija UN-a (UNCRO)moè doprinijeti u~vr{}enju mira ukoliko se utvrdi kao nastavak i pro{irenje mirovneoperacije UN-a utvr|ene Rezolucijom 743 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija,odnosno na principima i osnovama dosada{njeg mandata za{titnih snaga u RepubliciSrpskoj Krajini i zonama pod za{titom Ujedinjenih nacija.

5. Prijedlog da operacija Ujedinjenih nacija, shodno paragrafu 5. predloènog nacrtaRezolucije, bude “privremeni aran`man za stvaranje uslova koji }e dovesti do sporazumnogrje{enja, a koje }e biti u skladu sa teritorijalnim integritetom Republike Hrvatske”, ukolikose odnosi na teritoriju Republike Srpske Krajine je apsolutno neprihvatljiv.Republika Srpska Krajina suverena dràva srpskog naroda i svih gra|ana koji u njoj ìve

215

42 Rukom dodano: Vensov plan.

nije u sastavu nikakve dràve Hrvatske, te ne}e prihvatiti nikakav aran`man Ujedinjenihnacija koji bi je mimo njene volje doveo u takav poloàj.

6. Vlada Republike Srpske Krajine smatra neprihvatljivim angaòvanje mirovnih snagaUjedinjenih nacija na svojoj teritoriji ukoliko bi one u svom nazivu prejudicirale politi~karje{enja, a na {tetu srpskog naroda i Republike Srpske Krajine.

7. Vlada Republike Srpske Krajine ne moè dozvoliti blokadu granica Republike SrpskeKrajine od strane bilo kojih oruànih formacija koja bi bila u suprotnosti sa principimadosada{njeg mandata za{titnih snaga Ujedinjenih nacija.

8. Vlada Republike Srpske Krajine odlu~uje da se o ovim njenim stavovima obavijesti Savjetbezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Broj: 06-5-340/95U Kninu, 30. mart 1995. godine

Preslika, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 4., 06-5-340/95.

221995., Šsvibanj 6.š 43

ŠKninš

Pismo predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a Slobodanu Milo{evi}u,predsjedniku Republike Srbije, nakon oslobodila~ke akcije Oruànih snaga RepublikeHrvatske u zapadnoj Slavoniji

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAPREDSJEDNIK REPUBLIKE

g. SLOBODANU MILO[EVI]UPREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRBIJE

6. APRIL 1995.

Gospodine Predsjedni~e,Tragedija koja je zadesila srpski narod najnovijom agresijom Hrvatske na Zapadnu Slavonijuima te{ke i nesagledive posljedice po rje{enje cjelokupnog srpskog pitanja. Ne samo da jeizgubljen teritorij i ne samo da je stradalo na stotine civila, ono {to u ovom ~asu uàsanespokoj ~ini jo{ i ve}im je toliko pro{ireno uvjerenje kod naroda da je srpsko pitanje izdano,i to od strane samih Srba. Du` cijele Krajine {iri se glas o njenoj prodaji; ljudi sa nevjericomkonstatuju da nas je zaboravila i Srbija i Republika Srpska. U mnogim selima i gradovimanarod se pakuje i sprema na iseljavanje.

216

43 Pismo je pogre{no datirano u izvorniku, jer je iz sadràja vidljivo da je pisano po~etkom svibnja, nakon {to jehrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju.

S obzirom na novonastalo stanje nevjerovanja u mogu}nost opstanka na prostorima RSKprouzrokovanog iskazanom sumnjom da smo prepu{teni sami sebi neophodno je da se onapod hitno otkloni. Jedini na~in da se to efikasno u~ini bio bi u hitnom privremenom slanjuoko dvije hiljade pripadnika Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije u garnizone u Krajinu. Onine bi bili raspore|eni na prvu borbenu liniju, ve} bi svojim prisustvom u Gra~acu, Petrinji,Benkovcu, Slunju, Kninu ... povratili psiholo{ku stabilnost stanovni{tva, te vlastima RSKomogu}ili vreme za saniranje i stabilizaciju stanja. Ako se predloèna mjera pod hitno neusvoji mislim da }e za sve drugo biti kasno. Po ovom pitanju postoji potpuna saglasnost svihreprezenata vlasti u RSK.Gospodine Predsjedni~e uvjeren sam da potpuno razumijete situaciju i te{ko}e u kojima senalazimo, te Vas s toga molim da odmah poduzmete korake u cilju realizacije prezentovanogzahtjeva. Nadam se i o~ekujem da }emo o svim ostalim modalitetima pomo}i mo}i uskoro ineposredno razgovarati.Krajina Vas treba,

PREDSJEDNIK REPUBLIKEMilan Marti}, Šv.r.š

M.P.44


231995., svibanj 18.Borovo Selo

Iz govora predsjednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a o dràvnoj krizi nakon{to je Hrvatska vojska oslobodila zapadnu Slavoniju, te planovima za ujedinjenje sRepublikom Srpskom kao prvom koraku ka ujedinjenju svih srpskih zemalja

MAGNETOFONSKI SNIMAKSA TRE]E SJEDNICE REDOVNOG ZASJEDANJA SKUP[TINE REPUBLIKE

SRPSKE KRAJINE, ODR@ANE 18. 05. 1995. GODINE U BOROVU SELU

Š...šGospodo poslanici,Evidentno je da }e biti neophodno da jo{ jednom iznesem uzroke i razmjere krize u koju smozapali kao i da ponudim na~ine i puteve izlaska iz nje.Dakle, prije nego direktno i konkretno progovorim o nekim segmentima zbivanja u i oko Z.Slavonije neophodno je da dam kra}i osvrt na sljede}e probleme, pitanje i dileme: srpskinacionalni cilj, koji je i da li se promjenio? Odnos prema miru i ratu, odnos prema Srbiji(Jugoslaviji) i Republici Srpskoj, na~ini funkcionisanja vlasti u Krajini, odnosu prema UN-u

217

44 Okrugli pe~at: RSK, Predsjednik Republike, Knin.

i Hrvatskoj. Jo{ jednom ponavljam, Z. S.45 je pala zbog neadekvatnog odgovora na sva ovapitanja; vojni~ki poraz je njegova logi~na posljedica.

O nacionalnom cilju i njegove implikacije na produkovanju dràvne krize

Srpsko nacionalno pitanje iznova se i u dramati~noj formi nanovo pojavilo raspadom biv{eJugoslavije. Sasvim razumljivo, iskazalo se kroz formu dràvotvornog pitanja. Upravo jedràvotvornost bila pokreta~ka aktivnost nacionalisti~kih i secesionisti~kih ideja svihnesrpskih naroda na tlu biv{e Jugoslavije. Kako nam je dobro poznato, zahvaljuju}ineprincipijelnosti i nemoralu me|unarodne zajednice oni su svi vi{e ili manje, u tome iuspjeli. Izuzetak je srpski narod i njegov nacionalni interes koji se jo{ nije realizovaostvaranjem jedinstvene zajedni~ke dràve.Tragi~na je okolnost {to se to jo{ uvijek nije desilo. Vjerovatno ni Z. Slavonija ne bi pala daje stvorena jedinstvena dràva. Me|utim, da nevolja i tragedija bude jo{ ve}a ujedinjenje nijeostvareno, prije svega, zahvaljuju}i unutar srpskim razmiricama i nerazumijevanjima.Ne ulaze}i u razloge razmimoilaènja primjetna je njegova dvojaka posljedica: prvo, tretiranjenacionalnog pitanja kao parcijalnog – zasebno za Srbiju, zasebno za R. Srpsku i zasebno zaRSK, i drugo, {to je u korelaciji sa prvim, preno{enje srpskog nacionalnog pitanja sadràvotvornog na demokratsko. Obje posljedice se dramati~no i pogubno reflektuju naop{tenarodni interes i daju do znanja da se kod nekih subjektiviteta promijenio cilj borbe.Oni su nekriti~ki napustili program stvaranja zajedni~ke srpske dràve smatraju}i da se uovom vremenu ne moè ostvariti. Nasuprot tom konceptu, zagovaraju rje{enje problema krozformu postizanja demokratskih prava Srba u Hrvatskoj i BiH.Razumljivo da se zaokret u nacionalnom cilju direktno odràva na efikasnost funkcionisanjadràvne vlasti u RS i RSK ~ine}i je manje slobodnom da udovolji svim zahtjevima kojimmora odgovoriti. Preno{enje nacionalnog pitanja sa dràvotvornog na demokratskorezultira planskom destrukcijom izgradnje efikasnog dràvnog aparata. Naime, srpskopitanje kao tzv. demokratsko pitanje ne traì vlastiti dràvni subjektivitet, on mu jesuprostavljen. Tzv. demokratsko rje{enje problema vidi Srbe u Hrvatskoj i Bosni iHercegovini. S toga se njeni pobornici obru{avaju na obje srpske dràve nastoje}i ih u~initineefikasnim i nesposobnim da odgovore zahtjevima vremena.Jedan od nus produkata te politike je i isforsirana podjeljenost, tj. trijalizam vlasti u RSK. Ve}dugo vremena evidentna neslaganja krajinskog rukovodstva pospje{uju se provo|enjemplanskih aktivnosti nekih subjekata koji se nalaze van Krajine. Zavade krajinskog rukovodstvase tu javljaju u funkciji slabljenja kohezione snage dru{tva, i u funkciji su udaljavanja odrealizacije stvaranja jedinstvene dràve. U evidentnoj borbi oko vlasti propagandnimme{etarenjem vje{to je prikriven dominantan uzrok sukoba, te je stvoren privid da je turije~ o nezaje`ljivoj liderskoj borbi za vlast. Me|utim, ja jo{ jednom podvla~im da je sukobkoncepcija fundamentalan egzistiraju}i sukob u srpskim zemljama koji planski dovodi dodestrukcije dràvnog aparata i koji je pravi vinovnik pada Z. Slavonije. Jaka dràva jeprepreka ostvarenju koncepta suìvota Srba i Hrvata. S toga, oslabiti i osakatiti kraji{kudràvu postao je cilj nekih biv{ih srpskih nacionalista. Uni{tenje treba izvr{iti iznutra,stvaranjem privida nezaja`ljive liderske borbe za vlast, koja uni{tava sve oko sebe. Borba kojaje cilj sama po sebi i sama za sebe.

218

45 Zapadna Slavonija.

Gospodo poslanici,ova Skup{tina mora jo{ jednom da se jasno i javno izjasni koji koncept rje{enja problemaprihvata: tzv. demokratski ili dràvotvorni, te da se na osnovu tog odre|enja jo{ jednomodredi i prema Srbiji (Jugoslaviji) i R. Srpskoj, ali i prema pitanju rata i mira i koncepcijinastupa u pregovorima sa Hrvatskom i me|unarodnom zajednicom. [to se mene ti~e ja samse odavno izjasnio i jedino {to prihvatam je dràvotvorno rje{enje, koje je ujedno i najvi{istepen ostvarenja demokratskog prava srpskog naroda. Sve drugo mora i}i bez mene.

O odnosu prema Srbiji (Jugoslaviji) i Republici Srpskoj

Gospodo poslanici,mnogo je ve} rije~i izgovoreno i mnoge su ~a{e ù~i ispijene u tretiranju ovog krucijalnogpitanja. Pri tom, mnogo se puta i ovdje od drveta nije vidjela {uma. Naime, egzistiranjesrpskog nacionalnog pitanja kao parcijalnog zasebnog za Srbiju, RS i RSK – pospje{ilo jeunutarsrpske razdiobe, te je kao takvo ostalo poligon za razvrstavanje svih nas na pobornikeili protivnike slu`benog Beograda ili Pala. Ova razdioba postala je toliko izraèna i prisutnada se pretvorila u mjerilo vrijednosti na osnovu kojih se vuku mnogi bitni potezi. Odposljedice pretvorila se u uzrok. Naime, simuliranim i ishitrenim razvrstavanjem na tzv.pobornike mira i rata (Beograd i Pale) ispu{ten je iz vidokruga bit problema, a to je: stvaranjejedinstvene srpske dràve. Ve} je re~eno: srpsko pitanje nije ideolo{ko i ne smije se tretiratiparcijalno; ono je egzistencijalno dràvotvorno. Isklju~ivo srpska dràva moè biti garantegzistencijalnog o~uvanja srpskog naroda; njegovih korijena i tradicije, prava i sloboda.Otuda, za mene nije bilo nikad dileme: izme|u Beograda i Pala odlu~io sam se i za Beogradi za Pale. Nikad nisam pravio tu bitnu razliku, a ne}u je praviti ni ubudu}e. Krajina ne moèopstati bez Beograda, ali ni bez Pala. Po|imo npr. od geostrate{kog odre|enja. I svakom laikuje jasno da u vojni~kom pogledu Isto~na Slavonija i Baranja vojni~ki ne mogu opstati bezJugoslavije, kao {to zapadni djelovi Krajine ne mogu opstati bez R. Srpske s kojom ~inejedinstvenu strate{ku cjelinu. Inzistirati na osudi Pala u sklopu unutarsrpskog sukobaistovremeno je osuda Krajine na vojni~ki poraz i nestajanje. Mi{ljenja sam da je Z. Slavonijamogla biti sa~uvana da je prije agresije do{lo do ujedinjenja RS i RSK, kao prete~e svesrpskogujedinjenja.Dakle, teritorijalni integritet, tj. o~uvanje svih srpskih teritorija ne dopu{ta diobu Beograda,Pala i Knina. Ako se pak po|e dalje, u ovoj isforsiranoj analizi u ekonomskom i politi~kompogledu Beograd ima mnogo ja~u specifi~nu teìnu u odnosu na Pale. Mi u Krajini topriznamo, te s toga i prihvatamo da se ve}ina na{ih politi~kih aktivnosti sa me|unarodnimfaktorima vodi uz posredovanje Beograda. Evidentno, onaj tko je protiv Beograda taj je iprotiv Krajine.Ako se zna da je to tako vrijedno je zapitati se iz kojih se razloga predsjednik Republike RSKstalno anatemi{e kao isklju~ivi pobornik Pala. Prave osnove i valjanog argumenta za to nema.Moja odluka i moja briga je Krajina, a ona se ne moè sa~uvati pukom demagogijom o tzv.mirnom rje{enju problema, koja vidi Krajinu kao autonomiju u Hrvatskoj, i to isklju~ivo naprostorima tzv. Kninskog i Glinskog kotara. Krajina se moè sa~uvati samo istrajniminzistiranjem na objedinjavanju srpskih dràva. Sve drugo dovesti }e do masovnog egzodusaSrba zapadno od Drine na njenu isto~nu obalu. Zlonamjerni, ali i ne samo oni, }e tada sapravom konstatovati: napokon svi Srbi u jednoj dràvi.Ujedinjenje srpskih zemalja jedini je na~in o~uvanja Krajine. Napadi na borce za ujedinjenjedobar su pokazatelj da ima i onih kojima nije vi{e stalo do Krajine. Oni su spremni da kao

219

zaraznu bolest pospje{uju i vr{e klicu defetizma i nevjericu u mogu}nost njenog o~uvanja.Spremni su da glorifikuju snagu neprijatelja, a bitno umanje vlastitu mo}. Spremni su daizazovu i pospje{e unutarsrpske sva|e nastoje}i da optu`bama na pojedine lidere izazovuanarhiju i haos u dràvi. Zapadna Slavonija je me|u ostalim pala i zbog te i tako stvoreneanarhi~ne situacije u dru{tvu. Ne suprostavimo li se ovako uvezenom haosu, ako i onomdrugom, ni{ta manjem, koji se regeneri{e unutar same Krajine uskoro nas ~eka istovjetnasituacija onoj koja se ve} odigrala na tlu Z. Slavonije. Ujedinjenje RSK i RS mora postatipitanje sata, a ne vi{e dana ili mjeseci. Sve drugo vodi Krajinu u propast.

O pobornicima rata i mira, ratnim hu{ka~ima i mirotvorcima

Podjela Srba na one koji su za mir i one koji su za rat je sramotna, isforsirana i u su{tininepostoje}a. Njen je cilj anatemisanje pojedinaca kao neprijatelja naroda kojima je isklju~ivostalo do vlasti i ratnog profita. Funkcija te podjele se moè ome|iti kao maskirno sredstvoprikrivanja stvarnog napu{tanja programa stvaranja jedinstvene dràve.Pozivaju i prozivaju nas mnogi da se izjasnimo za MIR. A ko ne voli mir? Taj ko ga ne volimogao bi biti sve drugo samo ne i razuman ~ovjek. Pa mi (dakle i ja) stalno nagla{avamo dasmo za mir. Istina, za pravedan mir. Pa zar upravo mi i na{i najdraì, na{a djeca, koji ìvimou Krajini ne prolazimo sve strahote i traume rata. Zato i vi{e od ikoga drugoga znamovrijednosti mira i ~eznemo za njim. Ali mi znamo i vrijednost SLOBODE. A ko ne volislobodu? Imati mir bez slobode zar je to rje{enje za nas? Kakvo je to rje{enje najbolje se vidiovih dana po kolonama izbjeglica koji napu{taju Z. Slavoniju.Stalno ponavljanje da bezuslovno moramo prihvatiti mir ta~no je upravo u onoj mjeri u kojojon pravedno rije{ava srpsko pitanje na prostorima biv{e Jugoslavije. Na{a bra}a i na{i prijateljii svi koji vole slobodu i demokratiju moraju da nas razumiju da mi ne èlimo trenutnoublaàvanje bola i prekid rata samo zato da se ne ratuje. Jer ìvot u miru, kakv nam se nudi,je ili asimilacija i ìvot gra|ana drugog reda koji }e biti li{en ~ak i ìvota kad se bilo kojemHrvatu to prohtije ili napu{tanje rodne grude i stvaranje dràve svih Srba na prostorima UèSrbije. Da li je to rje{enje za nas?Jedinstvena srpska dràva, to je rje{enje na{eg problema. Ako ne moè odmah u komadumoè i parcijalno, ako ne moè trenutno ono moè postupno, ali do tada osigurati da se neizgubi ni dio nacionalnog teritorija. Pobornike tog programa, koji ne zahtijeva rat ve} samosrpsko jedinstvo, nazvati i svakodnevno prozivati ratnim hu{ka~ima ne samo da je otu`no ve}je i neistinito.S punim pravom se moè re}i da je istina na drugoj strani. Protivnici srpskog jedinstva iujedinjenja najve}i su generatori rata. Upravo oni spre~avaju}i jedinstvo pospje{uju agresivne-ratne aspiracije Hrvata i Muslimana. îni im se da su ve}i nego {to jesu i to iskazuju navojnom polju. Kada bi nasuprot njih stajala jedinstvena volja i snaga svih srpskih podru~jate{ko da bi pokazali stepen agresivnosti koji danas pokazuju. Uostalom, pobornici podjeleSrba na mirotvorce i one druge neka kaù gdje smo i kad smo mi to u~inili akt agresije premaHrvatskoj. I oni sa najboljim pam}enjem ne}e biti u mogu}nsoti da iznesu bilo kakav primjer.To je i najbolji dokaz ma{karade koja stoji iza te podjele, ali i dobro upozorenje koliko sudaleko spremni i}i u razgradnji na{e dràve oni koji tu ma{karadu kreiraju. Upravo sada jevrijeme u kojem moramo odgovoriti historijskom trenutku u kojem ìvimo, jer iako proceshistorije te~e na{a odgovornost stalno ostaje.

[ta nam je ~initi – {ta predlaèm

220

• prihvatanje srpskog pitanja kao dràvotvornog i u tom sklopu hitno i}i na ujedinjenje sa RS• ekonomske i svake druge pregovore sa Hrvatskom stornirati do daljnjeg dok se nepreispitaju sve dosada{nje posljedice pregovaranja• bitno oja~ati dràvnu vlast smjenom svih onih koji su tom prepreka (u tom smislu traìtihitnu smjenu Prvog ministra)• Vlada mora zasjedati u Kninu• sasje}i kriminal u korjenu izmjenom i poo{travanjem krivi~nog zakonodavstva• izvr{iti hitnu reorganizaciju vojske koja do sada nije mogla biti u~injena iz razlogaopustrukcije. Konkretni planovi postoje, dominantno je osigurati novce• obezbjediti promjene u skup{tinskom radu. Poslanici trebaju odgovarati narodu, a nepojedincima ili stranci• zbrinuti kvalitetnim smje{tajem izbjeglice iz Zapadne Slavonije• u razgovorima sa me|unarodnim posrednicima inzistirati na za{titi kompletnog srpskogstanovni{tva ostalog u Z. Slavoniji, te ponovnoj uspostavi srpske vlasti odlaskom hrvatskihsnaga• predlaèm da se zamrzne rad svih stranaka za najmanje 6 mjeseci, ili dok ne prevazi|emoovo stanje• predlaèm da se svi udruìmo u jedan srpski nacionalni blok.

Gospodo poslanici,treba nam vjerovati u vlastite snage bez obzira na dosada{nje slabosti koje smo ispoljili. Trebanam vjerovati u vlastite snage i da bi ponovo moglo biti vra}eno povjerenje koje }e jedinodonijeti hrabrosti i mudrosti za novu i bolju izgradnju dràve. U~inimo svi zajedno ono {totreba. Krajina mora ìvjeti.Jedna bitka ne zna~i izgubljeni rat. Znali su Srbi i u Prvom svjetskom ratu da sa rasutomvojskom kre}u na Krf i pobjedonosno se vrate preko Soluna i nadmo}nog neprijateljajuna{tvom potuku.Danas nam je sudbina sli~na, s tim {to ne moramo dok je jo{ vrijeme seliti vojsku na Krf, alise zato moramo ve} danas prestrojiti, srediti i oja~ati na{u vojsku, odbaciti iz nas sebi~nost,egoizam, sujetu i tada sam ubje|en da }emo do}i do na{eg krajnjeg cilja.

Kopija, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 3., kut. 291.

241995., svibanj 20.Borovo Selo

Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o realizaciji ujedinjenja s Republikom Srpskom

Na osnovu ~lana 123. Ustava Republike Srpske Krajine i rezultata referendumasprovedenog juna mjeseca 1993. godine o ujedinjenju Republike Srpske Krajine saRepublikom Srpskom i drugim srpskim dràvama, a u skladu sa projektom o ostvarivanju

221

Srpske federacije kojega je Skup{tina Republike Srpske Krajine prihvatila na sjednici odrànoj10. novembra 1994. godine, a Skup{tina Republike Srpske Krajine prihvatila na sjednici 15-16. aprila 1995. godine, Skup{tina Republike Srpske Krajine na 3. sjednici I redovnogzasjedanja, odrànoj u Borovu Selu 20. 05. 1995. godine, donosi

O D L U K U

O pristupanju realizaciji ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.

1. Pristupa se realizaciji ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.2. Imenuju se me|urepubli~ka komisija od tri ~lana iz obje Republike sa zadatkom da

pripremi konkretan Plan Ujedinjenja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.3. Plan ujedinjenja koji bi bio predloèn zajedni~koj Skup{tini Republike Srpske Krajine i

Republike Srpske na usvajanje treba da sadrì aktivnosti, akta, vremenski period i svepredradnje da bi se ujedinjenje moglo realizovati.

4. U sastav me|urepubli~ke komisije ispred Republike Srpske Krajine imenuju se:1. Dr. Milan Babi}2. Ranko Vuji}3. Uro{ Funduk

5. Daje se saglasnost da Predsjednik Skup{tine Republike Srpske Krajine i PredsjednikSkup{tine Republike Srpske sazovu zajedni~ku sjednicu Skup{tina Republike SrpskeKrajine i Republike Srpske do kraja mjeseca maja 1995. godine.

6. Proces ujedinjenja se ne}e voditi suprotno interesima drugih Srpskih dràva, SRJ prijesvega, odnosno proces }e se usagla{avati sa svim Srpskim dràvama.

7. Ova Odluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u “Slu`benom glasnikuRSK”.

SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE

Broj: 01-02-02-41/1-95. Predsjednik Skup{tineBorovo Selo, 20. 05. 1995. M.P.46 Rajko Leài}, dipl. in`.Šv.r.š



Zapisnik Skup{tine Republike Srpske Krajine na kojoj je dana suglasnost na odluku odràvnom ujedinjenju s Republikom Srpskom

222

46 Okrugli pe~at: RSK, Skup{tina Republike, Knin.

SKRA]ENI ZAPISNIK

sa 4. sjednice I redovnog zasjedanja Skup{tineRSK, odràne u Kninu 29. maja 1995. godine

Prozivkom poslanika konstatovan je kvorum, prisutno je 48 poslanika.

Predsjednik Skup{tine je predloìo priloèni dnevni red.

RANKO VUJI] – {ef poslani~kog kluba Srpske radikalne stranke, dostavio je inicijativu zaizmjenu dnevnog reda – da kao 1. ta~ka ide “Izglasavanje nepovjerenja prvom ministru VladeBorislavu Mikeli}u”, kao i dopunu dnevnog reda – “Rasprava o poku{aju secesije u Isto~nomdijelu Republike Srpske Krajine”.

Nakon raznih predloga, prihva}en je slijede}i dnevni red:

AD. 1. UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM O PRIMJENI ZAKONA O RTV RSKZA VRIJEME TRAJANJA RATNOG STANJA ILI NEPOSREDNE RATNEOPASNOSTI:

Obrazlaù}i neosnovanost potvr|ivanja ove uredbe {ef poslani~kog kluba SDS KrajineDRAGO KOVAÊVI] naveo je da je 17. maja 1995. god. do{lo do “pu~a” u TV, nelegalnopostavljaju}i za direktora RT RSK MILINKA SANDI]A. I ostali diskutanti saglasni su da jeneosnovana smjena u TV jer se oduzima ovla{}enje Skup{tini i pored konstatacije (LAZARMACURA) da u TV ne{to nije dobro, te da su potrebne promjene.Ve}inom glasova predloèna Uredba nije potvr|ena.

AD 2. UREDBA SA ZAKONSKOM SNAGOM O DONO[ENJU ZAKONA OBUD@ETU REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE ZA 1995. GODINU

Daju}i obrazloènje osnovanosti ove Uredbe od predlaga~a i predsjednika Odbora LEMI]MILORADA, Uredba je jednoglasno prihva}ena.

AD. 3. IZGLASAVANJE NEPOVJERENJA PRVOM MINISTRU VLADE RSKPredsjednik Skup{tine navodi da u skladu sa Ustavom RSK, postoji inicijativa sa 20 potpisaposlanika Skup{tine potrebnih za smjenu prvog ministra Vlade Borislava Mikeli}a.[ef poslani~kog kluba Srpske radikalne stranke RANKO VUJI] samo potvr|uje predlog i odstrane SRS, te smatra prakti~nijim da se u diskusiju uklju~i onaj ko ima {to da kaè protivovog predloga.Pojedina~nim glasanjem izglasano je nepovjerenje Prvom ministru Vlade RSK BORISLAVUMIKELI]U.

AD. 4. RASPRAVA O POKU[AJU SECESIJE U ISTO^NOM DIJELU RSKNaro~ito insistiraju}i od strane poslanika iz isto~nog dijela Republike Srpske Krajine, da seova ta~ka obavezno uvrsti u dnevni red zbog veoma opasne pojave “poku{aj secesije Isto~nogdijela Krajine” (GONDI,47 VUJI], VI[I],48 ATLAGI]).49

223

47 Ratko.48 Milorad.49 Marko.

Formiran je koordinacioni odbor koji je nosilac secesije. U Odboru su prethodni predsjednikRSK GORAN HAD@I], sada{nji podpredsjednik Skup{tine BORO BOGUNOVI],ministri SIMO [IJAN i BRANKO PETROVI], te poslanici SLAVKO DOKMANOVI] iJOVO REBRAÂ.50

Poslanici Srpske radikalne stranke su o{tro osudili cijepanje Krajine i traè da se sve preduzmeda se secesija spre~i.Predsjednik RSK MILAN MARTI] komentari{e ovu pojavu da ona nije slu~ajna i da jepo~ela prije par mjeseci. Nema se uticaja na vojsku i policiju {to ukazuje na povezivanje iuticaj iz Srbije.Uprkos svemu smatra da imamo snage da to dovedemo u red jer postoje odre|ene snage uSrbiji da nam pomognu. Pored te{ko}a apeluje se na jedinstvo, hitno ujedinjenje, unutra{njikompromis oko novog mandatara Vlade.Konstatacijom da SRJ i Srbija ne èle u rat, ali su spremne pruìti pomo} u opremi i hrani,isporuci dezertera i dr. Za nas je to teret vi{e ali i izazov.

Na predlog predsjednika Skup{tine RAJKA LE@AI]A imenovana je Komisija u sastavu:BUHA MILORAD, GONDI RATKO, BOSNI] MILE, KOVAÊVI] DRAGO ISTANIMIROVI] VOJO, koja je predloìla slijede}e zaklju~ke:1. Osu|uje se nelegalno i protivustavno djelovanje koordinacionog odbora,2. Odluke ovog koordinacionog odbora usmjerene su na ru{enje RSK,3. Skup{tina RSK zaduùje ovla{}ene organe da se preduzmu mjere za funkcionisanje sistema,4. Skup{tina RSK osu|uje djelovanje nosioca ovih secesionisti~kih radnji: GORANAHAD@I]A, BORE BOGUNOVI]A, JOVE REBRAÊ, SLAVKA DOKMANOVI]A,SIME [IJANA i BRANKA PETROVI]A,5. Skup{tina RSK smatra poslanike s tog podru~ja predstavnicima tog naroda.

AD. 5. SAGLASNOST NA ODLUKU O DR@AVNOM UJEDINJENJU RSK I RSMinistar MILAN BABI] naveo je hronologiju rada dràvne komisije, varijante nazivabudu}e dràve te je na|en zajedni~ki stav da se zove UJEDINJENA REPUBLIKA SRPSKA.U~estvuju}i u diskusiji i drugi poslanici data je jednoglasna saglasnost na Odluku.

AD.6. SAGLASNOST NA NACRT USTAVNOG ZAKONA O PRIVREMENOMUSTAVNOM UJEDINJENJU

Uz obrazloènje saglasnost je jednoglasno prihva}ena.

AD. 7. ZAKON O ZAVR[NOM RAÛNU BUD@ETA RSK ZA 1994. GOD.Uz obrazloènje predlaga~a Zakon jednoglasno prihva}en.

AD. 8. ZAKON O BUD@ETU ZA 1995. GOD.Uz obrazloènje predlaga~a Zakon jednoglasno prihva}en.

AD. 9. ZAKON O PLATAMA

224

50 U pismu Koordinacionog odbora Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, koji je potpisao Goran Hadì}nagla{ava se povezanost sa Srbijom, Jugoslavijom i odluka o prisajedinjenju toga dijela Hrvatske Vojvodini 1991.g., te upozorava da odluka o ujedinjenju “Š...š neprijateljima srpskoga naroda daje alibi za produènje i poo{trenjesankcija protiv SRJ, hrvatskoj i muslimanskoj strani daje povod na nove i è{}e agresivne akcije i ozbiljno slabiobrambeni potencijal nove dràve u odnosu na potencijal RSK i RS jer }e izostati logisti~ka podr{ka.” Vidi: HR-HMDCDR, 2, kut. 362.

Obrazloènje je dao SLOBODAN PERI].Prihva}eni su amandmani na ~l. 9. i ~l. 19 Zakona.Zakon je jednoglasno prihva}en.

AD. 10. IZVJE[TAJ NARODNE BANKE RSK ZA 1994. GOD.Obrazloènje je dao guverner PAJO MARJANOVI].Izvje{taj je jednoglasno prihva}en.

AD. 11. PREDLOG DEVIZNE POLITIKE I PLATNOG BILANCA ZA 1995. GOD.Predlog je jednoglasno prihva}en.

AD. 12. ZAKON O OBEZBJE\ENJU SREDSTAVA ZA BEZBEDNO ODVIJANJESAOBRA]AJA ZA VREME RATNOG STANJA I NEPOSREDNE RATNEOPASNOSTI

Obrazloènje je dao ministar MILAN PA\EN.Stav Odbora je da se Zakon usvoji.Glasanjem je Zakon ve}inom usvojen.

AD. 13. ZAKON O UNUTRA[NJOJ PLOVIDBIZakon je jednoglasno usvojen.

AD. 14. ZAKON O POMILOVANJUObrazloènje dao ministar URO[ FUNDUK.Zakon je glasanjem jednoglasno usvojen.

AD. 15. ODLUKA O PROGLA[ENJU SEDMODNEVNE NACIONALNE @ALOSTIUz pomen `rtvama iz Zapadne Slavonije progla{ava se sedmodnevna nacionalna àlost od 09.do 15. juna 1995. godine.

AD. 16. IZVJE[TAJ ODBORA ZA ADMINISTRATIVNA I MANDATNOIMUNITETNA PITANJA I POSLANI^KA PITANJA

Obrazloènje dao predsjednik Odbora BRANKO BABI].Konstatovan je prestanak mandata poslaniku MILANU BULAJI]U iz Dalja zbog pismeneostavke.

ZAPISNIÂR: ZAPISNIK SASTAVILA:Neda Dondur Mirjana Rodi}, dipl. prav.


225


Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o davanju prethodne suglasnosti na Odluku odràvnom ujedinjenju s Republikm Srpskom

115.Na osnovu ~l. 68. Ustava Republike Srpske Krajine Skup{tina Republike Srpske Krajine

na 4. sjednici I redovnog zasjedanja odrànoj 29. 05. 1995. godine u Kninu, donosi

O D L U K U

IDaje se prethodna saglasnost Skup{tine Republike Srpske Krajine na Odluku o dràvnom

ujedinjenju Republike Srpske Krajine i Republike Srpske.

IIOdluka stupa na snagu danom dono{enja, a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike

Srpske Krajine”.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAS K U P [ T I N A

Broj: 01-02-02-29/1-95 Predsjednik Skup{tineKnin, 29. maja 1995. god. Rajko Leài}, s.r.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 9. lipanj 1995., broj 3.


Odluka Skup{tine Republike Srpske Krajine o suglasnosti na Ustavni zakon o privremenomustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske

Na osnovu ~l. 68. Ustava Republike Srpske Krajine Skup{tina Republike Srpske Krajine na4. sjednici I redovnog zasjedanja odrànoj 29. 05. 1995. godine u Kninu, donosi

O D L U K U

IDaje se prethodna saglasnost Skup{tine Republike Srpske Krajine na Ustavni zakon o

privremenom ustavnom ure|enju Ujedinjene Republike Srpske.

226

IIOdluka stupa na snagu danom dono{enja a objavi}e se u “Slu`benom glasniku Republike

Srpske Krajine”.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAS K U P [ T I N A

Broj: 01-02-02-30/1-95 Predsjednik Skup{tineKnin, 29. maj 1995. god. Rajko Leài}, s.r.

Slu`beni glasnik Republike Srpske Krajine, 9. lipanj 1995., broj 3.


Priop}enje za javnost Srpske demokratske stranke povodom imenovanja nove VladeRepublike Srpske Krajine

NOVOSTI 2. VI. 1995. (II)

SDS Krajine o novoj Vladi RSK

UÊ[]E SVIH STRANAKA

U REPUBLICI Srpskoj Krajini stekli su se svi uslovi, da sve politi~ke snage, koje imajuodre|eno poverenje naroda, predstavljenog u Skup{tini, uzmu u~e{}e u Vladi nacionalnogjedinstva, i vo|enju javnih poslova.

Ovakav stav Srpske demokratske stranke Krajine, najja~e parlamentarne partije u RSK (~ijipredsednik je dr Milan Babi}) ju~e je saop{tio njen organizacioni sekretar, Du{an Vje{tica.

– Tako bi se ostvarilo jedinstvo, i prebrodile sve te{ko}e u kojima se RSK na{la posletragedije u Zapadnoj Slavoniji, i blokade pregovara~kog procesa, – kaè Vje{tica.

SDS Krajine }e, kako najavljuje njen organizacioni sekretar, podràti Vladu narodnogjedinstva, koja bi, kako isti~e, “bila kompetentna da nastavi pregovara~ki proces pod okriljemme|unarodne zajednice”.

– Takva Vlada bi svoju funkciju obavljala kao privremena Vlada, do ujedinjenja saRepublikom Srpskom i Saveznom Republikom Jugoslavijom, – dodao je Vje{tica.

Milorad Bo{njak


227


Mi{ljenje Kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine o prednacrtu paketa zakona zapripremu akata Ujedinjene Republike Srpske

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASLU@BA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE

K A B I N E T

Broj: 020/3 – 661/2 – 95.Knin, 29. 06. 1995. g.

MINISTARSTVO PRAVOSU\A IUPRAVE

– Komisija za pripremu akataujedinjenja Republike Srpske Krajine i

Republike Srpskeza gosp. Du{ana Vje{ticu

Predmet: Prednacrt ZakonaUjedinjene Republike Srpske.-

Obavje{tavamo Vas da smo razmotrili paket od {esnaest zakona koje je izradila zajedni~kaKomisija za pripremu akata Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, a koje ste namdostavili na uvid, i shodno tome izno{enju svojih sugestija ili amandmana.

Moèmo konstatovati, na osnovu komparacije postoje}ih zakona i zakonskih rje{enja,organizacije i mehanizma funkcionisanja dràvne uprave, kao i drugih klju~nih dràvnihinstitucija u Republici Srpskoj Krajini, sa na~elima i rje{enjima predvi|enim u prednacrtimazakona, da su organizacija, na~in funkcionisanja kao i koncentracija vlasti gotovo identi~ni sapostoje}im zakonskim re{enjima u Republici Srpskoj Krajini, s tim naravno {to }e se novizakoni odnositi na ~itavu teritoriju Ujedinjene Republike Srpske.

Dakle, predvi|a se centralizovani oblik vlasti sa minimalnim stepenom lokalnesamouprave.

Smatramo da su ponu|eni zakoni, opravdani, sadràjno i normativno kvalitetni i da nanjih kao takve uglavnom nemamo primjedbi.

Predsjednik Republike gospodin Milan Marti} upoznat je sa nacrtima zakona i na njih nijeimao zna~ajnih primjedbi.

Me|utim, naglasio je da je u razgovorima koje je vodio sa najvi{im predstavnicima dràvnevlasti Republike Srpske na~elno dogovoreno da budu}i administrativni centar UjedinjeneRepublike Srpske bude u Banja Luci.

Na osnovu toga traì od ~lanova na{e Komisije za pripremu akata i drugih tijela, daubudu}e inzistiraju na tom postignutom dogovoru i da se takvo rje{enje ugradi u kona~nezakonske akte, naravno gdje je to opravdano i mogu}e, kao {to je to slu~aj u ~lanu 2. NacrtaZakona o Narodnoj banci URS gdje stoji: “Sjedi{te Narodne banke je u Kninu”.

228

Smatra da nema potrebe posebno nagla{avati koliki je interes gra|ana Republike SrpskeKrajine da administrativni centar budu}e Ujedinjene Republike Srpske bude u Banja Luci.

Hvala na saradnji.M.P. SEKRETAR KABINETA

Milenko Sankovi}, Šv.r.š



Iz odluka Vrhovnog savjeta odbrane Republike Srpske Krajine o progla{enju ratnog stanja

Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK

PROGLA[ENO RATNO STANJE U CIJELOJ RSK

Knin, 30. jula – Vrhovni savjet odbrane RSK je na svojoj sjednici odrànoj u petak nave~erdonio odluku da se, s obzirom na novonastalu situaciju nakon okupacije Grahova imogu}nosti hrvatske agresije na RSK, a na osnovu ~lana 102. Ustava proglasi ratno stanje na~itavoj teritoriji RSK.Š...š

Vlada je saslu{ala i prihvatila informaciju ministra odbrane Milana [uputa o mjeramapreduzetim na planu odbrane granica, kao i aktivnostima vezanim za Civilnu za{titu.

Predsjednik RSK Milan Marti}, koji je ju~e zajedno sa komandantom SVK general-potpukovnikom Milom Mrk{i}em boravio na podru~ju granatiranog sela Strmica,dvadesetak kilometara sjeverno od Knina prema Grahovu, izjavio je Radio televiziji RSK, dasu kraji{ke linije odbrane na ovom dijelu stabilizovane.

– “Ne vjerujemo da se Hrvatska moè odlu~iti za jedan tako sulud potez kao {to bi bionapad na Knin”, rekao je on, dodaju}i da ipak ni ta mogu}nost nije isklju~ena.

Po njegovim rije~ima predsjednik Srbije Slobodan Milo{evi}, sa kojim je ju~e bio utelefonskom kontaktu, dao je uvjeravanja da Srbija vi{e ne moè biti ravnodu{na.

Govore}i o savezu sa Republikom Srpskom, predsjednik Marti} je rekao da }e RSK i RSnastupiti udruèno, i da su i predsjednici dràva i vojne komande u stalnom kontaktu.

“Imamo snage da povratimo ono {to je hrvatska vojska osvojila”, naglasio je Marti},poru~uju}i gradjanima da budu disciplinovani i po{tuju uputstva koja daju nadle`ni organi.

Kopija, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 2., kut. 4207.

229

PRILOG 2

BIHA]KA KRIZA – NAPAD POBUNJENIH SRBA IZ BOSNE IHERCEGOVINE I OKUPIRANOG TERITORIJA HRVATSKE

NA ZA[TI]ENU UN ZONU BIHA]

232

Na~elnik GS HV-a general Janko Bobetko i general HV-a Kre{imir ]osi} kod zapovjednika kopnene vojske SAD-a generala Sullivana; Pentagon (Washington), prva polovina studenoga 1994.

Kre{imir ]osi}KAKO SMO PROMIJENILI TIJEK RATA

Operacija “ZIMA ’94”(memoarsko gradivo o Prvoj biha}koj krizi – sje}anje sudionika)

Povijesna doga|anja vezana uz tzv. Prvu biha}ku krizu i njenu povezanost s operacijom“Zima ’94” Hrvatske vojske gotovo su potpuno nepoznata {iroj hrvatskoj javnosti.Me|utim, bez ikakva pretjerivanja moè se re}i da je Hrvatska vojska upravo tom

operacijom neizravno sprije~ila pad Biha}a i tragediju civilnog pu~anstva srebreni~kihrazmjera jo{ u zimi 1994., te vjerojatni zavr{etak rata u susjednoj BiH, u kojem su kao njegovipobjednici mogli postati ratni zlo~inci Karadì} i Mladi}. Sje}anja, ~injenice i izvornidokumenti svjedo~e o tome kako je Hrvatska vojska jo{ krajem 1994. brane}i Hrvatsku, usuradnji s 5. korpusom Armije BiH branila i obranila Bosnu i Hercegovinu. Srbi su znali dabi osvajanjem Biha}a u gotovo bezizglednu vojnu i politi~ku situaciju doveli Hrvatsku iBosnu i Hercegovinu. înili su tada gotovo sve {to su mogli da bi to i ostvarili. Mnogi ume|unarodnoj zajednici mislili su u to vrijeme da je pad Biha}a samo pitanje dana. No,operacijom “Zima ’94” preokrenut je tijek rata, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni iHercegovini. Hrvatska vojska nije se, me|utim, dala impresionirati i zbuniti Karadì}evim,Mladi}evim i Marti}evim podvalama i prijetnjama o snazi srpske vojske, kojima su vrlo dugoi predugo obmanjivali me|unarodnu zajednicu, te posebice Kontaktnu skupinu, predvo|enuLordom Owenom. Operacijom Hrvatske vojske “Zima ’94” otvoren je put preko CrnogLuga, prema Grahovu i Kninu, a Biha} je bio spa{en. Doga|aji koji su nakon toga slijedili uljeto 1995. godine, bili su gotovo identi~ni doga|ajima s kraja 1994., jer je i Druga biha}kakriza u ljeto 1995. bila isto tako povezana s operacijama Hrvatske vojske “Ljeto ’95” i“Olujom”.

STRATE[KI ZNAÂJ BIHA]A U STUDENOM 1994.ZA ISHOD RATA U RH I BiH

Krajem studenog 1994. godine ratna kriza na prostorima Bosne i Hercegovine kulminirala je.Organizirana i koordinirana opsada Biha}a od strane srpskih snaga iz Bosne i Hercegovine iprivremeno okupiranih dijelova Hrvatske, uz logisti~ku potporu Jugoslavenske armije imalaje za cilj kona~no zauzimanje Biha}a, te nakon toga i preuzimanje kontrole nad gotovo cijelimpodru~jem Bosne i Hercegovine. Srpski napadi na Biha} – UN-ovu za{ti}enu zonu – dostiùsvoj vrhunac 29. studenoga 1994. godine. O~ekivao se skori pad grada koji je ve} mjesecimabio u potpunom okruènju, uz mnogo poginulih, ranjenih, iznemoglih i iscrpljenih braniteljai gra|ana. Me|unarodna zajednica uglavnom se ograni~avala na pripreme za prihvat izbjeglicai osiguranje humanitarne pomo}i preìvjelima. Preko Kontaktne skupine vijesti o skorompadu Biha}a pro{irile su se od Londona, Pariza sve do Washingtona. U nastaloj situacijikoriste}i UNPROFOR i sporazum o primirju u Hrvatskoj, vo|a pobunjenih Srba uHrvatskoj Milan Marti} mobilizirao je i pokrenuo pobunjene hrvatske Srbe koji su prekohrvatske dràvne granice prelazili u susjednu Bosnu i Hercegovinu, gdje su zajedno sa Srbimaiz BiH te Milo{evi}evim, [e{eljevim i Arkanovim dobrovoljcima iz Srbije, sudjelovali unapadima na Biha}. Bilo nam je jasno da }e se nakon pada Biha}a sve te snage pregrupirati i

233

usmjeriti na okupirana hrvatska podru~ja, posebno na karlova~ku crtu razdvajanja. Ako bi seto dogodilo, mnoge vitalne prometnice prema hrvatskom jugu bile bi na dometuminobaca~ke vatre pobunjenih Srba. Hrvatska bi time bila dovedena u najteù poziciju odpo~etka Domovinskog rata. Hrvatska vojska nije mogla mirno promatrati srpsku agresiju naBiha} i bila je prisiljena reagirati kako bi sprije~ila pad Biha}a, a nakon toga vojno i politi~kopovezivanje privremeno okupiranih teritorija RH i BiH u jedinstvenu dràvnu cjelinupobunjenih Srba.Jednako tako, pobunjeni Srbi su znali da podru~je biha}ko-cazinske krajine, koje semjesecima nalazilo u njihovom potpunom okruènju, a koje je uz velike ̀ rtve uspje{no branio5. korpus Armije BiH i 101. pukovnija HVO-a, predstavlja glavnu prepreku za potpunovojno, politi~ko i ekonomsko povezivanje RSK i RS. Zbog toga je kona~no uni{tenje 5.korpusa ABiH bio glavni vojni i politi~ki cilj pobunjenih Srba s obje strane granice. Ustudenom 1994. u nastaloj situaciji Biha} postaje klju~na to~ka koja je odre|ivala ishod rata,kako u RH, tako i u BiH. Uni{tenje 5. korpusa Armije BiH i pad Biha}a izravno bi utjecalina gotovo cijelu crtu razdvajanja izme|u Hrvatske vojske i pobunjenih Srba, te posebno navitalne logisti~ke pravce koji su vodili preko Karlovca i Maslenice prema jugu Hrvatske.Hrvatska vojska time bi se na{la u vrlo te{koj situaciji. Zapravo, padom Biha}a RepublikaHrvatska na{la bi se u potpuno izgubljenoj vojni~koj poziciji, a pregovori na razini Kontaktneskupine jednostavno vi{e ne bi imali nikakvog smisla. Dakako, bez uspje{nog okon~anja Prvebiha}ke krize i sprje~avanja pada Biha}a krajem 1994. godine, ne bi bilo ni “Bljeska” ni“Oluje” 1995. godine. Operacija “Zima ’94” zbog svega toga bila je, bez ikakvogpretjerivanja, prekretnica ratnih zbivanja na ovim prostorima, a operacije “Ljeto ’95” i“Oluja” njezin logi~ni zavr{etak. Jednostavno re~eno, Hrvatska vojska je tada bila prisiljenana sna`nu aktivnu obranu koja je zapo~ela operacijom “Zima ’94” u najteìm zimskimvremenskim uvjetima.

U isto vrijeme hrvatska dràvna politika vrlo intenzivno je traìla diplomatske putove zarje{enje krize na prostorima RH i BiH kroz mnogobrojne me|unarodne kontakte, inicijative,razgovore i pregovore. Nakon potpisivanja “Washingtonskih sporazuma” (18. oùjka 1994.)u razrje{avanje te najsloènije i najozbiljnije svjetske krize sve sna`nije uklju~uju se iSjedinjene Ameri~ke Dràve. Bio je to veliki politi~ki izazov za ameri~ku administraciju, kojaje nastojala jo{ jednom pokazati i dokazati svoju stoèrnu ulogu na globalnoj svjetskojpoliti~koj sceni. To se dogodilo, me|utim tek godinu dana kasnije u Daytonu. No, put doDaytona tada je bio jako, jako dalek.

Mnogi ozbiljni vojni analiti~ari u me|unarodnoj zajednici u to vrijeme tvrdili su, iz vrlopragmati~nih razloga, kako objektivna i realna politi~ka rje{enja moraju jednostavno uzimatiu obzir realnost na terenu koja, kako su nagla{avali, predstavlja stvarni odnos vojnih snagaizme|u sukobljenih strana. Ne smije se zaboraviti da su u to vrijeme pobunjeni Srbi jo{ uvijekkontrolirali oko 25% teritorija Republike Hrvatske i gotovo 70% teritorija Bosne iHercegovine. U takvim okolnostima gotovo nijedan realan i objektivan politi~ar ume|unarodnoj zajednici nije vjerovao u politi~ka rje{enja koja }e biti prihvatljiva za svesukobljene strane. Znali smo da Karadì}, Mladi} i Marti} nikada ne}e pristati na politi~keustupke koji bi zadovoljili Hrvate i Bo{njake, sve dok na to ne budu prisiljeni vojnom silomi snagom. Sve je dakle bilo jasno! Samo novi odnosi vojnih snaga na terenu mogli su voditiprema novim prihvatljivim politi~kim rje{enjima. U tom kontekstu srpske stavove najjasnijeje iskazivao Lord Owen, predsjedatelj Kontaktne skupine koji je ~esto isticao: Nemojte senadati da }ete za zelenim stolom dobiti ono {to niste kadri osvojiti na vojnom planu. No,

234

zaboravio je Lord Owen da su Srbi najprije uz pomo} JNA ve} 1990. godine razoruàli svedruge republike i narode u biv{oj zajedni~koj dràvi, da bi tek nakon toga zajedno s JNAkrenuli u rat protiv Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kako bi demonstrirali svojuvojnu snagu i “vite{tvo”. Naàlost, jednako kao Lord Owen sve to je zaboravila ime|unarodna zajednica, posebice Kontaktna skupina, koja je bila vrlo sklona prihvatiti pravoja~ega da name}e politi~ka rje{enja. I sve je bilo jasno! U ratnim uvjetima po~etkomdevedesetih, tako je htjela me|unarodna zajednica, politi~ka pozicija zara}enih strana bila jeproporcionalna isklju~ivo i jedino njihovoj vojnoj snazi i uvjerljivosti na terenu. Sukladnotome, naslijediv{i od JNA sva okupirana podru~ja u RH i BiH, Marti} i Karadì} imali sustoga vrlo dugo, i predugo, iznimno va`nu ulogu u svim pregovorima s me|unarodnomzajednicom, posebice u pregovorima vo|enim u @enevi. To je trajalo sve dok njihovabrutalnost, bahatost i netolerantnost nije svedena na pravu politi~ku mjeru i pozicijuoperacijama Hrvatske vojske i Armije BiH tijekom 1994. i 1995. godine.

Znaju}i za ta pravila igre Karadì}, Mladi} i Marti} ~inili su sve kako bi kroz novumobilizaciju pobunjenih Srba osigurali svjeè snage za zavr{ni napad na Biha}. Svakog dana,svakim satom rasla je napetost i opasnost od eskalacije i {irenja sukoba, ne samo oko Biha}a,nego gotovo na svim crtama boji{nice.

Teìnu situacije potvr|uje i izvje{}e ameri~ke veleposlanice pri UN-u gospo|e MadeleineAlbright Vije}u sigurnosti, 29. studenoga 1994., u vrijeme kulminacije Prve biha}ke krize:Bosanski Srbi su ti koji su zapo~eli taj rat, oni su i ti koji jedini odbijaju Plan Kontaktne skupineo prekidu sukoba. Potporu Karadì}evoj i Mladi}evoj agresiji na UN-ovu za{ti}enu zonu Biha}adaju i Srbi iz tzv. Krajine koji nesmetano napadaju suvereni teritorij Bosne i Hercegovineignoriraju}i me|unarodno priznatu granicu izme|u RH i BiH. Takvo pona{anje koje je usmjerenoka povezivanju i objedinjavanju podru~ja koje drè Srbi iz tzv. Krajine sa podru~jima kojekontroliraju bosanski Srbi moè potpaliti i {iri Balkanski rat. U istom izvje{}u gospo|a Albrightposebno je naglasila: înjenica je kako se napadi na UN-ovu za{ti}enu zonu Biha}a provode saerodroma Udbina u Hrvatskoj, koji kontroliraju pobunjeni hrvatski Srbi. Sve to predstavljaveliku sigurnosnu prijetnju postrojbama UNPROFOR-a na terenu, a uzrokovalo je i ogromnecivilne `rtve u Biha}kom dèpu. Vlada SAD zbog svega toga misli da takva vrsta agresije zahtijevaprimjerene vojne reakcije i od strane NATO-a.

UKLJUÊNJE SAD-a U RAZRJE[AVANJE KRIZE I ZNAÂJ WASHINGTONSKIHRAZGOVORA U STUDENOM 1994. GODINE

Kako bi se sprije~ila daljnja eskalacija sukoba oko Biha}a koja je prijetila velikim brojemizbjeglica, ogromnim civilnim `rtvama, te humanitarnom krizom nepredvidivih razmjera, urje{avanje tog svjetskog kriznog àri{ta uklju~ila se i ameri~ka administracija. S obzirom na toda UN-ov obavje{tajni sustav jednostavno nije funkcionirao i da je vrlo ~esto umjestopouzdanih informacija slao dezinformacije koje su uglavnom zbunjivale predstavnikeme|unarodne zajednice, te onemogu}avale traènje i pronalaènje prihvatljivih politi~kihrje{enja, ameri~ka administracija prioritetno je nastojala uspostaviti svoj obavje{tajni sustavkako bi imala {to bolji i potpuniji uvid u stvarno stanje snaga na terenu. Bez osiguranjapouzdanih i pravovremenih informacija u realnom vremenu, uskla|ivanje politi~kih rje{enjasa stvarnim odnosom snaga na terenu bilo je gotovo nemogu}e.

235

Po~etkom studenog 1994. ponovno sam bio u Washingtonu, tada s na~elnikom Glavnogstoèra HV-a generalom Jankom Bobetkom. U State Departmentu razgovarali smo sambasadorom Holbrookeom, a nakon toga u Pentagonu s na~elnikom zdruènog stoèraameri~ke vojske generalom Shalikashvilijem, kao i njegovim suradnicima generalomSullivanom, te generalom Wesleyem Clarkom. Dobro se jo{ uvijek sje}am Holbrookovereakcije, kad se po~eo nervozno vrpoljiti na svojoj stolici nakon odlu~ne izjave generalaBobetka: Kre}emo u napad na svim frontovima! îni mi se da je to zaista bilo jedno odnajkriti~nijih razdoblja Domovinskog rata. General Bobetko je nagla{avao: Hrvatska ne}emirno gledati sve ovo {to se de{ava oko Biha}a. Bit }emo prisiljeni reagirati. To jednostavnomoramo u~initi kako bi u slu~aju pada Biha}a sprije~ili prodor vojske bosanskih Srba naprivremeno okupirana hrvatska podru~ja, te da bi sprije~ili srpski masakr civilnog stanovni{tva uBiha}u. Holbrooke je uzvratio: Ne smijete krenuti, u takvoj se vojnoj operaciji {irokih razmjerane bi mogle izbje}i goleme `rtve i novi veliki val izbjeglica. Dobro se jo{ sje}am reakcije generalaBobetka koji je vidno iznena|en Holbrookeovim odgovorom rekao: To je va{ stav, mi sadaidemo u Pentagon i tamo }u razgovarati s generalom Shalikashvilijem. On sigurno dobro razumijeozbiljnost i sloènost nastale situacije s vojnog aspekta. Nakon pola sata general JohnShalikashvili – na~elnik zdruènog stoèra ameri~ke vojske do~ekao nas je s istim rije~ima:HV ne smije krenuti u vojnu operaciju {irokih razmjera. Pritom nije prihvatio Bobetkovoobja{njenje da je to jedini na~in da se sprije~i genocid u Biha}u. Ispostavilo se da jeHolbrooke odmah nazvao Shalikashvilija i “pripremio” ga za razgovor s hrvatskimizaslanstvom.Bio je to prvi u nizu razgovora koji su slijedili glede iznalaènja prihvatljivih rje{enja Biha}kekrize. Stav hrvatske dràvne politike bio je jasan i odlu~an: ako Srbi s privremeno okupiranihteritorija Republike Hrvatske nastave s napadima na Biha}, nesmetano prelaze}ime|unarodno priznatu granicu izme|u Republike Hrvatske i BiH, Hrvatska vojska }epokrenuti napad na svim crtama razdvajanja kako bi za{titila svoje me|unarodno priznategranice. To je ipak zabrinulo ameri~ku administraciju, ali i {iru me|unarodnu zajednicu.Novu neèljenu eskalaciju sukoba jo{ ve}ih razmjera nitko nije èlio.Dva tjedna kasnije, 29. studenoga 1994., opet sam do{ao u Washington, ovaj put s ministromobrane RH Gojkom [u{kom. Nalazili smo se u hotelu, kojih stotinjak metara udaljenom odPentagona. U telefonskom razgovoru s predsjednikom Tu|manom, ministar [u{ak je rekao:Predsjedni~e, ovdje ima sve vi{e onih koji tvrde da se pad Biha}a ne moè sprije~iti i da je time ratu Bosni i Hercegovini prakti~ki zavr{en pobjedom Karadì}a i Mladi}a. Bili smo iznena|eni~injenicom da se Karadì}ev utjecaj na Kontaktnu skupinu pro{irio i do Washingtona.Povjerljive obavje{tajne informacije govorile su da je pad Biha}a pitanje sata, a ne vi{e dana.Predsjednik Tu|man govorio je uzbu|enim, povi{enim, ali i vrlo odlu~nim glasom: Na{ stavje jasan, Hrvatska vojska ne}e mirno gledati kako pobunjeni Srbi iz Hrvatske i s hrvatskihpodru~ja sudjeluju u agresiji na Bosnu i Hercegovinu, dok im za to vrijeme UNPROFOR ~uvale|a. Me|unarodna zajednica treba sprije~iti eskalaciju sukoba, nove tragedije, nove izbjeglice, vi{eod 600.000 ih se ve} nalazi u Hrvatskoj...U 11 sati u Pentagonu je u glavnoj sali za sastanke Ministarstva obrane SAD-a zapo~eoklju~ni sastanak. Sjedio sam uz ministra [u{ka, tu je bio i na{ veleposlanik Petar [ar~evi} ihrvatski vojni izaslanik Robert Hranj, a na ameri~koj strani pored ministra obrane dr. W.Perrya (po~asnog doktora Sveu~ili{ta u Zagrebu), sjedili su general Wesley Clark – biv{izapovjednik NATO-a i kandidat Demokratske stranke na predsjedni~kim izborima 2004.,ambasador Holbrooke, te predstavnici CIA-e, DIA-e i NSC-e. Kako izbje}i novu eskalaciju

236

sukoba, novu humanitarnu krizu, pad Biha}a, kako unaprijediti ameri~ko-hrvatsku vojno-vojnu suradnju, koja je upravo tog jutra i formalno potpisana, bile su teme ovog sastanka.Ministar [u{ak izloìo je hrvatski stav, te naglasio da Hrvatska ne zahtijeva nikakvu vojnupomo}, ali èli razumijevanje ako bude prisiljena napasti kako bi za{titila svoje me|unarodnopriznate granice. Nakon {to je direktor vojno obavje{tajne agencije general Hughes iznioprikaz stanja na terenu, osobno sam na zemljovidu izloìo na~in na koji se moè pomo}i UN-ovoj za{ti}enoj zoni grada Biha}a, te sprije~iti nova humanitarna kriza nesagledivih razmjera.U vojnom smislu pozicija 5. korpusa ABiH bila je izuzetno te{ka, no naglasio sam daHrvatska vojska ima potpuni uvid u stanje na terenu i da }e, ako bude nu`no, svojimaktivnostima prisiliti srpske snage koje napadaju Biha} iz privremeno okupiranih podru~jaRepublike Hrvatske na povla~enje, te na taj na~in za{titi Biha} od daljnjih razaranja.Veleposlanik Holbrooke nije se uklju~ivao u raspravu, a u nastavku razgovora u Pentagonuministar Perry je izrazio “puno razumijevanje Vlade SAD-a za sve probleme s kojima seHrvatska susre}e, od stotina tisu}a izbjeglica do ~injenice da pobunjeni Srbi na vi{e od jedne~etvrtine hrvatskog dràvnog teritorija ne priznaju hrvatsku vlast, kao i ~injenicu da jeHrvatska u tim ratnim vremenima bila suo~ena s vrlo te{kim izazovom utemeljenja i stvaranjasvojih oruànih snaga”. No, naglasio je da im je “unato~ srpskim provokacijama, hrvatskasuzdrànost u ovom trenutku izuzetno va`na kako bi se izbjegla daljnja eskalacija sukoba, kojabi mogla destabilizirati ~itavu regiju”.

237

Izlaganje generala Hugesa, direktora ameri~ke vojno–obavje{tajne agencije, o Biha}koj krizi, prilikom susreta shrvatskim izaslanstvom, koje je predvodio ministar obrane RH Gojko [u{ak; Pentagon (Washington), 29.studenoga 1994.

U nastalim okolnostima prijateljska razmjena stavova i mi{ljenja izme|u hrvatskog dràvnogvodstva i ameri~ke administracije imala je posebno zna~enje, kako bi se ispitale svemogu}nosti za mirno rje{avanje ove krize i na{la prihvatljiva politi~ka rje{enja. No, uvijek smoimali na umu izjavu Lorda Owena, izre~enu jo{ krajem 1993.: Ono {to se vojni~ki izgubi nemoè se vi{e dobiti za zelenim stolom. Republika Hrvatska i tada je iskazivala punukooperativnost u odnosima s me|unarodnom zajednicom, ali i punu odlu~nost da se padomBiha}a ne dovede u gotovo izgubljenu poziciju, jer ne treba zaboraviti da je u to vrijeme 25%hrvatskog dràvnog teritorija jo{ uvijek bilo privremeno okupirano. S druge strane, s vojnogaspekta mogu}nosti za osloba|anje privremeno okupiranih hrvatskih teritorija bile su gotovoidealne jer su sve svoje vojne snage pobunjeni Srbi iz tzv. Krajine prebacili u podru~je Biha}a,te je Hrvatska vojska bez ve}ih problema mogla osloboditi svoj privremeno okupiraniteritorij, koji je ostao gotovo potpuno prazan i bez ikakve obrane, a umjesto pobunjenihhrvatskih Srba ~uvao ga je i branio UNPROFOR. Ipak, u cilju postizanja mirnog rje{enjanastale krize Republika Hrvatska nastavila je diplomatske razgovore, traè}i odgovaraju}eputove do postizanja prihvatljivih rje{enja.

238

Hrvatsko izaslanstvo u Pentagonu (Washington), 29. studenoga 1994.; na slici (s lijeva): legenda hrvatske ko{arkeKre{imir ]osi} – tada ministar savjetnik u hrvatskom veleposlanstvu u Washingtonu, Chris Hill, general WesleyClark, general Kre{imir ]osi}

KRENULI SMO – POÊLA JE OPERACIJA “ZIMA ’94”

Naàlost, nitko kompetentan, ali i objektivan u {iroj me|unarodnoj zajednici nije imao iluzijau mogu}e politi~ke dogovore i mirovna rje{enja s Karadì}em, Mladi}em, Marti}em iMilo{evi}em. Ne vjerujemo ni u kakvo politi~ko rje{enje koje ne}e biti popra}eno odgovaraju}imrje{enjima na vojnom polju. Srbi nikada ne}e pristati na ustupke koji bi zadovoljili bosansku ilihrvatsku vladu sve dok na to ne budu primorani vojnom silom – nagla{avao je jedan ugledniameri~ki vojni analiti~ar i vojni ekspert. Me|unarodna zajednica imala je ~itav niz razli~itihdivergentnih, pa ponekad i konfliktnih rje{enja, a bilo je i onih koji su tada vrlo otvorenopodupirali Karadì}a i Milo{evi}a. Bilo je to zasigurno jedno od najkriti~nijih razdobljacijelog Domovinskog rata. Hrvatska i BiH tog su se trenutka na{le u gotovo najteòj vojnoj,ali i politi~koj krizi s obzirom na politiku Kontaktne skupine, posebice Lorda Owena. Zvonasu zvonila na uzbunu. [to uraditi? Postojale su samo dvije mogu}nosti – ~ekati ili napasti?êkanje je otvaralo Srbima put prema Biha}u i ulazak u grad. Pad Biha}a definitivno bizna~io poraz, kako onaj vojni~ki, tako i onaj politi~ki. Poraz bez borbe nije dolazio u obzir,usprkos svim protivljenjima Kontaktne skupine, koja je s jedne strane hrvatskom vodstvuzatvarala vrata za vojni~ko djelovanje, a s druge strane pre{utno otvarala vrata i put Karadì}ui Mladi}u prema Biha}u. Bilo je to neprihvatljivo za hrvatsku dràvnu politiku. S drugestrane, napad je vrlo brzo mogao rasteretiti opsadu Biha}a, posebice s hrvatske strane, zbog~injenice da je granicu privremeno okupiranih hrvatskih podru~ja u Hrvatskoj ~uvaoUNPROFOR, dok su Srbi iz Hrvatske napadali Biha} u susjednoj Bosni i Hercegovini.Istovremeno, Karadì}, Mladi} i Marti} su uz potporu Milo{evi}a obmanjivali me|unarodnuzajednicu svojim mirovnim ponudama. Na pregovorima u @enevi mirotvorstvo ikooperativnost, a oko Biha}a brutalna agresija, granatiranje grada i tisu}e civilnih `rtava.Klju~nu ulogu u rje{avanju svih ovih problema imale su tada mudra i odlu~na hrvatskadràvna politika i snaga Hrvatske vojske. Hrvatsko dràvno vodstvo pokazalo je u timtrenucima svu potrebnu smjelost, hrabrost, odlu~nost i mudrost. Dakako, sve ove ~injenicene idu u prilog onima koji i danas u Hrvatskoj tvrde da je Hrvatska izvr{ila agresiju na Bosnui Hercegovinu.Hrvatska dràvna politika suzdràla se od op}eg napada i eskalacije sukoba, ali jekoncentriranim napadom preko Dinare i Livanjskog polja 30. studenoga 1994. stvorilapretpostavke za zaustavljanje opsade Biha}a. Karadì}evu, Mladi}evu i Marti}evu bahatost ibrutalnost, kao i nespremnost na bilo kakve ozbiljne politi~ke razgovore i pregovore nije semoglo beskona~no dugo tolerirati. Neprihva}anje mirne reintegracije privremeno okupiranihhrvatskih teritorija u ustavno-pravni poredak RH i napad pobunjenih Srba na Biha} steritorija RH, bili su dovoljni razlozi za hrvatsko dràvno vodstvo da pokrene operaciju “Zima’94”. Tako su jedini mogu}i odgovor na postoje}e stanje Karadì}, Mladi} i Marti} ubrzodobro osjetili.

Krenuli smo u zadnji trenutak! Toga 30. studenoga 1994. bilo je nevrijeme, spustila seme}ava – prava, dobro poznata o{tra zima u tim krajevima. Otvaranje puta prema Kninu,preko Dinare, usred zime bio je cilj koji je grani~io sa ludo{}u. No, bio je to jedini na~in dase brzo pomogne Biha}u. U sna`nom prodoru hrvatske snage su preko Dinare i du`Livanjskoga polja probile liniju êlebi}i – Rujani. Dok su kninski Srbi napadali Biha},hrvatskim se snagama preko Crnog Luga i Dinare otvarao put prema Grahovu i Kninu. Kadsu pobunjeni Srbi, kroz nekoliko dana, shvatili {to se doga|a, bilo je kasno. Hrvatski vojnikve} je stajao na vrhu Dinare, a i Knin je bio ve} na dlanu. Pobunjeni hrvatski Srbi bili suprimorani zaboraviti na Biha}, a njegova opsada ubrzo je prekinuta. Biha} je bio spa{en! Bila

239

je to prekretnica rata u BiH. Glavni zapovjednici te operacije bili su hrvatski generali AnteGotovina i Tihomir Bla{ki}.Operacija “Zima ’94” bila je potpuno iznena|enje za Karadì}a, Mladi}a i Marti}a, te ih jedovela u stanje potpunog mentalnog ludila i ratnog bezumlja. To~no na Badnjak – 24.prosinca 1994. – na~elnik glavnog stoèra HV-a general Bobetko pozvao me u svoj kabinet:]osi}u, imamo informacije da pobunjeni hrvatski Srbi planiraju zra~ni napad s aerodroma uUdbini na livanjsku crkvu tijekom Boì}ne polno}ke, kako bi masovnim civilnim `rtvamanedu`nih gra|ana i vjernika na sam Boì} prisilili hrvatsko dràvno vodstvo da se Hrvatskavojska povu~e s Dinare i Livanjskog polja. U~inili smo sve {to je bilo potrebno kako bi sprije~ilito bezumno i brutalno krvoproli}e koje su planirali Karadì}, Mladi} i Marti}. Vojni vrhpobunjenih hrvatskih Srba tada je bio spreman u~initi ba{ sve, ~ak i tu vrstu najteìh zlo~ina,kako bi zaustavili operaciju “Zima ’94” i prodor Hrvatske vojske Dinarom i Livanjskimpoljem preko Crnog Luga prema Grahovu i Kninu. To i ne treba ~uditi kada se uzmu u obzirsvi njihovi bestijalni zlo~ini od Vukovara, [kabrnje, Dubrovnika, Ravnog, pa sve doraketiranja samog uèg sredi{ta Zagreba 1995. raketama sa zabranjenim punjenjemispaljenim iz vi{ecjevnih baca~a raketa.

ZNAÂJ OPERACIJE “ZIMA ’94”

[to bi bilo da hrvatske vojne snage nisu krenule? Potpuna iscrpljenost 5. korpusa Armije BiH,koji je imao velik broj poginulih i ranjenih, vi{emjese~na blokada grada, stalna topni~kagranatiranja i zra~ni napadi uvjetovali bi pad Biha}a i humanitarnu tragediju UN-oveza{ti}ene zone ravnu onoj srebreni~koj. Da je 5. korpus Armije BiH tada bio uni{ten, bio bi

240

General HV-a Kre{imir ]osi} i na~elnik Odjela G5 Zdruènog stoèra vojske SAD-a general Wesley Clark;Pentagon (Washington), 29. studenoga 1994.

to s vojni~kog, ali i politi~kog aspekta kraj rata, s obzirom na stavove me|unarodne zajednice,posebice njezinog glavnog pregovara~a Lorda Owena. Hrvatska vojska na{la bi se objektivnou vrlo te{koj situaciji, njezini vitalni logisti~ki pravci, posebice preko Karlovca i Maslenice bilibi potpuno ugroèni. Nagla{avam, s vojni~kog aspekta Biha} je krajem 1994. bio klju~ ratnekrize na prostorima biv{e dràve. Nakon pada Biha}a Hrvatska bi izuzetno te{ko uspostavilaozbiljnu vojni~ku, ali i politi~ku ravnoteù, i bila bi jednostavno prisiljena prihvatiti gotovosve uvjete Marti}a, Karadì}a i Mladi}a. Sve ovo treba posebno naglasiti zbog dana{njih ibudu}ih generacija. U Domovinskom ratu politi~ka pozicija hrvatskog naroda u cjelini bilaje isklju~ivo i jedino ovisna i proporcionalna vojnoj snazi Hrvatske vojske. Na to nas je svremena na vrijeme ranih devedesetih ~esto podsje}ao ni manje ni vi{e nego Lord Owensvojim cini~nim izjavama: Ono {to je vojni~ki izgubljeno i politi~ki je izgubljeno! Takva je bilahrvatska stvarnost tijekom Domovinskog rata.Da hrvatske snage nisu tada pokrenule operaciju “Zima ’94” ne bi bilo ni “Bljeska” ni“Oluje”. Bez ikakvog pretjerivanja, bila je to operacija koja je promijenila tijek rata.Obmanjivanju me|unarodne zajednice o njihovoj vojnoj snazi i mo}i do{ao je kraj. “Oluja”sigurno ne bi bila ono {to je bila da glavnina poslova nije prethodno obavljena u operaciji“Zima ’94”, kao i u operacijama koje su nakon nje slijedile. Stvoreni su gotovo svi potrebnipreduvjeti za uspjeh vojnih operacija u prolje}e i ljeto 1995. – od “Bljeska”, “Ljeta ’95” i“Oluje”.Da je ubrzo nakon po~etka operacije “Zima ’94” srpske redove zahvatio kaos i nered pokazujudokumenti Vojske Republike Srpske. To najbolje ilustriraju i sadràji razgovora Karadì}a spredsjednicima op}ina (Grahovo, Glamo~, Drvar, Biha}, Prijedor, [ipovo, Klju~, Kupres...) ukojem je spomenuto da postoje: “dezinformacije i glasine te napadi na vlast... nedostatakgoriva, municije, obu}e, ode}e”, te glasine “da je general Milovanovi} dobio milione marakada ne osvoji Biha}, da ne funkcionira vojna i dràvna bezbednost, da neko namerno iorganizovano ulazi u narod i vojsku i prenosi dezinformacije sa stra{nim posledicama, da sepodriva vlast i SDS, da se organizuju preki sudovi, da postoje neprijatelji u vlastitimredovima”, a optuùju se “usta{ke snage i 5. korpus ABiH za koordinirane aktivnosti”, zbog~ega je istaknuta “nu`nost suzbijanja glasina i dezinformacija jer to razorno uti~e na moralboraca”. Jednako tako, isti~e se veliki broj ranjenih i bolesnih, te 20% poginulih, kao i da sezadaci izvr{avaju s 50% snaga, da nema goriva ni za sanitet, a kamoli za tenkove itd. (VidiKomanda 2. kraji{kog korpusa / Str. Pov. Br. 3-36 / 16. 02. 1995.)Na sastanku u Komandi Drugog kraji{kog korpusa kojemu su bili nazo~ni “predsednikRepublike Srpske Karadì}, predsednik Kraji{nik, general Ninkovi}, itd., te predsednikRepublike Srpske Krajine Marti}, general êleketi}, itd.”, istaknuti su problemi na Dinari,Livanjskom polju, Plje{ivici, “opasnost od spajanja usta{a s 5. K ABiH i ugroàvanjeprijestolnice Knina, te nedostatak ubojnih sredstava, pogonskog goriva i ljudstva”. Karadì}je posebno istaknuo: Li~no smatram da je Srpska vojska Krajine u nokdaunu, dok istovremenoMuslimani prebacuju sve snage prema Iza~i}u, i u slu~aju napada usta{a u cilju spajanja sa 5.korpusom ima}e mnogo problema i ne}e se odbraniti. (Vidi Republika Srpska / Vojska RepublikeSrpske / Komanda Drugog kraji{kog korpusa / Str. Pov. Br. 66-62 / 05. 05. 1995. Glavnom[tabu Vojske Republike Srpske)

No, sve to nije smetalo Karadì}a i Marti}a da u ljeto 1995. u @enevi opet bahatoglumataju kako je srpska vojska pred pobjedom. Tragedija koja je u Biha}u prvi putasprije~ena operacijom “Zima ’94”, dogodila se, naàlost, nekoliko mjeseci kasnije uSrebrenici. Sli~na tragedija u Biha}u drugi put je sprije~ena 4. kolovoza 1995. kad je po~elavojno-redarstvena operacija “Oluja”.

241

11994., listopad 27.

Glavni {tab Vojske Republike Srpske traì od Vrhovne komande OS Republike SrpskeKrajine pomo} u zapadnoj Bosni, drvarskoj krajini te protiv 5. korpusa Armije BiH

Glavni {tab vojskeRepublike SrpskeStr. pov. br. 02/2-14027. 10. 1994.

h i t n o

Vrhovnoj komandi OS Republike Srpske KrajineGlavnom {tabu Srpske Vojske Krajine – na znanje

Pomo} u saniranjuStanja u “drvarskoj krajini”t r a ` i .-

Severozapadno rati{te Republike Srpske (z/o 2. kk) je ozbiljno ugroèno sa prostora Cazinskekrajine. Na s/z i na Kupre{koj visoravni na j/i. Namere zajedni~kog neprijatelja dakoordiniranim dejstvima sa j/i i s/z raseku zonu odgovornosti 2. kk i time fizi~ki odvojeRepubliku Srpsku Krajinu od Republike Srpske.Molimo da shvatite da su ovo najkriti~niji momenti u ovome ratu za Srbe zapadno od Drine.Potrebni su mali napori Srpske vojske Krajine i Vojske Republike Srpske da ovu opasnostotklone. U tom cilju neophodno je u~initi slede}e:

1.- Da Vojska Republike Srpske zaustavi dalje prodore neprijatelja na pravcu: s/z – j/i iobratno. Sa j/i (Kupre{ka visoravan) to smo ve} i uspeli i pre{li smo u ofanzivna dejstva op{timpravcem: Zlosela – Kupre{ka vrata – Bugojno, a spremni smo za odbranu Kupre{ke visoravniod napada hrvatskih snaga sa prostora: Livno, [ujica, Tomislavgrad, Prozor i Gornji Vakuf.Medjutim, te{ko odolevamo napadima sa prostora Cazinske krajine ka Petrovcu zbogopstruktivnog pona{anja i straha mesnog stanovni{tva i ve}eg dela boraca Vojske RS(me{tana).U~inili smo sve da dovedemo ljudstvo sa drugih prostora Republike Srpske u ~emu smouspeli u meri koju nam je dozvolila situacija na drugim rati{tima RS. Momentalnopripremamo kombinovanu jedinicu ranga brigade sa svih prostora RS i nameravamo je uvestiza izvr{enje protivudara ka Cazinskoj krajini, za ovo su nam potrebna 3-4 dana.Molimo vas da snagama va{eg li~kog, korduna{kog i banijskog korpusa izvr{ite pritisak sapolukru`ne osnovice na prostor Cazinske krajine, tj. na snage 5. Korpusa tzv. ABiH. Isto takoje potrebno da im prese~ete sve snabdeva~ke ({vercerske) kanale preko kojih se 5. Korpuspopunjava ljudstvom i tms (dogovor od decembra 1993. god.).Zahvaljujem na pomo}i koju ste nam do sad ukazali upu}ivanjem jedinica na ugroèneprostore i li~nom prisustvu predsednika Marti}a51 i komandanata G[ SVK52 na ugroènimpodru~jima dana 27. 10. 1994. godine.

242

51 Milana.52 Milan êleketi}.

O~ekujemo da }emo zajedni~kim snagama otkloniti i ovu opasnost po srpski narod zapadnood Drine.

zamenik komandantageneral – potpukovnikManojlo Milovanovi} M.P.53

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 6., str. pov. 02/2-140.

21994., listopad 30. – prosinac 23.Knin

Iz ratnog dnevnika Glavnog {taba Srpske vojske Krajine o napadu na za{ti}enu zonu Biha}

RATNI DNEVNIK– G[ SVK –

OD 30. 10 DO ____________

243

53 Prijemni pe~at: Brzojav bb., primljeno 27. 10. 1994., potpis ne~itak.54 Rade.

Mjesto,datum i~as

Knin30. i 31.10.1994.

1. Neprijatelj: je u toku 30/31. i 31. 10. uspeo izbitisnagama 501. brigade na liniju desna obala r. Una –Kulen Vakuf – zapadne padine grebena Steana pl. – s.Ora{ac – pl. Jadovik gde je zadràn snagama 103.pbr/15. K i 2. KK.U toku dana neprijatelj je povremeno vr{ioprovokacije uglavnom dejstvom iz pe{adijskognaoruànja. Nije bilo naznaka da bi negde pre{ao uofanzivna dejstva na snage SVK.

2. Na{e snage:– u toku dana posednuto IKM G[ SVK i u radu jeod 20.00 ~asova.– Organizovana je veza sa predpostavljenim ipot~injenim komandama.– Komandant G[ SVK u toku dana boravio je IKMG[, u komandi 15. K i 103. pbr gde se upoznao sa

Zone-rajonodgovornosti

G[ SVK15. K i 103.pbr.

Potpis licakoje jeunelopodatke

PukovnikR.54

Vujaklija

244

situacijom i dao potrebna uputstva za daljnji rad.– Jedinice 103. pbr posele su levu obalu r. Una i vr{eutvr|ivanje, osmatranje i pokret neprijatelja.– do 16.00 ~asova pristigle su jedinice iz: 11 K (368vojnika i 130 je na putu). Isti se razme{taju u rejonu@eljava.– iz 18. K pristiglo je 62 vojnika.– iz 7. K u toku dana N[ NOHO upoznali su me sasituacijom na prostoru 15. K i 2. KK i zadacima uvezi formiranja TG-2 koju formira zajedno sa 39. K,ja~ine oko 250-300 vojnika i stare{ina. Do sada napreostale zone odgovornosti 2. KK pristiglo je 62vojnika iz 7. K zajedno sa “ALFA” centrom sa 71vojnikom, a iz 21. K pristiglo je 37 vojnika.– organizovano je sadejstvo sa susedima.

3. Nare|enjem G[ SVK op. Br. 5 nare|eno jeKomandi 21. K da obrazuje TG-1 sastava: 3 ~eteme{ovita baterija (vod MB-82 mm) i poz. vod.TG-1 ima zadatak da se iz rejona Knin uputi u B.Petrovac gde se pretpo~injava 2. KK.TG-2 iz 21. K ja~ine oko 350-400 vojnika i stare{inadovodi se iz reona Vojni} u {iri reon Medeno polje(zapadno za 6-8 km od B. Petrovca). Po stizanju nacilj pretpo~injava se 2. KK.Š...š

7. Odluka k-danta G[ i 15. K da se snagama 103.pbr. uporno brani obala r. Une, a snagama sastava:mb, izv. jedinicama iz 7. i 21. K u sadejstvu sasnagama 2. KK pre}i u napadna dejstva pravcemBori}evac – s. Ostravica – Ostravica grad (Kula) sciljem stavljanja pod kontrolu Ostravica grad, bazeneza vodu i k. 408 ~ime bi se Kulen Vakuf doveo upoluokruènje i stvorili povoljni uslovi za uni{tenjeokruènog neprijatelja u Kulen Vakufu.Š...š

11. K

15,18

21. i 39. K

01. 11.1994.Knin

1) U toku dana neprijatelj izgubio Spasovo i otpo~eoizvla~enje ka Biha}u. Osiguravaju}i se ja~im bo~nimsnagama.

2) U ranim jutarnjim ~asovima u rejonu Medenopolje pristigle jedinice iz 39. K (136 v/o) i u tokudana uvedeno u borbu na liniji dodira sa borcima urejonu Vrto~u.TG-1 iz 21. K. ja~ine 366 stare{ina i vojnika krenuloje iz Bosne u 11.00 i u ve~ernjim ~asovima prikupilose u rejonu Medeno polje.Iz Knina u 10.00 ~asova krenula BG ja~ine 125

RajonKulenVakufa

B. Petrovac-Vrto~e

245

55 Petar.

vojnika i stigla u B. Petrovac gde se razmestila.U {irem rejonu Petrinja koordinaciju jedinica RSK sa2. KK vr{i pukovnik Bari}.55

U toku dana u Liku je pristiglo 110 dobrovoljaca iz18. K i sme{teno u objekt Dubinka. Ukupno pristiglou Liku 790 stare{ina i vojnika.U zoni odgovornosti 103. pbr. jedan borac je nagaziona ppmi, ranjen je.

PukovnikRadeVujaklija

03. 11.1994.

Turske snage u dolini Une izgubile su poloàjeodbrane na liniji s. Rudaci – ]ulumak (kt. 408) ipovla~e se kroz s. Ora{ac. Vidna je neorganizovanost.U toku dana na{e snage su u dolini Une napredovale iizbile na liniju k. 297 – Pa|evi – 776Š...šNa prostoru kupre{kog rati{ta jedinice VRS doìveleteàk poraz. Kupres je pao.

103. pbr.2. KK

04. 11.1994.

1) Na prostoru Kupresa vode se èstoke borbe izme|uMA i HV, u rejonu Livno i Duvno potpunamobilizacija HV.Snage 5. K:– u dolini r. Une snage 501. br. izvla~e se na pravcuOra{ec – Ripa~ – Biha} i sada se vode borbe izme|usnaga 5. K i 2. KK.– Jednice izvode utvr|ivanje na petrova~kom ikupre{kom pravcu, tj. zapre~avanje i utvr|ivanjedostignutih linija.Š...š

KupresHV

Dolina r.Une

02. 11.1994.Knin

1) U toku dana po gubitku Spasova (Kulen Vakuf)neprijatelj se povukao i organizirao odbranu na linijiKosa s/z od s Radaci.Š...š

2) Snage 103. pbr. po osloba|anju Spasova nastavila jenapad i izbila na liniju Radaci – Vidica – To~ak gdjesu zaustavljene èstokim otporom Turaka na zadnjespomenutoj liniji.Od 16.00 ~asova u borbama jedan teè povre|en ijedan lak{e ranjen iz 21. K.Snage TG-2 iz rejona Petrovac vr{ile su pripremu zauvo|enje u borbu. Snage TG-1 uvedene su u borbu inalaze se u dodiru sa snagama 501. pbr.(muslimanske).Š...š

Dolina Une

U zoniodgovornosti15. K

Petrovac-Ripa~

246

06. 11.1994.Knin

O neprijateljuSnage 5. K na pravcu Bosanska Krupa – Biha} –Vrto~e – Ripa~ i Kulen Vakuf (Tomislavgrad) – Ripa~izvode odbranu i do 18.00 ~asova branile su desnuobalu reke Une na odseku Ciglana (7890) – Gomilica(7086) – Mali Radi}i (6686) – Jadovi~ke uvale (5484)– Ku}i{ta (5086) – Doljani (4878) – desna obala r.Une (do Ripa~a) i dalje severna padina Lukovskihbrda (5874). Snage su razvu~ene na {irokom frontu,jedinice su me|usobno nepovezane. Upornije braneotvoreni mostobran u {irem rejonu Krupa.

2. Na{e snageNa pravcu Vrto~a – Ripa~ uspe{no izvr{avajupostavljene zadatke. TG– 1 i 2 u sadejstvu sa snagama15. pbr./2. KK.103. pbr slobodnim snagama zauzela Lukovska brda iuspe{no kontroli{e dolinu r. Une na odsecima Ripa~ –Golubi} (6072)

3. OdlukaSlobodnim snagama produìti napad na spomenutimpravcima: Kulina – Duborska – Vrto~e i u toku danaizbiti na liniju: Zbjegova~ki vrh (5286) – Crni vrh(5082) – Hrgar – Ripa~, ovladati {irim rejonom [K au s. Hrgar sa snagama 1 lbr. i okruìti Ripa~ savrto~ke strane.

TG -1 i 2.103. pbr.

pukovnikRadeVujaklija

07. 11.1994.

Š...š2. Na{e snage– na Kupre{kom pravcu na{e snage uporno brane {irirajon B. Krupa, a delom snaga a/d potiskuju snage 5.K. pravcem Krupa – Mali Radi} (6686) – Biha} i sadasu izbile na liniju Mali Radi}.– 1lbr./2. KK sa linije Gradina (6080) – Grad (5880)napadala je pravcem Hrgar – Ripa~ sa b/zad. zauzeti{iri rajon ovk Hrgar, a zatim produìti napad kaRipa~.– TG-1 i 2. produàvaju napad pravcem Ku}i{ta –Dubovsko – Gorjevac – Vrto~e, tj. u zahvatu putaAvnoja.– 103. pbr. ostaje u b/r sa stanjem od 6. 11. 94.godine.

3) Na Kupre{kom pravcu i {irem rejonu nemazna~ajnih promjena u odnosima sa stanjem 05. 11.

2. KK.

15. K

Puk.RadeVujaklija

247

08. 11.1994.Knin

1. O NEPRIJATELJU:Nekih zna~ajnijih promena u borbenom rasporedu 5.K nema. Uporno se brane pravci koji od KulenVakufa i Vrto~e preko Ripa~a vode ka Biha}u. Napravcu Krupa – Biha} napadi Turaka su zaustavljenidok u stvorenom mostobranu kod Krupe na r. Unipodignut je vise}i most koji se koristi za popunu snagau mostobranu sa ljudstvom i drugim MTS.Borbeni moral kod snaga 5. K popu{ta. U toku danapredao se jedan vod Muslimana sa kompletnomopremom i oru`jem snagama 2. KK.

2. O SNAGAMA SVK i 2. KKU zoni odgovornosti snaga 2. KK na prostoru Grme~ai dolini r. Une vlada se sa situacijom i postepeno seuzima inicijativa u jedinicama brigade 2. KK. Povra}ase poverenje u zna~aj borbe RS.Kod brigada stvaraju se slobodne snage i formiraniprivremeni sastavi (TG-1, 2 i 9. i ostale jedinice)povoljno uti~u na dalji tok izvo|enja b/d. Teì{te b/dje na pravcu Vrto~a – Ripa~ – Biha}. Posebno se vr{ipromena i pregrupiranje snaga 2. KK na pravcuKrupa – Krivodo – Grmu{a ka Biha}u.U zoni odgovornosti 15., 21., 39. K nije bilozna~ajnih b/d sa obe strane, a u zoni odgovornosti 7.K prime}ena povreda Vap. U svim komandama ijedinicama budno se prati stanje i radi na organizacijivatrenog sistema i podizanja b/g.

5. K

2. KK

MUP RSTG-1 i 2.

15. 21. i 39.K


9. 11.1994.Knin

1. O NEPRIJATELJU:Snage 5. K na pravcima koji od Vrto~a preko Ripa~a iod Spasova ka Biha}u i severnih padina pl. Plje{iviceizvode ka Biha}u izgubile su liniju odbrane (08. 11.) ibile su prisiljene na povla~enje prema Biha}u.Š...š

2. NA[E SNAGE:2. KK uspio je razbiti odbranu snaga 5. K na pravcuVrto~a – Ripa~ i brzim dejstvima izbile na liniju:Tihotina (6078) – s. Hrgar (5876) – Ripa~ki klanacgde su nai{le na jak otpor i sada se nalaze u slede}emrasporedu:TG-9 iz sada{njeg rejona napadaju ka Mrkin Breg ( )gde su se spojile sa jedinicama 15. lpbr.Jedinice MUP-a RS angaòvane su na pravcuTarkovac ( ) – Gorjevac ( ).15. lpbr izbila je na Ripa~ki klanac kt 485 – Mrkinbreg i time stavila pod kontrolu Ripa~ki klanac ikomunikaciju Gorjevac ( ) – Ripa~.Š...š

2. KK

PukovnikR.Vujaklija

248

56 Autonomna pokrajina Zapadna Bosna.

Knin15. 11.1994.

PODACI O SNAGAMA NEPRIJATELJAStanje kod jedinica 5. K usled oteànog snabdevanja,nedovoljne koli~ine hrane i boravka u okruènju bitnouti~e na b/g, moral boraca znatno opada.Hrvatske OS predvi|aju pruìti vojnu pomo} 5. Kslanjem oko 2 bataljuna u Biha} (problem ulaska uBiha}) ili da napadnu prednji kraj odbrane jedinica21. K (19., 11. i 13. pbr.)Na svim pravcima koji sa teritorija RH izvode u zonuodgovornosti 21., 15. i 39. K poja~ana su izvi|anja ipokreti manjih lokalnih jedinica (vod-~eta) iposedanje VP od strane lpa PVO i artiljerije zapodr{ku.Š...š

PukovnikR.Vujaklija

Knin17. 11.1994.

PODACI O NEPRIJATELJU I NA[IM SNAGAMAU toku dana na operacijskoj osnovici AP ZB snage 5.K izvode odbranbena dejstva na prostoru Grme~ i APZB.56 Na Grme~u i Grabe{koj visoravni i u dolini r.Una odbranu izvodi na uzastopnim poloàjima premaBiha}u.Na pravcu V. Kladu{a – Cazin i Li~ko Petrovo Selo –Gota – Ra{tela izvodi odsutnu odbranu.2) Jednice RS uspe{no napreduju na pomenutimpravcima g/s preko Grabe{ke visoravni, a p/s pravcemdoline r Una i do 18.00 16. 11. uspele su ovladatilinijom Golubi} – s. Pritoka – M. Radi}i – Krlica vrh– Savi}a glava (kt 474).OS Hrvatske i dalje vr{e pokrete i posedaju zonu podkontrolom UNPROFOR-a {to je suprotnoZagreba~kom sporazumu.

3) Jedinice i komande korpusa i G[ SVK izvr{avajuplanirane zadatke.Komanda 7. K vr{i mobilizaciju v/o starih od 20-30godina koji nisu raspore|eni u ratne jedinice i milicijuve} se nalaze u drugim strukturama dru{tva.

K-de korpusa7. K

PukovnikR.Vujaklija

Knin13. 11.1994.

PODACI O NA[IM SNAGAMAU zoni odgovornosti 21. K u rejonu GAP Slunj ifarme Sadikovac organizovano se vr{i formiranje RJ,njihovo naoruàvanje i opremanje. Od 4000 v/o uvojne uniforme obu~eno oko 50%, a naoruàno oko75 %.Š...š

K-de korpusai samost.jedinica

Puk.RadeVujaklija

249

Knin18. i 19.11.1994.

1. O NEPRIJATELJUHrvatska preko Njema~ke i SAD èli koristitinovonastalu situaciju u CK57 i HB58 da ugroàvaprostore RSK i preti agresijom ukoliko SVK budenastavila b/d na prostoru Biha}a i CK. U tom ciljupove}ava prisustvo svojih snaga u zonama podUNPROFORO-m.5.K sve vi{e radi na posedanju i utvr|ivanju poloàjana pravcima Krupa – Biha}, Ripa~ – Biha}, dolinaUne – Biha} i zahvatu pravaca koji sa s/i Plje{ivicevode ka Biha}u.U jedinicama 5. K prisutno je samovoljno napu{tanjejedinica i prebeg na prostor RSK i RS.

2. O NA[IM SNAGAMA2. KK g/s izvodi ofenzivna dejstva na pravcu Ripa~ –Biha} i dolinom r. Una, a delom snaga ~isti Grabe{kuvisoravan.P/s (7. mtbr sa jedinicama oja~anja i podr{ke)objedinjava b/d na kupre{kom pravcu.Š...š

5. K

2. KK


Knin20. 11.1994.

OS RH i 5. K1) U Savetu bezbednosti UN 19/20 11. 94. donetadopuna odluke da se vr{e vazdu{ni napadi naodre|ene objekte (aerodrom Udbina i druge).

2) Saznali smo da snage civilne policije (UN CIVPOL) vr{e pripremu za napu{tanje rejona u zonamaodgovornosti korpusa SVK po kojima se predvi|a iplanira izvo|enje vazdu{nih udara.

3) OS RH i dalje izvode demonstrativne pokrete du`granice RSK i posedaju odre|ene zone koje su podkontrolom snaga UNPROFOR-a {to je suprotnoZagreba~kom sporazumu.

4) Snage 5. K u CK poku{avaju upornom odbranomobjekata pogodnim za odbranu na pravcima premaBiha}u i Cazinu da spre~e brze prodore jedinica APZB (Fikreta Abdi}a). Izvode odbranu privremenoure|enih poloàja.Š...š

57 Cazinskoj krajini.58 Herceg Bosni.

250

Knin21. 11.1994.

5) U vremenu od 12-14.00 21. 11. dejstvovalaborbena avijacija (oko 30 BA) po aerodromuUDBINA i to po: radarima, PA oru|ima, spremi{tugoriva, lanseru KUB i PSS na 4-5 mesta. Usled dejstvananeta je velika materijalna {teta: iz jedinice (105.vbe)4 poginula i 7 ranjenih. Ranjenici sme{teni u bolnicuSveti Sava Knin.Š...š

AerodromUdbina

25. 11.1994.

1) U toku dana avijacija NATO povre|uje vazdu{niprostor RSK 20 puta. U zoni odgovornosti korpusanije bilo zna~ajnijih promena u borbenim dejstvima,sem manjih pokreta grupa m/v i izvi|anja, {to jesvakodnevna pojava.Oko 20.00 – 20.45 ~asova u zoni odgovornosti 15. Kprisutne su grupa borbenih aviona u preletu kaCazinskoj Krajini, a zatim ispoljeni su vazdu{ni udaripo {irem rejonu Ripa~a, B. Petrovca, Krupe i Otoka.Nema podataka o gubicima.Snage 5. K g/s grupisali su na pravcima koji od V.Kladu{e i Ra{tela izvode ka Cazin – Biha}, a p/s braneprilaze Biha}u od Ripa~a, Debelja~e i B. Krupe.

2. Snage 2. KK uspele su razbiti odbranu delova 5. K iizbiti ka predgra|u Biha}a i sada su na liniji: Vinica –s. Ruìca – Debelja~a (tt 572) @egar – Vedro polje, adelom uba~enih snaga u grad Biha} vode uli~ne borbeza pojedine ulice.Operativna grupa “PAUK” sastava tri TG i jedinica za

2. KK

Grupa“PAUK”


Knin23. 11.1994.

1) Snage NATO vr{e vazdu{ni udar po sistemu PVOu rejonu B. Krupa, Otoka i [amarica (Zrinjska gora).

2) Od strane Komande 1. i 2. korpusa nare|eno da sejedinice UNPROFORA razoruàju i postave u logor ublizini pogodnih ciljeva za dejstvo avijacije NATO(VP, artiljerije, VP PA sistema, rejona razme{tajaoklopnih jedinica, KM i drugih objekata).Š...š

1. i 2. K


Knin22. 11.1994.

1. U toku dana vodile su se èstoke borbe na ju`nimpadinama Debelja~a na liniji: tt 516 – tt 361 RuìcaBrdo (dol) – tt 588.Pravac V. Kladu{a – M. Kladu{a snage 5. korpusauporno brane kao i pravac koji od B. Obljaja izvodika Buìn.2. U zoni odgovornosti 39. K usled sna`nih borbenihdejstava severno od Buìna 14 izba~eno iz borbe (1poginuo, 3 nestala, 3 teè ranjena i 7 lak{e ranjeno).Š...š

39. K


251

podr{ku izvode ofanzivna dejstva na pravcima: Ra{tela– Cazin, Velika Kladu{a – Cazin i Oblaj – Buìn –Vrnogra~. Na pomenutim pravcima Turci pruàjuìlav otpor i slabo se napreduje.Š...š

i K-dekorpusa

06. 12.1994.

Š...šNa pravcu Livno – Glamo~ usta{e su tokom celogdana dejstvovale artiljerijom po poloàjima 5. lpbr igradu Glamo~u.@estoko dejstvo ispoljeno je i po poloàjima 9. lpbr.Prednji kraj pomeren je za nekoliko kilometara uodnosu na ju~era{nji dan.Na krupskom mostobranu ostvaren je manji pomak/oko 500 m/.Na biha}kom rati{tu i dalje se vode èstoke borbe.Na{e napredovanje je minimalno.Gubici: 2 borca poginula, trojica su teè, a 20 lak{eranjenih.Š...š

2. KK

4. i. 5.12.1994.

1) Neprijateljske snage (4. gbr Split i 126. br HV)napadaju na pravcima odbrane 5. i 9. lpbr/2. KK(Livanjsko-Glamo~kom i Grahovskom pravcu).Najja~e dejstvo ispoljeno dejstvom artiljerije ipovremenim poku{ajima napada pe{adijskih snaga.Usled dobro organizovane odbrane i visokogborbenog morala boraca i stare{ina 5. i 9. lpbr/ 2. KKneprijatelj nije imao uspeha.

2) U rejonu Biha}a snage 5. K (Muslimani) i poredure|enih poloàja i uporne odbrane prilaze graduBiha}u te{ko kontroli{u.Snage 2. KK uspele su zauzeti Vedro polje sa svimpostrojenjima “Krajina putevi”, spre~avaju dovod vodegradu iz izvora “Korkut”.

3) U rejonu V. Kladu{a nalazi se oko 400-500ekstremista koji brane deo naselja i topografskeuzvisine oko grada. Ve}ina snaga nalazi se u okruènjusnaga operativne grupe “Pauk”.

4) U rejonu Krupe stvoreni mostobran od 3. lpbr/2.KK uspeo se pro{iriti na levu obalu r. Una i zauzeti sudominantni visovi na udaljenju od 3-4 km od leveobale reke. [irina mostobrana je oko 8-10 km.

5. i 9. lpbr.2. KK

Snage 2. KKi 15. K SVK

OG PAUK

Knin01., 02.i 03. 12.1994.

3) Na prostoru jugoisto~ne padine Dinara pl –Livanjsko polje tj. na pravcu s. D. Rujani – s. Provo 5.br. HVO zauzela je prostor oko 4-5 km kojegkontroli{e 9. lbr/2. KK.

9. lbr/2. KK PukovnikRadeVujaklija

252

07. 12.1994.

– Tokom dana jedinice su vodile èstoke borbe zaobjekte: Plazikur, rezervoar za vodu (k 242) iDèferovi} brdo.Posle 6 ~asova b/d TG-2 je uspela izbiti na objektPlazikur, ali je zbog sna`nog p/n sveìh muslimanskihsnaga (“tajfuni”) i 8 ranjenih boraca k-dant odlu~io dase ljudstvo povu~e na objekt Plazikur.Snage TG-3 su imale delomi~ne uspehe u V. Kladu{i.Pred frontom TG-2 i TG-3 aktivnu odbranu izvode503., 517., ostaci 506. i 1. bataljon iz 1. bobr (5. K).Na biha}ko-krupskom pravcu turske snage pruàjuupornu odbranu na objektima: Debelja~a, Ribi}kaglava i Klokot.– Na pravcima prema Grahovu i Glamo~u usta{kesnage tokom ~itavog dana ispoljavale su sna`nu art.vatru po poloàjima 9. i 5. lpbr.

OG “PAUK”

2. KK

15. 12.1994.

Na s/z delu fronte neprijatelj i dalje izvodi upornu iaktivnu odbranu. U p/n uspio je povratiti prostor kojije 17. lpbr zauzela u rejonu Grmu{e.Na grahovsko– livanjskom i glamo~ko-livanjskompravcu usta{e su dejstvovale art. vatrom. Na{e snage nas/z delu fronta delimi~no su imale uspeha na

2. KK

11. 12.1994.

Tokom dana neprijatelj je na grahovsko-livanjskompravcu nastavio sa sna`nim artiljerijskim dejstvima ape{. napad izvr{io je na vrh Bat (tt 1869). Tomprilikom 6 na{ih boraca je poginulo. Na taj pravac k-dant br. uputio je 100 boraca. Nastavljeno je sautvr|ivanjem. Na glamo~ko-livanjskom pravcuneprijatelj je dovodio sveè snage u rajon Kori}ina.Snage TG-2 na s/z delu fronta izbile su na liniju:Gradina – Brki}i – Uzel~eva Glavica – Kameni~kiVrh.Stanje morala u 9. lpbr. jo{ nije stabilizovano. Jedinicase sporo popunjava.Deo stanovni{tva iz Glamo~a nastavio je da se iseljava.Š...š

2. KK

08. 12.1994.

– Na glamo~kom i grahovskom pravcu neprijatelj jeod ranog jutra dejstvovao artiljerijom. U toku danazaposeo je selo Vrbicu.Na{e snage vr{e sre|ivanje borbenog rasporeda,ure|enje poloàja i popunu 9. lpbr.Na s/z delu rati{ta jedinice 2. KK nastavile su sanapadnim dejstvima. Malog pomeranja linija bilo je urejonu Debelja~a i Klokot.Tokom izvo|enja borbenih dejstava bilo je 7 lak{eranjenih boraca.Š...š

253

59 Narodne armije.

mostobranu kod Krupe na Uni, gde je linija frontapomerena za oko 500 m.Snage 5. i 9. lpbr. (j/i front) vr{e utvr|ivanje iizvi|anje neprijateljskih snaga. Na dejstva neprijateljaadekvatno je odgovoreno.Gubici: 7 poginulih i 14 ranjenih boraca.Š...š

16. 12.1994.

Š...šStanje na teritoriji ne zadovoljava. Iz grada Glamo~astanovni{tvo se gotovo iselilo, tako da je ostalo oko500 Srba, a ostalo su muslimani. Zbog iseljavanja upojedinim selima op{tine Glamo~ sada je ve}inskostanovni{tvo muslimansko. Iz crkava i manastiraiznose se ikone i druge vrednosti iako ti objekti nisuneposredno ugroèni.Gubici u ljudstvu: 3 poginula, 13 ranjenih i 3 nestalaborca.Š...š

2. KK

22. 12.1994.

Tokom dana neprijatelj je oja~avao liniju odbrane bezve}ih pomeranja jedinica na frontu. Na{e snage suposle èstokih borbi osvojile objekt Sejdinova kosa i s.Ba{i}i. U popodnevnim ~asovima iz pravca Elezovi}au dva navrata usledio je p/n snaga 5. korpusa ali suuspe{no odbijeni.U toku je formiranje 3. br. NA59 AP “ZB”, njezinoorganizovanje i pripremanje za angaòvanje u b/d.Š...šNa biha}kom delu rati{ta neprijatelj se i dalje uporno iìlavo brani na svim pravcima.Na grahovsko-glamo~kom pravcu usta{e su dejstvovaleiz pe{. naoruànja bez posledica za na{e borce.Pada veliki sneg koji oteàva saobra}aj i izvo|enje b/d.

OG “Pauk”

2. KK

17. 12.1994.

Tokom jutra zauzet je objekt Plazikur (k 31),Sejdinova Kosa (tt 234) i Dàferovo Brdo. Oko 13.00~asova oslobo|ena je V. Kladu{a.Prema prikupljenim podacima teì{te otpora snaga 5.K je na liniji Todorovo – Skokovi , odnosno na starojgranici izme|u AP “ZB” i 5. K “A BiH”.Odluka k-ta: U toku slede}eg dana izvr{iti napad napravcu êvani – Lati}a brdo (k. 256), izravnati front istvoriti povoljne uslove za dalji prodor prema s.Todorovska Slapnica. Jednovremeno o~istiti Kladu{uod zaostalih neprijateljskih delova.Š...š

OG “Pauk”

Izvorik, rukopis, latinica,HR-HMDCDR, 2., kut. 6033.

31994., studeni 7.Nebljusi

Zapovijed Komande Takti~ne grupe-1 SVK podre|enim postrojbama za napad na snageHVO-a i 5. korpusa Armije BiH koje brane Biha}

KOMANDA TG-1 VOJNA TAJNA21.00 ~ 07. 11. 94. STROGO POVJERLJIVOs. NEBLJUSI KURIROM

Primerak br. 3

Komandi G[ SVKZAPOVEST ZA NAPAD Op. br. ___Sekcija 1:50 000 Biha} 1,2,3 i 4, i B. Krupa 1 i 3.

1. Snage 5. K ABiH posle pretrpljenih gubitaka u `/s i TMS povukao se na liniju: s. Ra~i} –s. Otoka – tt.461 j/s za 500 m – Gradina /tt.547/ – Lohovska brda i drì ranije posednutepoloàje na liniji: tt.467 – ôt /tt.859/ – Duga Luka – Pr{ine uvale – Baljevac – Zverinjac –tt.354 – s. Nu{i}i – s. Iza~i} kula – s. Prnjavor – s. Viki}i – Kamenak /tt.376/, grupi{u}i

254

60 Ratni dnevnik je vo|en do 29. prosinca 1994.

23. 12.1994.

U 7,00 ~asova uz sna`nu artiljerijsku vatru usta{e suna pravcu Sajkovi}i – Crni Lug uspele potisnuti snage9. lpbr i u toku dana izbiti na liniju Jaruga – Brijeg.Na glamo~kom pravcu neprijatelj nije borbenodejstvovao.Pod jakom vartom na{e snage na j/i delu (9. lpbr)izvukle su se na liniju Nugla{ice – Grkovci, gdjeorganizuju odbranu.Na s/z delu rati{ta po{tovan je dogovor o prekiduvatre i jedinice preduzimaju mere na ure|enjudostignutih linija.Neprijatelj i dalje uporno brani dominantne objekte inaseljena mjesta. Istovremeno po dubini izra|ujeliniju za odsudnu odbranu. Prema proverenimpodacima moral mu je opao, a snabdevanje je sveslabije.Na{e snage u toku dana, zbog premorenosti ljudstva ilo{ih meteo uslova nisu borbeno djelovale.Š...š 60

2. KK

OG “Pauk”

glavne snage na pravcu ôt/tt.859/ – s. M. Sko~aj – Deblja~a – Biha} a pomo}no na pravcu:s. Iza~i} – Kamenica – Biha}. Verovatni cilj dejstva je da spre~i prodor snaga 2. kk na pravcu:Klanac – s. Ripa~ – Biha} a ostalim snagama da obezbedi desni bok prema RSK. Verovatno}e snagama na prednjem kraju poku{ati {to duè zadràti na{e snage dok mu ne pristignurezerve iz dubine koje }e najverovatnije biti angaòvane na pravcima: s. Sokolac – s. V. Sko~aj,s. @egar – s. Zavalje i Biha} – s. Kamenka – s. Iza~i} – Abdi}a brdo /tt.364/.O~ekivati je ostavljanje manjih i ubacivanje ja~ih grupa na dejstvo na elemente na{egborbenog rasporeda i masovno zapre~avanje i postavljanje mina iznena|enja.Balije }e verovatno poku{ati traìti za{titu i dejstvo snaga NATO iz vazdu{nog prostora.

2. TG-1 sastava 103. pbr 15. K, IDOd-15, IDOd-7, IDOd-21, IDOd-18, 1-40./11. K 3./50.br/-1/, hab -120mm iz 18. pbr tv T-55 iz 18. pbr, t~ T-55 iz 50. pbr, v VP/15.K, 15. larvPVO, 1./SVOIN, vod topova 130 mm iz 70. pbr i 1-15./2. KIK i F^/-1/ zadatak: izvr{itipregrupisavanje snaga, pre}i u napad i u sadejstvu sa snagama 2. KK izbiti na liniju: tt. 461– Gradina /tt.547/- tt. 383 – izvor Jabuka – tt. 371 – s. Vedro polje /isklju~no/ – tt. 356 –isv. Klokot – s. Jasika – s. Mu{i}i. Po zauzimanju pomenute linije pre}i u obranu i vezati ve}ideo snaga 5. K TABiH na pravcu: Biha} – s. Kamenica – s. Iza~i} – Abdi}a brdo /tt. 354/ ibiti u gotovosti za dalja dejstva.Gotovost za napad 22:00 08.11.

3. Desno na pravcu: s. Ora{ac – s. Ripa~ napad izvodi VRS sa zadatkom obezbediti desni bokTG-1 i ~i{}enje terena od ostavljenih i uba~enih snaga na desnoj obali r. Una.Levo u zoni odgovornosti borbena dejstva organizuju i izvode snage 21. K SVK.

4. ODLUÎO sam izvr{iti pregrupisavanje izvi|a~ko – diverzantskih snaga iz doline r. Uneu {iri rejon pl. Plje{evica i izvr{iti prepad na snage HVO u rejonu Duga Luka i Pr{ine uvale iangaòvanjem slobodnih snaga i snaga u dodiru izvr{iti op{ti napad grupi{u}i g/s napravcima: s. Meljinovac – N. Sko~aj – s. Zavalje i @eljava – s. Baljevac – s. V. Polje, a pomo}nestrane na pravcu: s. Vaganac – Kamenak /tt. 376/ – s. Brezik sa ciljem: razbiti snage HVO urejonu Duge Luke i Pr{ine uvale, obezbediti uvo|enje izvi|a~ko-diverzantskih snaga 18., 21.i 7. K na pravcima: Pr{ine uvale – s. Zavalje i Duge Luke – V. Sko~aj i Jara~a – s. N. Baljevaci stvoriti uslove za uvo|enje g/s sa ciljem:– razbiti snage HVO u rejonima s. Sko~aj, Zavalje i N. Baljevac i ovladati komunikacijomMeljinovac – @eljava,– razbiti muslimanske snage u rejonima V. Polje i Klokot i izbiti na liniju s. V. Polje – s.Klokot – s. Nu{i}i na greben zapadno od te linije gde biti spreman za odbijanje eventualnogp/n sa pravca Biha} – s. Kamenica – s. Papari.U daljnjim dejstvima delom snaga obezbediti dostignutu liniju, vezuju}i {to ja~e snage napravcu Iza~i} – Abdi}a brdo.Borbeni raspored: snage za prepadna dejstva, snage za po~etna dejstva, snage za napad,rezerva, snage za podr{ku, snage za obezbe|enje, KM i pozadinske snage.

IKM 15. K – Gola Plje{evica5.1.- 103. pbr sa 1-15./2. KK i tv T-55 iz 18. pbr bez IDV i 2/2. pb sa sada{njeg poloàjapodràva uvo|enje ID snaga na pravcima: Duge Luke – Sko~aj i Pr{ine uvale – Zavalje, azatim uvo|enje 3. mb sa tv T-55 i 18. pbr s BOV, s PAT 30/2 i odelenjem pionira, sa linije:Samar – Meljinovac – [i{ke, pravcima: s. Meljinovac – s. Sko~aj i [i{ke – s. Sko~aj sazadatkom: obezbediti desni bok TG-1 sa pravca s. Dobrenica – Sko~aj i s. @egar – s. Zavalje

255

i sadejstvovati IDOd-18 i IDOd-21 u ovla|ivanju naseljenjim mestima V. i M. Sko~aj,Me|udra`je i Zavalje i biti u gotovosti za odbijanje eventualnih p/n i borbu sa ostavljenim –uba~enim neprijateljskim grupama.Zona odgovornosti: desno r. Una – levo Tisov vrh /tt. 1124/ isklju~no – ôt /tt. 859/uklju~no – s. Zavalje.

KM u rejonu s. Meljinovac5.2. IDO-18 sa IDV-103 i OVP 15. K iz rejona Bubinka vr{i napad pravcem: Duge Luke –Sko~aj sa zadatkom: po razbijanju snaga HVO u rejonu ôt i Duge Luke od strane IDV –103 i OVP 15.K napada datim pravcem i izbija na liniju: tt. 467 – Bukova~ki kraj /slovo B/– tt. 447 ju`no 1000 m /Vodenica/Obezbediti spoj sa IDOd-21, a po zavr{etku art. pripreme u sadejstvu 3. /103. pbr i IDOd-21 produàva napad, razbija snage neprijatelja u V. i M. Sko~aju, zauzima liniju: k 385 – tt.383 odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca tt. 383 i Ru~a dol.Zona dejstva: desno – levo granica 103. pbr, levo Sko~ajska draga.

5.3. IDOd-21 sa IDOd-15 i odelenjem pionira iz 21. K iz rejona s. Frka{i} i s. PonorKoreni~ki napada pravcem: [kipine – Pr{ine uvale – s. Zavalje tt. 382 sa zadatkom: porazbijanju neprijatelja u reonu Pr{ine uvale od strane IDOd-15 produàva napad datimpravcem i izbija na liniju Vodenica /Sko~ajska draga – Okuka puta / – vrelo Klenovac – k.510 i po zavr{etku art. pripreme razbija neprijatelja u reonu s. Me|udra`je, s. Zavalje, s.Vu~ijak i sadejstvu sa IDOd-18 i IDOd-7 izbija na liniju Agi}a vrhovi /tt. 411/ – k371,obezbe|uju}i se sa pravca tt. 356 /Gaj/ sa koje }e biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravcas. @egar i s. Vedro polje stvaraju}i uslove za uvo|enje u borbu mehanizovanih snaga 103. pbr.Zona dejstva: desno – Sko~ajska draga, levo: tt. 615 isklju~eno tt. 366, uklju~no – Panjci,Za spoj u desno odgovoran IDOd-21 a levo IDOd-15.

5. 4. IDOd-7 sa odelenjem pionira iz 7. K iz reona Jezerce napada na pravcu: Gola Plje{evica– s. Baljevac – s. Vedro polje i sadejstvu sa IDOd-15 i snagama iz 11. K po izbijanju na ivicu{ume jugozapadno od puta: s. Zavalje – s. Baljevac razbija snage na pravcu napada i izbija naliniju: Panjci – tt. 355 – tt. 356 /Bregovi/ odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n iz Biha}a ipodr{ku uvo|enja OMJ sa pravca @eljave.Spoj u desno obezbe|uje IDOd-15 a u levo IDOd-7. Zona dejstava: desno tt. 615 /uklju~no/– tt. 366 /isklju~no/ – Panjci levo: Spasin vrh /tt. 1120/ isklju~no – tt. 356 /Bregovi/uklju~no.

5.5. 1. 40./11. K sa tv T-55 i vodom samohotki iz 50. pbr i odelenjem pionira iz @eljave izrejona s. @eljava napada neprijatelje na pravcu: s. @eljava – Klokot i u sadejstvu sa IDOd-7 i3/50. pbr razbija neprijatelja na pravcu napada i izbija na liniju: tt. 356/Bregovi/ isklju~no –s. Mu{i}i uklju~no odakle biti u gotovosti za odbijanje p/n sa pravca: s. Klokot – s. Zverinjaci s. Papar – Debeli lug obezbe|uju}i sa pravca s. Iza~i}i stavljaju}i pod vatrenu kontrolu put:s. Iza~i}i – s. Kamenica i sadejstvuje 3./50. pbr u izvo|enju demonstrativnog napada. Zonadejstva: desno: Spasin vrh /tt. 1120/ uklju~no – tt. 356/Bregovi /isklju~no/, levo: k. 343/uklju~no/ – s. Mu{i}i uklju~no.Spoj u desno obezbe|uje IDOd-7, a levo 1.-40./11. K.

5.6. 3./50. pbr bez 1.p~ sa P^ /-1/ iz dosada{njih rejona vr{i demonstrativni napad vezuju}i{to ja~e snage neprijatelja, a po stvaranju uslova razbija neprijatelja u rejonu Kamenak i s.

256

êrkezovac i biti u gotovosti za produètak napada sveìh snaga iz dubine i sadejstvo 1.-40./11. K i 21. K u spre~avanju p/n balija.Zona dejstva: desno: K 343 /uklju~no/ – s. Mu{i}i /isklju~no/ levo: Gavrani} most – rekomKoranom do tt. 342/uklju~no/.Spoj u desno obezbe|uje 1/40. pbr a levo 3/50. pbr.

5.7. t~/-1/ /50. pbr i 15. larv PVO u rejonu Kapela u rezervi u gotovosti za intervenciju napravcu: L. P. Selo – Iza~i}.

5.8. AG TG-1 sastav hab-105 mm iz 103. pbr i hab-122 mm/18. pbr sa VPo iz rejona s.Capa}u{a – s. @. Polje. Zadatak.a/ u artiljerijskoj pripremi:– neutrali{e vatrene to~ke u rejonima: tt. 467 – Groblje, s. V. Sko~aj. Vatrena priprema trajeod 10,30 – 11,00 ~ 09.11.b/ u vatrenoj podr{ci napada:– neutrali{e neprijatelja u rejonu s. N. Sko~aj, Me|udra`je /tt. 447 – raskrsnica puta/ Zavalja,Vedro polje.– spre~iti p/n na pravcima: – s. Dobrenica ostvaruju}i vatru po rejonu tt. 383 i grupa ku}att. 516 ju`no 300m– s. @egar – Ruì}a dol ostvaruju}i vatru po rejonu k 361, tt. 411 i tt. 382– s. @egar – s. Zavalje ostvaruju}i vatru po rejonu s. @egar /kasarni/ i– s. Vedro Polje – s. @egar ostvaruju}i vatru po rejonu raskrsnice puta /tt.225/– obezbediti drànje dostignute linije ostvaruju}i vatru po zahtevu.

5.9 VAG 130 podràva TG-1 po zahtevu komandanta.

6. PCt, PVO i PDTBJedinice izvode u svojim zonama rejonima vlastitim snagama i sredstvima i angaòvanje2./103. pbr.

7. OBEZBE\ENJE BORBENIH DEJSTAVA

7.1.Obave{tajno obezbe|enje:Podatke o neprijatelju prikupljati upu}ivanjem izvi|a~kih jedinica, sredstvima za elektronskoizvi|anje i borbenim rasporedom jedinica.

7.2. Bezbednosno obezbe|enje:U rejonu borbenih dejstava zabraniti pokret snaga UN a sve sumnjive hapsiti i provoditi naKM TG-1 /@. polje/.

7.3. Borbeno obezbe|enje:Sve jedinice preduzeti mere neposrednog osiguranja elemenata b/r, odrediti jedinice zavo|enje borbe sa uba~enim grupama.

7.4. In`. ObTa~ka zapovesti.– Inìnjerijsko obezbe|enje1. teì{te in`. obezbe|enja imati na obezbe|enju kretanja i manevra, na otvaranju prolaza,organizaciji KZS i provo|enju jedinica kroz obeleène prolaze na m/p.2. Na dostignutim linijama zapre~avanje vr{iti izradom me{ovitih m/p, a utvr|ivanje izradomstrelja~kih zaklona za strelce.

257

3. Maskiranju posvetiti punu pa`nju pri ~emu koristiti formacijska i priru~na sredstva.4. Angaòvanje in`. jedinica vr{iti po slede}em:– pion. o. iz @eljave u sastavu 11. K– pion. o. iz 7. K u sastavu IDOd-7 iz Bru{ke– pion. o. iz 21. K u sastavu IDOd-21. i IDOd-15– pion. o. iz 103. pbr u sastavu 3. mb iz 103. pbr i IDO-185. Svi k-danti jedinica u ~iji su sastav u{le pion. o. izdat }e konkretne zadatke istima i istezadràti do izvr{enja zadatka.

7.5. PoOb:Za izvr{enje zadatka odobravam 1.5 b/k municije za sve vrste naoruànja, a BrAG 122 mm -2 b/kPravci dotura i evakuacije: za 103. pbr, IDOd-18, 21 i 15: D. Lapac – Nebljusi – @. polje.Za ostale snage: LP selo – Baljevac.SnObSnSt TG-1 je SnSt 103. pbr razme{tena u s. @. polje, a druga u s. @eljava.Za prihvat i evakuaciju povre|enih na pravcu: [i{ke – @. polje i Meljinovac – @. polje odraditipo jednu Sn m/v.Jedinice na posebnim pravcima vr{e SnOb sopstvenim snagama do izbijanja na liniju putaMeljinovac – Baljevac a potom osloncem na @. polje ili @eljavu.U rejonu s. @. polje pripremiti heliodrom za potrebe SnOb.Ishranu ljudstva vr{iti kombinacijom toplog obroka i SDO.Za izvr{enje zadatka odobravam:za borbena i vu~na vozila 0,5 p/r,za ostala vozila 1 p/r/terenska i snabdevanje hranom i municijom/sanitetska vozila po potrebiPopunu potrebnim sredstvima izvr{iti do 18,00 ~ 08. 11. a u toku borbi po zahtevu, za {toimati u gotovosti odre|en broj m/v sa potrebnom koli~inom municije i MTS.

8. KOMANDOVANJE I VEZAKM – 15. K u reonu s. NebljusiPKM – 15. K u reonu KorenicaIKM – 15. K u reonu Gola Plje{evicaVezu organizovati po planu veza.Izvje{taje mi dostaviti o gotovosti za napad.– O izbijanju na liniju: tt. 467 – Bukova~ki kraj /slovo B/ – Vodenica – Klenovac /Vrelo/ –K. 510 a zatim po ovla|ivanju naseljenim mestima, V. i M. Sko~aj, Me|udra`je, Zavalje –Baljevac i izbijanje na nare|enu liniju.Redovni izve{taj dostaviti do 16,00 ~ sa stanjem u 15,00 ~.

K O M A N D A N T TGpukovnikStevo [evo, Šv.r.š

M.P.61


258

61 Okrugli pe~at: Vojna po{ta 9674 Donji Lapac.

41994., studeni 10.Knin

Pismo Glavnog {taba SVK Komandi UNPROFOR-a u Zagrebu kojim pobija optu`be danapada i granatira za{ti}enu zonu Biha}

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M.P.62

GLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKEPov. Br. 40-66/9410. 11. 1994. god.

Odgovor na optu`be.-

KOMANDI UNPROFOR-a ZAGREB(pomo}niku Komandanta – R.R. Crabe-u)

PREDSEDNIKU RSK (na znanje)PREDSEDNIKU VLADE RSK (na znanje)

Sa velikim àljenjem primio sam Va{e upozorenje u kome kaète da }ete upotrebiti svasredstva ukoliko, kako stoji u Va{em pismu od 09. novembra ove godine, ne prestanemogranatirati za{ti}enu zonu Biha}a.Srpska Vojska Krajine nema potrebe niti èli, a ni do sada nije ~inila artiljerijske napade naza{ti}ene zone UNPROFOR-a.Nadam se da ne}ete poverovati u pritu`be hrvatske ili muslimanske strane da SVK ima bilokakvo u~e{}e u granatiranju za{ti}ene zone Biha}a.Ovo nije prvi put da UNPROFOR prihvati izvje{taje Hrvata ili Muslimana i da ih objavi.Mnogo puta tako|er se pokazalo da ti izvje{taji nisu ta~ni i da su podvala srpskoj strani, ili dasu i{li na {tetu Srba.U nadi da }ete prihvatiti moja uveravanja, srda~no Vas pozdravljam.

Za K O M A N D A N Tgeneral – majorMilan êleketi},...........,63 Šv.r.šM.P.64


259

62 Prijemni pe~at: RSK, Vlada RSK, Knin, br. 05-5-1742/94, primljeno 11. 11. 1994.63 Potpis ne~itak.64 Okrugli pe~at: Republika Srpska Krajina, Glavni {tab Srpske vojske.

51994., studeni 13.Grahovo

Dnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS o borbama na krupskom i kupre{kom boji{tu tenapadu na za{ti}enu zonu Biha}

Republika Srpska P R E P I SVOJSKA REPUBLIKE SRPSKEKOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSA

Broj, pov. br. 13-445Datum, 13. 11. 1994. godine

Dnevna informacija

Dostaviti: 1, 3, 5, 7, 9, 11, 15, 17 brigadi 2. map 2 lap, PVO 2. in`. puk., 2. bvp., 2. IDOd~ABHO, CV[, 1. Srpska brigada i KS.

Na Krupsko Radji}kom djelu fronta neprijatelj je vr{io utvrdjivanje poloàja i nije ispoljavaoaktivna dejstva prema na{im snagama. Na Grabe{ko Ripa~kim poloàjima neprijatelj vr{iutvrdjivanje i poku{ao je da ubaci DTG-e u pozadinu na{ih snaga na Gorijevcu, ali je u tomespre~en. Pruà ìlav otpor na pravcu Tihotina – Prito~ki Grabe`.Na jugoisto~nom djelu fronta neprijatelj je dejstvovao po poloàjima 5.1pbr. u reonima“Procip” i “Rujeva glava”.Na Kupre{kom frontu otvarao je vatru iz art. orudja po cijeloj liniji odbrane 7.mtbr. U tokuno}i zbog neodgovornosti djela komandnog kadra Mrkonji}kog bataljona i 7.mtbr,neprijatelj je ponovo zaposjeo Opaljenicu. Na{e jedinice vr{e pripreme za dalja ofanzivnadejstva. Na Ripa~ko Grabe{kom pravcu poku{ali su nekoliko napada, uz neznatnopomjeranje linije. Na Krupsko Radji}kom pravcu zbog lo{ih meterol. uslova na{e jedinicenisu ostvarile zna~ajnije uspjehe.Na Kupre{kom frontu na{e jedinice se utvrdjuju i zauzimaju povoljnije takti~ke poloàje.Zbog neodgovornosti i bespotrebnog napu{tanja poloàja na Opaljenici protiv nekolicinestare{ina iz Mrkonji}kog bataljona preduzete su adekvatne mjere odgovornosti.Stanje na teritoriji nije bitnije promenjeno u odnosu na prethodni dan. Vr{i se sanacijao{te}enih i popaljenih porodi~nih ku}a i stanovni{tvo se postepeno vra}a na svoja ognji{ta.Stanje morala obezbedjuje izvr{enje zadatka.Pozadinsko obezbedjenje funkcioni{e uz poznate probleme nedostatka municije i pogonskoggoriva.Neprijatelj }e uporno braniti sada{nje linije u cilju obrane Biha}a.Avijacija NATO-a nadletila je na{e poloàje 40 puta. Prema obave{tenjima iz RSK avijacijaRepublike Hrvatske je stavljena u najvi{i stepen borbene gotovosti.U zoni odgovornosti korpusa nastavljaju se sve neophodne aktivnosti koje su zapo~ete saprogla{enjem ratnog stanja s ciljem {to boljeg i stabilnijeg opsluìvanja potrebe vojske.

KOMANDA KOMANDANTA ZA MVPPpukovnikMarko Gali}

260

Ta~nost prepisa overavareferent u organu MVPPRadivoj{a Mara, Šv.r.š

M.P65


61994., studeni 18.

Borbeno izvje{}e Komande 21. korpusa Izdvojenom komandnom mjestu u Korenici G[ SVK opritisku hrvatskih OS na liniji razgrani~enja te angaìranju snaga u napadu na za{ti}enuzonu Biha}

Republika Srpska KrajinaKomanda 21. korpusaStr. pov. br. 2755/418. 11. 1994.

Redovni borbeniizvje{taj

ikm – Korenica

1. Neprijatelj:Od na{eg posljednjeg izvje{taja nije bilo oruànih provokacija niti borbenih dejstava od straneusta{a. Oni i dalje posedaju poloàje na liniji razgrani~enja, ranije pripremljenih a i sada ihure|uju. Usta{ka avijacija je sino} oko 19.40 ~asova preletala brdo Martin{}ak (njihovastrate{ka to~ka) na koje je otvorena vatra sa na{e strane sa pat-a a potom su se vratili izvanzone na{eg dejstva. Poja~ani su letovi borbene usta{ke avijacije uz na{u granicu.

2. Na{e snage:Komande i jedinice su u stalnoj b/g prema naredjenju a deo jedinica je angaòvan premaplanu komande “pauk”, posebno prema ap zb. Stanje morala je dobro i cenimo da }e narednizadaci biti izvr{eni. Stanje bezbednosti zadovoljava. Vr{i se privodjenje dela neodazvanih v/ou skladu sa naredjenjem o punoj b/g, te utvrdjivanja razloga navodne opravdanosti javljanjau jedinicu.

3. Odlu~io sam da i dalje jedinice budu u punoj pripravnosti za borbena dejstva kako pona{im planovima, tako i po planu komande “pauk”.

261

65 Okrugli pe~at: Vojna po{ta 7537, Grahovo.

4. Za sada zahteva nemamo, izuzev da se dosljedno sprovede sistem pozadinskogobezbedjenja pretpo~injenih jedinica na{eg korpusa u sastav 15. korpusa SV RSK. Ju~er smotaj zahtjev dostavili.

komandant M.P.66

pukovnikVeljko Bosanac


71994., studeni 20.

Izvje{}e Sektora za bezbjednosno-obave{tajne poslove VRS generalu Milovanovi}u osadràju dopisa Me|unarodnog Crvenog krià o situaciji u Biha}u nakon napada srpskihsnaga

Glavni {tab Vojske Republike SrpskeSektor za bezbjednosno-obavje{tajne posloveStr. pov. br. 18/20-469/9420. 11. 1994. godine

Vrlo hitno

IKM-1 G[ VRS– n/l general Milovanovi}67 -

G[ RSK– n/l general êleketi}68 –

Dana 19. 11. 1994. godine do{li smo do izve{taja MKCK Biha} koji su 18. i 19. 11. upu}enicentrali u Zagreb, a odnosi se na situaciju u Cazinskoj krajini.

Izve{taji glase:

Situacija u biha}kom dèpu, devet sati ujutro, petak 18. 11.1. Vojna situacija:Ako SRK nastavi svoje mje{anje situacija }e ostati katastrofalna. U 11 sati dva srpska avionaponovo ispalila dvije rakete na grad Biha}. Jutros smo imali sastanak sa pukovnikomLemieux-om. Situacija nije previ{e optimisti~na i sljede}i potez je cjepanje dèpa na tri dijela{to bi rezultiralo katastrofalnom humanitarnom situacijom za civilno stanovni{tvo.

262

66 Prijemni pe~at: Brzojav br. 1892, primljen 18. 11. 1994., potpis ne~itak.67 Manojlo, u to vrijeme zapovjednik operacije “Pauk”.68 Milan.

1.1. Sjeverna granica: Abdi}eve snage na obe strane Kladu{e.Cesta za Gradinu odsje~ena. Cesta za Pe}igrad jo{ nije potpuno odsje~ena, ali se granatira.Grad Kladu{a jo{ nije zauzet. Ovo bi mogao biti sljede}i prvi dèp.505. br potisnula snage Abdi}a nazad u Bojnu. Ovo povla~enje moè biti plansko da bi sestekle bolje pozicije za napad na Kladu{u.

1.2. Zapadna granica: ovo je novo glavno mjesto borbi. Jutros je okolina Cazina pogodjenasa dva projektila i nastavlja se granatiranje blizu Gate. Ako RSK uspije da stigne prva u Gatu,onda }e kula Ostroàc, Cazin i Biha} biti odvojeni.Biha} }e biti izolovan, odsje~en od vode zato {to su izvori blizu srpskoj vojsci i granicama RSK(glavni izvori: Klokot i Privilica), i odsje~en od struje zato {to je hidroelektrana na Uni.

1.3. Ju`na granica: 285 raketa (granata) palo je ju~e na ju`nu liniju fronta. Na Grabeù VRSje sve blià biv{im granicama. Plato Grabeà je izgleda jo{ uvijek u rukama 5. K. Nemaraspoloìvih informacija o Ripa~u.

2. Politi~ka situacija:Jedinice Mck nema mogu}nost da se za{titi civilno stanovni{tvo i banglade{ki bataljon (620ljudi u Cazinu, 346 u Kladu{i i 280 u Biha}u) Š?š je da se potisne SV RSK iz okoline Gatauz pomo} NATO (UN nemaju mandat da to urade).

3. Bezbjednost:Ve} 4 dana je nemogu}e da se upotrebljava cesta Biha}-Gata-Cazin, zato {to granate mogupo~eti padati u bilo koje vrijeme i postaje sve rizi~niji i rizi~niji, da se stigne do njega i da sepredje.

4. Humanitarna situacija i pomo}:Oko 2000 ljudi pobjeglo je iz Iza~i}a (kontrolni punkt Li~ko Petrovo Selo) i ide kod rodjakau Biha}.Nema vi{e hrane do kraja mjeseca. UNHCR }e isporu~iti svoje zadnje zalihe tokom narednihdana i samo }e bolnice dobiti ne{to zaliha za decembar. MKCK isporu~uje zadnje li~ne paketenajugroènijim ljudima posredstvom lokalnog Crvenog krsta. Osta}e jo{ 800 k paketa zapotencijalne izbjeglice iz Kladu{e ili nekih drugih sela.

Situacija u biha}kom dèpu, 9 sati ujutro, subota 19. 11.1. Vojna situacija:Pro{lu no} je bilo ne{to granatiranja izvan grada. U gradu Biha}u relativno mirna no} i jutro.Izgleda da su pozicije ostale iste kao i ju~e. 5. K se osje}a vrlo usamljenim. Nikada se nijeo~ekivala agresija od RSK i nikad sa takvim intenzitetom. 5. K je vrlo motiviran i ubjedjenda moè pruìti otpor u ovoj fazi pritiska sa tri strane. Sa vojne ta~ke gledi{ta situacija bi semogla stabilizovati. Prva ofanziva je bila od primarnog zna~aja i {to vi{e prolazi vrijeme teèje predvidjeti rezultat. @rtve }e biti brojne.

– Severna strana Kladu{a uvijek pod borbom. Abdi}eve snage zauzele ...69 i presjeklekomunikacije sa Cazinom.Vojni posmatra~i UN uspjeli su jutros da dodju autom iz Cazina u Kladu{u i do{li su kodbanglade{kog bataljona u Polje.

– Zapadna granica: od ju~era{njeg izvje{taja nije bilo promjena.

263

69 To~ke su dio izvornika.

– JZna granica: VRS bi mogla da se vrati na stare granice (Ripa~ i Pritoka zauzeta), ali nikoto ne moè potvrditi. Vode se borbe oko Grabe{kog platoa.

[ta }e biti slede}e? Da li }e VRS da se zaustavi ili }e nastaviti i u}i u Biha}? To je pitanje nakoje se svi boje da odgovore.

2. Bezbjednost:2.1. Stranci: poduzete su sve mjere da se obezbjedi maksimum bezbjednosti ekipe: radio kodku}e, delegaciji i skloni{tu. Skloni{te snabdjeveno sa ~ebadima, hranom, vodom,medicinskom opremom... Kretanje automobila ograni~eno prema potrebama imogu}nostima.Uslovi nisu toliko lo{i kao {to se o~ekivalo. Tek je malo zategnuto, ali podno{ljivo.Uporedjuju}i sa onim {to je re~eno u medijima situacija nije toliko te{ka kao {to se mislilo itoliko sloèna kao {to se kaè (blokada UNPROFOR-a od prije mjesec dana bi takodje moglabiti dio ove medijske propagande).Vi{e brinemo za lokalno osoblje u slu~aju pogor{anja situacije.

Kancelarija MKCK u Biha}u svakodnevno {alje izvje{taje o stanju u C. Krajini, sa teì{tem navojnoj situaciji. Posebno je interesantno da oni predlaù da se upotrijebe snage NATO da bise potisnule srpske snage SVK sa podru~ja Gate, jer snage UN za to nemaju mandat.Cijenimo da se na podru~ju Gate moè o~ekivati dejstvo NATO-a (vjerovatno vazdu{ninapad). Ovo predlaù jer bi se navodno pogor{ala humanitarna situacija. To u svakom slu~ajuizlazi iz okvira delatnosti MKCK.U izve{tajima (sve nije predvidjeno) detaljno opisuju humanitarnu situaciju, stanje saizbjeglicama, koli~inama hrane, zalihama, mogu}nostima humanitarnih organizacija, stanjeugroènih kategorija lica u Biha}u i drugim mjestima itd. Prema ovim pokazateljima stanje je’alarmantno’ {to }e vjerovatno imati uticaja na UN i NATO da poùre sa svojim odlukama.

Povodom svega ovoga MKCK Zagreb je u kancelarijama u Biha}u, Kninu, Vojni}u i BanjaLuci naredio mjere pripravnosti, jer se moè o~ekivati vazdu{ni napad (depe{a od 19. 11. 94.):’U petak smo odlu~ili da tokom vikenda imamo 24. ~asovni stand-by (pripravnost) u radiosobama. Ova mjera }e biti dalje razmotrena u ponedeljak 21. 11. Zato nastavimo kako jeodlu~eno i molimo vas da nemojte jednostrano otkazivati dogovoreno jer to stvara konfuziju.Danas 19. 11. u 16.30 ~asova izveden je jo{ jedan avionski napad, ovaj put na Cazin. SB UNtrenutno razmatra mogu}nost i najverovatnije pro{irenje zone zabrane letova unutarHrvatske. NATOV odgovor se moè o~ekivati rano ujutro. (RSK).Ostanite na prijemu i budite pa`ljivi povodom mogu}eg (fall-out) (rije~ nam je nepoznata alivjerovatno je rije~ o mogu}em vazdu{nom udaru NATO-a) i reperkusija koje bi ovo moglaimati u va{im oblastima.’

Na~elnikgeneral-majorZdravko Tolimir

M.P.70


264

70 Prijemni pe~at: Brzojav br. 5748, primljen 21. 11.; potpis ne~itak.

81991., studeni 20.Petrova Gora

Izvje{}e 21. korpusa G[ SVK o blokiranju snaga UNPROFOR-a kao odgovor na mogu}ezrakoplovne napade NATO-pakta zbog napada srpskih snaga na za{ti}enu zonu Biha}

Republika Srpska KrajinaKomanda 21. korpusastr. pov. br. 2755/520. 11. 1994. godinePetrova gora

Redovni borbeni izve{taj,dostavljam.-

G[ SV RSK – IKMK o r e n i c a

1. Neprijatelj:i dalje usta{ke snage vr{e poja~ano izvi|anje i osmatranje na{ih poloàja i ure|uju svojepoloàje u liniji i van linije razdvajanja.Provokativnih dejstava nije bilo.Snage 5. K ABiH i dalje uporno brane reone – poloàje i spre~avaju snage NO AP ZB udaljnjim prodorima.

2. Na{e snage:izvr{avaju postavljene zadatke po planu angaòvanja sa teì{tem na in`. uredjenju poloàjaprema RH i podr{ci snaga NO AP ZB. U toku dana lak{e su ranjena na{a 2 borca iz sastavaiv. 11. pbr. Nakon med. obrade pu{teni su ku}i.Moral boraca obezbe|uje izvr{enje zadataka.Stanje bezbednosti zadovoljava i u funkciji je izvr{avanja postavljenih zadataka, bez obzira nausloàvanje situacije.Snage odre|ene za blokadu Unprofor-a angaòvane su po planu i spre~ile su izvla~enje snagaUnprofora-a iz z/o.Izvr{ena je promena vatrenih poloàja artiljerije i reona razme{tanja OMJ iz merapredostro`nosti zbog mogu}ih vazdu{nih udara avijacije NATO. Tako|er smo stavili sistemPVO u najvi{i stepen pripravnosti.

3. Odlu~io sam: i dalje imati sistem PVO u najvi{em stepenu pripravnosti, preduzeti sve merePVZ jedinica u cilju umanjenja efekata vazdu{nih udara avijacije NATO pakta, spre~avatiizlaènje snaga Unprofor-a iz zone odgovornosti i vr{iti podr{ku i PoB snaga angaòvnih poplanu komande “PAUK”.

4. Molimo hitnu popunu sa pogonskim gorivom.

265

komandantpukovnikVeljko Bosanac M. P.71


91994., studeni 20.

Redovno borbeno izvje{}e 2. KK VRS Glavnom {tabu VRS o borbama na prilazima Biha}u

Komanda 2. k kstr. pov. br. 2/1-33220. 11.1994. g

Redovni borbeni izvje{taj(stanje u 18, 00 ~asova)

Glavnom {tabu vojske RS(1. kk, vi pvo, g{ rsk, na znanje)

1. Neprijatelj na sjeverozapadnom delu rati{ta i dalje uporno brani objekte Grmu{ki plato,Kosi}, kasarnu Grabe` i Alibegovi}a kosu.Posebno ìlav otpor pruà na pravcu M. Sko~aj – @egar – Biha}. Na glamo~kom pravcuneprijatelj i dalje grupi{e snage ispred prednjeg kraja i vr{i utvr|ivanje. Borbeno dejstvujeartiljerijom i vr{i izvi|anje.

2.a) Na sjeverozapadnom delu rati{ta po prelazu r. Una kod Egelji}a Mosta zauzele suKobiljnjak, ~ime su stvorile mostobran na koji je uba~eno dva bataljona, a jo{ jedan ugotovosti za ubacivanje. Jedan bataljon prebacuje se iz rejona Ivanjska u s. [abi}i. JediniceTG-2 nisu imale uspeha a o poloàjima TG-3 nemamo jo{ podataka.Na pravcu M. Sko~aj – @egar – Biha} na{e snage postigle su po~etne uspehe {to imobezbe|uje osnov za dalja dejstva.

b) Na j/i delu fronta na{e jedinice vr{e utvr|ivanje i budno prate sve aktivnosti neprijatelja.

3. U posjeti komandi 2. kk boravio potpredsjednik RS dr. Nikola Koljevi} sa general-potpukovnikom Milanom Gverom.

4. Stanje borbenog morala obezbe|uje izvr{enje narednih borbenih zadataka. Posebno uspesikoje postiù u izvr{avanju zadataka kao i ~estitka komandanta G[ RSK novi su podstreci zajo{ ve}e napore i zalaganja.

5. Vanrednih doga|aja nije bilo.

266

71 Prijemni pe~at: Brzojav br. 1928, primljen 20. 11.; potpis ne~itak.

6. Pozadinsko obezbe|enje funkcioni{e dosta dobro uz poznate pote{ko}e, nedostatak obu}e,ode}e kao i pote{ko}e oko zbrinjavanja povre|enih i obolelih.U obilasku jedinica i komandi 2. kk, radi sagledavanja problema i pruànja pomo}i bila jeekipa 14. pozadinske baze sa pukovnikom [kondri}em.

7. U toku dana imali smo 1 poginulog i 14 ranjenih boraca.

8. Cenimo da }e se neprijatelj i dalje odsudno braniti na linijama povla~enja a posebno nazadnjim poloàjima ispred grada Biha}a.

k o m a n d a n tgeneral – majorGrujo Bori} M. P.72


101994., studeni 21.Knin

Obavijest Uprave javne bezbednosti MUP-a RSK Brigadi MUP-a o slanju dodatnog poja~anjaod 100 ljudi te da snage Republike Srpske 22. 11. pripremaju zavr{ni napad na Biha}

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA[IFRIRANO “D.D.”

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVAUPRAVA JAVNE BEZBEDNOSTI

Broj: 08/ 3-2-6-7021/1-94Knin, 21. 11. 1994. god.

BRIGADI MUP – RSKn/r KARNA DRAGANA

Dana 22. 11. 1994. godine do 12 ~asova sti}i }e vam poja~anje od 100 ljudi. Ciklusnoodmarajte ljudstvo.

Zdruène snage Republike Srpske dana 22. 11. 1994. godine u jutarnjim ~asovimaplaniraju odsutni udar na Biha}.

v. d. MINISTARM. P. 73 Neboj{a Pavkovi},Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR., 2., kut. 283.

267

72 Prijemni pe~at: Brzojav br. 5743, primljen 20. 11.; potpis ne~itak.73 Prijemni pe~at: Brzojav primljen 21.11., predao Juzba{i}, primio Kora}.

111994., studeni 27.O{trelj – PetrovacDnevno izvje{}e Komande 2. KK VRS postrojbama koje sudjeluju u napadu na za{ti}enuzonu Biha} o borbama i odbijanju 5. korpusa Armije BiH da potpi{e predaju te nedostatkumaterijalnih sredstava za nastavak napada

Republika Srpska PREPISVOJSKA REPUBLIKE SRPSKEKOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSAO{trelj – Petrovac

Str. pov. br. 13-487Datum: 27. 11. 1994. godine

Dnevnu informaciju, dostavlja. –

Dostaviti: 1., 3., 9., 11., 15., 17., 1. Novigradskoj, 2. studentskoj i 1. Srpskoj brigadi, 2. map,2. lap PVO, 2. in`p, 2. bv., 2. bvp, 2. Snb, 2. IDOd, CV[ i KS.-

Na sjeverozapadnom djelu fronta neprijatelj je ju~e uporno branio posednute poloàje i ispredprednjeg kraja postavio minsko – eksplozivne i druge prepreke. Uporno je braniozaposjednute poloàje i u odnosu na prethodni dan nije bilo pomjeranja linije.Neprijatelj nije borbeno djelovao na jugoisto~nom djelu fronta. Ispred prednjeg kraja 5. lpbrprimje}eni su pokreti njihovih manjih grupa.Na sjeverozapadnom djelu rati{ta ju~e su na{e jedinice du` cjele linije fronta izvodileofanzivna dejstva, ali zbog jakog otpora neprijatelja, linije nisu znatnije pomjerene. Upotpunosti je o~i{}eno s. Privilica, a borbe i dalje traju.Na{e jedinice na jugoisto~nom djelu fronta intenzivno su utvr|ivale poloàje. 5. lpbr jeuspostavila neposredni spoj sa lijevim susjedom (7. mtbr) i radila na utvr|ivanju poloàja iorganizaciji sistema vatre.Ispred prednjeg kraja 9. lpbr vr{eno je izvi|anje i izrada minsko – eksplozivnih prepreka.Situacija na teritoriji je bez promjena, i nastavljena je aktivnost civilnih struktura naprikupljanju potrebnih MS za borce. U op{tinama u zoni odgovornosti korpusa sprovodi sedomobilizacija v/o kako bi zamjenili nastradale u dosada{njoj borbi.Stanje morala i bezbednosti je na potrebnoj visini i obezbje|uje uspje{no izvr{avanje borbenihzadataka, bez obzira na umor i neprestane pritiske me|unarodne zajednice koja svimsredstvima poku{ava da sprije~i uni{tenje 5. korpusa tzv. ABIH i onemogu}i realizaciju na{egzacrtanog cilja.Uprkos ultimatumu komande snaga VRS na Biha}kom rati{tu upu}enog muslimanima da sepredaju, sino} do 20,00 ~asova, njihov uzaludni otpor se nastavlja bez ikakvih izgleda nauspjeh. âk je i komandant snaga Unpropfora u BIH general Majkl Rouz izjavio daUjedinjenje nacije i NATO ne}e vojno intervenisati u borbama u Biha}u, osim u slu~aju akobudu ugroèni civilno stanovni{tvo i pripadnici Unprofora, odnosno da muslimanska vladau Sarajevu treba da se oslobodi iluzija u tom smislu.Sagledav{i situaciju na cjelokupnom frontu u biv{oj BiH a posebno na Biha}kom djelu frontamuslimanska strana predlaè prekid neprijateljstava na odre|eno vrijeme, dok na{a strana spravom inzistira na postizanju sporazuma o potpunom zavr{etku rata.

268

Pozadinsko obezbe|enje funkcijoni{e uz poznate pote{ko}e. Osje}a se velik nedostatakmunicije, a naro~ito ve}ih kalibara kao i motornog benzina, {to moè znatno usporiti iizvr{enje borbenih zadataka ako se odmah ne rje{i na adekvatan na~in.Na osnovu raspoloìvih ~injenica cjenimo da }e neprijatelj i dalje poku{ati da zadrì na{esnage na sjeverozapadnom djelu fronta izvode}i odsudnu odbranu na linijama na kojima sesad nalazi.Isto tako na jugoisto~nom djelu fronta o~ekivati je demonstraciju vojne sile ispred prednjegkraja na{e odbrane, kao i dalje doljetanje i dejstvo NATO avijacije u zoni odgovornosti na{egkorpusa.

POMO]NIK KOMANDANTA ZA MVPPp u k o v n i k

Marko Gali}Ta~nost prepisa tvrdi i ovjerava

M.P.74 referent u organu za MVPPRadivoj{a Mara, Šv.r.š


121994., studeni 28.Petrova Gora

Izvje{}e Komande 21. korpusa IKOM Korenica G[ SVK o angaìranju ljudstva i materijalno-tehni~kih sredstava u napadu na za{ti}enu zonu Biha}

KOMANDA 21. KORPUSA VOJNA TAJNAStr. pov. br. 2697/116 STROGO POVERLJIVO28. 11. 1994. godine [IFROVANOPetrova gora

Angaòvanje snaga i sredstavau operaciji “POTEZ”, izve{taj

G[ SV RSK – IKMKORENICA

Na osnovu Zapovesti Komandanta G[ SV RSK za operaciju “POTEZ” i naknadnogangaòvanja ljudi i SRT po usmenim i pismenim nare|enjima K – dant G[, ukupno je iz 21.K. do 18.oo ~asova 28. 11. 1994. godine angaòvano

1. LJUDI

– Komanda 21. Korpusa 9– 11. pbr 359

269

74 Okrugli pe~at: Komanda 5. MTB.

– 13. pbr 215– 19. pbr 219– 21. GrOd 1.317– 75. mabr 145– 75. mpoad 14– 75. in`b 24– 21. ipod 60– 21. okb 12– vod ABHO/21. K 5– 85. PoB 43UKUPNO ANGA@OVANO : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.422 ~oveka

2. VA@NIJIH BORBENIH SREDSTAVA

– Tenkova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27– BVP . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 (+4 u gotovosti)– OT M60 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 (+4 u gotovosti)– Top 130 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12– Top 76 mm B-1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6– Haubica 122 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4– Haubica 105 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6– PO top 76 mm ZIS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1– VBR “PLAMEN” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2– PO top 100 mm T-12 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2– VBR “OGANJ” . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1– LRL 128 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6– MB 120 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6– MB 82 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5– PAT 20/3 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3– BOV 20/3 mm . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3– PAT 20/1 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6– Inìnjerijskih ma{ina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

3. Sve snage i sredstva angaòvana su prema planu Komande “PAUK”, izuzev snaga i sredstava13. pbr koja se angaùju po planu IKM G[ SV RSK.

MN/DP

K O M A N D A N Tp u k o v n i k M. P.75

Veljko BosanacZa .............76,Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 4., str. pov. 1008/1994.

270

75 Okrugli pe~at: Komanda Korduna{kog korpusa.76 Potpis ne~itak.

131994., prosinac 2.

Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o napredovanju hrvatskih snaga nalivanjsko – glamo~kom pravcu te srpskih snaga na krupsko – biha}kom pravcu

Komanda 2. k.kstr. pov. br 2/1-34402. 12. 1994. godine

Redovni borbeni izvje{taj– stanje u 18.00 h -

gs vrs

/1. kk, vipvo, g{ vrsk na znanje/

1. Na livanjsko – grahovskom pravcu usta{e su, koriste}i dominantne visove Maglaj, M.Samar, M. Sokolac, V. Sokolac, @rvanj neprekidno granatirale poloàje 9. lpbr du`komunikacije s. Sajkovi} – s. Gubin i Vrbica – êlebi}. Ispalio je preko 1000 granata.Pje{adijske napade nije ispoljavao.Na livanjsko – glamo~kom pravcu, po poloàjima 5. lpbr, u rejonu Kori~ine ispalio je preko500 projektila, a u rejonu Skadimovca je poku{ao artiljerijsko pje{adijski proboj u ~emu nijeuspio.Na krupsko – biha}kom pravcu na svim linijama dodira neprijatelj se gr~evito brani.

2. Na{e snage na pravcu Vrbina – êlebi} uspijevaju odràti stare poloàje.Na pravcu Sajkovi} – âprazlije stanje je stabilizovano, linija pomjerena za oko 2 km naprijedi sada je u nivou {kole u s. Gubin, /tt 709/.Na livanjsko – glamo~kom pravcu nije bilo pomjeranja crta odbrane.Na pravcima u prilazu Biha}u na{e jedinice su nastavile sa ofanzivnim b/d. Linije sepostepeno pomjeraju jer se neprijatelj gr~evito brani. Naj~e{}i okr{aji su vo|eni u rejonuGraheza i mostobrana Krupa na Uni. Planirani prvi poku{aji prelaska r. Une u reonuBuìmnica, jedinice vr{e pripremu za nastavak planiranih dejstava.

3. Stanje na teritoriji je pod kontrolom. Dana 1. 12. 1994. g. ekipa iz komande 2. kk je obi{laNovi Grad i prisustvovala sjednici ratnog predsjedni{tva. Isto je konstituisano, a zapredsjednika izabran potpredsjednik SO-e. Tako|e je 1. pbŠrš Novi Grad upoznata sa ratnimpropisima, organizacijom i nadle`no{}u vanrednih vojnih sudova, a brigadi su predati propisii drugi materijali koji reguli{u ovu problematiku.

4. Stanje morala zadovoljavaju}e.

5. Vanrednih doga|aja nije bilo.

6. PoOb izvr{ava svoje zadatke. Osje}a se nedostatak municije svih kalibara.

7. Gubici, 1 poginuo /9. lpbr/, 21 ranjen od ~ega 3 teè.U 5. lpbr o{te}en je jedan top 20/3 mm.

271

8. O~ekujemo i dalje upornu i gr~evitu odbranu neprijatelja na prilazima Biha}u, a naglamo~kom i grahovskom pravcu poja~ane artiljerijsko – pje{adijske napade.

k o m a n d a n tp u k o v n i k M. P.77

Radivoj Tomani}

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 4., str. pov. 2. 12. 1994.


Izvje{}e Komande 2. KK VRS Glavnom {tabu VSK o prodoru hrvatskih snaga na kupre{komrati{tu

Komanda 2. kraji{kog korpusastr. pov. br. 2/1a35005. 12. 1994. godine

Glavnom {tabu vojske SVKv r l o h i t n o

U toku dana{njeg dana usta{ka vojska je uspela potisnuti na{e snage na pravcu âprazlije –Sajkovi}. Sa padom mraka usta{e su u{le u Sajkovce.Preduzimamo mere za stabilizaciju odbrane na liniji Kazanac uz dovo|enje snaga u toku no}i05/06. 12. 1994. godine, i uvo|enje u borbu u jutarnjim satima 06. 12. 1994. godine.Molimo vas da procenite situaciju / sagledate sve mogu}e posledice prodora usta{a ipreduzmite hitne mere u toku no}i da se ispolji dejstvo va{ih snaga u bok usta{ama.Telefon za sadejstvo je 811 – 450, pukovnik Gali}.

k o m a n d a n tp u k o v n i kRadivoje Tomani}

M.P.78


272

77 Prijemni pe~at: Brzojav br. 4719, primljen 3. 12. 1994.; potpis ne~itak.78 Prijemni pe~at: Brzojav br. 6191, primljen 5. 12., potpis ne~itak.


Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu SVK o napadnim akcijama na biha}ko-krupskomdijelu boji{ta te pritisku hrvatskih snaga na livanjsko-grahovskom boji{tu

Komanda 2. kraji{kog korpusaStr. pov. br. 2/1-34806. 12. 1994. godine

Redovni borbeni izvje{taj(stanje u 18,00 ~asova)

Glavnom {tabu Vojske Republike Srpske(km kkk, v i pvo, G[ SVK na znanje)

1.- Na pravcu Livno-Glamo~ neprijatelj je u toku celog dana dejstvovao artiljerijom popoloàjima 5. lbr i gradu Glamo~. Ispalio je oko 350 projektila raznih kalibara. Dejstvovao jeiz pje{adijskog naoruànja, ali nije poku{ao napadom pe{adije. Nije do{lo do pomeranja linijadodira. Na pravcu Livno-Grahovo ispoljio je èstoko dejstvo po poloàjima 9. lpbr inaseljenim mestima. Nakon na{eg èstokog pe{adijskog napada bio je prisiljen na povla~enjesa okupiranih teritorija.Na biha}ko-krupskom pravcu balijske snage na svim prilazima Biha}a organizovano i upornose brane. Naro~itu upornost ispoljio je na objektima Debelja~a, Ripa~ka Glava i Visibaba (tt371). Upornu odbranu izvodi i na ostalim linijama. Dejstvuje uglavnom pe{adijskimnaoruànjem, naro~ito ru~nim baca~ima, tromblonima i baca~ima ru~nih bombi. Nakrupskom rati{tu dovodi snage iz dubine i oja~ava linije odbrane.

2.- Na{e snage na livanjsko-grahovskom pravcu ceo dan vodile su èstoke borbe, sapoja~anjem u ljudstvu i MTS uspele su konsolidovati obranu i uz èstoku artiljerijskupripremu usta{kim snagama naneti velike gubitke u ljudstvu, u MTS i velikim razaranjemgrada Livna primorale su ih na povla~enje i odustajanje od ranije postavljenog cilja. Borbe sujo{ u toku tako da nemamo precizne podatke u odnosu na ju~era{nji poloàj.79

Na biha}ko-krupskom rati{tu izvodjene su ofanzivne borbe i dejstva. Na krupskommostobranu ostvaren je manji pomak u proseku za 300 do 500 metara. Na grmu{ko-grabe{kom rati{tu nismo uspeli ostvariti napredovanje. Na biha}kom rati{tu i dalje se vodeèstoke borbe i na{e napredovanje je minimalno sem ka s. Klokot, gde su na{e jedinice izbilena 500 metara od istog.

3.- Stanje na teritoriji je stabilno i pod kontrolom. Na livanjsko-grahovskom pravcu stanje jenormalizovano. Sve izbeglo stanovni{tvo je zbrinuto. Ulaù se napori da se izbeglicamaobezbede {to bolji uslovi. Za sutra (7. 12.) u Grahovo dolaze predstavnici MKCK sa lekovimai ~ebadima.

4.- Vanrednih dogadjaja nije bilo.

273

79 U izvorniku napisano rukom.

5.a Stanje morala i bezbednosti je dobro. Na moral boraca i stanovni{tva pozitivno se odraziona{ protivnapad i potiskivanje usta{a sa okupirane srpske zemlje. Na{a superiornost nabiha}kom rati{tu i odlu~nost da se 5. K tzv. A BiH uni{ti i razoruà ima veliki uticaj na moralboraca i naroda u zoni odgovornosti 2. KK. Molimo da se borcima dozvoli potpunorazoruàvanje i uni{tenje balijskih snaga u Cazinskoj Krajini. Za to imamo snage i volje kaonikad do sada.

6.- Pozadinsko obezbedjenje funkcioni{e sa poznatim te{ko}ama. Poseban problem ~ininedostatak {atorskih krila obzirom da je ki{no vreme.

7.- U toku dana imali smo 2 poginula borca, 3 teè i 20 lak{e ranjenih.

8.- Balijske snage nastoja}e da po svaku cenu odbrane grad Biha}, a time spre~iti uni{tenje irazoruànje 5. K A BiH, {to bi imalo bitno pozitivnog uticaja na moral celokupne tzv. A BiH.Usta{ke snage zbog nedostatka municije i na{eg èstokog odgovora nastoja}e pod izgovoromizvla~enja na po~etne poloàje dobiti u vremenu za dalja dejstva ka Grahovu.

9.- ZahtevZbog uspostavljanja punktova, kontrole saobra}aja i odràvanja puteva molimo da se preciziragranica zone odgovornosti izmedju 1. i 2. KK.

komandantpukovnikRadivoje Tomani} M. P.80


161994., prosinac 15.

Izvje{}e 15. korpusa Glavnom {tabu SVK o ja~ini snaga i materijalno-tehni~kim sredstvimakoje su angaìrali u napadu na za{ti}enu zonu Biha}

Komanda 15. korpusaStr. pov. br. 153-8515. 12. 1994. godine

G[ SVK – IKM-

Angaòvanje ljudstva i MS ub/d, izve{taj

1. U borbenim dejstvima prema snagama 5. K ABiH angaòvane su slede}e snage i sredstva:

274

80 Prijemni pe~at: Brzojav br. 6219, primljen 6. 12. 94., potpis ne~itak.

– 7. laka brigada: zona odgovornosti, desno Zverinjac, levo Serezi{te, {irina fronta oko 9 km.– 11. pbr: zona odgovornosti, desno Jezerine, levo isklj. Pjev~evo Brdo, {irina fronta oko 9.km.– 3. “m”br no zb: zona odgovornosti, desno Pjev~evo Brdo, levo isklj. Trà~ka Ra{tela, {irinafronta oko 3,5 km.– deo komande korpusa sa pj. pozadinskom bazom, deo korpusne artiljerije i jedinica PVO.U reonu L. P. Selo, @eljava, Klopa~a.U zoni borbenih dejstava prema 5. K angaòvano je ukupno 2815 v/o (286 stare{ina i 2529vojnika).Pored ovih snaga u rejonu Mazin i Kr{lje angaòvano je jo{ 30 v/o (3 stare{ine i 27 vojnika).

2. Od 2815 v/o (prema 5. K) angaòvano je slede}e po elementima borbenog rasporeda:– u komandama bataljona, brigada i korpusa s pj 259 v/o ili 9, 2 posto– u borbenom delu (~ete) 1891 v/o ili 67 posto– i podr{ci (artiljerija, OMJ, jedinice PVO) – 419 v/o ili 14,9 posto– a u pozadinskim delovima (do brigade) – 246 v/o ili 8,7 posto.

3. Broj angaòvanih MS:– tenkova - - - - - - - - - - - 13 kom.– OZT - - - - - - - - - - - - - 6 kom.– art. oru|a– top 76mm zis - - - - - - - 7 (9).– top 76mm b-1 - - - - - - 2 kom.– haubica 122mm - - - - - 4 kom.– top 130mm - - - - - - - - 3 kom.– polk 9 k11 - - - - - - - - - 2 kom.– samohotka 76mm - - - - 4 kom.– top 88mm - - - - - - - - - 1 kom.– minobaca~i:

– MB 120mm - - - - - - 12 kom.– MB 82mm - - - - - - - 18 kom.– MB 60mm - - - - - - - 25 kom.

PA sredstva:– top 20/3mm - - - - - - 9 kom (od toga 2 u KR[LJI)81

– “PRAGA” - - - - - - - 4 (jedna u Kr{lji i jedna u Mazinu)– BOV-3 - - - - - - - - - 3 (2 u Mazinu)– S-2 M - - - - - - - - - - 7 (1 u Kr{lji i 4 u Mazinu)

– BST 82mm - - - - - - - - 4 kom

4. U zoni b/d mobilisani su svi v/o (zona 103 pbr. i 37. pb.). U b/d nije uklju~eno 71 v/o(najvi{e gre{kom komandi, a u manjem broju zbog samovoljnog napu{tanja jedinica).Komande preduzimaju mere da se svi v/o pozovu u jedinice i angaùju na izvr{enju borbenihzadataka. Obave{tavanje i privodjenje v/o je u toku.5. Na radnu obavezu iz 103. pbr. i 37. pb otpu{teno je 28 v/o, odnosno 213 iz svih jedinicakorpusa o ~emu smo vam dostavili izve{taj.

275

81 U izvorniku napisano rukom.

na~elnik{tabapukovnikMilan Djakovi}

M. P.82


171994., prosinac 16.ŠKninš

Analiza utro{ka materijalno-tehni~kih sredstava SVK u operaciji “Pauk” te plan nabavkeistih za nastavak napada na za{ti}enu zonu Biha}

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAGLAVNI [TAB

SRPSKE VOJSKE KRAJINE

Materijal za sednicu Vrhovnog saveta odbrane

16. decembar 1994. g.

Stanje i utro{ci materijalnih sredstava

Predstavnici G[ su na tematskoj sednici skup{tine odrànoj 04. 08. 1994. godine, detaljnoizloìli stanje materijalnog i zdravstvenog obezbe|enja SVK. Tom prilikom iznete su sverelevantne ~injenice o sloènosti ovog problema, a posebno nedostatka svih vrsta materijalnihrezervi SVK. Od toga dana, do danas, malo se {ta promenilo na bolje, naprotiv, kod nekihsredstava stanje je postalo jo{ kriti~nije, a razlozi su:

* Krajem oktobra, po izvr{enoj napadnoj operaciji 5. K. na RS, na ovom delu rati{ta, VojskaRS se na{la u veoma te{koj situaciji. Usu|ujem se re}i da nismo pritekli u pomo} sa ljudstvomi MS, stanje bi bilo jo{ sloènije i sa nesagledivim posledicama, i

* Odlukom da se pre|e u protiv ofanzivu, sa ciljem definitivnog vojni~kog poraza snaga 5.K.pri{lo se planiranju i realizaciji operacije, koja je jo{ u toku.

Planirana operacija “Vojni~ki poraz 5.K” je veoma sloèna, u vojni~kom smislu, i zahtevaveliku koli~inu materijalnih sredstava.Od materijalnih resursa do sada smo utro{ili preko 6 miliona raznih ubojnih sredstava, od~ega:– {est miliona metaka pe{adijske municije i sredstava za PoD;

276

82 Prijemni pe~at: Brzojav br. 206, primljen 15. 12., potpis ne~itak.

– 24.000 raznih mina za minobaca~e;– 11.300 artiljerijskih granata;– 4.700 granata za tenkovske topove;– 110.000 zrna PA municije i– 183 rakete.To ko{ta, prema nabavnim cenama VJ, 16 miliona ND. (Prilog broj 1)

Iz posebnih izvora snabdevanja dobili smo simboli~nu koli~inu od 325.000 prete`nope{adijske municije (93 % pe{adijska, a 7 % sve ostalo), {to je svega 5 % u odnosu na ukupnoutro{enu municiju (prilog broj 2).Uo~ljivo je da je dobivena koli~ina municije zanemariva u odnosu na utro{ak. Posebno jekriti~no stanje artiljerijske municije i raketa.Zbog potpuno potro{enih rezervi nekih vrsta municije, za njihovo zanavljenje i za daljinastavak operacije neophodna je nabavka slede}eg:– 6 miliona metaka pe{. municije i drugih UBS iz nadle`nosti pe{adije;– 65.000 mina za minobaca~e;– 11.500 metaka artiljerijske municije;– 7.000 metaka za tenkovske topove– 500.000 metaka za PA naoruànje i– 5.100 raznih raketa (za VBR i samovo|enih), videti prilog broj 3.Za nabavku ovih sredstava trebalo bi obezbediti 31.423.000, – ND, {to je 98 % od ukupnodozna~enih sredstava SVK – e u toku ove godine, odnosno 209 % od materijalnih rashodaSVK u ovoj godini.

Samo za operaciju, ne ra~unaju}i zanavljanje RMR kriti~nih vrsta municije, potrebno je:– 5,8 miliona pe{adijske municije;– 65.000 mina za MB;– 18.500 metaka za artiljerijsko naoruànje i tenkovske topove;– 50.000 metaka za PA naoruànje;– 5100 raketa za VBR i samovo|enih raketa.Cena ovih sredstava je 24.000.000 ND.

Za izvo|enje operacije “PAUK” do sada je potro{eno 756 tona goriva pored redovnedelatnosti (581 tona D – 2 i 175 tona MB) i 9 tona raznih maziva (prilog br. 4). Cena ovihderivata iznosi 1.635.000 – dinara.Vidi se da je pove}ana potro{nja pogonskih sredstava u odnosu na redovnu za 30 – 40%.Rezerve goriva SVK su prakti~no na nuli;Za potrebe realizacije zadatka “PAUK” izdavana su i osnovna sredstva.Samo pripadnicima AP ZB dali smo 7.260 cevi raznog pe{adijskog naoruànja, u vrednosti12 miliona ND (11.890.000 dinara), prilog br. 5.

Za zavr{etak operacije potrebno je nabaviti municiju, pa da 5. K bude definitivno vojni~kiporaèn za dva meseca, i to:– za pe{adijsko naoruànje 9.055.314 kom.– mina za MB 36.059 kom.– za topove i haubice 16.964 kom.– za tenkove i SO 7.191 kom.

277

– za PA naoruànje 164.022 kom., i– raketa 275 kom. (vidi prilog 6)Ukupni materijalni tro{kovi TOb (osnovna sredstva, municija, gorivo i mazivo) dosad ko{taju28.6 miliona dinara, a u daljem toku dejstava, pod uslovom da se operacija zavr{i za dvameseca, mislimo da }e ko{tati jo{ 26 miliona ND.Od strane MO do sada su nabavljena pogonska MC u koli~ini koja ne zadovoljava ni potreberedovne delatnosti jedinica SVK (prilog 7).

U vezi sa materijalnim obezbe|enjem SVK èlim da istaknem i slede}e:* Rezerve hrane SVK iznose 3 – 4 dana rata na nivou G[, a na nivou korpusa 7 – 10 dana.Od ukupno dozna~enih sredstava za int. potrebe utro{eno je 68 %. U prilogu br. 8 prikazanoje stanje nabavljane intedantske opreme, a u prilogu br. 9 nabavljanje artikli hrane u 1994.godini.

Pri izradi financijskog plana za 1994. godinu, SVK je iskazala najosnovnije potrebe, tako daje predloèn plan za iznos od 336.769.000 dinara. Zbog nemogu}nosti dràve da financira tezahteve, plan je rebalansiran na iznos od 213.950.045 dinara, a potom na iznos od680.391.100 dinara ili 20 % od planiranih potrebe.Uz puno razumevanje uzroka smanjenja predloènog plana moramo shvatiti da se sa takomalim sredstvima ne mogu izvr{iti zadaci i odràvati borbena gotovost jedinica.Do 12. 12. 1994. godine iz budèta je za Vojsku upla}eno ukupno 430.735.907 dinara ili63,95 % od rebalansiranog plana (a zar{ava se godina), od ~ega MO – 110.210.218,25 dinaraili 25,63 %, a G[ 32.525.689 dinara ili 74,36 %.Ukupne neizmirene obaveze prema snabdeva~ima Vojske iznose preko 4,7 miliona dinara,dakle veoma izraèna nelikvidnost {to stvara dodatne probleme, jer ve} neka preduze}anajavljuju prekid snabdevanja zbog nepla}anja ra~una.Plate profesionalnih vojnika jo{ nisu ispla}ene za novembar, za {ta je potrebno 1.750.000dinara uz veoma nisku vrednost boda (prose~na plata 181 dinar). Tako|e nije izvr{ena isplatanaknada rezervnom sastavu i vojnicima na odsluènju vojnog roka i za to je potrebno3.137.305 dinara (prosek primanja 94 dinara za v/o i 20 dinara za vojnike), {to ukupno iznosi4.887.306, – dinara.Poseban problem predstavlja nemogu}nost isplate jednokratne nov~ane pomo}i u smrtnimslu~ajevima i slu~ajevima o{te}enja organizma, za {ta je potrebno 140.000 dinara. Reagovanjaporodica poginulih i invalida su izuzetno nepovoljna.Od ukupno dozna~enih sredstava iz budèta G[ (32.095.689 dinara), utro{eno je za li~nerashode 59,68 % a za materijalne rashode 40,32 %. Prose~no mese~no je dozna~eno 2,6miliona dinara ili 66,87 dinara mese~no po vojniku. Materijalni rashodi po vojniku za ceoperiod od 01. 01. do 12. 12. 1994. g. iznose 376,14 dinara. (detaljnije u prilogu br. 10)

Po{tovana gospodo poslanici, G[ SVK u sastavu sa MO, blagovremeno je sa~inio Predlogfinancijskog plana za 1995. godinu na ukupan iznos potrebnih sredstava od 237.360.556dinara u varijanti MIR, a u varijanti RAT 376.195.231 dinara.Pre toga potrebno je da se hitno obezbede nov~ana sredstva za financiranje stvarnih obavezado kraja ove godine, kao i za po~etno financiranje u narednoj godini dok se ne usvoji Budèt.Ako se ovo ne moè obezbediti, potrebno je hitno sagledati mogu}nost obezbe|enjamaterijalnih sredstava za operaciju “PAUK”.

278

Napominjem da u slu~aju totalne agresije na RSK SVK nema potrebne rezerve municije,goriva, ode}e, obu}e i artikala hrane.Tako|e predlaèm da se izna|u mogu}nosti izmirenja obaveza putem kompenzacije, cesije iasignacije, za {ta je potrebna puna saradnja svih ministarstava, a posebno odbrane i financija.Isto tako, moramo uloìti napore da zajedni~ki doradimo neophodnu pravnu regulativu zavarijante rata i mira, po{to nije donet veliki broj propisa koje je trebalo doneti iz oblastiZakona o odbrani i Zakona o Srpskoj Vojsci Krajine.

Prilozi:83

– Prilog 1: “Preglad utro{ene municije od strane jedinica angaòvanih u operaciji “PAUK”.– Prilog 2: “Pregled MS dobivenih posebnom linijom snabdevanja preko grupe “PAUK”.– Prilog 3: “Pregled potrebnih koli~ina kriti~ne mnicije”.– Prilog 4: “Pregled izdatog goriva i maziva”.– Prilog 5: “Pregled izdatih osnovnih sredstava za potrebe operacije “PAUK”.– Prilog 6: “Pregled potrebnih koli~ina municije za zavr{etak operacije PAUK”.– Prilog 7: “Pregled MS nabavljenih od strane MO RSK za potrebe vojske u novembru idecembru ove godine”.– Prilog 8: “Pregled nabavljenih InMS u 1994. g. – OPREMA”.– Prilog 9: “Pregled nabavljenih InMS u 1994. g. – HRANA”.– Prilog 10: “Realizacija financijskog plana SVK”.

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR., 2., kut. 371.

181994., prosinac 18.

Izvje{}e Komande “Pauk” Glavnom {tabu SVK o situaciji na boji{tu u napadu na za{ti}enuzonu Biha} te novim pravcima napadne akcije

Republika Srpska KrajinaKomanda “Pauk”Str. pov. br. 187-6/318. 12. 1994. godine

G[ SVK

Redovni borbeni izve{taj

Karta: 1:50.000 listovi, Karlovac 3 i 4

279

83 Prilozi su izostavljeni.

1. Neprijatelj je oja~ao snage u rejonu Prokresa – Sejdinova Kosa, snagama koje su se izvukleiz V. Kladu{e i Plazikura. Ove snage se cene na 250 vojnika, koji stalno izgradjuju novautvrdjenja.IKM 505. i 506. brigade nalazi se pokraj puta V. Kladu{a-Vrnogra~ u mestu Kosa uneposrednoj blizini dàmije i stare osnovne {kole.U toku dana neprijatelj je poku{ao protivnapad na Jelinjak ali bez uspeha.

2. U toku dana nisu izvodjena b/d. Izvr{ena su komandantska i komandirska izvidjanja,pregrupisavanje snaga i priprema za dalja dejstva. Gubitaka nije bilo.

3. Odlu~io sam: produìti napad glavnim snagama pravcima: s. Dizdarevi}i – s. Husidi}i-gradi tt. 218 Dizdarevi}a Brdo a pomo}nim snagama na pravcima: Hegi}a Glavica – Gladno Brdo– Podzvizd i Barake – Kantarevac.Cilj: otse}i i razbiti snage neprijatelja na pravcima napada i u zahvatu komunikacije V.Kladu{a – Podzvizd, stvoriti uslove za dalja dejstva na pravcima: Todorovo i Vrnogra~.Istovremeno obezbediti krila i bokove i razbiti eventualne p/n na pravcima: Pe}igrad – MalaKladu{a i Podzvizd – Rajnovac.

Gotovost veza u 05,00 ~asova 19. 12. 1994. godine.Gotovost za napad u 06,00 ~asova 19. 12. 1994. godine.

komandantgeneral-majorMile Novakovi} M. P.84


191995., sije~anj 6.

Obavijest Komande 15. pje{a~ke brigade SVK podre|enim postrojbama o trenutnoj situacijina boji{tu te razlozima zastoja u napadnoj akciji na za{ti}enu zonu Biha}

KOMANDA 15. pbr.Pov. br. 206. 01. 1995. godine

Informacija o aktuelnim pitanjima– Dostavlja-

KOMANDI – JEDINICI – II pb.

1. Kod boraca se ispredaju razne pri~e o Biha}u {ta }e biti i kako }e biti. Operacija za Biha}i slom 5. korpusa je u zastoju zbog rati{ta na grahovsko-glamo~kom pravcu. Dok se ovo rati{te

280

84 Prijemni pe~at: Brzojav br. 202, primljen 18. 12., potpis ne~itak.

smiri nastavlja se akcija za Biha} i slom 5. korpusa. Dakle, ne odustaje se od Biha}a.Dostignuti poloàji moraju se maksimalno ~vrsto dràti, posebno na pravcu na{e brigade, jersa na{ih poloàja najpozitivnije su {anse dalje za Biha}, zato se ne smijemo pomjeriti ni stopenazad. Pucanje na{e linije ne smije se dozvoliti po bilo koju cijenu, jer bi sve postignuto,posebno na{e uklinjenje totalno propalo, a da se ne govori kolike bi bile katastrofalneposljedice proboja na{e linije bilo gdje. U dosada{njem osloba|anju teritorije najvi{e jepostignuto na pravcu dejstva na{e brigade, na ~emu nam je dato priznanje i to je jedan odelemenata koji nas obavezuje na ~vrsto drànje linije i spremnost za pokret naprijed.

2. Pojava samovoljnog napu{tanja poloàja, od strane pojedinaca, su sve u~estalija pojava. Toizaziva slabljenje linije i ~e{}a ranjavanja i pogibije boraca. Odgovornost za na{e gubitke uprvom redu snose dezerteri i svi oni drugi koji izbjegavaju borbenu liniju, jer neprijateljdejstvuje upravo tamo gdje je slaba linija odbrane. Svi bjegunci ubudu}e }e se upu}ivati nadruga najteà rati{ta i najstroìje biti ka`njeni za ranjavanje i pogibiju na{ih boraca jer su istineposredno odgovorni za ovo.

3. Svjesni smo situacije u kojoj se nalazimo vezano za ~vrsto drànje dostignutih linijaodbrane, kao i izuzetno velikih problema oko odmaranja boraca i posjeta porodicama.Omogu}i}e se kra}e vrijeme oko 3-5 dana za odmaranje i posjeta porodicama za do 10%boraca u smjeni. Ali se prije toga moraju prikupiti svi bjegunci i drugo nedovoljnoangaòvano ljudstvo brigade u prvom redu iz pozadine da se oja~aju borbene linije i omogu}ibrojnije odmaranje boraca sa prve borbene linije. O~ekujemo povratak na{e ~ete sagrahovskog rati{ta koja }e se poslije kra}eg odmaranja uklju~iti i oja~ati na{ borbeni poredakkao i odmaranje uve}anog broja boraca. O svim dogovorenim pojedinostima vezano zaodmaranje i posjete porodicama boraca bi}ete obavje{teni preko starje{ina jedinica.

4. Vezano za omogu}avanje odvoènja preostalog prikupljenog poku}stva za porodice boraca,obezbjedi}emo preko op{tine, jer je to u njenoj nadle`nosti, da se odveze preostali dio i tosamo ono {to se odnosi na poku}stvo, u prvom redu {poreti na drva, kau~i, posteljina, posu|ei druge stvari iz domena poku}stva, dok vo`nja ma{ina, priklju~aka i drugih stvari vanpoku}stva ne}e se dozvoliti. Dozvoli}e se da po jedan borac iz voda bude u pratnji stvari, dabi iste stigle na pravu adresu.Pojedina~ni zahtjevi i obra}anja, za izvoènje potrebne robe, se zabranjuju.

5. Glasine koje se ~uju kod boraca da su linije na{e odbrane na Grabeù slabe nisu ta~ne.Prièljkivanje boraca kao i {irenje glasina da }e na{a brigada pre}i na na{e stare poloàje uPritoci i drugim mjestima su neosnovani za sada{nju situaciju i od toga za sada nema ni{ta.

6. Na grahovskom rati{tu postignuti su dobri uspjesi. Na{a ~eta koja je jo{ tamo na rati{tu,oti{la je besprijekorno i tamo postigla vidne rezultate. Prvi su krenuli u napad, zarobilipetnestak usta{a, jedan VBR i odre|en broj drugih borbenih sredstava o ~emu nemamopojedinosti. Obavje{teni smo da je u svim akcijama koja je izvodila na pomenutom rati{tusluìla za primjer drugima. O~ekujemo povratak ove ~ete.

7. U provo|enju dodatnih obaveza i nare|enih zadataka traìmo odgovornost komandiraodjeljenja, komandira vodova i ~eta, komandanata bataljona i ostalog starje{inskog kadraposebno u ~vrstom drànju odbrambene linije, za{titi ljudskog ìvota, provo|enje rada idiscipline u jedinicama, doslednom provo|enju odmaranja boraca i drugim pitanjima.

281

Sa ovom informacijom upoznati sve borce.

MP/V\ KOMANDANTpukovnikRatko [krbi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinicaRepublika Hrvatska, Glavni stoèr Hrvatske vojske, 1995.

201995., velja~a 17.O{trelj – Petrovac

Poziv na sastanak Komande “Pauk” zapovjednicima korpusa i predstavnicima G[ VRS iSVK radi analize zastoja u napadu na za{ti}enu zonu Biha}

Republika SrpskaVOJSKA REPUBLIKE SRPSKE

KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSAO{trelj-Petrovac

Broj: Str. pov. broj: 3-30Datum, 17. 02. 1995. godine

VRLO HITNO !

GLAVNOM [TABU VRS(na li~nost N[)Koordinacija procene daljihb/d, na znanje,dostavlja.-

Od Republike Srpske Krajine Komande “PAUK” dobili smo akt str. pov. br. 197-170 od 16.02. 1995. godine, sa kojim poziva na sastanak radi dalje koordinacije i procene b/d slede}eli~nosti:

- Komandanta G[ SVK- Komandanta 21., 15., 39. korpusa SVK i- Komandanta 2. KK VRS

1. U aktu navode da b/d sa 5. K vremenski traju vi{e od tri meseca, a da jo{ nismo osvojilive}i deo teritorije, niti je 5. K. vojni~ki poraèn.Zbog vrlo sloène vojno-politi~ke situacije, a u cilju {to brèg slamanja 5. K neophodan jedogovor najodgovornijih komandanata u cilju procene i dono{enja zaklju~aka za dalja b/d.2. Predlaù da se sastanak odrì 19. 02. 1995. godine, u 10,00 ~asova, u Komandi “PAUK”u s. [iroka Rijeka.

282

3. Smatramo da bi ovom sastanku trebao li~no prisustvovati i predlaèm da istom prisustvujepredstavnik G[ VRS.

KOMANDANTpukovnikRadivoje Tomani}, Šv.r.šM. P.85

Preslika, strojopis, latinicaPreslika u posjedu prire|iva~a

211995., oùjak 1.Petrinja

Zahtjev SO Petrinja Ministarstvu odbrane RSK da analizira doga|aje na rati{tu uzapadnoj Bosni, gdje je petrinjska brigada imala velike gubitke, te odgovori na pitanja ogubitku teritorija od 1992.-1994.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASKUP[TINA OP[TINE PETRINJA

Broj: 01-145/95.Petrinja, 01. 03. 1995.

VLADA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINEK N I N

MINISTARSTVO ODBRANEn/r gosp. Rade Tanjga

M. P.86

Predmet: Zahtjev za realizacijuOdluke broj: 01-144/95.

Dana 28. 02. 1995. godine odràna je 4. vanredna sjednica Skup{tine op{tine Petrinja.Zahtjev za odràvanje sjednice u skladu sa Poslovnikom, Predsjedniku Skup{tine uputilo je18 odbornika svih stranaka i partija, sa predloènim dnevnim redom i to:1. Analiza doga|aja na rati{tu Zapadne Bosne2. Analiza poduzetih mjera u svrhu pravovremene odbrane podru~ja op{tine Petrinja.

Prva ta~ka dnevnog reda definisana je na osnovu tragedije boraca 31. p. br. na rati{tu ZapadnaBosna i to po tre}i put. Naime, borci ove brigade od 11-og mjeseca 1994. godine do kraja

283

85 Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa.86 Prijemni pe~at: RSK, Ministarstvo odbrane, br. 156-3, primljeno 15. 3. 1995.

februara ove godine, stradali su tri puta. Brigada je izgubila 5 boraca – poginuli, 26 boraca jenestalo, a prema jo{ nepotpunim podacima, vi{e od 20 ih je ranjeno.Briga o porodicama poginulih, nestalih i ranjenih boraca je obaveza dru{tva, no odbornici suu svojim diskusijama i donijetim odlukama konkretno zatraìli i odgovore na brojna pitanjakoja im predstavnici civilnih organa vlasti nisu mogli dati, kao ni prisutni predstavnici Srpskevojske Krajine. Naime, sjednici Skup{tine nije prisustvovao K-dant 31. p.br. ve} Na~elnik{taba brigade, a nije imao ovla{tenja Komandanta, prema vlastitoj izjavi da prisutne upoznajesa pojedinostima tragedije u Brezovu Polju – Zapadna Bosna, dana 23. 02. 1995. godine, ukojoj je jedan borac poginuo, a 22 se vode kao nestala.Na~elnik {taba je iznosio svoje mi{ljenje o uzrocima tragi~nih doga|aja, jer kompletna analizai izvje{taj o istima, prema izjavi Na~elnika, jo{ nije sa~injena.Sjednici je prisustvovao Komandant 39. Korpusa SVK i predstavnik Korpusa za moral ivjerska pitanja.

U ~etvoro~asovnoj raspravi otvorena su mnoga sporna pitanja i to:– na osnovu ~ijeg naloga borci Srpske vojske Krajine, a samim tim i 31. p.br., idu na rati{teZapadne Bosne? Cilj akcija vo|enih na rati{tu Zapadne Bosne, kako vojni i politi~ki,odbornicima je jasan, ali im nije jasno za{to akcija nije realizirana u odre|enom roku, do kad}e trajati drànje poloàja 2 – 3 km u dubinu zapadno-bosanskog teritorija koji kontroli{upripadnici Narodne odbrane Fikreta Abdi}a.– za{to je na dostignutim poloàjima pored boraca prisutno i civilno stanovni{tvo, za koje sepretpostavlja da dojavljuje potrebne informacije neprijatelju?– tko je odgovoran za prisutan i gotovo legalan “{verc” na granicama RSK sa ZapadnomBosnom?– za{to na rati{te odlaze borci neobu~eni, fizi~ki nepripremljeni, bolesni i nedovoljnoopremljeni materijalno-tehni~kim sredstvima? (moto-role)U posljednjim tragi~nim doga|ajima, u jedinici petrinjske brigade bio je samohrani otacdjeteta starog 12 godina (vodi se kao nestao), borac ro|en 1936. godine, borac teàk 120kilograma, umro u trenutku napada od sr~anog udara.– za{to je Srpska vojska Krajine od dolaska snaga UN-a samo gubila teritorij (Maslenica,Miljeva~ki plato, Meda~ki dèp, a primjer u zoni odgovornosti 31. p.br. Pribilovi} brdo), ani{ta nije povratila, te za{to u njezinim redovima vlada rasulo?– na osnovu kakve procjene je izvr{ena mobilizacija 19. 11. 1994. godine koja je dovela dokolapsa privrede?

Molimo Vas, da Odluku broj: 01-144/95., kao i predmetni Zahtjev proslijedite Glavnom{tabu Srpske vojske Krajine, Vrhovnom savjetu odbrane, te Vladi Republike Srpske Krajine,kako bi se ista u potpunosti realizovala.Istovremeno Vas molimo, da u skladu sa svojim nadle`nostima poduzmete sve mjere kako biodbornici Skup{tine op{tine Petrinja dobili u najskorije vrijeme istinite i potpune odgovorena postavljena pitanja.U nadi da }emo nai}i na Va{e razumijevanje pozdravljamo i zahvaljujemo.

S po{tovanjem!

Dostaviti: SKUP[TINA OP[TINE PETRINJA1. Ministarstvo odbrane P R E D S J E D N I K:

284

2. Arhiv Skup{tine3. Arhiva Nikola Rai{i}, in`.el.teh., Šv.r.š

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 5., ur. br. 156-3/1995.

221995., travanj 10.

Izvje{}e Glavnog {taba SVK Slobodanu Milo{evi}u, Milanu Marti}u i Mom~ilu Peri{i}u oaktivnostima hrvatskih snaga, stanju u zapadnoj Bosni, stanju morala u jedinicama,kadrovskoj problematici i odnosima s UNPROFOR-om u prvom tromjese~ju 1995.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNAGLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE STROGO POVJERLJIVOSTR. POV Br. 3-17110. 04. 1995.

Redovni operativniizvje{taj G[ SVK,d o s t a v lj a. -

KABINETU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRBIJE(na li~nost g. Slobodana Milo{evi}a)KABINETU PREDSEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE(na li~nost g. Milana Marti}a)NAÊLNIKU GENERAL[TABA VOJSKE JUGOSLAVIJE(na li~nost general-pukovnika Mom~ila Peri{i}a)

1. Neprijateljske snageNa teritoriji RH nastavlja se mobilizacija i ve`bovne aktivnosti HV. U toku su aktivnosti HVna pripremi i izvo|enju intervidovske ve`be na prostoru ZP Osijek. U tom cilju izvr{ena je imobilizacija dela specijalnih jedinica MUP-a RH i dovo|enje u o~ekuju}e rejone.Na potezu Marinci – Jarmina – Kortina – Hrastin – Vladislavci prime}uje se intenzivna izv.obave{tajna aktivnost gde jedinice HV ulaze u tampon zonu i vr{e utvr|ivanje.Prema zoni odgovornosti 18. K poslednjih dana HV vr{i mobilizaciju i dovo|enje ljudstva u{iri rajon N.Gradi{ke-Psunja, a delom i u UNPA zoni na podru~ju oko Pakraca.Prema zoni odgovornosti 15. i 21. K poja~ano je grupisanje usta{kih snaga i borbene tehnike.Poslednjih dana u {iri rajon Peru{i}a (z/o 15. K) uo~eno je prisustvo i dela 4. gbr (Split).U zoni odgovornosti 7.K usta{e nastavljaju sa dejstvima i posedanjem dominantnih visova napl. Dinari, uz svakodnevno dejstvo artiljerijom po rejonima s. Uni{ta. Poja~ana izvi|a~kaaktivnost usta{a ispoljena je na pravcu Pakovo Selo – @itni} – s. Dabar – leva obala jezeraPeru~a.

285

Stanje u AP ZB:Jedinice NO AP ZB i dalje imaju inicijativu i ozbiljno ugroàvaju Vrnogra~. Ja~e snage 5.Ktzv. A BiH izvr{ile su napad na jedinice VRS u reonu ôta i Pr{inih uvala (pl. Plje{evica), gdesu nakon èstoke borbe zaustavljene. Verovatni cilj napada bio je repetitor na pl. Plje{evici.Zaklju~ci i predvi|anja:Prema RSK o~ekivati je u narednom periodu poja~anu aktivnost HV i ubacivanje manjihIDG.Napadna dejstva {irih razmera sa teritorije Hrvatske ne treba o~ekivati u narednih 7-10 dana.Ofanzivna dejstva snaga 5. K prema RSK narednih dana se ne o~ekuju, izuzev ubacivanjaizvi|a~ko-diverzantskih grupa na Plje{evicu.

2. Na{e snageGlavni {tab i komande jedinica SVK prate aktivnosti HV i snaga 5. muslimanskog korpusa ipreduzimaju neophodne mere u cilju spre~avanja iznena|enja. U zoni odgovornosti 7., 15. i21. K podignuta je borbena gotovost dela jedinica. Najve}e angaòvanje vojnika i jedinicaimamo na prostoru planine Dinare, zatim na pravcima koji od Gospi}a i Ogulina izvode kaSlunju i Li~kom Petrovom Selu, deo snaga je aktiviran prema planini Plje{evici. Borbenagotovost je podignuta i kod jednica na prostoru Z. Slavonije, zbog pokreta i grupisanja kojevr{i HV.Teì{te rada i angaòvanja svih organa komandovanja usmereno je na zadatku borbene obuke.Pod kraj marta sa delom jedinica korduna{kog korpusa uz angaòvanje avijacije i 44. rbrizvedena je zajedni~ka takti~ka ve`ba “Uzvratni udar”. Na ve`bi su izvr{ena bojna ga|anja saartiljerijom, tenkovima, strelama 2M, oru|ima za neposredna ga|anja. Izvedena je takti~kave`ba sa bojnim ga|anjem jedne oja~ane pe{adijske jedinice iz sastava 13. pbr. U toku jepriprema sli~ne vrste na {irem prostoru Dinare.Na obuci se nalazi martovska partija regruta. Posle mesec dana obu~avanja svi mladi vojnicisu osposobljeni za uklju~ivanje u borbena dejstva u ulozi vojnika pe{aka.Na staìranju se nalazi prva generacija slu{alaca {kole rezervnih oficira (pe{adija i artiljerija), au nastavnom centru u toku su kursevi komandira ~eta-baterija i komandanta brigada.U skladu sa zahtevima borbene gotovosti u toku je dogradnja sistema povi{enih mera stalneb/g sa promenama u planovima uzbunjivanja i pripravnosti i operativnog deùrstva.Iz sastava SVK (iz 21. i 39.K) u operaciji “Pauk” na teritoriji AP ZB angaòvano je 700boraca.U toku proteklog meseca izvr{ene su neophodne pripreme oko prihvata, obuke i planiranjaupotrebe dobrovoljaca na teritoriji RSK.U I. tromese~ju 1995. g. nastavljena je popuna i formiranje komandi i jedinica RV I PVOSVK i to:– U toku je preformiranje organizacijsko-formacijske strukture organa RV i PVO; adekvatnona{im potrebama i uslovima;– 44. raketna brigada je nastavila sa popunom komande i jedinica po dubini, tako da se ufunkciju stavljaju sva sredstva koja smo dobili iz RV i PVO VJ;– 105. vazduhoplovna brigada je popunjena pilotima i vazduhoplovno – tehni~kim kadromza 728. mhe do potrebnog broja, dok je popuna pilotima aviona u 249. elba nedovoljna, teje mogu}e upotrebiti samo jedno avijacijsko odelenje. Razlog za slabu popunu je u tome {tone raspolaèmo savremenijim tipovima aviona (G-4, ORAO ili MIG-21) na kojima piloti usastavu RV i PVO VJ sada izvr{avaju leta~ke zadatke.

286

– Izvr{ena je popuna 61. me{ovite eskadrile lake borbene avijacije sa 3 aviona tipa “Kraguj”,jednim helikopterom HT-40 i jednim HN-42.U toku je popuna i formiranje raketnog diviziona “Dvina” u zoni odgovornosti 11. korpusa.

2.1. Stanje moralaStanje morala u SVK zadovoljava zahteve b/g. Na moral negativan uticaj imanefunkcionisanje pravne dràve i sporo re{avanje problema koji optere}uju funkcionisanjesistema odbrane. Ministarstvo odbrane ne uspeva da obezbedi novac za plate i snabdevanjeSVK, gorivo i druga neophodna sredstva.Odluka Saveta bezbednosti broj 981 uglavnom je nai{la na negativan odjek, posebno deokojim se predvi|a da me|unarodne snage posedaju granicu izme|u RSK i RS i granicuizme|u ovih republika sa Srbijom.U sklopu posete Univerzitetu “Nikola Tesla” grupa profesora, na ~elu sa podpredsednikomskup{tine Srbije Vojom Andri}em, posetila je neke jedinice SVK.Od 01.01. do 10.04.1995. godine SVK imala je 41 poginulog, 39 ranjenih i 28 nestalih.Najve}i broj ovih gubitaka imali su delovi jedinica koje se angaùju po planu “Pauk”.

2.2. Materijalno i zdravstveno obezbe|enje SVKPlaniranje i realizacija Materijalno-zdravstvenog obezbe|enja SVK sve je teà zbogneprekidno prisutnih problema u finansiranju. Nagomilani dugovi (trenutno iznose oko10.000.000 dinara) i permanentno i slabo finansiranje SVK onemogu}uje nabavku MTS, aneki segmenti PoOb-a dovedeni su u pitanje.Najve}i problem u funkcionisanju i realizaciji zadataka PoOb-a predstavlja nedostatakpogonskog goriva i maziva, rezervnih delova, nemogu}nost redovnog odràvanja i remontaMTS.SVK nije dobila materijalno finansijski plan, a priliv nov~anih sredstava u budèt jenedovoljan i neredovan, {to u zna~ajnoj meri onemogu}ava realizaciju planiranih zadatakaPoOb-a. Ovaj problem naro~ito je izraèn u obezbe|enju nov~anih primanja i platapripadnika SVK.Do sada nije re{eno pravo svojine nad nepokretnom imovinom, koji koristi SVK. Velik brojobjekata biv{e JNA jo{ uvek nije predat na upravljanje i kori{tenje SVK {to izaziva ozbiljneprobleme u stanovanju i sme{taju ljudstva i MTS.Na pozadinskom obezbe|enju SVK nalazi se grupacija Komande “Pauk” sa brojnim stanjemoko 11.000 ljudi, za ~ije obezbe|enje SVK izdvaja velike koli~ine MTS iz sopstvenih zaliha.Za protekli period rata istro{eni su svi resursi TMS, a njihov remont, zbog nedostatka r/d,sopstvenih remontnih kapaciteta i nedostatka nov~anih sredstava, gotovo da se i ne vr{i.Zbog stalno prisutnog problema obezbe|enja p/g znatno je umanjena b/g jedinica,obustavljeni su zapo~eti radovi na ure|enju teritorije, odustaje se od planiranih zadataka uobuci, a pojedine funkcije redovnog pozadinskog obezbe|enja jedinica su naru{ene.Usled nedostatka i konstantnog odliva stru~nih kadrova zdravstvene slu`be, primarnazdravstvena za{tita je nepokrivena. U slu~aju op{te agresije na RSK zdravstveno obezbe|enjeSVK bilo bi dovedeno u pitanje. Zbog nedostatka profesionalnih oficira SnSl i izvr{enjeredovnih zadataka je ugroèno. SVK trenutno ne raspolaè zalihama lekova i potro{nogsanitetskog materijala, a snabdevanje putem humanitarne pomo}i sve je manje.Prijemom materijalnih sredstava iz Republike Srbije i od VJ u februaru i martu 1995. g.,stvorene su neophodne materijalne rezerve (municije i hrane) za ratne potrebe ~ime su uznatnoj meri ublaèni problemi PoOb-a.

287

2.3. Organizacijsko-formacijska i personalna problematikaU proteklom periodu teì{te aktivnosti bilo je na izradi predloga formacija brigada,pozadinskih baza i artiljerijskih jedinica SVK. Izra|en je predlog plana regrutovanja za 1995.koji }e biti razmatran na sastanku G[ SVK. Izra|ena je naredba o organizacijsko-formacijskim promenama u SVK i izvodi dostavljeni pot~injenim komandama. Izvr{ene supripreme za analizu putovanja i odliva v/o iz RSK. Izvr{ene su pripreme i pripremljen predlogza reviziju re{enja o osloba|anju od vojne obaveze lica mla|ih od 50 godina.

Personalnu problematiku karakteri{e:

a) Re{avanje dràvljanstva SR JugoslavijeZakon o Vojsci Jugoslavije, ~lan 8. stav 3. predvi|a da slu`bu u VJ mogu da vr{e samojugoslovenski dràvljani.Shodno tome pokrenuli smo pitanje re{avanja dràvljanstva profesionalnih oficira ipodoficira, koji su preme{teni i postavljeni u 40. Kadrovski centar G[ VJ, a nemajudràvljanstvo Republike Srbije ili Crne Gore odnosno Jugoslavije.Molbe sa neophodnim dokumentima dostavili smo Personalnoj upravi G[ VJ krajemfebruara 1994. g, misle}i da }e se re{iti brè i u paketu.Ali nam je odgovoreno da se mora re{avati pojedina~no. Ovakav na~in re{avanja ide vrlosporo i oteàva re{avanje ostalih statusnih pitanja kao {to su:– otkup stana na teritoriji SR Jugoslavije– zaposlenje ~lanova porodica koji ìve na teritoriji SR Jugoslavije je oteàno jer se traì daimaju dràvljanstvo SRJ,– dobivanje dràvljanstva za ~lanove porodica.

b) Upu}ivanje stare{ina na privremeni rad u SVKPo~etkom marta 1995. g. Odelenje za kadrovske poslove 40. KC G[ VJ pozvalo je stare{inero|ene na teritoriji biv{e SR Hrvatske na razgovor u vezi dobrovoljnog upu}ivanja naprivremeni rad u SVK.Metodom ankete izjasnilo se 112 stare{ina, od prisutnih oko 600, da èle da idu. Daljnjomobradom i pripremama za odlazak u SVK, kona~an stav za odlazak dalo je 66 stare{ina.Na dan polaska i ulaska u autobus po~elo je kolebanje stare{ina i odustajanje, tako da je do{lou SVK 30 stare{ina (15 oficira i 15 podoficira).Ovakav postupak dela stare{ina ostavio je negativan utisak na prisutne.Mislimo da bi trebalo stru~nom anketom utvrditi pravi uzrok slabijeg odaziva stare{ina. Dali je u pitanju strah od ratnih sukoba u RSK, neizvesnost u vezi povratka, li~ni problemi iline{to drugo. Od dobivenih podataka imala bi korist i Vojska Jugoslavije i SVK u daljnjemradu sa ljudima i analizi kadra.

2.4. Stanje bezbednosti u jedinicama i na teritoriji

1) Kontraobave{tajno obezbe|enjeBezbednosno stanje u RSK je i dalje veoma sloèno na {to najvi{e uti~u strane obave{tajneslu`be kroz obave{tajnu, psiholo{ko-propagandnu i kriminalnu delatnostOrgani bezbednosti su u poslednjih 15 dana otkrili i priveli 10 obave{tajno indiciranih licaod kojih su 2 stare{ine biv{e JNA.Strane obave{tajne slu`be posebno hrvatske i muslimanske, u saradnji sa predstavnicimaUNPROFOR-a, UNCIVPOL-a i drugim stranim organizacijama, prikupljaju podatke o

288

aktivnostima i merama SVK na planu suprostavljanja agresiji HV na RSK, posebno omogu}nostima i utvr|enosti poloàja.Registrovana je obave{tajna aktivnost UNPROFOR-a u 25 slu~ajeva prilikom snimanja,skiciranja i izvi|anja na{ih odbrambenih poloàja i aerodroma Udbina.Promenom mandata UNPROFOR-a vode psiholo{ko propagandnu delatnost premastanovni{tvu u smislu: Krajina }e biti sastavni deo Hrvatske, a cene da Hrvatima ne treba rati ne}e ratovati, ve} }e ekonomskim merama i zatvaranjem granice RSK prema RS i SRJkrajinsko rukovodstvo biti primorano da prihvati re{enje koje nudi Zapad.Na{a saznanja ukazuju da su obave{tajne slu`be dnevno prisutne u prikupljanju podataka oSVK.

2) Kriminal, {verc i razbojni{tvoPosebno zabrinjavaju}i problem je kriminal svih vrsta, bahato i siledìjsko pona{anje i napadina organe bezbednosti. U jedinicama se najvi{e krade gorivo, mazivo, akumulatori, sredstvaveze, oru`je, municija i MES, ~ime se umanjuje borbena gotovost i borbena vozilaonesposobljavaju.U stalnom je porastu {verc sa pripadnicima 5. K MV i Hrvatima, {to njihova vlastorganizovano sprovodi, pa na taj na~in, pored {verca robe, prikupljaju se i obave{tajni podaci.Na suzbijanju {verca najvi{e se angaùju jedinice VP, dok ve}i broj pripadnika milicije toleri{e{verc. Od pojedinaca u najvi{im dràvnim organima, vr{en je pritisak da se legalizuje {verc ida se OB i vojna policija ne angaùju. Ide se dotle da se pojedinim k-tima korpusa i OBdiskretno savetuje da ne spre~avaju {verc, jer mogu biti likvidirani.Zbog nedostatka aktivnih stare{ina u niìm jedinicama i ne funkcioni{e rukovo|enje ikomandovanje, {to pogoduje java{luku. Ne preduzimaju se mere bezbednosti i bezbednosnogobezbe|enja. Materijalno-tehni~ka sredstva i tajni podaci se slabo {tite, a u nekim jedinicamaskoro nikako. Prisutne su pojave nekontrolisane upotrebe oru`ja. Karakteristi~an je istupgrupe od 12 boraca iz Obrova~ke brigade, koji su samovoljno napustili poloàje na Dinari iuz upotrebu oru`ja vr{ili plja~kanje privatnih ugostiteljskih objekata na putu Obrovac-Dinara. Ova grupa je ispalila velike koli~ine municije u samom gradu Kninu. U stanovimauhap{enih vojnih obaveznika na|ena je velika koli~ina naoruànja i municije i artikalavezanih za {vercovanje. Preduzete su disciplinske i druge zakonske mere. Na izdràvanjuvi{emese~nih zatvorskih kazni, nalazi se 8 vojnih obaveznika.Lo{em bezbedonosnom stanju u jedinicama SVK i na teritoriji doprinosi i nefunkcionisanjevojnih sudova i civilnog pravosu|a koje ne preduzima represivne mere prema nosiocimaneprijateljske delatnosti, kriminala, {verca i dr.Naj~e{}e represivne mere preduzimaju k-ti brigada i korpusa {to nije dovoljno jer se celokupnidràvni organizam ne angaùje, pa se sti~e utisak da moè raditi ko kako ho}e.

3. Odnosi sa UNPROFOR-omPo~etkom aprila 1995. godine (04. i 05. 04) odràna su dva sastanka na najvi{em nivou SVKi UNPROFOR-a.Na prvom sastanku razgovarali su komandant snaga UN-a, general Bernard Janvier ikomandant G[ SVK Milan êleketi}, a drugom na~elnik G[ SVK i zamenik generalaJanviera, gen. Crobbe.Na oba sastanka dominiralo je pitanje novo produènje mandata UNPROFOR-a, RezolucijaSB br. 981 i njeni vojni aspekti.

289

Na oba sastanka istaknuto je da do 21. aprila gosp. Stoltenberg mora prikupiti sva relevantnami{ljenja jedne i druge strane u cilju podno{enja izve{taja, a da }e stvarno delovanje novogmandata UNPROFOR-a po~eti 30. 06. 1995. g.

4. OdlukaOdlu~io sam odràti sada{nji nivo borbene gotovosti uz istovremeno preformiranje delajedinica, prenose}i teì{te aktivnosti na prostor planine Dinare, sa ciljem spre~iti iznenadnadejstva Hrvatske vojske i popravljanje njenog operativno-takti~kog poloàja i biti u gotovostiza adekvatna protivdejstva.Pristupiti pripremama za spre~avanje posedanja granica izme|u RSK i RS od strane snagaUNPROFOR-a.

K O M A N D A N Tgeneral-potpukovnikMilan êleketi}, Šv.r.š

M.P.87

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 6., str. pov. 3-171/1995.

231995., svibanj 5.O{trelj – Petrovac

Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku u Kninu na kojemu je razmatranasituacija oko Biha}a te donesena odluka da jedinice MUP-a RS preuzmu zada}e Li~kogkorpusa SVK u napadu na Biha} jer isti za to nema potrebnih snaga

Republika SrpskaVOJSKA REPUBLIKE SRPSKEKOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSAO{trelj – Petrovac

Broj: Str. pov. br. 66-62Datum: 05. 05. 1995. godine

GLAVNOM [TABU VOJSKEREPUBLIKE SRPSKE(na li~nost komandanta)

Dana 04. 05. 1995. godine, odràn je zajedni~ki sastanak VK RS i RSK u Kninu.Ispred RSK88 prisustvovali su:

290

87 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.88 Gre{ka, rije~ je o predstavnicima RS.

– Predsednik Karadì}89

– Predsednik Kraji{nik90

– ministar odbrane– ministar unutra{njih poslova– general Ninkovi}91

– puk. Tomani}92 i savjetnici predsednika Suba{i}93 i @upljanin.94

Ispred RSK bili su prisutni:– Predsednik Marti}95

– general êleketi}96

– ministar unutra{njih poslova.

Pored sagledavanja izvana i posledica u Zapadnoj Slavoniji razgovaralo se {ta dalje raditi.Izloìo sam sloènost situacije na Dinari i Plje{evici i mogu}e namere neprijatelja (spajanje sa5. K tzv. A BiH i ugroàvanje prestonice Knina) i shodno tome predloìo da se zajedni~kipo~ne re{avati Dinara i Plje{evica. Na~elno je to prihva}eno. Predsednik Karadì} je naredioda MUP RS dana 06. 05. 1995. godine, uputi dva odreda specijalne policije i tri ~ete jedinicaposebne namene radi izvo|enja dejstava na Plje{evici.Smatram da }e jedinice MUP-a dati doprinos i obezbediti energi~nija dejstva ka Biha}u, jerse od li~kog Korpusa ne moè o~ekivati puno.Li~no smatram da je SVK u nokdaunu da preduzimaju odre|ene mere, ali jo{ uveknedovoljno energi~no. Muslimani prebacuju sve snage prema Iza~i}u, i u slu~aju napadausta{a u cilju spajanja sa 5. K ima}e mnogo problema i ne}e uspe{no se odbraniti.Preduzeo sam sve mere da branim dostignute linije.Molim Vas da ove procene imate u vidu i da se u krajnjoj nu`di moè i mora pomo}iblagovremeno.

Za KOMANDANT-apukovnikRadivoje Tomani}..........,97 Šv.r.š M. P.98

Preslika, strojopis, }irilicaPreslika u posjedu prire|iva~a

291

89 Radovan.90 Mom~ilo.91 [piro.92 Radivoje.93 Petar.94 Stojan.95 Milan.96 Milan.97 Potpis ne~itak.98 Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa.

241995., svibanj 27.O{trelj – Petrovac

Izvje{}e Komande 2. KK Glavnom {tabu VRS o sastanku s Milom Mrk{i}em, zapovjednikomOperativne grupe “Pauk”, na kojemu su razmatrane akcije protiv 5. korpusa A BiH tehrvatskih snaga na Dinari i Livanjskom polju

R e p u b l i k a S r p s k aVOJSKA REPUBLIKE SRPSKE

KOMANDA DRUGOG KRAJI[KOG KORPUSAO{trelj-Petrovac

Broj: Str. pov. br. 701-18Datum: 27. 05. 1995. godine.-

VRLO HITNO

GLAVNI [TAB VOJSKEREPUBLIKE SRPSKE(Na li~nost komandanta)

Dana 22. 05. 1995. godine u Grahovu je, na moju molbu odràn sastanak sakomandantom SVK generalom Mrk{i}em,99 komandantom 7. i 15. K SVK i komandantom2. KK, sa slede}im dnevnim redom.

1. Operativno-takti~ki poloàj jedinica 2. KK, 7. i 15. Korpusa od uticaja na 2. KK2. Razmatranje zajedni~kih aktivnosti u odnosu na 5. K ABiH i usta{ke snage u

Livanjskom polju i Dinari.

O odrànom sastanku odmah sam usmeno izvestio, pisani dokumenat nisam dostavljao jer jegeneral Mrk{i} rekao da se sastaje 25. 05. 1995. godine sa komandantom G[ VRS, gde }emu izloìti zaklju~ke sa sastanka.Generala Mrk{i}a sam upoznao sa operativno-takti~kim poloàjem na{ih snaga prema 5. KABiH posle njihove ofanzive i predo~io mu da je dalje ovakvo pona{anje SVK i NO ZBneodrìvo kao i to da taj muslimanski korpus u potpunom okruènju se uspe{no nosi sa triKorpusa SVK, 2. KK i pripadnicima NO ZB. To sam potkrepio ~injenicom da i sada kadatraje muslimanska ofanziva ni SVK ni NO ZB ne preduzimaju makar demonstrativna dejstvaprema 5. K ABiH.Upozorio sam ga i na namere usta{a preko Dinare, to jeste da je glavni cilj odsecanje Knina iugroàvanje prestolnice RSK.General Mrk{i} se sloìo da nismo radili zajedno i organizovano u odnosu na 5. K ABiH.Istakao je da je komanda “PAUK” sada njemu pot~injena te da moramo brzo zajedno iorganizovano izvesti operaciju za razbijanje 5. K ABiH radi ~ega je i kod Vas trebao do}i.Spominjao je 28. 05. 1995. godine kao dan po~etka zajedni~kog slamanja 5. K. Posleoperacije 5. K istim sistemom bi se i{lo i na ~i{}enje Livanjskog polja i Dinare od usta{a.

292

99 Mile.

Kako do danas zvani~no nisam dobio instrukcije ili nare|enje molim Vas i predlaèm:1. – Da Na~elnik glavnog {taba VRS hitno do|e u z/o 2. KK kako bi se na licu mesta sagledao

operativno-takti~ki poloàj jedinica, procenila situacija i vama dao predlog za dalja dejstva.2. – Molim Vas da se sa generalom Mrk{i}em proceni mogu}nost i sa~ini hitno zajedni~ki

plan operacije za razbijanje i uni{tenje 5. K ABiH jer je to nu`no i za RS i za RSK (za RSKda se ne probije koridor prema Hrvatskoj, prikloni drugoj strani, a za nas je zna~aj sadrànu predhodnom stavu, {to jo{ vi{e moè usloìti skora ofanziva usta{kih snaga na Dinari), aza RS jer se postiù strate{ki ciljevi u ovom prelomnom i te{kom vremenu.

3. – Molim Vas da hitno i neodlo`no donesete odluku po prethodne dve ta~ke jer vreme neradi za nas, a stanje u z/o 2. KK je izuzeto sloèno.

K O M A N D A N Tp u k o v n i kRadivoje Tomani}Rade ............100Šv. r.š

M.P.101 M.P.102



Informacija Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o prodoru hrvatskih snaga premaplanini [ator, stanju na rati{tu oko Biha}a te preletu zrakoplova iz Hrvatske kojiopskrbljuju za{ti}enu zonu Biha} i 5. korpus Armije BiH

G[ SRPSKE VOJSKE KRAJINE VOJNA TAJNAOdelenje za obave{tajne poslove Strogo pov.Str. pov. broj 2/2319-2Dana, 09. 06. 1995. godine

OBAVE[TAJNA INFORMACIJA

Jedinice VRS nastavljaju sa aktivnim b/d grebenom Dinare. Do sada je ovladano objektimaManita draga, Vis (tt. 1658) i Velika Privija. Momentalno se vode borbe za Veliki Cilj, M.Cilj, Mali Bat (09. 06.).

293

100 Potpis ne~itak.101 Okrugli pe~at: Komanda 2. kraji{kog korpusa.102 Prijemni pe~at: Brzojav br. 2059, potpis ne~itak.

U popodnevnim ~asovima 08. 06. o. g. su otpo~ela jaka napadna dejstva neprijatelja pravcem:s. Nugla{ica – Babin grad (tt. 1356) pl. [ator. Do pada mraka napadi neprijatelja su odbijeni,naneseni su im veliki gubitci.Dana 09. 06. o. g. u ranim jutarnjim ~asovima neprijatelj je iz Livanjskog polja uveo jakesnage, ekvivalenta jedne brigade, ponovio napad na istom pravcu, probio obranu 1/43. mtbru rejonu Babin grad i potiskuje snage VRS ka ju`nim padinama pl. [ator.U jutarnjim ~asovima 09. 06. o. g. avijacija SVK dejstvovala je po objektima na Dinari:Anti}a glavica, âkalica, Jan~arska glava, Divjaku{a, Male Poljanice.U toku no}i 08./09. 06. o. g. u rejonu Vje{ti}a gora – Jan~ija glavica dovedena je jedna ~etaHV iz pravca Maglaj – Kova~.Poloàji na Plje{evici su stabilni, komanda 5. K nastoji dovo|enjem sveìh snaga ugrozitiobjekte koje je na{ 15. K zauzeo proteklih dana.Jedinice OG “Pauk” su uspele da ovladaju objektom Prìne koji se nalazi ispred s. Ahovo naisto~noj strani i sa objektom Mehurovi}a glavica (tt. 250) zapadno od Vrnogra~a.Specijalizovane slu`be Hrvatske intenzivirale su rad na izu~avanju unutra{njeg politi~kogstanja i pona{anju vojnog vrha u RSK. HV je nakon osvajanja Z. Slavonije i ru{enja mostana Savi kod Gradi{ke, sa ovog prostora oslobodila sve profesionalne snage i angaòvala ih nadrugim pravcima.Ulogu ~uvara granice uz r. Savu preuzele su domobranske jedinice i policija sa manjim art.jedinicama za podr{ku.Ma|arska armija je du` ~itave granice sa RSK izvr{ila delomi~no posedanje poloàja i vr{iintenzivno izvi|anje i osmatranje zagrani~nog prostora. Cenimo da je aktivnost usmerena ucilju pruànja pomo}i akciji za brzu intervenciju NATO za za{titu UNPROFOR-a.

Podaci dobijeni po EI:U rejonu Livanjskog polja usta{ke snage nastavile su izvo|enje b/d. Manji uspeh imale su u{irem rejonu Malog [atora.Deo jedinica 132. br. Na{ice iza{le su na teren u rejonu Zve~eva.Na podru~ju Velebita registrujemo redovnu smenu jedinica usta{ke vojske. Na ovompodru~ju registrujemo i delove jedinica koje su u~estvovale u akciji na Z. Slavoniju.Podru~je Z. Slavonije 9. i 10. 06. o. g. posetit }e Tu|man sa delegacijom.U Cazinskoj Krajini situacija sa ishranom stanovni{tva je zabrinjavaju}a. Na podru~ju Biha}aizvr{ena je dodatna mobilizacija.Komandant 5. K Atif Dudakovi} sa delom delegacije posetiti }e Ma|arsku. Vreme posetanismo utvrdili.Registrujemo i podatak da avioni iz Zagreba redovno lete prema aerodormu ôrali}i. Ovimavionima doprema se NVO i ostale potrebe za 5. K.Strahuje se od obaranja ovih aviona od strane na{ih snaga.

NAÊLNIKpotpukovnikKneèvi} Mihajlo, Šv. r.š

M.P.103

294

103 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

Dostaviti po{tom: N[, ONO, PkPo, OB, Ministar unutr. poslova, Ministar odbrane, MUPresor (DB).

Dostaviti telegramom: 7., 11., 15., 21. i 39. K., 105. vbr, 1/101. ObC



Izvanredno operativno izvje{}e Glavnog {taba SVK S. Milo{evi}u, M. Marti}u i M. Peri{i}u ostanju na boji{tu oko Biha}a, Livanjskom polju i Dinari, preustroju SVK te o~ekivanojpomo}i od VJ u ~asni~kom kadru

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNAGLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE STROGO POVERLJIVOS. P. 3-32211. 06. 1995.

Vanredni operativniizve{taj G[ SVK,– dostavlja –

Kabinetu predsednika Republike Srbije(na li~nost g. Slobodana Milo{evi}a)Kabinetu predsednika Republike Srpske Krajine(na li~nost g. Milana Marti}a)Kabinetu Na~elnika General{taba VJ(na li~nost gen-pukovnika Mom~ila Peri{i}a)

1. NEPRIJATELJSKE SNAGEIntenzivne diplomatsko – politi~ke aktivnosti me|unarodnih organizacija oko situacije ubiv{oj BiH u cilju zata{kavanja muslimanskih ofanzivnih dejstava, brza reakcija NATO naaktivnosti srpske strane i formiranje snaga za brze intervencije za za{titu i podr{ku snagaUNPROFOR-a, omogu}ili su Hrvatskoj da nesmetano sprovodi svoj plan prema RSK.Naime, ohrabren pre}utnom saglasno{}u me|unarodne zajednice za akciju u Z. Slavoniji,Tu|man je nastavio sa potenciranjem reintegracije RSK. Optuìo je Srbiju za podr{ku “ratneopcije” za re{enje krize u RS i RSK zbog angaòvanja srpskih generala i odabranog kadra VJna rukovode}im du`nostima u VRS i SVK.Re{enost Hrvatske za reintegraciju RSK posebno je potencirao u govoru na pu{tanju novogmosta na r. Dravi kod Osijeka.Politi~ke i diplomatske prate i vojne aktivnosti. Iz Z. Slavonije preba~ene su sve profesionalnejedinice na severo-zapadne granice RSK, teì{no na Baniju i Kordun uz istovremeno

295

oja~avanje snaga HVO na Livanjsko-Glamo~ko-Grahovskom pravcu, sa ciljem dapostepenim nastupanjem delimi~no razdvoji RS i RSK do linije Knin-Grahovo-Drvar, apotom dejstvom na Baniji i Kordunu do Prijedora i preko Like uz sadejstvo sa 5. Kmuslimanske vojske izvr{i rasecanje RSK.U narednoj fazi ceo prostor ovog dela RSK reintegrisao bi se u sastav Hrvatske.Ima indicija da je za ovakvu akciju Tu|man dobio saglasnost Nema~ke.Trenutno intenzivnije vojne aktivnosti HV i HVO izvode se na Livanjsko-Grahovskompravcu sa ciljem ovladavanja objektom [ator ~ime bi Knin bio odse~en od RS.Pove}ana je aktivnost avijacije NATO iznad Jadrana i teritorije biv{e BiH pod kontrolom tzv.muslimansko-hrvatske federacije. Nisu registrovani preleti helikoptera na teritoriju RH prekoRSK za Cazinsku Krajinu.Iznad linije razdvajanja sa RH u sektoru “Sever” i “Zapad” registrovane su bespilotne letilice07./08. 06. o. g. Oko 02,30 deùrna vazduhoplovna borbena grupa NATO uspostavila jevezu sa pilotom oborenog aviona F-16.U operaciji spa{avanja pilota u~estvovalo je 20 borbenih aviona tipa F-16, F-28, F-111 iAVAKS u za{titi, a u izvla~enju ~etiri helikoptera (dva borbena APACH i dva transportna).

2. NA[E SNAGETeì{te aktivnosti komandi i jedinica SVK u proteklih 7 dana bilo je na formiranju KorpusaSpecijalnih jedinica. U realizaciji te aktivnosti postoje odre|eni kadrovski i materijalniproblemi koji za sada bitno ne uti~u na plansko formiranje jedinica.Izvr{eno je zaustavljanje i dalji prodor neprijatelja grebenom Dinare i pruèna je pomo} VRSu spre~avanju ovla|ivanja {irim prostorom Grahova.Delom snaga 7. K dana 08. 06. 1995. godine izvr{en je napad na objekte Anti}a Glavica (tt1539) i Jan~iji vrh (@rvanj) radi njihovog osloba|anja. Zbog izostajanja koordiniranog dejstvasnaga VRS tim objektima nije se ovladalo.Snage OG “PAUK” uspe{no izvode napadna dejstva i uspele su da ovladaju Mehurovi}aglavicom i grebenom iznad s. Zbori{te.Sve p/n snaga 5. K uspe{no odbijaju.U toku je intenzivna priprema za “Vidovdansku smotru Korpusa Specijalnih jedinica”.Izra|en je plan prate}ih manifestacija javne prezentacije SVK, posebno Specijalnih jedinica iprogram smotre sa takti~kom ve`bom koja }e se odràti 28. 06. 1995. god.Obuka mladih vojnika izvodi se po ubrzanom programu.Organi G[ SVK u toku nedelje izvr{ili su obilazak i kontrolu borbene obuke radi sticanjauvida u stanje organizacije i njenog izvo|enja.Jedinice RV i PVO nalaze se u stanju pune b/g.Izvr{eno je pregrupisavanje jedinica pbr PVO sa teì{tem na PVO {ireg rejona a. Udbina iKnina.Dana 09. 06. 1995. god. u 09,30 ~asova izvr{ena je neposredna vazduhoplovna vatrenapodr{ka snaga KOV za ovladavanje planinom Dinarom. U~estvovala su ~etiri aviona (1 IJ-22,1 H-62 i 2 J-21) i to na objektima Anti}a glavica i Male Poljanice. Ostvareno je punoiznena|enje.Dva borbena helikoptera HN-45 M dodeljena su 2. KK za protivoklopnu borbu natenkoprohodnom Grahovsko-Livanjskom pravcu. Rd PVO “Dvina” iz 44. pbr PVO izvr{ioje preme{tanje iz rejona [amarice u rejon Grahova (2. KK) i nalazi se na VP u gotovosti zadejstva po odabranim ciljevima snaga HV na zemlji u rejonu s. Peulje – Crni Lug.

296

Na ameri~ke helikoptere, koji su u~estvovali u akciji spa{avanja pilota iz oborenog aviona F-16 ispoljeno je dejstvo sa PA raketama S-2M i PAT-20 mm, ali zbog IC mamaca i oklopahelikoptera isti nisu oboreni.

3. MORALMere i aktivnosti koje se preduzimaju na planu stabilizacije i ja~anja Srpske Vojske Krajine,veoma pozitivno uti~u na moral boraca i stanovni{tva.U ove mere spadaju pre svega, stabilizacija linija odbrane ~ime je poraslo poverenje uodbrambene mogu}nosti.Ovom poverenju doprinose i borbene akcije izvedene u zadnjih nekoliko dana sa na{e strane.Za razliku od dosada{njih mi{ljenja, prisustvo i pomo} oficira VJ, tuma~i se pozitivno, a tosaznanje na borce i stanovni{tvo deluje optimisti~ki.Na moral najnegativnije i nadalje uti~e neredovna isplata mese~nih primanja, kao i veomanizak iznos tih primanja.Sve mere koje preduzima K-dant SVK, prihvataju se sa odobravanjem i ose}anjem pove}anesigurnosti u mogu}nost odbrane teritorije RSK.U pozitivnom smislu se menja i mi{ljenje o SRJ, imaju}i u vidu sveukupnu pomo} koja namstiè, a pre svega mobilisanje i upu}ivanje u Krajinu borbeno sposobnih lica izbeglih sa ovihpodru~ja.

4. ODNOS SA INOSTRANIM PREDSTAVNICIMAKomandant SVK odrào je radni sastanak sa komandantom snaga UNPROFOR-ageneralom @anvijeom 07. 06. Raspravljana su pitanja novog rasporeda snaga UN, slobodekretanja pripadnika UN, mogu}nost rasporeda snaga UN na takozvanim AVNOJ-evskimgranicama i mogu}nost susreta hrvatske delegacije i delegacije SVK.Mi smo nametnuli pitanje neprihvatljivosti angaòvanja Argentinskog bataljona, tako|e iNepala iz razloga {to su bili u Zap. Slavoniji. Traìli smo povratak sredstava 18. K koja su bilana ~uvanju u skladi{tima UNPROFOR-a a koju su oteli Hrvati. Traìli smo i naplatutro{kova dosada{njeg kori{tenja vojnih objekata (kasarni) u Kninu, Slunju i BelomManastiru.Susret je bio korektan, strogo protokolaran, a u maloj pauzi obavljeni su razgovori izme|ukomandanta i posebno izme|u saradnika.Predstavnici ostalih inostranih organizacija imali su kontakte na razli~itim nivoima u SVK isa dràvnim organima.

5. BEZBEDNOSTStanje bezbednosti u SVK i na samoj teritoriji RSK karakterisali su u proteklom periodudoga|aji vezani za progla{enje op{te mobilizacije na teritoriji Severne Dalmacije i samoizvo|enje borbenih dejstava na planini Dinari.Op{ta mobilizacija kojom su bili obuhva}eni svi vojno sposobni stanovnici S. Dalmacije bezizuzetaka i privilegovanih, nai{la je na op{te odobravanje kod stanovni{tva. Ugled SVK imoral kod boraca i ostalih gra|ana je u znatnom porastu.Novim merama se suprostavljaju mnogi politi~ki mo}nici kako na globalnom, tako i nalokalnom nivou. Opstrukciju i nipodo{tavanje svih mera na reorganizaciji SVK ove strukturenastoje sprovesti preko paravojnih grupa i formacija, koje su se prve na{le na udaru primenomnovog pristupa u obavezama prema jedinicama u koje su raspore|eni.

297

6. PERSONALNA I ORGANIZACIJSKO-FORMACIJSKA PROBLEMATIKAStvoreni su organizacijski uslovi i izra|ena sva dokumenta neophodna za formiranje Korpusaspecijalnih jedinica. Izra|ene su privremene knjige formacija komande i jedinica KSJ.Formiranje Korpusa specijalnih jedinica SVK prati goru}i problem izbora i nedostatkapotrebnog broja PVL iz VJ kojim bi se pokrile potrebe popune postoje}ih i novoformiranihjedinica, jer sada{nja popunjenost ovom kategorijom lica iznosi 23%. Zbog toga smo 09. 06.1995. godine poslali zahtev 40. KC PsU VJ za hitno pozivanje i upu}ivanje PVL iz VJ kojipodleù principu upu}ivanja u SVK. Ova aktivnost je u toku i treba je ubrzati.Obzirom da smo za KSJ SVK predvideli sve pitomce koji zavr{avaju vojne akademije i SV[u VJ i rodom iz RSK, potrebno je razmotriti mogu}nost da se ubrza zavr{etak {kolovanja uskladu sa predlogom komandanta SVK.Tako|e, potrebno je {to pre na Vrhovnom Savetu odbrane SRJ razmotriti i pozitivno re{itive} odavno pripremljena pitanja, priznavanja statusa stare{ina VJ za stare{ine SVK kojizavr{avaju vojne {kole u CV[ RS u B. Luci; (dve klase oficirske {kole i ~etiri klase podoficirske{kole, ukupno 250 stare{ina). Sve navedene stare{ine predvideli smo za KSJ SVK.Napravljen je koncept popune sa vojni~kim sastavom koji se ve} realizuje prema utvr|enomplanu i datim kriterijumima.Preduzete su organizacijske mere i sa~injeni planovi prikupljanja i dovo|enja v/o RSK sateritorije SRJ u RSK.Po procenama i pribli`nim pokazateljima organa Ministarstva odbrane RSK u RS i RCG senalazi preko 10 000 v/o RSK, koji su tamo oti{li u periodu posle 17. augusta 1990. godine.Smatramo izuzetno zna~ajnim da se istraje u prikupljanju i dovo|enju pomenutog ljudstva uRSK i njihovom uklju~ivanju u jedinice SVK. Posebno je zna~ajna popuna KSJ kvalitetnimmla|im ljudstvom.

7. MATERIJALNO I ZDRAVSTVENO OBEZBE\ENJEPozadinsko obezbe|enje je teì{no usmereno na materijalno i zdravstveno obezbe|enje:

- Transformacije SVK i formiranje KSS,104

- Prihvatu i opremanju v/o koji dolaze iz SRJ i- Pripremi KSS za sve~anu paradu.

U toku je realizacija prijema MTS od VJ odobrenih za potrebe SVK.Pored navedenih zadataka, dugoro~nije se susre}emo sa problemom hirur{kih ekipa i op{tegnedostatka sanitetskog kadra kao i nedostatkom stru~ne radne snage za opravku borbene ineborbene tehnike.Po ovom osnovu redovnim putem je traèna pomo} od VJ.Zbog nedostatka nov~anih sredstava, usporena je realizacija navedenih zadataka, a platepripadnika SVK jo{ nisu ispla}ene za april mesec.

8. ODLUKAOdlu~io sam da teì{te angaòvanja G[ SVK pot~injenih komandi i jedinica bude naformiranju KSJ. U borbenim aktivnostima teì{te angaòvanja snaga imati u operaciji“PAUK” za slamanje 5. K, a deo snaga 7. K angaòvati na prostoru Dinare i Grahovsko-Livanjskom pravcu s ciljem ovladavanja objektima koje je HV i HVO u dosada{njimobjektima privremeno zaposela.

298

104 Korpus specijalnih snaga.

Delom snaga podràvati, oja~ati i sadejstvovati VRS u operaciji koju ona izvodi naGrahovsko-Livanjskom pravcu.

@G/AB

K O M A N D A N Tgeneral-potpukovnikMile Mrk{i}, Šv. r.š

M.P.105

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 6., str. pov. 3-322/1995.

271995., srpanjKnin

Plan kontraobavje{tajnog osiguranja operacije “Ma~ -1” Srpske vojske Krajine i VojskeJugoslavije – uporaba biolo{kog oru`ja za trovanje boraca 5. korpusa A BiH

ODOBRAVAMKOMANDANTgeneral-pukovnikMile Mrk{i}, Šv.r.š

PLANkontraobave{tajnog obezbe|enja operacije “Ma~ – 1”

– jul 1995-

1. CILJ– Kombinovanom primenom metoda rada OB SVK obezbediti potpunu kontraobave{tajnui fizi~ku za{titu konvoja na relaciji Glina – Li~ko Petrovo Selo i ulaska u Cazinsku Krajinuradi nano{enja strate{kog udarca jedinicama i komandama 5. K. biolo{kim oru`jemmetodom trovanja artikala {iroke potro{nje koje putem ilegalne trgovine isporu~iti 5. K.– Nakon inkubacije i pojave dizenterije isto intenzivno koristiti u psiholo{ko-propagandnomplanu koji uklopiti u plan plasiranja dezinformacija i podataka u okviru operacije “Ma~”.

2. VREME IZVO\ENJA– Od 11 – 13. 07. 1995. godine, a nakon toga plan “Ma~ – 1” uklapa se u plan KOobezbe|enja operacije “Ma~”.

3. MESTO IZVO\ENJA– Na relaciji Glina – Li~ko Petrovo Selo – Japanska krivina i obrnuto

299


PLANKontraobave{tajnog obezbe|enja akcije “Ma~ – 1”106

Red. ZADATAK NOSILAC SARA\UJE VREMEbroj IZVR[ENJA

1 2 3 4 5

1. Priprema lica radi upu}ivanja na OB Centar OB 15.K. 10. 07.kontakt u z/o 5.K., obezbe|enje Topusko 09.00-13.00prolaska i ulaska u Cazinsku Krajinu i dogovor oko prodaje artikala

2. Radni sastanak na Plitvicama i dogovor puk. Zimonja OB G[ SVK 11.07.zadataka oko realizacije akcije na nivou Nikola Ob. odel. G[ 10.00-12.00OB G[ SVK i Obave{tajnog odelenja.

3 Izrada plana kontraobave{tajnog OB G[ SVK Obav. odel. 11.07.obezbe|enja, upu}ivanje telegrama G[ SVKizvr{iocima – u~esnicima aktivnosti

4 Patrolno i punktovno obezbe|enje Patrola 21. OBC 12.07.konvoja na relaciji Glina – Li~ko ~VP Topusko 18.00-21.30Petrovo Selo – Japanska krivina

5 Propu{tanje konvoja na Japanskoj OB 15.K. Organ iz 21.30.krivini u Cazinsku Krajinu: OBC 12.07. do– ne vr{iti kontrolu voza~a i vozila, Topusko 03.00– angaòvanje saradnika, 13.07.– angaòvanje punkta VP 15. K.– odstraniti nepotrebno zadràvanje lica na punktu u periodu od 20.00 ~ nadalje,– skidanje registarskih tablica na vozila u Grabovcu

6 Prihvatanje vozila i voza~a po OB 15.K i Obave{tajni 13.07.povratku iz C. Krajine, obezbe|enje patrola organ od 03.00 donesmetanog prelaska granice i VP 21.K iz OBC 06.00odvo|enje do Gline: Topuskoangaòvanje saradnika, organa CPi vojno-policijskih patrola po dubini,– postavljanje registarskih tablica na vozila u Grabovcu.

7. Pri eventualno registrovanom prelasku Svi OB Obave{tajni Stalnikonvoja na pomenutoj relaciji uz angaòvanih organ zadatakpolicijsko obezbe|enje i na delu u akcijimar{-rute bez registarskih tablica legendirati dovo|enje svojih jedinica i MTC iz dubine radi obezbe|enja dejstva prema 5.K.

300

106 O realizaciji akcije vidi: Prilog IV., Dok. br. 35.

8. Ubrizgavanje manje doze otrovnog OB 15.K. OB G[ SVK 11. 07.sredstva u hranu ilegalnom prebjegu u 14,00HV M.G.107 koji se nalazi u zatvoru Frka{i} radi ispitivanja dejstva istog.

9 Ustrojiti i potpisati spisak lica koja su OBC OB G[ SVK 12. 07.upoznata sa ovom akcijom i isti Topusko~uvati u prilogu ovog plana.

RNR/TRM

POM. KOMANDANTAza bezbednsone poslovep u k o v n i kRade Ra{eta, Šv.r.š

M.P.108


281995., srpanj 23.Biha}

Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH i Zapovjedni{tva G[ HVO Biha} Veleposlanstvu R BiH uZagrebu o sna`nom prodoru snaga SVK koji prijeti razbijanjem obrane Biha}a

23079500KOMANDA 5. KORPUSA ODBRANA REPUBLIKEZAPOVJEDNI[TVO GS HVO BIHA] VOJNA TAJNABiha}, 23. 07. 1995. godine STROGO POVJERLJIVO

“U R G E N T”Informacija o stanjuu Z/o 5. K i HVO Biha},dostavlja.- AMBASADA RBiH U RH

VOJNODIPLOMATSKOIZASLANSTVO(n/r Zijah Poprènovi})

PROSLIJEDITI NA RUKEgosp. general zboraZvonimir êrvenko

301

107 U izvorniku je navedeno puno ime M. G.108 Okrugli pe~at: Srpska vojska Krajine, Glavni {tab, Odelenje bezbednosti.

Od ranih jutarnjih sati situacija u Z/o 5. korpusa i HVO Biha}, radikalno se izmjenila.Jake oklopno-mehanizovane i pje{adijske snage agresora energi~no prodiru ka Cazinu, izpravca Pe}igrad i pravca Trà~ka Ra{tela. Situacija je izmakla kontroli i prijeti da do ve~eriteritorija bude rasje~ena na dva dijela, a 5. korpus razbijen.Trpimo velike gubitke usljed siline udara, a ponestaje i sredstava. Uporedo sa ovim agresorsna`no napada na pravcima Li~ko Petrovo Selo – Biha} i Gorjevac – Ripa~ – Biha}.Me|u stanovni{tom je zavladala panika, a veliki je broj `rtava. Agresor na pravcima napadakoristi sve po sistemu “sprèna zemlja” uz upotrebu bojnih otrova.Molimo Vas da {to hitnije preduzmete mjere.

K O M A N D A N T 5. Kbrigadni generalAtif Dudakovi}

ZAPOVJEDNIK GS HVO BIHA]p u k o v n i kIvan Pr{a

Prijepis, strojopis, latinicaPrijepis u posjedu prire|iva~a

291995., srpanj 23.

Izvje{}e Odjeljenja za obavje{tajne poslove G[ SVK o mobilizaciji i pokretima hrvatskihsnaga du` linije sukoba te humanitarnoj katastrofi u za{ti}enoj zoni Biha}

GLAVNI [TAB SVKOdelenje za Ob. posloveStr. pov. br. 2/2892-123. 07. 1995. god.

OBAVE[TAJNA INFORMACIJAPreko na{eg izvora podataka iz RM do{li smo do saznanja da se u rejonu hipodroma uOsijeku nalaze poloàji VBR-a koji su u no}i 21./22. 07. 1995. god. dejstvovali po s. Bilje iDarda.Prema istom izvoru preko puta isto~nog dela hipodroma u Osijeku, na levoj obali r. Drave udubini za 50 m nalaze se ure|eni poloàji baterije topova ve}eg kalibra.Dana 22. 07. 1995. godine oko 21,00 ~asova preko pontonskog mosta Letovani}-Nebojan uNebojanskom dèpu pristigla baterija MB-120 mm 2. gbr. HV. U toku 21. i 22. 07. 1995.godine intenzivniji saobra}aj vojnih m/v i autobusa na pravcima: Gospi}-Bilaj-Ribnik-Peru{i}-Pocrni} i Josipdol-Kapela.Prema izvoru u rejonu Oto~ca uo~eni tenkovi ekvivalenta 1 okb. Postoji mogu}nost dejstvaistih po rejonu Zalu`nice.

302

U toku 23. 07. 1995. godine jedinice NO ZB uspele su ovladati {irim rejonom Pe}ingrada,a do pisanja izve{taja podataka o dostignutim linijama nemamo.

PODACI DOBIVENI EI:U ve}ini izvi|anih i kontrolisanih radio-veza neprijateljskih snaga, registrovane su redovneaktivnosti jedinica i komandi.Na prostoru RH nastavlja se mobilizacija ljudstva, kretanje kolona m/v (Zagreb-Karlovac-Duga Resa i prema jugu, Zagreb-S. Brod-@upanja-Osijek).Izvo|enje b/d, osim povremenih provokacija iz pe{adijskog naoruànja nisu registrovane.Na teritoriju CK snage 5. K trpe gubitke od snaga SVK i NO ZB. Me|u stanovni{tvom idelom snaga 5. K zavladao je haos, humanitarna situacija pribliàva se katastrofi.Konsolidovanje odbrane i spre~avanje napada u rejonu prema na{im snagama i snagama NOZB, li~no rukovodi Atif Dudakovi}.

ZASTUPA NAÊLNIKAm a j o rJankovi} Du{ko, Šv. r.š

M.P.109

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 6., 2-2892-1/1995.

301995., srpanj 24.Petrinja

Obavijest Komande 39. korpusa SVK komandama podre|enih postrojbi o mogu}oj agresijihrvatskih snaga kao pomo}i ugroènom 5. korpusu A BiH

Komanda 39. korpusastr. pov. br. 71-29724. 07. 1995. god.

priprema za protivdejstvaza slu~aj agresijehrvatske vojske.-

24, 26, 3133. pbr.

obave{tenje komandama

1. Nepovoljan razvoj situacije u zapadnoj Bosni po 5. k. tzv. armije bih hrvatska vojska koristikao povod za agresiju na rsk.

303


2. Do sada hrvatska vojska je glavne snage grupisala na {irem prostoru Brinje, Oto~ac,Ogulin. O~ekuje se napad glavnim snagama pravcem Pla{ki – Slunj – [turli} uz mogu}uupotrebu desanta u rejonu Rakovice i poloàjima isto~no od komunikacije Slunj – Plitvice.Demonstrativna borbena dejstva mogu}e je da se izvode na vi{e pravaca, a pre svega na pravcuSunja – Kostajnica – dolina r. Une. Napad }e podràvati avijacija.

2. Za slu~aj agresije sve }e komande i jedinice postupiti po aneksu plana “ma~” i dobijenimnare|enjima. Glavni {tab }e blagovremeno preneti potrebna nare|enja u skladu sa situacijom.

3. Ostala pitanja:1) U dosada{njim borbenim dejstvima uo~eno je da se nekontrolisano tro{e neke vrstemunicije. To se pre svega odnosi na municiju kalibra 130 mm i 105 mm. U isto vremepotro{nja municije za mb 60 i 82 mm je mala iako ove municije imamo u ve}im koli~inama.U vezi sa navedenim komande korpusa i brigada preduze}e potrebne mere koje }e omogu}itiracionalizaciju potro{nje municije.2) U dejstvima narednog dana imati u vidu da se jedinice 5. k. nalaze van zaklona i rovova ida su zbog toga posebno osetljive. Uz navedeno balijske snage su grupisane na malomzemlji{nom prostoru {to olak{ava borbu protiv njih uz upotrebu vatre iz svih vrsta naoruànja.3) Komande jedinica preduzet }e sve mere da se obezbedi prisustvo u jedinicama i napoloàjima svih vojnika i stare{ina. Vanredna odsustva odobravati samo za re{avanje problemakoji zahtevaju prisustvo vojnih obveznika i stare{ina a ne mogu se odlagati. Bolovanja ukidatiu svim slu~ajevima ako borbena situacija zahteva. Sve neopravdano odsutne privesti ujedinice.

komandantgeneral-majorSlobodan Tarbuk

M. P. 110

Preslika, strojopis, latinicaRepublika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija

311995., srpanj 25.Petrinja

Obavijest Obavje{tajnog odjeljenja 39. korpusa SVK podre|enim postrojbama o mogu}emdesantu hrvatskih snaga na podru~ju Biha}a

komanda 39. korpusaobave{tajno odeljenjestr. pov. br. 64-185

304

110 Prijemni pe~at: Komanda 24. pje{adijske brigade, s.p. 39-158, 25. 07. 1995.

Petrinja, 25. 07. 1995. g.

Obave{tajna informacija.- h i t n o

k-di: 24., 26., 31., 33. pbr31. pbr presti sod”c”

G{ SVK upozorava na gotovo sigurnu agresiju HV na ju`nom sektoru 26. ili 27. 07. 95. g.Verovatna su dejstva i u na{oj zoni. U okviru neposredne podr{ke 5. k. planirano jedesantiranje specijalnih snaga HV na prostor Biha}a ili Brekovice.Jedna mar{ruta desanta bi i{la sa Krka ju`no od a. Udbina, a druga sa Pleso dolinom r. Una.Desantiranje }e se izvr{iti no}u 25/26. 07. 95. g. ili 26/27. 07. 1995. g.

sj/dv

n a ~ e l n i kp u k o v n i kStevan Janjanin

Preslika, strojopis, latinicaRepublika Hrvatska, Protuobavje{tajna agencija


Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o pritiscima Hrvatske vojske na podru~juGrahova te linijama sukoba u Hrvatskoj

Republika Srpska Krajina VOJNA TAJNAGlavni {tab srpske vojske STROGO POVERLJIVOStr. pov. br. 4-318625. 07. 1995.

Redovni operativniizve{taj, – dostavlja. –

– Predsednik RSK– K-dant SVK – IKM– ministar odbrane– ministar UP– N[– NONO– PkPo– PK za MV i PP– obave{tajni org.– OC

305

1. NEPRIJATELJPrema zoni odgovornosti severno-dalmatinskog rati{ta, neprijateljske snage su nastavile saprovokativnim dejstvima. U popodnevnim ~asovima prethodnog dana u reonu Lacman,prime}ena je grupa od 10 neprijateljevih vojnika.U jutarnjim ~asovima (08,30) tokom dana{njeg dana, neprijatelj je dejstvovao minobaca~kimminama 120 mm (6 mina) sa V. Bata po na{im poloàjima Vrh [ale. U 13,40 ~asova ispoljenoje dejstvo sa 6 granata iz pravca Orlova~e prema na{im poloàjima na ûkovcu. U jutarnjim~asovima (09,30) u reonu M. Bat prime}en je neprijateljski tenk koji je dejstvovao premaGrahovu.Jo{ uvek traje poàr ispred p/k 92. mtbr. Od s. [kabrnje do s. Ka{i}, koji jo{ uvek ne ugroàvana{e poloàje.VaP u zoni odgovornosti 7. K. povre|en je 2 puta, od ~ega je jedan let izvr{en preko Vrlike.

U z/o Li~kog korpusa neprijateljske snage nisu ispoljavale borbena dejstva. Prime}eno jepregrupisavanje i dovo|enje novih snaga prema zoni odgovornosti ovog korpusa.Muslimanske snage su povremeno vr{ile provokativna dejstva pe{adijskim naoruànjem izreona s. Baljevac i na grebenu Plje{evice.

U z/o Korduna{kog korpusa u toku no}i 24/25. 07. u~estali pokreti m/v pravcem Karlovac –Generalski Stol – Slunj.U ve~ernjim ~asovima (21,00) na èljezni~ku stanicu Zve~aj stiglo je 8 m/v, najverovatnije sudovu~ene haubice, a u 01,20 ~asova prime}ena kolona m/v od s. Kuka~a – Ogulin u 13,55izvr{en je prelet dva neprijateljska aviona preko: Pla{ki – Rakovica – Slunj – Cazin – i RSK.Pretpostavlja se da se radi o la`nim neprijateljskim ciljevima u vazduhu, s namerom zabune iobmane, kao i otkrivanja na{ih radarskih stanica.

U z/o Korduna{kog korpusa neprijateljske snage su u vi{e navrata vr{ile provokativna dejstvape{adijskim naoruànjem, kao i muslimanske snage. U toku no}i (24,00 ~.) pripadnici 5. K.su poku{ali izvesti napad iz pravca Prìna i Zbori{ta u reonu 24. pbr. koriste}i minobaca~e ipe{adijsko naoruànje.Vazdu{ni prostor od strane hrvatske avijacije povre|en je u reonu 26. pbr. (Drveni bok)

U z/o isto~noslavonskog korpusa neprijateljske snage nisu ispoljavale borbena dejstva.

Prema snagama KSS, snage 5. K dejstvovale su du` cele linije fronta pe{. naoruànjem u tokuno}i 24/25. 07. 95. g. 5. K je u dva napada izveo protivnapad.

2. NA[E SNAGE7. k: Po posebnom nare|enju u toku no}i je dejstvovala art. jedinica 130 mm iz zone TG-1.Na dana{nja neprijateljska dejstva nije uzvra}ano vatrom.Jedinice 92. mtbr. se nalaze u pripravnosti u smislu protivpoàrne za{tite zbog poàra ispredborbenih poloàja. Odràva se puni stepen b/g i pripreme za odbijanje eventualnog napadaneprijatelja.

15. K: B/g podignuta na 100 % dana 24. 07. 95. g. u 20,00 ~. Upu}ene su ekipe zautvr|ivanje stanja i sprovo|enje nare|enja. Izvr{ena je smena ljudstva u TG-3.

21. K: U svim jedinicama se vr{i dogradnja p/k odbrane uz poja~ano osmatranje i izvi|anje.Deo jedinica angaòvan na planu “Pauk”, a deo po planu “Ma~”.

306

39. K: Jedinice 39. K uzvratile na vatru neprijatelja, nakon ~ega su prestala dejstva hrvatske imuslimanske vojske.U ovom korpusu se izvodi obuka sa studentima sa kojima je odrào sastanak K-dant korpusai predsednik SO Petrinja.

11. K: Jedinice angaòvane na obezbe|enju granice, spre~avanju izvo|enja i ubacivanjaneprijateljskih snaga na na{u teritoriju. U toku je prijem regruta partije jul 95.

KSS: U toku no}i su odbijeni protivnapadi snaga 5. K u dva navrata. Vr{e se pripreme za daljadejstva.

3. VANREDNI DOGA\AJI: Nije bilo.

4. SARADNJA SA UNPROFOR-omOdbijaju se uobi~ajeni kontakti sa predstavnicima UN-a. U zoni odgovornosti 75. mtbr. (7.K) pripadnici UN, iz nepoznatih razloga stavljeni u punu b/g. U zoni odgovornosti ovogkorpusa borci negoduju na veoma niske letove helikoptera UN (visina 300 m). U vezi saukidanjem punkta UN u z/o 13. pbr. (21. K) na lokaciji [imi}a brdo, Kostenak, most uSlunju i most na spoju sa 15. K odràn je sastanak K-danta 21. K i K-danta snaga UN sektor“Sever”, u cilju vra}anja snaga UN na prethodne pozicije.U z/o 11. K snage UN nastavljaju sa intenzivnim osmatranjem i izvi|anjem na{ih snaga.

5. ZAHTEVI:21. K: Popuna sa 30 tona D-2 borbena i neborbena m/v.39. K: Za obuku studenata potrebne {kolske ru~ne bombe. Potrebne oznake za kape i ko{ulje.Zahtjev za pove}ano snabdevanje gorivom i municijom utro{enom u operaciji “Ma~”.KSS: Hitno je potrebno obezbediti mine za MB-120 mm, 82 mm, 60 mm, u skladi{tu rezervinemaju ni{ta od ovih mina.75. mtbr: Zahtevi od prethodnog dana.

Prilog:– Pregled utro{ka p/g ipre|ene kilometraè

DE@URNI OPERATIVNIp u k o v n i k

M.P.111 mr. Branko Opa~i}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 6., str. pov. 4-3186/1995.

307



Izvje{}e Komande 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o te{koj vojnoj situacijiiz koje jedini izlaz vidi u spajanju s Hrvatskom vojskom

KOMANDA 5. KORPUSA 26079501.Str. pov. broj 01-2/873-1 ODBRANA REPUBLIKEDatum: 26. 07. 1995. godine VOJNA TAJNA

STROGO POVJERLJIVOURGENT

Ambasada R BiH u Zagrebun/r Zijo Poprènovi}ZA PRIJATELJEn/r Breza

Maloprije sam razgovarao sa generalom Deli}em.112 On danas ima sastanak sa Bla{ki}em113

gdje }e razgovarati o Biha}u. Ja èlim da Vas informi{em da sam posljednjih dana imao 700boraca izba~enih iz stroja i da samo spajanje sa HV daje realnu mogu}nost na{eg opstajanja,te to morate prezentovati mjerodavnim organima.Da li oni {ta preduzimaju? Da li su im poznate na{e mogu}nosti?

DM/MF

Dostavljeno: KOMANDANT– naslovu brigadni general– a/a Atif Dudakovi}



Izvje{}e Glavnog {taba SVK predsjedniku RSK o prodoru hrvatskih snaga na Dinari,borbama oko Biha}a te o stanju u zonama ostalih korpusa

Republika Srpska Krajina VOJNA TAJNAGlavni {tab srpske vojske STROGO POVERLJIVO

308

112 Rasim.113 Tihomir.

Str. pov. br. 4-320026. 07. 1995.

Redovni operativniizve{taj, – dostavlja.-

– Predsednik RSK– K-dant SVK – IKM– ministar odbrane– ministar UP– N[– NONO– PkPo– PK za MV i PP– obave{tajni org.– OC

1. NEPRIJATELJ

U z/o 21. K nije bilo oruànih dejstava. U vremenu od 12,00 ~. do 13,00 ~. registrovano jeometanje radarskih sistema i sistema veza.U z/o 7. K u prepodnevnim ~asovima neprijatelj je probio odbranu TG-1 i ovladao na{impoloàjima na Medenom brdu (3 km sjeverno od s. Uni{ta) pri ~emu je zarobio 6-7 na{ihvojnika, a jedan je vojnik ranjen ili je poginuo.U 15,00 ~. prime}ena je ve}a kolona m/v iz Sinja, a oko 22,00 ~. dana 25. 07. 95. g. u {irireon s. Pakovo Selo stiglo je 30 m/v.U z/o 11. K u 03,15 ~. prime}eno je prebacivanje tehnike usta{kih snaga iz Osijeka u s.Tvr|avice. Oruànih dejstava nije bilo.U z/o 39. K nije bilo oruànih dejstava osim {to se u reonu 24. pbr. pojavila letilica koja seposle otvorene vatre vratila na teritoriju RH.U z/o 15. K nije bilo oruànih dejstava. K-da ceni da je mogu}e o~ekivati poku{aje napadamuslimana na pravcu s. Baljevac – s. @eljava.U zoni dejstva KSJ snage 5. K poku{ale su probiti dostignute linije, ali bez uspeha, gde su imnaneseni ve}i gubici.

2. NA[E SNAGEJedinice 11. K formiraju nove jedinice i izvode obuku na pristiglim SRT, te pripremajujedinice za ofanzivna dejstva.Jedinice 21. K pored angaòvanja na zadacima po planu “Pauk” i “Ma~” rade na utvr|ivanjupoloàja.Jedinice 7. K odgovorile su na vatru usta{a u reonu Medeno brdo, a ostale jedinice korpusavr{e utvr|ivanje izvi|anja poloàja i nastavak organizacije odbrane.U jedinicama 39. K vr{i se pozivanje ljudstva koje se nalazilo na odmoru.U reonu s. Prìna prema jedinicama 5. K vr{eno je izvi|anje radi izvo|enja ofanzivnihdejstava u toku sutra{njeg dana.Jedinice 15. K sprovode planske redovne aktivnosti.Jedinice KSJ u 07,00 ~. otpo~ele su napad na snage 5. K na pravcu s. Bugar. Do 16,30 ~.zauzet je ve}i deo s. Bugar i o~ekuje se zauzimanje sela do pada mraka.

309

3. VANREDNI DOGA\AJIU reonu s. Bugar poginuo Rodi} Rade iz 1/21 grod od snajpera sa neprijateljske strane.U 21. grod teè ranjena 2 vojnika, a lak{e ranjena 3 vojnika.

4. SARADNJA SA UNPROFOR-omPrekinuli su radove na opravci puta: Oraovica – Kopcije – Javoranj i poku{ali da napustepunkt u s. Volinja u ~emu su onemogu}eni. U ostalim zonama odgovornosti aktivnost im jeredovna.

5. ZADACI ZA NAREDNI DANK-da 39. K planira nastavak pozivanja ljudi sa odmora, obuku sa studentima i planiranaaktivna dejstva prema snagama 15. K u reonu s. Prìna.K-da 11. K produàva sa obukom ~eta specijalne namene, prijem regruta, izvi|anje i daljeure|enje odbrane.K-da 7. K vr{i pripreme za prijem regruta i nastavak radova na putu na Dinari.K-da 105. vbr vr{i formiranje POOd.44. rbr nalazi se u petnaestominutnoj gotovosti za dejstvo.

6. ZAHTEVI44. rbr: Potro{ni materijal za kancelarijsko poslovanje.21. K: HITNO popuna sa 25 tona D-2 i motornim uljem.39. K: popuna artificijama i {kolskim sredstvima za obuku studenata, 5 tona D-2 za popunutenkova u 26. pbr. i odgovor za traèno naoruànje za pristigle vojnike iz zapadne Slavonijekoje su ranije traìli.

Prilog:Pregled utro{enog p/g ipre|ene kilometraè 114

DE@URNI OPERATIVCIpukovnik

M. P.115 Trbojevi} Dragan, Šv.r.š



Izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ oprovedbi tajne operacije “Ma~-1” – uporabi biolo{kih sredstava za trovanje prehrambenih

310

114 Izostavljeno.115 Okrugli pe~at: RSK, Glavni {tab Srpske vojske.

proizvoda koji se ilegalno dostavljaju 5. korpusu A BiH u cilju masovnog oboljenja boraca injihovog izbacivanja iz stroja

SRPSKA VOJSKA KRAJINEGLAVNI [TAB

Odelenje bezbednostiSP BR. 33-22626. 07. 1995.

INFORMACIJA

Realizacija zadatka iz OA “Ma~”.-

Po~etkom mjeseca jula o. g. Komanda G[ SVK napisala je direktivu o izvo|enju operacije“MA^”, a koja se odnosi na aktivna dejstva prema 5. K. s ciljem potpunog njegovogslamanja. Operacija “Ma~” trebala je po planu otpo~eti dana 15. 07. u ranim jutarnjim~asovima. 116

U operaciji su angaòvane snage Komande “Pauk”, deo snaga 21. i 39. K. i KSJ.U sklopu operacije (u toku njezinih priprema) Komandant SVK je odlu~io da upotrebombiolo{kih sredstava metodom trovanja artikala {iroke potro{nje (bra{no, {e~er, ulje, te~nideterdènti za pranje posu|a) ilegalnom trgovinom proda 5. K. i time izazove masovnijaoboljenja boraca i njihovo izbacivanje iz stroja.Inkubacija traje od 5-7 dana. ŠNormalna doza isprobana je na ilegalnom prebjegu usta{kevojske M.G., ubrizgavanjem u teku}i obrok, a za koga ne znaju humanitarne me|unarodneorganizacije. Za tri dana javili su se gore navedeni simptomi koji su trajali 6 dana. Pruènamu je ljekarska pomo} {to je vjerojatno umanjilo duìnu trajanja reakcije.š117 Sredstvo je uobliku pra{ka koje se proizvodi u R. Srpskoj. Ako se uzme u ve}im koli~inama i zavisno odotpornosti organizma mogu nastupiti smrtonosne posledice. Ina~e pri normalnoj upotrebiizaziva stoma~ne bolesti, proliv, glavobolju i gr~eve u stomaku. Zaklju~no sa danom 22. 07.1995. godine nismo registrovali slu~ajeve oboljenja.Obezbe|enje artikala za prodaju 5. K. i ubrizgavanje u iste sredstva za onesposobljavanje ìvesile vr{io je ObC iz obavje{tajne uprave G[ VJ, lociran u Topuskom u kojoj akciji suu~estvovali pukovnik ZIMONJA NIKOLA i potpukovnik KRKOVI] MILAN, uzangaòvanje privatnog biznismena MI[EVI] NENADA iz Gline.Zadatak OB G[ SVK je bio, da sa~ini plan Kontraobavje{tajnog obezbje|enja operacije(“Ma~ – 1”), a zatim punktovnim i patrolnim pra}enjem konvoja angaòvanjem VP i OB naoperativnom pokrivanju akcije obezbjedimo prelazak granice u Li~kom Petrovom Selu ipovratak Konvoja u bazu.U Konvoju je bilo pet {lepera sa prikolicom. Pokret je bio iz Gline dana 12. 07. u 18.00~asova, a granicu u Li~kom Petrovom Selu trebalo je pre}i izme|u 21.30 – 22.00 ~asova.Kako MI[EVI] NENAD te ve~eri nije mogao stupiti u kontakt radi dogovora sa PkPO u 5.K. s izvjesnim [ANTI]EM, to je ulazak KONVOJA morao biti odgo|en za naredni dan 13.07. 1995. godine.

311

116 O planu operacije vidi: Prilog II., Dok. br. 27.117 Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.

Prema izjavi MI[EVI]A neko je akciju omeo i osporio iz Beograda, a po{to je vr{enoometanje veza na podru~ju C.118 Krajine, to MI[EVI] nije mogao mobitelom stupiti u vezusa [anti}em.KONVOJ je smje{ten da preno}i i predani u RO drve industrije u Korenici, a njegov ulazaku C. Krajinu planiran je za dan 13. 07. 1995. godine izme|u 22.00 – 23.00 ~asa na istomprelazu, a povratak oko 04.00 dana 14. 07.Prelazak Konvoja u C. Krajinu izvr{en je bez problema. Me|utim pri povratku vozila i voza~akao i Mi{evi}a s devizama (oko 06.00 ~.) bili su uo~eni od strane jedinice koja obezbje|ujegrani~ni prijelaz. Usledila je intervencija nekoliko pijanih boraca, ~ak su otvarali i vatru {to jealarmiralo ostale borce pa i mje{tane sela (L. P. Selo) i zapo~inje njihovo me|usobnoorganizovanje da bi presreli Konvoj, pretresli ga i ustanovili ko to ilegalno trguje s 5. K.

Po{to je situacija oko grani~nog prelaza postajala sve ozbiljnija sa mogu}no{}u prerastanja uoruàni sukob, pukovnik Zimonja je oti{ao kod generala [eve Steve i p.pukovnika Bori}aPetra da li~nom intervencijom i linijom komandovanja otklone nastale posledice i Konvojuomogu}e ulazak u RSK. Dugo je trajalo ube|ivanje, smirivanje razjarene grupe boraca igra|ana, te legendiranja prelaska Konvoja, tako da je isti sa voza~em i Mi{evi}em pu{ten oko13.00 ~asova.[leperi su produìli za Glinu, a Mi{evi} s devizama, Zimonjom i Krkovi}em dolaze kod menei p. pukovnika Kneèvi}a Mihajla ŠPotpukovnik Kneèvi} i ja bili smo ujedno angaòvani naoperativnom pokrivanju ~lanova EZ koji su boravili na Plitvicama 14/15. 07., a Kneèvi}asam planski doveo jer ga ne podnosi Zimonja i Krkovi}.š u objektu adaptiranom za potrebeOB na Plitvicama.

Ni{evi} je u prostoriju gdje smo bili svi zajedno okupljeni doneo punu akt ta{nu deviza i sveizvadio na stol i otpo~eo da ih razvrstava kome koliko pripada. Najvi{e je bilo stranih DeMu apoenima od 1.000 i 500 i vi{e hiljada austrijskih {ilinga.

Iznena|en koli~inom deviza shvatio sam da je u igri ponovno {verc, a ne akcija u okviruplanirane operacije prema 5. K., to sam nastojao isto popratiti {to verodostojnije jer je bilonemogu}e sve to dokumentovati.Na papirima koje je Mi{evi} vodio, pisani su hemijskom olovkom. Izvedena je specifikacijako{tanja prodane robe, tako da je na jednom papiru saldo iznosio 1.237.000 DeM, a nadrugom 1.000.000 DeM. Dakle ukupna vrednost prodane robe iznosila je 2.237.000 DeM.Iz razgovora sa pukovnikom Zimonjom, njih je sva ta roba ko{tala 50.000 DeM. Ovo mi jesaop{tio kada su nastale komplikacije da li }e uspjeti robu prodati 5. K. govore}i da SVKnema osnova da nadoknadi {tetu od navedene sume ako propadne (ovo zbog toga {to je roba“zatrovana”).Mi{evi} je odvajaju}i DeM u novim apoenima (izbrojao i ostavio na stranu 37.000 DeM)do{ao u verbalni duel sa potpukovnikom Krkovi}em zato {to ovaj to ~ini i izdvaja u novimapoenima. Mi{evi} je odgovorio, da mu je gazda izri~ito podvukao da moraju biti nove DeM.Krkovi}e je odgovarao rije~ima: “Pa {ta ako je general, neka i on traì mjesto gdje }e ihzamijeniti. Daj mu deo u {ilinzima.” Mi{evi} je odgovorio da tako mora biti, a pukovnikZimonja je odmah na presavijenom papiru A-4 napisao ime generala Mrk{i}a,119 stavio37.000 DeM u isti i spakovao u svoju ta{nu uz obavezu da }e mu ih predati.

312

118 Cazinske.119 Mile.

Interesantno je bilo da sam se ja i Kneèvi} tu pojavili po prvi put i da se oni uop{te toga nisuustru~avali.U me|uvremenu, dok su devize brojane i razbrojavane, potpukovnik Krkovi} je u par navratapotencirao nagra|ivanje nas u~esnika akcije sa 2-3.000 DeM {to }e general Mrk{i} odobriti.U vezi predloga Krkovi}a, Zimonja i Mi{evi} su o{utili, ja sam odmah odreagovao da ovo nesmatram trgovinom i da u tome ne èlim u~estvovati, ve} “ozbiljnim zadatkom” u ~emu meje podrào i potpukovnik Kneèvi} i od toga se odustalo. Poslije toga u razgovor se umije{aoMi{evi} i rekao da smo ja i Kneèvi} u pravu i da ako treba, za nas posebno moè propustitijedan {leper pa da zaradu podjelimo me|usobno, {to smo apriori odbili.Iskoristio sam moment i sa Mi{evi}em sam porazgovarao na ove okolnosti. Interesantno je dasam sa imenovanim prvi put bio u kontaktu, a da je otvoreno nastupio prema meni. Radi seo dosta otvorenom ~oveku svojih 35 godina, koji se kre}e isklju~ivo u visokom dru{tvu.Poziva se na Lili}a120 i Milo{evi}a121 da znaju za njega, te SUP-a i RSDB Srbije. Rekao je, daje u ilegalnoj trgovini najbolje prolazio kada mu je odobrenje davao B.122 Mikeli} (oko 12puta), a prolaz obezbje|ivao MUP i RSDB Krajine na Kordunu i Baniji. Kako je granicupreuzela Vojska sada izuzetno te{ko ide. Kaè, da se ovim poslom intenzivno bavi od 1992.godine kada je zapo~eo sa M.123 Marti}em i da je poslije toga promjenio vi{e gazda.

Od pomenute sume deviza u kasu G[ SVK u}i }e oko 400.000 Dem {to jo{ nije okon~anojer su marke u starim apoenima i predate su u Beograd radi zamjene, te poslije toga dostaviti}emo vam dokumentaciju.Dana 18. 07. kada sam na IKM G[ SVK na Slunju referisao generalu M. Mrk{i}u, prepo~etka referisanja upitao me je da li me je zvao Aco Dimitrijevi} u vezi dolaska konvoja?Kada sam mu odgovorio da nije, rekao mi je zvati }e sigurno jer je to neko ve} provalio uBeogradu i pogre{no interpretirao.Zaklju~ak je jasan. I ovaj konvoj kao i mnogi do sada imali su krajnji cilj materijalne koristipojedinca u {to je bez sumnje uklju~en i komandant SVK general M. Mrk{i}. General Mrk{i~je bliska rodbinska veza pukovniku N. Zimonji i navodno je Mrk{i} Zimonju doveo prekopukovnika Krge124, na~elnika Obavje{tajne uprave pod legendom da na teritoriji Korduna (svise sada pitaju za{to je ba{ izabran Kordun-Topusko) formira ObC, a u stvari da pod tomlegendom organizuje i li~no rukovodi {vercom robe sa 5. K. Koliko je OB G[ SVK poznato,a o tome daleko vi{e moè re}i potpukovnik Kneèvi} Mihajlo, ovaj ObC nije ni izdalekaopravdao svoje postojanje.Ima razmi{ljanja (podatak je pouzdan) da je Mrk{i~ obe}avao pukovniku Krgi dovo|enje uRSK i postavljanje na generalski poloàj, jer Krga to u SRJ ne}e mo}i dobiti obzirom da je saovih prostora i da nije u~estvovao u ratnim dejstvima.Dana 21. 07. 1995. godine pukovnik Zimonja i potpukovnik Krkovi} napustili su RSK ivratili se u VJ.Informaciju Vam dostavljamo radi upoznavanja i operativnog kori{tenja. Molimo na za{titutajnosti sadràja obzirom na visoke li~nosti i nedozvoljene poslove kojima su se bavili.

RNR/MM

313

120 Zoran.121 Slobodan.122 Borislav.123 Milan.124 Branko.

POMO]NIK KOMANDANTAza bezbedonosne poslovep u k o v n i k

M. P.125 Rade Ra{eta, Šv.r.š



Obavijest MUP-a RSK komandantu specijalnih jedinica o napredovanju hrvatskih snagakoje su probile liniju obrane kod Grahova, koji je pred padom

RSK – MUP [IFRIRANO “D.D.”KABINET MINISTRABROJ: 6223/95.KNIN, 26. 07. 1995.

NOVA KR[LJAN/R. KOMANDANTA SPEC. BRIGADE.

VEZA: VA[A DEPE[A BR. 08/4-1-18/1-95. OD 26. 07. 1995. G.

Dujo,126 danas sam razgovarao s komandantom u nekoliko navrata i poku{ao mu objasnitisituaciju. Navodi da je obustavio aktivnosti u slede}ih nekoliko dana i da ukupna situacijanije takva da se cijela brigada moè pustiti na odmor i da su mogu}a iznena|enja. Insistiraosam na va{em stavu, ali nije i{lo. Obe}ao je da }e li~no s tobom razgovarati i da bi se moraloostati jo{ 3-4 dana. Predlaèm da unutar brigade poku{a{ u ovih nekoliko dana da napravi{neke smjene, ali da se ne zna i tako odmoriti ljude.Ovdje na Grahovu je situacija dosta te{ka i izvla~im zadnje rezerve ljudstva i {aljem tamo jerje front probijen i prijeti pad Grahova. Znam da vam je te{ko, ali shvatite situaciju. I dalje }upoku{avati da vas izvu~em, ali ovdje je mo`da jo{ teè.

V.D. MINISTARPAVKOVI] NEBOJ[A M.P.127


314

125 Okrugli pe~at: Srpska vojska Krajine, Glavni {tab, Odelenje bezbednosti.126 Du{an.127 Prijemni pe~at: Brzojav primljen 26. 07. u 21,20, primio Jelini}.

371995., srpanj 26.

Izvje{}e Komande Operativne grupe 1 IKM-u Glavnog {taba VRS o napredovanju hrvatskihsnaga u borbama za Grahovo

KOMANDA OG-1Pov. br. 28-51/4026. 07. 1995. godine

IKM G[ DRVAR, IKM 2.KK

REDOVNI BORBENI IZVE[TAJ

1. Usta{e su u jutarnjim ~asovima nastavili sa artiljerijskim i pe{adijskim napadima na zonuodbrane OG-1 i do 15.00 ~asova uspeli su ovladati Golim Brdom i objektom Brdo K.1056.Oko 14.30 ~asova usta{ki helikopter nadletio je Grahovo. U toku dana na Grahovo je palooko 150 razli~itih vrsta projektila.2. Na{e snage su prihvatile borbu i spre~ile ìlavim otporom dublji prodor usta{kih snaga. Utoku jutra uvedena je u borbeni raspored ^ZI (~eta za intervencije) i ista je posela poloàj urajonu Markova~a k.926- Grla. U 15.00 ~asova OG-1 drì liniju [atorsko jezero – Tu~ine -Nos – [tedra – Sinu{a – âlaku{a – Grla – Strmac.U toku dana prikupljeno je ljudstvo iz ~/92b. i p~/3pbr. u rajon Luke. Prikupljeni su podacio broju poginulih (4), broju ranjenih (12) te broju nestalih (6) od kojih su 2 vojnikanajverovatnije u zatvoru {to se proverava u 3.lpbr. U jedinice su do{le stare{ine iz njihovihkomandi i rade na konsolidaciji jedinica.

U dana{njim dejstvima imali smo 5 ranjenih, me|u njima i jednog u~.3. Moral vojnika i stare{ina dobar, mada je ljudstvo pogo|eno ju~era{njim stanjem.4. GUBICI – , RANJENIH – 55. VANREDNIH DOGA\AJA nije bilo sem ranjenog ljudstva6. BROJNO STANJE: 550

Za KOMANDANTPUKOVNIKGRBI] RAJKO..............,128 Šv.r.š

Izvornik, rukopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 4284.

315

128 Potpis ne~itak.


Izvje{}e 5. korpusa A BiH Veleposlanstvu R BiH u Zagrebu o prodoru ~etnika u predjeluBugari, te èstokim napadima s Plje{ivice i Grme~a

27079500KOMANDA 5. KORPUSA ODBRANA REPUBLIKESTR. pov. broj: 02/4-3-64 VOJNA TAJNABiha}, 28. 07. 1995. god. STROGO POVJERLJIVO

“URGENT”Podaci o aktivnostimaagresora u Z/0 5. KA RBIHdostavlja.-

AMBASADA RBIH U RHVOJNODIPLOMATSKOIZASLANSTVO(n/r Zijah Poprènovi})

Agresor je nastavio sa izvo|enjem aktivnih b/d u Z/o 5. korpusa. Tokom 27. 07. 1995. godineagresor je izvr{io prodor u rejonu Bugar na pravcu k. 373. U napadu su koristili jakutenkovsku vatru i artiljerijsku podr{ku svih kalibara.No}u, 27/28. 07. 1995. godine na{e snage su izvr{ile protivnapad na ovom pravcu, dijelompotisnule agresora, ali nisu uspjele odràti dostignute poloàje zbog izuzetno jake artiljerijskevatre i ìlavog otpora ~etnika. U jutarnjim satima 28. 07. 1995. godine poslije sna`neartiljerijske pripreme agresorske snage su izvele napad na pravcu Brki}a koplje – Visokaglavica – Kapan i uspjele ovladati objektom Visoka glavica. Nakon toga uslijedio je napad naobjekat Kestenova~ka glavica i Varmansko selo, a na{e snage su ovaj napad uspje{nozaustavile. Agresor je nastavio sa jakim granatiranjem ovih rejona i civilnih naselja u dubinislobodne teritorije. Istovremeno sa ovim dejstvima, agresor je napadao u rejonu Grme~a iPlje{evice. Napade je izvodio prema objektu Vidov vr{ak na Grme~u i prema Gri~inama naPlje{evici. Poja~ana je aktivnost agresorskih IG u rejonu Majoru{a. Sna`na artiljerijska dejstvaagresor izvodi po L/o na{ih snaga u rejonu Veliki Radi}.VP/AZ

Ra|eno u jednom primjerku i dostavljeno “PR”:– Ambasada RBiH – VDIn/r Zijah Poprènovi}– a/a

KO M A N D A N Tbrigadni generalAtif Dudakovi}

Prijepis, strojopis, latinicaPrijepis u posjedu prire|iva~a

316

391995., srpanj 29.Korenica

Izvje{}e SUP-a Korenica MUP-u RSK o upu}ivanju jedinice na prostor Resanova u RepublikuSrpsku nakon {to su hrvatske snage zauzele Grahovo

RSK MUP [ifrovano “ dx”Sup Korenicabroj 08-02-187/95 M.P.129

Korenica 29. 07. 1995. god

Mup-a – Knin

Od sjb Donji Lapac dobili smo depe{u slede}eg sadràja koju vam u cjelosti prenosimo:Ljudstvo “b” sastava stanice javne bezbednosti Donji Lapac koje je upu}eno na izvr{enjeborbenog zadatka RS kod sela Resanov}i udaljeno 15 kilometara od Grahova kojeg su zauzeleusta{ke snage regularne vojske RH i HVO, a u cilju spre~avanja daljnjeg napredovanja istihsnaga. Dolaskom na prve linije na{e obrane tj. u selo Resanov}i, zate~eno je navedeno ljudstvokoje }e u saradnji sa vojskom RS te sa vojskom RSK zauzeti poloàje desno od mjestaResanovci u pravcu brda Ilica, te dalje u pravcu Strmice, Ti{kovca i dr. Do 12,00 ~asovanavedene snage jo{ nisu bile rasporedjene na navodno dogovorene poloàje. Sa lijeve stranesnaga “b’” sastava stanice javne bezbednosti Donji Lapac raspore|ene su snage vojske RS. Zavrijeme boravka na prvim linijama nije bilo ofanzivnih dejstava sa bilo koje strane.

Na~elnik:Petar Popovi}nv

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, MUP RSK, 08/4-16279/2-95.


Priop}enje Dràvne informativne agencije RSK “Iskra” o posjetu Ratka Mladi}a,zapovjednika VRS Kninu te njegovoj izjavi u svezi s napadom na Biha}

UPR: KNIN-MLADI]-POSJETA

General Ratko Mladi} u Kninu

317

129 Prijemni pe~at: RSK, MUP Knin, br. 08/4-1-6279/2-95., primljeno: 31. 7. 1995.

KNIN, 30. jula (Iskra) – Komandant Glavnog {taba Vojske Republike Srpske general –pukovnik Ratko Mladi} izjavio je danas u Kninu da }e srpske snage vrlo brzo povratitiGrahovo i Glamo~, kao i sve ostale okupirane teritorije.

Isti~u}i da je cilj hrvatske agresije odsijecanje Republike Srpske Krajine (RSK), u ~emu impodr{ku pruàju njihovi politi~ki medijatori, general Mladi} je rekao kako su ovim potezomHrvati napravili odlu~uju}u gre{ku u ovom ratu, koja }e ih mnogo ko{tati.

Govore}i o situaciji u takozvanom Biha}kom dèpu, on je rekao da }e muslimani nastavitiprovocirati sve dotle dok ne budu poraèni kao u Srebrenici i @epi, a te bi provokacije davnoprestale da, kako je naglasio, nisu naàlost imali pomaga~e u na{im redovima.

“Do{lo je vrijeme da na{ narod u cjelini shvati ono {to su neki shvatili davno ranije, da ratjo{ nije zavr{en. Poru~io bih narodu da bude odlu~an u odbrani svojih ognji{ta i da ne nasjedana nikakvu propagandu” rekao je general Mladi}, dodaju}i da se nada kako }e narod smo}isnage da odbije i ovu hrvatsku agresiju.

“Mi moramo uloìti dodatne napore i ustrajati do zavr{nice ovoga rata”, zaklju~io jekomandant Vojske RS.

DL130 kraj


411995., srpanj 31.Vrhovine

Komanda 50. pbr. proslje|uje podre|enim postrojbama informaciju 15. korpusa SVK osituaciji nakon prodora hrvatskih snaga i zauzimanja Grahova i Glamo~a, dovo|enjajedinica HV-a na poloàje za mogu}i napad te progla{enja ratnog stanja

KOMANDA 50. pbr. PREPISPov. broj: 50-21-55/ 95.Vrhovine, 31. 07. 1995.

K-diru MB -82 mmINFORMACIJE POTÎNJENIM JEDINICAMA NE\O ÛRÎ]

Na osnovu informacije k-de 15. K. pov. br. 240-43 informi{emo o: Najnovijom agresijomHV i HVO na RS i delove RSK, politi~ko – bezbednosna situacija u RSK je postala izuzetnosloèna. Ista je uslovila preduzimanjem niza radikalnih mera koje je dràvno i vojnorukovodstvo RSK moralo poduzeti kako bi se blagovremeno osujetio op{ti napad HV a sviljudski i materijalni potencijali stavili u funkciju odbrane. Kao {to je ve} poznato Predsjednik

318

130 Priop}enje je sastavio Davor Luka~.

RSK M.131 Marti} doneo je odluku o progla{enju ratnog stanja.132 Ovakvu istu odluku doneoje i Predsjednik RS za ~itavo podru~je RS. Najnovijom agresijom regularnih jedinica HVokupirano je Grahovo i Glamo~. Sve stanovni{tvo iz navedenih gradova kao i okolnih naseljaizbeglo je u Drvar, Petrovac i B. Luku. HV osokoljena veoma brzim napredovanjem nastavljada daljnjim napredovanjem u pravcu Strmice, kao i du` Grahovskog polja premaResanovcima sa verovatnom namerom blokiranja svih komunikacija koje iz Knina izvode kaRS. Na ovim pravcima jedinice VRS i SVK izvr{ile su stabilizaciju linije odbrane i zaustaviledaljnje napredovanje agresora. Na drugim podru~jima; du` granice RSK sa Hrvatskomprivodi se kraju mobilizacija i dovodjenje jedinica HV na mogu}e pravce napada. U~estalimmanevrom snaga du` komunikacija i poja~anim izvidja~kim aktivnostima nije te{ko zaklju~itida Hrvatska sprema na RSK napad {irih razmjera iz vi{e pravaca. Najava pomo}i snagama 5.K. za koju Hrvatska je verovatno dobila saglasnost, samo je maska za ofanzivu velikih razmerakoju Hrvatska priprema i koju je ve} poduzela prema RS, sa krajnjim ciljem zauzimanja {topovoljnije operativne osnovice za napad na RSK, kao i pomo} HV i snagama “armije BiH”za dejstva u drugoj fazi ka Jajcu, Mrkonji}u, Srbobranu a zatim preko Petrovca ka Biha}u.Zauzimanjem Grahova i daljnjim dejstvima HV prema Strmici i Resanovcima direktno jeugroèn i deo teritorije RSK u zoni odgovornosti Li~kog korpusa. K-dant korpusa je unajkra}em vremenu angaìranjem raspoloìve rezerve iz sastava 103. pbr, vojne policije,pripadnika MUP-a stavio pod kontrolu sve prilazne puteve koji izvode iz ugroène zone kaprostorima Dugopolja i Kaldrme kao i pravcu Tiskanovac – Drenovac, kako bi seblagovremeno osujetilo eventualno napredovanje agresora na ovim pravcima. Ostvaren jekontakt sa jedinicama VRS, a k-da 103. pbr. formirala je na ovom pravcu IKM, na kojem sestalno nalazi deo k-de brigade. Stoji ~injenica da je ovakvom akcijom Hrvatska po drugi put,“spasila” od slamanja 5. K. Alijine vojske, jer je primorala srpsku vojsku da izvr{ipregrupisavanje snaga sa Biha}kog rati{ta u cilju zaustavljanja dubljih prodora HV na ve}pomenutom pravcu napada. Medjutim, u ovoj informaciji treba spomenuti jo{ neke druge~injenice, a jedna od njih je veoma brzo prepu{tanje ovolike teritorije agresoru. Dosada{njaiskustva potvrdjuju nam da tamo gde je Srpski vojnik bio dobro utvrdjen i re{en da brani iodbrani, tu agresor nije uzeo ni jednog metra teritorija, ali nije ni izgubio ni pedlja teritorijetamo gde nije bilo spremnosti da se ide napred bez obzira na izuzetnu nadmo}nostmaterijalno-tehni~kog faktora. Gubici teritorija dogadjaju se tamo gde kod naroda i vojskeprevlada strah, panika i gde nema spremnosti i odlu~nosti da se ognji{ta brane do krvi.Progla{enje ratnog stanja i uvodjenje policijskog ~asa ima za cilj da se u funkciju odbrane stavisvo za borbu ili druge aktivnosti sposobno stanovni{tvo bez izuzetaka i da se u jedinicama ina teritoriju uspostavi neophodan nivo reda i discipline.U toku dana o~ekujemo da }e Odluka o progla{enju ratnog stanja u pismenoj formi sti}i ukomandu brigade, te }emo vas sa istom upoznati naknadno. U razgovoru sa borcima istanovni{tvom razbijati svaki strah i spre~avati paniku. Nosioce defetizma, prenosioce glasinakoje kod naroda i vojske doprinose stvaranju straha i panike otkrivati i najstroìjesankcionisati. Kod boraca i naroda stvarati uverenje o spremnosti za odbranu i mogu}nostodbrane, pogotovu {to agresor ipak ne raspolaè sa tolikim snagama da jednako udari na svimmogu}im o~ekuj}im pravcima.

319

131 Milan.132 Odluku o progla{enju ratnog stanja donio je Vrhovni savet odbrane RSK 30. srpnja, vidi: Prilog I, Dok. br. 30.

PRIJEPIS OVERAVA:K- dant 1. pb. Poru~nik Popovi} Djorde

Za ...........,133 Šv.r.š


421995., kolovoz 1.

Zapovijed Komande 11. pje{a~ke brigade VRS podre|enim postrojbama da u slu~ajunapada hrvatskih snaga blokiraju jedinice UNPROFOR-a, razoruàju ih i zadrè kao taoce

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNAKOMANDA 11. PBR. STROGO POVERLJIVOStr. pov. br. 230 /101. 08. 1995. g.

Blokiranje UNPROFOR-a, SVIM PODÎNJENIMnare|enje dostavlja- JEDINICAMA

Blokada UN-a u predstoje}em napadu snaga usta{a je bitan dio odbrane srpskog naroda,stoga

N A R E \ U J E M :

1. Snage UN-a blokirati i nedozvoliti odlazak u RH, te ih razoruàti i dràti kao taoce.2. Prema pripadnicima UN-a pona{ati se na korektan na~in bez maltretiranja i vre|anja, te

im ne oduzimati vozila i tehniku.3. Punktove u zoni 2. pb. blokadu izvr{iti sa pripadnicima 2. pb. Punktove u zoni 3. pb.

blokirati sa snagama 3. pb. i sa pripadnicima VTO u Cerovcu i sa VTO Krnjakom. U zoni1. pb. pripadnike UN-a blokirati sa vlastitim snagama i snagama VTO. Punkt u zoni 4 pb.blokirati sa pripadnicima 4. pb., a punkt u @ivkovi} Kosi blokirati sa VTO Vojni} i KM,te K- dom stana i vodom vojne policije 11. pbr.

4. K – danti pot~injenih jedinica u svojim jedinicama odrediti jedinice za blokadu i izdati impripremno nare|enje za blokadu.

5. O cilju blokade upoznati kompletan sastav jedinica.6. Za izvr{enje ovog Nare|enja li~no su mi odgovorni k-danti i k-diri pod~injenih jedinica.

DM/BT

DOSTAVITI:– Svim pod~injenim jedinicama– a/a

320

133 Potpis ne~itak.

KOMANDANTpotpukovnik.Dragan Nova~i}, Šv.r.š

M. P.134


431995., kolovoz 3.

Izvje{}e Odsjeka bezbjednosti Komande 15. korpusa Odsjeku bezbjednosti G[ SVK opoja~anom pritisku hrvatskih snaga koje time sprje~avaju slanje svjeìh snaga zagrahovsku operaciju, te svakodnevnom iseljavanju neborbenog stanovni{tva u SaveznuRepubliku Jugoslaviju

Komanda 15. korpusaOdsek bezbednostistr.pov.br. 133-1303. 08. 1995. godine

Glavni [tab Srpske Vojske Krajine– odelenje bezbednosti –

1. Aktivnosti neprijateljaTrupnim izvi|anjem na takti~koj dubini do{li smo do saznanja da HV du` ~itave granice sa15. Korpusom vr{i intenzivne pokrete motornim vozilima iz dubine, i to prvenstveno tokomno}i. Intenzivniji saobra}aj i dolazak m/v ka na{oj granici registrovali smo iz Gospi}a kagranici sa 9., 18. i 70. pbr. (ka Medku, Teslingradu i Pla{kom). Obzirom na broj pristiglihm/v HV, ne registrujemo adekvatan broj ìve sile i tehnike, na osnovu ~ega “procenjujemo”da istovremeno vr{e obmanjivanje i demonstraciju dovo|enja novih snaga, a sve u ciljuangaòvanja na{ih snaga na granici i drànja u pripravnosti kako ne bi mogli izdvajati sveèsnage za grahovsku operaciju.Potvr|ena su saznanja da usta{e u Gospi}u miniraju srpska zgari{ta, {to snimaju i prikazujusvetskoj javnosti kao da ih 15. korpus tu~e artiljerijom. Tako je tokom dana 02. 08. 1995.godine izvedeno oko trideset eksplozija.Tako|e su potvr|ena saznanja da je HV izvr{ila mobilizaciju u Gospi}u, Peru{i}u, Oto~cu,Brinju, Josipdolu, Ogulinu i drugim mestima, i ljudstvo drè u spremnosti u o~ekuju}imrejonima.Ne raspolaèmo koordinatama elemenata borbenog rasporeda HV naspram zoni 15.Korpusa, {to moè imati negativne posledice za jedinice i mesno stanovni{tvo u na{oj zoni.Ukoliko raspolaète ta~nim koordinatama vatrenih poloàja sredstava podr{ke HV, molimo

321

134 Okrugli pe~at: Vojna po{ta 9106, Vojni}.

hitnu dostavu radi dogradnje na{eg sistema odbrane i pripreme tablice po~etnih elemenataradi kontravatriranja ili prethodnog uni{tenja vatrenih sredstava HV po~etkom napada.Registrujemo i dogradnju vatrenog sistema HV, prvenstveno u inìnjerijskom smislu, gde semasovno koriste inìnjerijske ma{ine.Tokom dana 02. 08. 1995. godine kroz zonu odbrane 18. pbr. (Buni}) i preko Teslingrada,registrovan je prelet bespilotne letilice na visini od oko dve hiljade metara. Isto tako,registrovan je i prelet hrvatskih aviona tipa MIG-21 iznad Gospi}a.Na predelu planine Velebit, od Svetog Brda do Viso~ice, na{i trupni izvi|a~i ne otkrivajuprisustvo i aktivnost neprijatelja.Dana 02. 08. 1995. godine u jutarnjim ~asovima, HV je poku{ala sa pe{adijskim napadomna zonu odbrane 70. pbr. (Pla{ki), koji je uspe{no odbijen. Na na{oj strani nije bilo `rtava,kao ni povre|enih.– 5. Korpus muslimanske vojske sre|uje svoje redove i ~vrsto drì granicu prema zoni 15.Korpusa. Registrujemo povremeno otvaranje vatre iz strelja~kog naoruànja, ali bez posledicapo na{e snage.Istovremeno registrujemo i potra`nju prehrambenih artikala od strane mesnog stanovni{tva5. Korpusa, kao i svaka druga sredstva za vo|enje rata.Prema jo{ nepotvr|enim saznanjima, 501. brigada 5. Korpusa muslimanske vojske planiraizvo|enje napada iz Ripa~a ka Spasovu, sa ciljem odvra}anja angaòvanja na{e 103. lpbr. nagrahovskom rati{tu.

2. Stanje bezbednostiSve jedinice su na svojim mestima u spremnosti za odsutnu odbranu. Organi Komande 15.Korpusa procenjuju da se Korpus moè uspe{no suprotstaviti agresiji usta{a.Indikativna lica sa stanovi{ta bezbednosti perfidnijeg su drànja i pona{anja, radi ~ega jepoja~an i operativni rad. 2. gbr.– ksj pretpot~injena je Komandi 15. Korpusa i nalazi se uo~ekuju}em rejonu s. Bruvno, a manji delovi ve} su pridodati na ispomo} 9. mtbr.Bataljon za interventna dejstva koji se formira iz celokupnog 15. Korpusa, jo{ nije formiran,a u 3/9. mtbr otkrili smo jednog nosioca koji ima destruktivno drànje i javno radi na {irenjudefetizma i razbijanju borbene gotovosti celokupnog sastava brigade i neomogu}avanjuformiranja pomenute jedinice. Isto lice javno se suprotstavilo komandantu 9. mtbr. naformiranju interventnog bataljona, pri ~emu je verbalno napadalo aktivna vojna lica govore}i:“Za sve su krivi oficiri, nesposobni ste, ko nas vodi, sve }emo vas isterati iz RSK.” Prisutni senisu suprotstavili, {to je znak odobravanja. U toku je privo|enje u komandu 9. mtbr. ipreduzimanje mera organa rik-a, a posebno mera organa bezbednosti, o ~emu }ete biti {to preizve{teni.U selima Li~ki Ti{kovac, Drenovac i [evina Poljana, odmetnulo se 30 boraca i oti{lo u {umu.Imaju svoje jatake radi preìvljavanja. Operativni podaci ukazuju da izbegavaju aktivnost kojuizvodi 103. lpbr. U toku su mere na privo|enju, pa i druge potrebne mere. Nismo prona{linestala dva pripadnika 15. lpbr., verovatno su pobegli.

3. Stanje na teritorijiPrisutna je odre|ena doza straha. Me|u mesnim stanovni{tvom veliko je raspoloènje zaborbu. Smanjen je zahtev za odlazak u SRJ. Ve}ina nesposobnih i ograni~eno sposobnih jemobilisana, dobrog su drànja. Zbog poljoprivrednih radova manji deo boraca pu{ta seku}ama. Svakodnevno ène i deca odlaze u SRJ.

322

U toku su na{e mere prema licima indikativnim u Teslingradu. Iz izolacije otpu{tena je BigaVedrana (Hrvatica).U Pla{kom se krije Obradovi} Dmitar, biv{i organ bezbednosti 70. pbr., koji je dezertirao izorgana bezbednosti KSJ. U toku je potraga i privo|enje.

4. Aktivnosti UNPROFOR-aObavljaju redovne du`nosti; patroliranja, obilaske, daju instrukcije, uve`bavaju povla~enje ukamp “Borje” i Jezerce u slu~aju è{}eg napada HV. U selu Rudopolje (Li~ka Kaldrma) punktjordanskog bataljona (vojnici i oficiri) aktivno prate dejstva, prolaz i svaki pokret pripadnika103. lpbr. U svojim radnim bele`nicama imaju nacrtane ~inove oficira VRSK. Sa~inili su{emu kasarne i puteva u Li~koj Kaldrmi i ucrtali BOV Vojne policije 15. Korpusa.Komandant sektora “Jug”, brigadni general, kritikovao je 02. 08. o. g. komandanta ~e{kogbataljona, navodno je suvi{e tolerantan prema komandi 15. Korpusa i da nije izvr{ioformiranje novih punktova, kao i predaju tri punkta jordanskom bataljonu u zoni 15.Korpusa. I dalje je u stepenu povi{ene b/g. Sa istim smo u korektnim odnosima.

5. Angaòvanje Vojne policijeVojna policija angaòvana isklju~ivo na namenskim zadacima, kao i saradnji i zadacima sajedinicama SJB.

6. Zaklju~akU celini stanje bezbednosti omogu}ava uspe{no izvo|enje odsutne odbrane od eventualneagresije HV na na{u zonu odbrane.Do sada preduzete mere iz na{e nadle`nosti prema pojedinim licima, imale su pozitivnogodraza, a {to }emo primenjivati i u narednom periodu.Svi predlozi na{ih mera prihvataju se u dogradnji sistema odbrane.

pb/bp

N a ~ e l n i kpukovnikPetar Bor M.P.135


323

135 Prijemni pe~at: Brzojav br. 1994, primljen 3. 8. 1995., potpis ne~itak.

PRILOG 3

EVAKUACIJA STANOVNI[TVA S OKUPIRANOG TERITORIJAHRVATSKE PRIJE I TIJEKOM “OLUJE”

11993., sije~anj 27.Benkovac

Izvje{}e “Autotransporta” Benkovac Kriznom {tabu SO Benkovac o sudjelovanju tvrtke uplanu evakuacije civilnog stanovni{tva

“Autotransport” Benkovac M.P.136

7. oktobra br. 3B e n k o v a c

Kriznom {tabu SO Benkovac

Plan evakuacije civilnogstanovni{tva

Autotransport ima na raspolaganju u Benkovcu 6 autobusa, koji su stalno deùrni sa voza-~ima i to:

10 – 294 voza~ Bahi} Novica tel. 81-68810 – 282 voza~ Uzelac Du{an tel. 82-05310 – 332 voza~ Vuk{a Bogdan tel. 82-05710 – 338 voza~ Tampolja Jovo10 – 174/263 voza~ [ari} @ivko IGM{kolski autobus voza~ Dobre Mom~ilo

Rezerve

10 – 447 voza~ Pupovac Janko Medvidja10 – 293 voza~ Graovac Ratko Brgud10 – 372 voza~ [aponja Mile Pristeg10 – 268 voza~ Lacmonovi} Janko Li{ane T10 – 292 voza~ Kolundì} Ljubomir Ko`lovac

U slu~aju evakuacije vozila }e biti postavljena i to:

10 – 282 voza~ Uzelac ispred Apoteke10 – 338 voza~ Tampolja “Barice”

327

136 Prijemni pa~at: RSK, MO – Odjeljenje Benkovac, str. pov. 22/92, 27. 01. 1993.

PRILOG 3

10 – 332 voza~ Vuk{a “Barice”10 – 294 voza~ Bani} DOM Milicije10 – 174/263 voza~ [ari} autobusna stanica{kolski autobus voza~ Dobre autobusna stanica

Kapaciteti vozila sa 70 – 90 putnika.

Ukoliko evakuacija poprimi {ire razmjere i bude diktirana kratko}om vremena uklju~it }e senajbliè locirani autobusi i to

10 – 293 Brgud voza~ Graovac Ratko tel. 82-05310 – 292 Ko`lovac voza~ Kolundì} Ljubomir tel. 62-05710 – 372 Pristeg voza~ [aponja Mile

U vozilima se nalazi po 100 litara goriva s ~im mogu pre}i od 200-300 km.

Benkovac, 26. 1. 1993. DirektorM.P.137 Sinobad dipl.ing. Du{an, Šv.r.š


21993., velja~a 18.Petrinja

Komanda 31. brigade SVK dostavlja komandama pod~injenih postrojbi plan evakuacije[taba civilne za{tite za Petrinju

KOMANDA 31. pbr. VOJNA TAJNAStr.POV.br. 367-1 STROGO POVJERLJIVO18.02.1993.god.

Plan evakuacijedostavlja.- Komandi SVIH RJ

U cilju obave{tavanja porodica vojnih obveznika koji se nalaze u Va{im RJ, dostavljamo Vamplan evakuacije MO Odeljenja – Petrinja Str. Pov. br. 02-156/93.Dostavljeni Plan evakuacije koji se nalazi u prilogu ovog akta dobro prou~ite i obavestite v/okoji se nalaze u Va{oj RJ, a u cilju pravovremenog izve{tavanja ~lanova njihovih porodica.Ova aktivnost je neophodna da u slu~aju po~etka borbenih dejstava izbegnemo panikuizme|u civilnog stanovni{tva i pomognemo organima CZ u izvr{enju zadatka vezano zaevakuaciju civilnog stanovni{tva.

328

137 Pravokutni pe~at: “Autotransport” Benkovac.

Nakon izvr{enog informisanja pismeno izvestiti Komandu 31. pbr. o izvr{enoj realizaciji ovognare|enja.Za realizaciju ovog nare|enja li~no su mi odgovorni Komandanti – komandiri jedinica.

Prilog:– Akt Str. Pov. br. 02-156/93.

BM/BM Za K O M A N D A N Tmajor

M. P.138 Gruborovi} Nikola, Šv.r.š– – – – – – –

Komanda 31. brigadeREPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ODBRANEODELJENJE PETRINJA[TAB CIVILNE ZA[TITEStr. pov. br. 02-156/93

P L A N E V A K U A C I J E

Februar 1993. M.P.139

Vojno-bezbednosna situacijaNapadom hrvatskih oruànih snaga na teritorije pod za{titom snaga UNPROFOR-a,odnosno na Republiku Srpsku Krajinu, na{ narod je doveden u vrlo te{ku situaciju da branisvoju slobodu od vi{estruko ja~eg neprijatelja.Postoji realna opasnost od prodora neprijateljskih snaga na slobodno podru~je Banije, aosnovna pretpostavka za to je napad hrvatskih snaga na ju`ni dio RSK, te stalnonagomilavanje snaga hrvatske vojske na granicama Republike Srpska Krajina. Pravcinastupanja po na{oj procjeni su Petrinja – Budi~ina, Komarevo – Blinja, Petrinja – Gora –Glina. Iz dosada{njeg postupka hrvatske vojske moè se zaklju~iti da }e oni svoj cilj poku{atiostvariti. Neprekidno gomilaju snage i vr{e pregrupisavanje istih.Zbog napred navedene situacije [tab CZ op{tine Petrinja odlu~io je, u saradnji sa svimdrugim subjektima na podru~ju op{tine Petrinja, izraditi plan evakuacije stanovni{tva iz gradaPetrinje, ukoliko bi do{lo do nepoèljnih prodora hrvatske vojske prema gradu.Evakuacija stanovni{tva je planska i organizirana akcija premje{tanja stanovni{tva saugroènog podru~ja na manje ugroèno podru~je, odnosno u ovom slu~aju, na slobodnuteritoriju Banije. Evakuacija se mora provesti i odvijati s to~no utvrdjenim ciljem i pododredjenim okolnostima, pri ~emu se koriste sva raspoloìva prometna sredstva.

Cilj evakuacijeOsnovni cilj evakuacije je za{tita i spa{avanje stanovni{tva sa podru~ja grada Petrinje, tenjegovo premje{tanje u dubinu teritorije Banije.

Nosioci aktivnosti evakuacije

329

138 Okrugli pe~at: RSK, Komanda 31. brigade TO.139 Okrugli pe~at: RSK, Op}inski {tab CZ Petrinja.

Osnovni nosioc aktivnosti evakucije je op{tinski {tab CZ Petrinja, u suradnji sa komandomsrpske vojske i {tabovima CZ UMZ, te sa predstavnicima civilne vlasti Op{tine Petrinja.

Na~in provo|enja evakuacije i pravci kretanjaU cilju {to boljeg i efikasnijeg provodjenja evakuacije, grad Petrinja se dijeli na {est izlaznihzona i to:a/ izlazna zona Ib/ izlazna zona IIc/ izlazna zona IIId/ izlazna zona IVe/ izlazna zona Vf/ izlazna zona VI

Izlazna zona I Nalazit }e se u MZ I na prostoru Trga VII Banijske divizije /ispredGavrilovi}eve mesnice/ gdje }e biti polazna stanica prevoznih sredstava koja se koriste zaevakuaciju.Izlazna zona II nalazit }e se na prostoru MZ-3 i to na raskrsnici Ulice 21. septembra iobilaznice /gdje je tako|er polazna stanica za prevozna sredstva/, te ispred stare bolnice.Izlazna zona IV Slatina /raskrsnica obilaznice i ceste za Sisak/.Izlazna zona V Sajmi{te /preko puta sto~nog sajma/.Izlazna zona VI IGM – Slavija /Ciglana/ na podru~ju MZ V.

Rajoni prikupljanja stanovni{tva su na svim izlaznim zonama, a za odràvanje reda ispre~avanje panike na izlaznim zonama, odgovorni su povjerenici CZ u mjesnimzajednicama. Svi pravci kretanja idu prema Ulici 21. septembra, odakle se kre}e pravcem:Hrastovica – Zelena dolina – Jabukovac – Dodo{i – Mio~inovi}i – [amarica.Prevozna sredstva sa izlaznih zona kre}u u razmaku od 5 /pet/ minuta.Realna je pretpostavka pojave straha i panike medju stanovni{tvom na obavijest o evakuaciji,te se mora obratiti pa`nja da ne dodje do zakr~enja prometnica na izlaznim zonama.Zbog toga posebnu pa`nju treba obratiti na dobru regulaciju prometa, za{to je odgovorna SJBPetrinja koja je du`na osigurati najmanje po jednog policajca na svakoj izlaznoj zoni i daljeprema pravcima koji su priloèni u prilogu ovog plana. Oni su takodjer du`ni osigurativremenski interval /5 min/ kretanja po izlaznim zonama. SJB – Petrinja osigurat }e pra}enjestanovni{tva do njegovog odredi{nog cilja/ selo Dodo{i – M. Selo – Mio~inovi}i – [amarica.Do zastoja u regulaciji prometa i kretanja kolone ne smije do}i.Kao prilog ovog plana SJB Petrinja dostavit }e pismenu suglasnost za osiguranje potrebnogbroja milicionera u datom momentu. Osigurana je evakuacija robnih rezervi iz prostorijaCrvenog krsta, za{to je zaduèn voza~ “Slavijatransa” Drakuli} Milan.140

Da bi se evakuacija provela {to bolje i brè ona se mora stupnjevati po fazama:1. evakuacija djece do 7. god. starosti, njihovih majki, trudnica i bolesnih osoba, uklju~uju}ivrti}e i osnovne {kole.2. evakuacija djece od 7-14 godina i starijih osoba – srednje {kole.3. evakuacija ostalog stanovni{tva.Za ovo su odgovorni radnici SJB Petrinja i ~lanovi {taba CZ koji }e se nalaziti na svimizlaznim zonama.

330

140 Dopisano rukom.

Prva i druga faza evakuacije obavezno }e se izvr{it sredstvima javnog prevoza /autobusi/ kojadolaze na izlazne zone po prilogu u planu, dok se tre}a faza evakuacije moè provesti ukombinaciji individualnog i javnog prevoza. Za evakuaciju stanovni{tva odabrani suprioritetni pravci koji su neposredno vezani na izlazne zone i dalje prema odredi{tu. Svi pravcikretanja dani su u prilogu ovog plana s kojim moraju biti upoznati voza~i prevoznih sredstava.U toku evakuacije treba osigurati najmanje jednu sanitetsku ekipu koja }e pratiti tokevakuacije do odredi{ne ta~ke /Dodo{i – Mio~inovi}i – [amarica/. Osiguranje sanitetskihekipa vr{i Dom zdravlja Petrinja, koji je tako|er duàn dostaviti pismeni pristanak koji sluìkao prilog.Sva preduze}a i druge organizacije du`ne su evakuirati svoja najneophodnija materijalno –tehni~ka sredstva i ljudstvo, te arhivu vlastitim snagama. Strojeve koji se ne mogu evakuiratitreba onesposobiti skidanjem najneophodnijih dijelova.U tom smislu su du`ni razraditi svoje interne planove evakuacije i uskladiti ih sa op{tinskimplanom evakuacije. Prethodno utvrdjuju svoju rezervnu lokaciju, na osnovnom pravcuevakuacije: Petrinja – Zelena dolina – Jabukovac – [amarica.[tab CZ Petrinja }e rukovoditi akcijom evakuacije, te upoznati sve druge subjekte koji suodgovorni za uspje{no provodjenje evakuacije, a predvidjeni su ovim planom. U tom cilju{tab CZ provodi neprekidno deùrstvo u zgradi SO Petrinja.Radi efikasnijeg djelovanja, ~lanovi {taba CZ na znak za evakuaciju rasporedjuju se na sljede}ina~in:a/ za izlazak stanovni{tva iz grada, ispred {taba CZ, odgovoran je na~elnik {taba CZ Jovo@ivkovi}, koji organizira i suradnju sa komandom 31. brigade i svim drugim subjektimaodgovornim za uspje{no provodjenje evakuacije.b/ na izlaznoj zoni I organizira evakuaciju ~lan {taba Radomir Starovi}.c/ izlazna zona II Marovac @eljkod/ izlazna zona III ~lan {taba Savi} Radee/ izlazna zona IV ~lan {taba Vujanovi} Milo{f/ izlazna zona V ~lan {taba Lotina Vojislavg/ izlazna zona VI ~lan {taba Zori} Mileh/ Na raskrsnici puta za Hrastovicu, patrola SJB Petrinja,i/ Prihvat i raspored stanovni{tva na odredi{noj ta~ki, te suradnja sa {tabom CZ udruène MZJabukovac za prihvat stanovni{tva, komandant {taba CZ UMZ Jabukovac Olja~a Nikola.Svi ~lanovi {taba CZ i ostali subjekti koji su predvidjeni ovim planom du`ni su se odmahjaviti na izlazne zone na znak za evakuaciju.

Sredstva za provodjenje evakuacijeZa provodjenje evakuacije koristit }e se sva raspoloìva sredstva koja u tom trenutku budu naraspolaganju u dru{tvenom i privatnom posjedu i to: autobusi, kamioni, slobodna vojnavozila, traktori sa prikolicama, osobni automobili, kombi i dr.Autobuse kao prevozna sredstva osigurava preduze}e “Slavijatrans” i to sve raspoloìvekapacitete u danom trenutku.Popis autobusa sa voza~ima dan je u prilogu plana i oni vr{e neprekidno deùrstvo poizlaznim zonama /rejonima prihvata/.Brojevi vozila i njihovi voza~i dani su u prilogu {to }e “Slavijatrans” pismeno potvrditi.Preduze}e “Gavrilovi}” takodjer stavlja na raspolaganje u danom trenutku sva slobodnaraspoloìva prevozna sredstva, koja }e se javiti na izlazne zone ~lanovima {taba CZ. U

331

“Gavrilovi}u” je za to odgovoran Sanader Mile, koji }e to i pismeno potvrditi kao prilogplanu.

Pra}enje i prihvat stanovni{tvaKolona }e se kretati cijelim pravcem uz pratnju sanitetskih ekipa i milicije za {to su odgovorniDZ Petrinja i SJB Petrinja, radi eventualnih intervencija u toku evakuacije, kako sanitetskihtako i saobra}ajnih.Provodjenje evakuacije pratit }e i {tab CZ Petrinja, koji }e obavijestiti {tab CZ UMZJabukovac za prihvat stanovni{tva na odredi{noj ta~ki i u tom smislu {tab CZ UMZJabukovac je duàn napraviti i prakti~no razraditi plan prihvata i obezbedjenja stanovni{tvana odredi{noj ta~ki /Dodo{i – M. Selo – Mio~inovi}i – [amarica/. Za prihvat stanovni{tvaodgovoran je {tab CZ Udruènih MZ Jabukovac i komandant {taba Olja~a Nikola.

Znak za evakuacijuZnak za evakuaciju daje se na naredjenje komande 31. brigade u Petrinji, a daje ga Vatrogasnidom za {to je odgovoran ~lan {taba Savi} Rade. U tom smislu uspostaviti vezu i na~inobavje{tavanja izmedju brigade i Vatrogasnog doma.Znak se daje sirenom u neprekidnom trajanju JEDNOLI^NIM TONOM od 120 sekundiili 2 minute.

120”|_________________________|

Na navedni znak svi subjekti su du`ni se pridràvati svojih obaveza po ovome planu.

PRILOZI:– {ematski prikaz pravca po izlaznim zonama– popis vozila i voza~a sa zbornim mjestima

DOSTAVITI:– MO – uprava “Banija”– Predsjednik SO– Komandi 31. brigade– [tab CZ udruènih MZ Jabukovac– “Slavijatrans”– “Gavrilovi}”– SJB Petrinja– DZ Petrinja– Predsjednik I.S S.O.

[TAB CIVILNE ZA[TITEM.P.141 OP[TINE PETRINJA

.............142 Šv.r.š


332

141 Okrugli pe~at: RSK, Op}inski {tab CZ Petrinja.142 Potpis ne~itak.

31993., oùjak 4.Jasenovac

Plan evakuacije civilnog stanovni{tva Mjesne zajednice Jasenovac

MJESNA ZAJEDNICA JASENOVACJASENOVAC 04.03.1993.

= predmet: PLAN EVAKUACIJE CIVILNOG STANOVNI[TVA

U slu~aju potrebe Mjesne zajednice Jasenovac u koordinaciji sa vojnim vlastima vr{ievakuaciju civilnog stanovni{tva i nebora~kog stanovni{tva u Gradinu i dalje u pravcu X.

U tu svrhu Mjesna zajednica odre|uje 13 osoba i to:

ZAPADNI DIO: ISTO^NI DIO:KOTUR STEVO KLINCOV GOJKOBAÎ] SVETOZAR [U[NJARA DJUROKELI] MILUTIN TRIVUNÎ] MLADENKOTUR DU[AN [ESTANOVI] BOGDAN

TRIVUNÎ] TREVOJAKUKI] NEDELJKOPUDJA RAJKOKLINCOV JOVO

Sa zadatkom da izvr{e prikupljanje i evakuisanje neja~i i nebora~kog stanovni{tva i to:ISTO^NI DIO: /od ulice Vladimira Nazora, uklju~no, @rtava fa{izma, Vuka Karadì}a,Kolodvorska, sa Pudja Rajkom /vodja grupe/, Kuki} Nedeljko, Klincov Jovo, Trivun~i}Sredoja, [estanovi} Bogdan, Trivun~i} Mladen, [u{njara Djuro, Klincov Gojko i Dra~aDu{an. Prikupljanje se vr{i na prostoru pristajanja skele.ZAPADNI DIO: /Savska ulica, od {kole prema gore, Preradovi}eva i Prvog maja.Prikupljanje se vr{i na prostorima ku}a Ba~i}, Keli}, i to po Keli} Milutinu /vodja grupe/Ba~i} Svetozar, Kotur Pero i Kotur Du{an.

Evakuisanje se vr{i po naredbi predsjednika-ce Mjesne zajednice, a prenosi se na PudjuGojka i Keli} Milutina, koji uz angaòvanje navedenih osoba izvr{avaju zadatak.

Svaki od vodja grupa raspolaè uvidom u popis osoba koje treba evakuisati.Prebacivanje preko Save vr{i se skelom, koja po dogovoru sa komandom iz Gradine vr{i

prebacivanje stanovni{tva na telefonski poziv ili drugi na~in obavje{tavanja/signalno ilikurirski/. Grupa iz zapadnog dijela Savska, po prikupljanju na zbori{te upu}uje se u pravcuskele.

U Gradini evakuisano stanovni{tvo preuzimaju:KRNJAJI] MOMIR[PANOVI] MOMIRMLADEN ROKI] /odnosno jedan od njih trojice/

i smje{taju se u ku}e:PJEVI] STOJANAROKI] DESE – Bo{kovaVUKI] MILENE – Ljubana Perice

333

Daljnji pravac evakuacije se odredjuje u pravcu X.U slu~aju iz bilo kojih razloga stanovni{tvo ne moè da se evakuira po komandi iz Gradine injihovim sredstvima evakuacija se vr{i u zato pripremljenim ~amcima, i to: isto~ni dio sagumenim ~amcem br. 1., ~amcem Klincova Jove br. 2. i ~amcem Borovi} Steve br. 3.âmac br. 4 bi}e po potrebi uba~en kao dopuna.Pudja Rajko organizira rukovaoca ~amca.

Evakuacija ~amcima Isto~nog dijela vr{i se sa prostora ispred ku}e Klincov Jove, podobalom.Evakuacija skupine iz zapadnog dijela vr{i se ~amcima br. 5., 6., 7. i 8. ispred ku}e Keli}Milutina u U{ticu, zatim pravcem Most Gradina. Ukoliko ovaj pravac, U{tice-Gradina, budepresje~en, prelazi se iz U{tice na Unu pa u Gradinu {to je sa komandom u U{tici dogovorenokao i znaci za raspoznavanje za prijem u U{tici i prebacivanje preko Une.

Ako evakuacija nalaè i ukaè se potreba za prebacivanjem materijalnih dobara to se raditek poslije prebacivanja stanovni{tva, a ne uporedo, i to samo sa prostora {ljun~are.

Za odràvanje reda i discipline kod evakuacije stanovni{tva dodaje se svakom vodji grupepo jedno slu`beno lice, koje stavlja na raspolaganje___________________________.

âmci po prebacivanju evakuisanog stanovni{tva se vra}aju na levu obalu Save na polaznamjesta, gdje ~ekaju daljnja uputstva.

Po~ev od dana potpisivanja ovog plana ~amci mogu preko vodja grupa da se koriste usvako doba dana i no}i, u hitnim slu~ajevima, za lekarsku intervenciju bilo koje osobe, aposebno nesretnog slu~aja ili ranjavanja, ali samo preko vodje grupa Pudja Rajka i Keli}Milutina.

Ovaj plan je usagla{en sa vojnim vlastima u Jasenovcu.

PREDSJEDNIK MZ JASENOVAC– Keli} Milutin

– KURIRI1. Radulovi} Dragica2. Batar Mira3. Ljubenkovi} Ra|a4. Savi} Nada5. Filipovi} Milena

Preslika, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, Civilne i vojne vlasti “Zapadna Slavonija”, kut. 1.

4Š1993., oùjak 23.š

Izvje{}e o inspekcijskom nadzoru stanja civilne za{tite u op}inama Vrginmost i Vojni}

I Z V J E [ TA Jo uvidu u stanje i probleme funkcionisanja

334

civilne za{tite na teritoriji “Korduna”izvr{enom 23.03.1993. godine

U okviru obilaska Uprave MO “Kordun” i odelenja za odbranu sa teritorije njenenadle`nosti, koji je izvr{ila grupa radnika Ministarstva odbrane, izvr{en je uvid u stanje iprobleme funkcionisanja civilne za{tite u op{tinama Vojni} i Vrginmost.

Uvid u stanje i probleme izvr{io je Sava Milovi}, stru~ni saradnik za civilnu za{titu uRepubli~kom {tabu civilne za{tite.

U Upravi Ministarstva odbrane, uz prisustvo na~elnika Uprave Bore Vorkapi}a i Ivo{evi}Du{anke koja obavlja du`nost na~elnika Oblasnog {taba civilne za{tite, izvr{eno jeupoznavanje sa svrhom i ciljem obilaska, te su nazna~ena osnovna pitanja po kojima se èliste}i uvid, odnosno sagledati probleme, te, ovisno o stanju, dati upute u smislu na~inaprevazilaènja istih.

1. Stanje u {tabu civilne za op{tine VrginmostUvid u stanje ostvareno razgovorom sa na~elnikom Op{tinskog {taba civilne za{tite

Kajgani} Stevanom i saradnikom za pripreme privrede i dru{tvenih delatnosti Stanoj~i}Milom, uz prisustvo Ivo{evi} Du{anke, na~elnika Oblasnog {taba civilne za{tite.

Na|eno stanje je slede}e:Op{tina Vrginmost ima 14 000 stanovnika koji ìve u 34 mesne zajednice.Op{tinski {tab civilne za{tite ima 7 ~lanova koji pokrivaju osnovne mere za{tite i

spasavanja. Nalaze se na radnoj obavezi, a u {tab se angaùju po potrebi.Za potrebe {taba angaìrana su dva kurira i jedan daktilograf.

[tab civilne za{tite ostvaruje punu saradnju sa op{tinskim rukovodstvom.Po mesnim zajednicama aktivirano je 66 poverenika civilne za{tite, starijih godi{ta, koji

imaju autoritet kod stanovni{tva i koji uspe{no realizuju postavljene zadatke.Od jedinica civilne za{tite, obrazovane su

– veterinarska, koja je trenutno popunjena sa 6 pripadnika CZ (Postoji Veterinarska stanicau kojoj se nalaze 2 veterinara);– vatrogasna, koja je popunjena sa 13 pripadnika.Najnu`nija oprema postoji, me|utim, vatrogasna cisterna i vatrogasno kombi-vozilo nemajuakumulatore, zbog ~ega se ova sredstva ne mogu staviti u funkciju.Ovo je tim aktualnije {to na teritoriji op{tine nema ni profesionalne niti dobrovoljnevatrogasne jedinice;– jedinica prve medicinske pomo}i brojila je 15 èna koje su bile osposobljene za namjenskezadatke, me|utim, iste su se uklju~ile u jedinice SV RSK;– jedinica za spasavanje iz ru{evina popunjena je sa 9 pripadnika, ~ija upotreba dolazi upitanje iz razloga {to se radi o licima koji su raspore|eni po osnovi radne obaveze. Kao takviangaòvani su na zadacima za{tite objekata koje izvr{avaju kao pripadnici prostorne strukture.Da bi problem njihova angaòvanja bio do kraja problemati~an, isto ljudstvo se uklju~uje i uoperativne jedinice SV RSK.

U skladu sa dobivenim zadacima od Republi~kog {taba civilne za{tite, realizovane suaktivnosti oko pregleda i izbora objekata za sklanjanje.Izgra|enih skloni{ta nema, a za sklanjanje 8.341 lica odre|ene su najpogodnije podrumske idruge prostorije po mesnim zajednicama. Stanovni{tvo je upoznato sa mjestima gdje sesklanjaju, a poverenici civilne za{tite poseduju i spiskove za sklanjanje po objektima.

Evakuacija je planirana iz 11 rubnih mesnih zajednica prema Cazinskoj krajini. Ovimplanom za evakuaciju je predvi|eno 1.213 lica, ~iji je prihvat i razmje{taj planiran u 10

335

mesnih zajednica. Plan je do te mere detaljno razra|en da je precizirano ko se i kojim vozilomprevozi. Za izvr{enje evakuacije u planiranom obimu potrebno je obezbediti gorivo i to D-2-1670 litara i MB-98-150 litara.

Na teritoriji op{tine nalazi se 2.751 izbeglo lice koje se nalazi u privatnom sme{taju.Najve}i broj izbeglih lica nalazi se kod rodbine.Pomo} u hrani, za izbegla lica, kao i za oko 5.000 socijalno ugroènih uklju~ivo saporodicama poginulih boraca i ranjenim borcima, obezbe|uje Op{tinska organizacijaCrvenog krsta koja je ostvarila dobru saradnju sa Visokim komesarijatom za izbegliceUjedinjenih nacija.U realizaciji aktivnosti raspodjele humanitarne pomo}i isti~e se kao poseban problemobezbe|enja potrebnih koli~ina goriva.

2. Stanje u {tabu civilne za{tite op{tine Vojni}Uvid u stanje ostvaren razgovorom sa na~elnikom Odelenja za odbranu, koji zbog

mobilizacije na~elnika {taba civilne za{tite u RJ obavlja i poslove civilne za{tite.Razgovoru i uvidu u stanje prisustvovala i Ivan~evi} Du{anka, na~elnik Oblasnog {taba civilneza{tite.

Op{tina Vojni} ima 9.500 stanovinka koji ìve u 61 naseljenom mestu, a koja suteritorijalno organizovana u 14 mesnih zajednica.

Op{tinski {tab civilne za{tite popunjen je sa 6 pripadnika od kojih je 3 stalno angaòvano.U mesnim zajednicama angaòvano je 90 poverenika civilne za{tite. Kvalitetno izvr{avajupostavljene zadatke, me|utim, ve}ina ih je istovremeno uklju~ena i u prostornu strukturu.

Organizovane su slede}e jedinice civilne za{tite:– veterinarski vod sa odelenjem za sanaciju u koji je raspore|eno 15 lica. (Postoji Veterinarskastanica sa 4 lica od kojih su 3 stru~na lica);– vatrogasni vod od 10 lica koji su zajedno sa raspoloìvom tehnikom (2 cisterne i 1 navalnovozilo) mobilisani u brigadu SV RSK. U akcije ga{enja {umskih poàra mogu se uklju~iti 19radnika [umarije koji pored ostalog posjeduju i motorne pile:– vod za spasavanje iz ru{evina u kojem je od 30 pripadnika ostalo 18, dok su ostali mobilisaniu RJ.Sklanjanje stanovni{tva identi~no je re{eno kao i u Vrginmostu.

Evakuacija je planirana za 4 sela sa rubnog podru~ja prema Kladu{i. Plan i organizacijaprevoza je kvalitetan, me|utim, rje{enje evakuacije nije obavljeno na na~in da se obezbediprihvat u nekim drugim objektima javne upotrebe ili po privatnom sme{taju, ve} jeevakuacija planirana kao element sklanjanju u neke prirodne objekte prema Petrovoj Gori.

Preduze}a, organizacije i slu`be od interesa za za{titu i spasavanje slabo su popunjene.Primjera radi, u delu Komunalnog preduze}a koje se bavi snabdevanjem stanovni{tva pitkomvodom radi samo jedno lice (!?).

3. Uo~eni problemi– Velik broj pripadnika raspore|enih u civilnu za{titu mobilisan je u RJ, u nekim slu~ajevimai celi sastavi (jedinica PMP u Vrginmostu i vatrogasna jedinica u Vojni}u);– U RJ mobilisan na~elnik Op{tinskog {taba civilne za{tite Vojni}, {to ima znatnog uticaja nakvalitet obavljanja poslova iz nadle`nosti [taba civilne za{tite;– Posebno aktuelan problem uo~en je u odnosu na raspored ljudi po osnovi radne obaveze(koji se po toj osnovi mogu koristitii za izvr{avanje zadataka za{tite i spasavanja), njihovaangaòvanja u prostornoj strukturi, a potom i njihovu uklju~ivanju u RJ SV RSK;

336

– Obezbe|enje goriva za redovne aktivnosti; provo|enja akcija za{tite i spasavanja; izvr{enjaevakuacije i raspodjele humanitarne pomo}i;– Nedostatak ljekova za za{titu ìvotinja i sl;

4. Date sugestijeU toku razgovora po odre|enim pitanjima date su konkretne upute o na~inu

organizovanja u konkretnim uslovima i uspostavljanju sistema funkcionisanja civilne za{titekoji bi u datim okolnostima bio optimalan. S tim u vezi, a imaju}i u vidu raspoloìve ljudskei materijalne potencijale, te velike zahtjeve i potrebe odbrane (oruàna komponenta)usmerena je aktivnost na slede}e:– da se odstupi od obrazovanja jedinica civilne za{tite, posebno kad za to ne postoje niosnovne pretpostavke: mogu}nosti u raspore|ivanju ljudstva odgovaraju}e specijalnosti-zanimanja i psihofizi~ke sposobnosti za izvr{avanje namjenskih zadataka;– da se u suradnji sa odelenjem za odbranu i posebno saradnicima za pripremu privrede idru{tvenih delatnosti u~ine napori u smislu da se popunom preduze}a, organizacija i slu`bikoje se u okviru svoje delatnosti bave za{titom i spasavanjem, omogu}i da se kvalitetnouklju~e u izvr{avanje odgovaraju}ih zadataka;– da se jedinice odgovaraju}eg sastava obrazuju samo za izvr{avanje onih zadataka za koje nepostoje odgovaraju}a preduze}a i slu`be;– da se u svim preduze}ima i drugim organizacijma od ljudstva raspore|enog po o s n o v iradne obaveze obrazuju odgovaraju}i sastavi, koji bi se ovisno o potrebi uklju~ivali uizvr{avanje zadataka za{tite i spasavanja;– da [tabovi civilne za{tite uspostave kvalitetnije veze sa preduze}ima, organizacijama islu`bama posebno iz oblasti zdravstva, veterinarstva, komunalnih slu`bi, {umarstva igra|evinarstva u smislu me|usobnog informisanja o aktivnostima, izvje{tavanja i uo~avanjaproblema ~ije bi nere{avanje moglo izazvati odre|ene posledice;– da {tabovi civilne za{tite, sa k-dama RJ (brigada) dogovore mogu}nost angaòvanja(mobilisanih) snaga i sredstava za slu~aj potrebe (npr. ljudstva i tehni~ke vatrogasne jedinice);– na~elniku Oblasnog {taba civilne za{tite dati su slede}i zadaci:– da u smislu utvr|ivanja stanja i usmeravanja aktivnosti u [tabovima CZ u Vojni}u iVrginmostu, isto u~ini i za Op{tinske {tabove civilne za{tite Krnjak i Slunj;– da od [tabova civilne za{tite zahtjeva ve}i anga`man u smislu ostvarivanja pune koordinacijesa Crvenim Krstom i socijalnom slu`bom – po osnovi prihvata i raspodjele humanitarnepomo}i;– da se, po pitanju epidemije ùtice u Krnjaku, ostvari potrebna saradnja sa zdravstvenomslu`bom i stru~nim ljudima od kojih zatraìti program potrebnih aktivnosti, kako bi {tabovicivilne za{tite mogli pratiti i usmjeravati aktivnosti svih subjekata koji se po tom pitanjutrebaju eventualno angaòvati. (otvoren stacionar za lije~enje oboljelih);

O stanju i problemima, te datim uputama, kratko je informisan na~elnik Uprave MO“Kordun”.

Ukupna aktivnost po ovom izvje{taju trajala je od 10.00 do 17.00 ~asova.

IZVJE[TAJ PRIPREMIOSava Milovi}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilicaHrvatski informativni centar, A 044-015-01.

337

5Š1993., srpanjšŠOku~aniš

Dopis Uprave “Zapadna Slavonija” MO RSK Komandi 18. korpusa SVK da sukladno planuevakuacije stanovni{tva u Republiku Srpsku odredi pravce kretanja i prijelaze preko rijekeSave

Broj: 1 – POVJERLJIVO –

Komandi 18. korpusaOku~ani

n/r p.puk. Gaji} Marinka

U slu~aju neposredne opasnosti kao u ratu, u skladu sa planom odbrane odnosno za{titeod elementarnih nepogoda moè se narediti evakuacija gra|ana. Prema planu za evakuaciju uop{tinama postoje ekipe za evakuaciju koje u datom momentu trebaju izvr{iti postavljenizadatak.

U slu~aju ve}ih ratnih dejstava evakuacija stanovni{tva sa na{eg podru~ja vr{ila bi se uRepubliku Srpsku i zbog toga Vas molimo da nam dostavite pravce kretanja i prelaze preko r.Save u R.S. Ovi podaci su nam neophodno potrebni zbog aùriranja planova za evakuaciju.

S po{tovanjem lijepo Vas pozdravljamo.Pomo}nik na~elnika

za civilna pitanjaBruji} Nikola

Izvornik, rukopis, latinicaHR-HMDCDR, 2., kut. 595.

61993., kolovoz 5.Pakrac

Izvje{}e Op}inskog {taba civilne za{tite SO Pakrac Oblasnom {tabu civilne za{tite Oku~anio planu evakuacije stanovni{tva u slu~aju napadne akcije hrvatskih snaga

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAOP[TINSKI [TAB CIVILNE ZA[TITE M.P.143

P A K R A CBroj: 03-1-178/93.Pakrac, 5.08.1993.g.

338

143 Prijemni pe~at: RSK, MO, Uprava “Zapadna Slavonija” – Oku~ani, br. 0-01-70-94.

OBLASNI [TAB CIVILNE ZA[TITEO K U ^ A N I

Predmet: Izvje{taj

U slu~aju agresije Hrvatske na Op{tinu Pakrac Op{tinski {tab Civilne za{tite je sa~inio planza evakuaciju stanovni{tva, odnosno djece, èna, starih iznemoglih osoba i invalida.

Zborno mjesto stanovni{tva za evakuaciju je kod Risti}a. Pravci evakuacije }e biti odre|eniu momentu po~etka agresije. Prihvatno mjesto evakuiranog stanovni{tva u dogovoru sna~elnikom Oblasnog {taba CZ Bruji} Nikolom je Rogoljica, a u slu~aju drugog danaevakuacije prihvatno mjesto je selo Rogolji.

Mobilisana su ~etiri autobusa, dva su vlasni{tvo Komunalnog poduze}a, a dva su privatna.Na podru~ju Op{tine Pakrac postoji dovoljan broj osobnih automobila i traktora s

prikolicom.Lica zaduèna za evakuaciju i prevoz su ujedno i traktoristi dok smo za autobuse odredili

odbor za evakuaciju, a to su: Buli} Rade, Dosti~i} Rade, Prodanovi} Milorad, i Vukovi}Milan, a ujedno zaduèni i za pravac evakuacije.

Obezbje|enje konvoja vr{it }e radnici stanice milicije Pakrac, a to su: Pavi} Ostoja, KoturBranko, Dragojevi} \or|e i Komlenac Milutin.

S po{tovanjem,

Prilog: Prikaz broja stanovnika Na~elnik CZ:za evakuaciju po mjesnimzajednicama144 M.P.145 Bani} Marko, Šv.r.š


71994., velja~a 1.Oku~ani

Izvje{}e SMON Oku~ani SUP-u Oku~ani o planu evakuacije stanovni{tva iz zapadneSlavonije

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVA M.P.146

SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVA OKUÂNISMON O K U ^ A N I

Broj: 08-05-1-38/94.Dana, 03. 02. 94.

339

144 Prilog izostavljen. U popisu je navedeno 1480 osoba za evakuaciju.145 Okrugli pe~at: RSK, Op}inski {tab CZ Pakrac.146 Prijemni pe~at: RSK, MUP, SUP Pakrac, br. 08-05/1-2-1-270/1-94.

SEKRETARIJAT UNUTRA[NJIH POSLOVAO K U ^ A N I

U prilogu dopisa dostavljamo vam plan evakuacije za SMON-i Oku~ani.

K O M A N D I R:M.P.147 [panovi} Rade, Šv.r.š

– – – – – – –

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO UNUTRA[NJIH POSLOVASMON O K U ^ A N IBroj: 08-05-1-38/94.Datum, 01.02.1994. godine

Na osnovu dopisa SUP-a Oku~ani broj 08-05-str pov 1-3-120/2-93 od 03. 01. 94. godineu vezi eventualne evakuacije stanovni{tva sa podru~ja Zapadne Slavonije u slu~aju potrebeusled eventualne obnove agresije na ovo podru~je donosi se:

PLAN EVAKUACIJEcivilnog stanovni{tva sa prostora op{tine Oku~ani

1. Planom upoznati sve ovla{tene radnike putem deùrne slu`be2. U slu~aju potrebe evakuacije mjere i radnje dogovarati i koordinirati sa op{tinskim {tabomcivilne za{tite koji }e rukovoditi evakuacijom. Izvr{ioc komandir sa deùrnom slu`bom.3. Po dnevnom rasporedu slu`be deùrni odmah odrediti automobil sa po 3 radnika sa dugimoru`jem u pratnji i obezbjedjenje kolone po predvidjenom pravcu kretanja. Kolonu prepratitido podru~ja naredne organizacione jedinice sa kojom stupiti u vezu i predati kolonu nadaljnje obezbjedjenje. Izvr{ioc deùrni sa patrolama.4. Sa organizacionim jedinicama (Daruvar i Pakrac) sa kojima se grani~i podru~jem, biti uvezi radi preuzimanja kolona na granicama slu`benog podru~ja i pratnje u pravcu kretanja.Izvr{ioci: deùrna slu`ba.5. U slu~aju poja~anog broja kolona u jednom pravcu, prema procjeni optere}enosti pravaca,pravac kretanja usmjeriti u drugom mogu}em pravcu uz dogovor sa Op{tinskim {tabomcivilne za{tite.Izvr{ioci: komandir sa deùrnom slu`bom6. Za potrebe obezbjedjenja prolaska kolona koristiti starije i iskusnije radnike uz upotreburaspoloìvih tehni~kih sredstava (vozila i sredstava veze) prema ukazanoj potrebi i trenutnojsituaciji.Izvr{ioci: komandir, deùrna slu`ba i angaìrani radnici7. Kao pravci kretanja kolona predvidjeni su:

– Oku~ani – St. Gradi{ka – Uskoci– Oku~ani – Gredjani – Medjustrugovi – Mlaka– Oku~ani – Borovac – nadvo`njak – Mlakapa je potrebno kolone usmeravati u tom pravcu.

340

147 Okrugli pe~at: RSK, MUP, SUP, Stanica milicije op{te nadle`nosti Oku~ani.

8. Plan je podloàn promjenama i dopunama zavisno od konkretne problematike tokompriprema ili provodjenja evakuacije, pa }e se kao takav aùrirati i dopunjavati.

Prilog: dopis SUP-a M.P.148 PLAN SASTAVIO:Rade [panovi}, Šv.r.š

– – – – – – –

PLAN EVAKUACIJE STANOVNI[TVA OBLASTI“ZAPADNA SLAVONIJA”

Na osnovu ~lana 64. Glava 5. stav 4. Zakona o odbrani Republike Srpske Krajine od 1993.godine u slu~aju neposredne ratne opasnosti ratnog stanja ili vanrednog stanja a u skladu saPlanom odbrane zemlje moè se narediti evakuacija stanovni{tva odnosno pojedinihkategorija stanovni{tva (djece, staraca, iznemoglih i drugih) sa odre|enog dijela teritorije kaoi evakuacija dràvnih organa, preduze}a i drugih pravnih lica zajedno sa imovinom za koju tobude nare|eno.

Evakuaciju iz ovog ~lana nare|uje Vlada i odre|uje teritoriju za razmje{taj evakuisanogstanovni{tva i imovinu.

Evakuaciju civilnog stanovni{tva organizuju i sprovode dràvni organi nadle`ni za poslovecivilne odbrane i za{tite.

Evakuaciju ugroènog ili zahva}enog ratnim dejstvima moè narediti i stare{ina vojske napoloàju komandanta brigade odnosno puka ili vi{em poloàju. Nosioci evakuacije izbrinjavanja stanovni{tva su Op{tinski [tabovi nadle`ni za poslove civilne odbrane i za{titekao kordinatori, jedinice civilne za{tite i odbrane u mjesnim zajednicama i pojedinimdijelovima naselja (mjesto Oku~ani) – povjerenici civilne za{tite i odbrane zaduèni zaevakuaciju. Glavni pravac evakuacije bio bi rijeka Sava sa 4 osnovna prelaza – s. Uskoci, s.Jablanac, s. Mlaka, s. Jasenovac skelskim prevozom ili pontonskim mostom uz obezbe|enjevojske ili radnicima Stanice milicije op{te nadle`nosti u Pakracu i Oku~anima konvojastanovni{tva predvi|enog za evakuaciju. Evakuacija stanovni{tva po~ela bi se vr{iti sa rubnihpodru~ja op{tine Oku~ani – Istok + Zapad (Paklenica, Raji} i dalje Medari-Oku~ani) teop{tine Pakrac pravcem Sjever-jug brdske Kri~ke-Gornja [umetlica-Trnakovac).

Za op{tinu Pakrac postoje 2 alternativna pravca kretanja konvoja evakuisanogstanovni{tva.

1. pravac preko Rogoljice na Trnakovac – Donji Oku~ani – Gre|ani – {umskim putem dos. Mlaka ili s. Jablanac.

2. pravac preko Bijele Stijene na Ra|enovce za Raji} s. Mlada ili Jablanac.

Za op{tinu Oku~ani postoji nekoliko pravaca kretanja:1. Oku~ani-Strug-Stara Gradi{ka-Uskoci ({umskim putevima)2. Oku~ani-Gre|ani-u{}e Struga-Jablanac.

Alternativa Oku~ani-Gre|ani-mostine Mlaka.3. Oku~ani-Borovac-mostine Mlaka.

Kretanje konvoja evakuisanog stanovni{tva op{tine Oku~ani detaljno je razra|eno u Planuevakuacije u slu~aju agresije. Za potrebe evakuacije stanovni{tva op{tine Pakrac izuzeta su tri

341

148 Isto.

autobusa i 1 kombi-bus, dovoljan broj osobnih automobila i privatnih traktora. Glavnipravac kretanja op{tine Pakrac – selo Rogolji-Trnakovac-Oku~ani-Gre|ani-Mlaka.

– s. Rogolji-Trnakovac-Benkova~ko brdo-Raji}-Mlaka ili Jablanac.

Na osnovu ~lana 12. Uredbe o organizaciji i funkcionisanju civilne za{tite evakuacijipodlijeù slijede}e kategorije ljudi:

1. majke sa decom do 10 godina starosti koje nemaju ratni raspored po osnovu vojne iradne obaveze ili obaveze u~e{}a u jedinicama i organima civilne za{tite, odnosno druga licakoja su po zakonu du`na da se staraju o ~uvanju i njegovanju djece mladje od 10 godina.

2. djeca do 14 godina starosti ukoliko je planirana evakuacija {kola.3. trudne ène.4. stara i iznemogla lica kojima je potrebna tudja pomo} i njega.

Stanovni{tvo koje podlijeè tretmanu za evakuaciju sa podru~ja “Zapadne Slavonije”op{tina Pakrac i Oku~ani vidljivo je iz tabelarnog prikaza po kategorijama.

Za evakuaciju stanovni{tva u slu~aju neposredne ratne opasnosti u svim mjesnimzajednicama izvr{ena je snabdjevenost ljudi koji }e vr{iti evakuaciju, naftom i ostalimderivatima u op{tinama Pakrac i Oku~ani kao i prijeko potrebnim lijekovima i hranom kojasu stacionirana u prikladnim skloni{tima. U slu~aju evakuacije stanovni{tva Istok-Zapad iliSjever-Jug u dubinu teritorije u op{tini Oku~ani stanovni{tvo sa rubnih podru~ja op{tine bilobi razmje{teno u MZ La|evac odnosno Bodegraj gdje je stanovni{tvo upoznato i imazaduènje za prihvat izbjeglog stanovni{tva. Za op{tinu Pakrac isto je to ura|eno da se prihvatizbjeglica izvr{i u s. Rogolji, Bobare, Lje{tani i s. âprginci.


81994., oùjak 26.Knin

Odgovor Ministarstva obrane Skup{tini RSK na postavljeno poslani~ko pitanje u sveziosiguravanja dovoljnih koli~ina goriva za evakuaciju stanovni{tva

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ODBRANE

Broj: 01-1020-2/94Knin, 26. 03. 1994. godine

SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE KRAJINE– S E K R E T A R I J A T –

Predmet: Odgovor na poslani~kopitanje

342

Sa sjednice Skup{tine Republike Srpske Krajine od 21.03.1994. godine, aktom br. 02-34/94od 24.03.1994. godine, ovom Ministarstvu je dostavljeno poslani~ko pitanje poslanikaBranka Babi}a: “Kada }e biti obezbje|eno gorivo za izvr{enje evakuacije?”Po osnovi postavljenog pitanja daje se slijede}i

o d g o v o r :

Op{tinski {tabovi civilne za{tite izradili su planove evakuacije stanovni{tva, te su iskazalipotrebe u pogonskom gorivu za njeno izvr{enje. Ukupne potrebe u gorivu za izvr{enjeevakuacije ovom Ministarstvu iskazao je Republi~ki {tab civilne za{tite, koji je u vi{e navratatraìo da se ovaj veoma zna~ajan problem rije{i. Me|utim, zbog poznatih te{ko}a okoobezbe|enja nafte i naftnih derivata, te pove}anih potreba za obavljanje teku}ihfunkcionalnih zadataka, ovo Ministarstvo nije bilo u mogu}nosti obezbjediti ukupnopotrebne koli~ine. Obezbje|ene koli~ine se ~uvaju i bit }e, u datoj situaciji, dostavljene svimOp{tinskim {tabovima civilne za{tite kojima bude nare|eno izvr{enje evakuacije. U takvojsituaciji, pogonsko gorivo bi se dostavilo neposredno nakon dono{enja odluke o evakuacijistanovni{tva sa odre|enog dijela teritorije.U vezi s navedenim, ovo Ministarstvo }e uloìti napore u iznalaènju rje{enja da se obezbedigorivo za evakuaciju u ukupno potrebnoj koli~ini, nakon ~ega }e se izvr{iti distribucija poOp{tinskim {tabovima civilne za{tite, odnosno nosiocima izvr{enja evakuacije.

SM/MBM I N I S T A R

M.P.149 kontraadmiralDu{an Raki}, Šv.r.š

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 3., ur. br. 01-1020-2/1994.

9

1995., velja~a 2.Krnjak

Plan evakuacije stanovni{tva MZ Donji Skrad, Tu{ilovi}ki Cerovac, Tu{ilovi} i BrezovaGlava

KOMANDA VOJNOG ODSEKA VOJNI] M.P.150

ODELJAK

343

149 Okrugli pe~at: RSK, Ministarstvo odbrane III, Knin.150 Okrugli pe~at: Komanda vojnog odseka Vojni}, Odeljak Karlovac – Krnjak. Potpis ne~itak.

Pov. br. 56-2/95.7. 2. 1995.

KARLOVAC – KRNJAK

Plan CZ za evakuaciju MZ Donji Skrad, s. Koranski Breg, s. Kosijersko.1. Donji Skrad i naselja Kosijersko Selo i Koranski Breg locirani su u neposrednoj blizinirijeke Korane, koja je ujedno i linija razdvajanja zara}enih strana. [irina ove zone iznosi cca9 km, a dubina cca 3,5 km. Samim tim, naselja su izloèna neprijateljskoj vatri i posredno ineposredno {to zna~i da je zona u potpunosti prostreljiva i po dubini i po {irini.

Pravac evakuacije za Korenski Breg (isklju~no s. Mali}i, Grijakovi}i i Dju}i)– Galovo Brdo – preko platoa Mlakovac – s. Marinkovi}i – kroz ravne doline do sela Ma}e{i}i– komunikacijom prema Peni}ima – pravac Krnjak – Bud. Rijeka. Evakui{e se cca 60 lica.Zaseoci i sela ovog reona dobro su izme|u sebe povezani kolskim putevima. Izbijanjem naput kod sela Ma}e{i}i put se {iri i pogodniji je za transport stanovni{tva i stoke. Prvi prihvatstanovni{tva bio bi kod sela Peni}i, gdje bi aktivisti CZ po potrebi vr{ili daljnju evakuaciju zaBuda~ku Rijeku. U tom rejonu mogu}e je obezbijediti privremeni smje{taj za cca 120 lica ioko 30 mjesta za smje{taj stoke. Za prijem u B. Rijeci zaduèn je Boì} Radovan.Linija osmatra~kih mjesta: OM -1: Galovo Brdo k. 211, OK-2: s. Marinkovi}i kota 163

Pravac evakuacije za Kosijersko selo:– Kosijeri – Ma}e{i}i – Biì}i – Peni}i – prema {koli Krnjak – pravac Buda~ka Rijeka.Komunikacija kojom bi se kretalo stanovni{tvo ovog reona je u vrlo dobrom stanju, tako dabi se mogla evakuirati i krupnija stoka. U rejonu Peni}a ili kod {kole Krnjak povjerenici CZproveli bi stanovni{tvo do prihvatnog centra u Buda~koj Rijeci i po potrebi u Trupinjak.Za prihvat u reonu Trupinjaka zaduèn je Kosijer Mile iz Buri} sela.Evakui{e se cca 107 lica.Linija osmatra~kih mjesta: OM-1: trig. 178, OM-2: trig 196.

Pravac evakuacije za MZ Donji Skrad (uklju~no s. Lu~ani i Milovanovi}i)– Mar~inkovi}a glavica – kota 171 – s. Bun~i}i – s. Boli}i putem u Skradsku goru – s.Vuja{kovi}i – s. Velimirovi}i – kroz s. Ponorac – s. Kozline – s. Gornji Skrad – pravac Zagorje.Evakui{e se cca 160 ljudi.Kriti~ni deo puta je od Mar~inkovi} glavice do ulaza u Skradsku goru. U rejonu GornjegSkrada mogao bi se improvizirati prihvatni centar. U saradnji sa aktivistima CZ stanovni{tvoi stoka mogli bi se trajnije smjestiti u selu Zagorje gdje je obezbje|en smje{taj za 174 lica, 74goveda i 23 svinja. Za prihvat u MZ Zagorje zaduèn je Dudukovi} Nikola.Linija OM: OM-: Gradina t.260, OM-2: Skrad. gora t.428, OM-3: Vetilja~a T.

M.P.151

– – – – – – –

KOMANDA VOJNOG ODSEKA VOJNI] M.P.152

ODELJAKPov. br. 56-2/95.

344

151 Okrugli pe~at: RSK, Zonski {tab Kordun, Op{tinski {tab Karlovac. Potpis ne~itak.152 Okrugli pe~at: Komanda vojnog odseka Vojni}, Odeljak Karlovac – Krnjak.

7. 2. 1995.KARLOVAC – KRNJAK

Plan CZ za evakuaciju MZ Tu{. Cerovac, Tu{ilovi}, Brezova Glava i s. Mali}i.1. Navedene MZ nalaze se na udaru neprijateljskog djelovanja sa zemlje i iz vazduha. Dubinaove zone iznosi u proseku oko 7,5 km, a {irina oko 4,5 km.S obzirom na blizinu neprijatelja i njegovih OS navedena zona za ove MZ prostreljiva je i podubini i po {irini i to odmah po otpo~injanju borbenih djestava.Nalog za evakuaciju moè izdati samo vojna komanda u saradnji sa dràvnim organima MOi CZ.

Za MZ Tu{ilova~ki Cerovac pravac evakuacije:– Macut brdo – Podrljevac- putem kroz Babinu Goru – preko Velikog brda – u rejon selaPogledi}.

Za ovaj karakteristi~no je da velikim dijelom prolazi kroz {umu Babina gora i da je putrelativno {irok i u dobrom stanju. Kvalitet puta dosta zavisi od vremenskih uvjeta u datomtrenutku. Izlaskom u rejon sela Pogledi} ~ekati dalja nare|enja. Eventualno daljnja evakuacijamogla bi te}i u dva pravca:prvi: prema selu Mandi}i i dalje do Utinje – Vrelo Utinje.drugi: prema selu Ivkovi}i i dalje prema Bukovici.Linija osmatra~kih mjesta:OM-1: Macut brod-kota 221, OM-2: Veliko brdo – trigonometar 243, OM-3: sjeverno odsela Ivkovi}i trig. 244Evakui{e se cca 400 ljudi.

Za MZ Tu{ilovi} pravac evakuacije:MZ Tu{iloiv} i s. Mali}i nalaze se samo nekoliko stotina metara od poloàja neprijateljskevojske. Mjesto je relativno veliko, a zauzima i vaàn geostrate{ki poloàj zbog raskrsniceputeva. Osim toga u mjestu se nalazi podru~na {kola, po{ta i benzinska pumpa tj. objekti kojibi medju prvima bili izloèni neprijateljskoj vatri.Zbog veli~ine mjesta predlaèmo dva osnovna pravca evakuacije, a za sela Mali}e i Grijakovi}eposeban pravac evakuacije.

Donji Tu{ilovi} – pravac evakuacije:– trgovina Djuri} – lijevo putem pored groblja-prema koti 225 – Stani{te s. Cvijanovi}i –Oki} (do {kole) gdje bi bio prvi prihvatni centar.Put je dosta dobar jer se velikim dijelom kre}e kroz Babinu goru. Osposobljen je za traktorei kamione. Evakui{e se cca 200 lica. Linija osmatra~kih mesta: OM-1: trigonometar 225,OM-2: s. Cvijanovi}i t. 226.

D. Tu{ilovi} (uklju~uju}i s. Mandi} i s. Rape) pravac evakuacije:– raskrsnica kod benz. pumpe – preko mosta na Radonji – prema s. Dabi}i – s. Komadine –Piljino vrelo – s. Ivo{evi}i – Kolari} – prih. centar.Pravac evakuacije velikim djelom je kroz {umu Loskunja. Kriti~ni deo puta je do selaKomadine (cca 800 m). Put je relativno {irok i ~ist tako da se njime mogu kretati traktori istoka. Evakui{e se cca 250 lica.Osmatra~ka mjesta: OM-1: brdo Glavica kota 222, OM-2: ju`no od sela Komadine kota253.

345

S. Mali}i – pravac evakuacije:s. Mali}i – s. Grijakovi}i – s. Djuri}i – prema s. [aule gdje se pridruùju sela Boì}i iTopa{evi}i – Ponorac – {iri rejon {kole Krnjak (prvi prih. centar). Kriti~ni deo puta je napotezu s. Mali}i – zaseok Kozline 1 km.

M.P.153


101995., travanjKnin

Procjena ugroènosti i mogu}nosti za za{titu i spa{avanje Republi~kog {taba civilne za{titeRSK

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAREPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE

O D B R A N ADR@AVNA TAJNA

“DINARA”154

Primjerak br._____

P R O C J E N A

UGRO@ENOSTI I MOGU]NOSTI ZA ZA[TITU I SPASAVANJE

NAÊLNIK R[CZppukovnikBabi} Du{ko, Šv.r.š155

Knin, april 1995.g.156

P R O C J E N AUGRO@ENOSTI I MOGU]NOSTI ZA ZA[TITU I SPASAVANJE

I PROCJENA UGRO@ENOSTI I POSLJEDICA OD RATNIH DEJSTAVA

1. Poloàj Republike Srpske KrajineRepublika Srpska Krajina kao dio prostora biv{e SFRJ predstavlja nekompaktan prostorsastavljen od uslovno, dvije cjeline.

346

153 Okrugli pe~at: RSK, Zonski {tab Kordun, Op{tinski {tab Karlovac.154 Dopisano rukom.155 Isto.156 U izvorniku je pisalo: Knin, august 1994. Rukom je dopisan novi datum.

Jednu teritorijalno povezanu cjelinu ~ini prostor Sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banijei uslovno Zapadne Slavonije koja se, u odnosu na komunikacijsku povezanost, moè tretiratii kao posebna teritorijalna cjelina. Ova teritorijalna cjelina nalazi se izme|u dana{njeRepublike Hrvatske i Cazinske Krajine, a u dijelu Sjeverne Dalmacije, Bosne i ZapadneSlavonije povezuje se sa Republikom Srpskom.Drugu teritorijalnu cjelinu ~ini prostor Isto~ne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema koji sazapadne strane grani~i sa Republikom Hrvatskom, sa sjeverne Ma|arskom, a svojim isto~nimdijelom povezuje se sa Republikom Srbijom odnosno SR Jugoslavijom.Ukupna duìna granice prema Republici Hrvatskoj iznosi 923 km, Cazinskoj Krajini 118km, a prema Ma|arskoj 79 km.Teritorija Republike Srpske Krajine /bez podru~ja koja se nalaze pod za{titom UN i prostorakoje je okupirala Republika Hrvatska/ ima povr{inu od 17.028 km2, na kojoj ìvi oko430.000 stanovnika, od ~ega je oko 120.000 izbjeglica /dijelom ratom postradalogstanovni{tva koje je izbjeglo iz Republike Hrvatske u Republiku Srpsku Krajinu/.Prosje~na naseljenost je 25 stanovnika /km2 sa karakteristikom velike neujedna~enosti, od 54stanovnika /km2 u Isto~noj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu do 10 stanovnika /km2 uLici.Poloàj Republike Srpske Krajine je posebno karakteristi~an po svojoj velikoj duìni i vrlomaloj dubini /{irini/. Najve}a dubina teritorije iznosi 63,1 km /s. [kabrnja – s. Ti{kovac/, anajmanja dubina su: kod Jasenovca – 2,5 km; s. Vedro Polje /Sunja/ – Kostajnica 12,5 km is. ânak – granica na Plje{evici – 19,5 km.

2. Karakteristike i ugroènost pojedinih djelova i ukupne teritorije Republike Srpske KrajineU odnosu na oblik i poloàj Republike Srpske Krajine sa karakteristikama velike duìne,relativno male dubine, pogodnosti za presjecanje i mogu}nosti iznena|enja, a po osnovi vrloizraènih agresivnih namjera i stalnih pretnji vojno oja~ane Republike Hrvatske, t e r i t o r i jRepublike Srpske Krajine s e i s t i ~ e p o s v o j o j o p { t o j u g r o ` e n o s t i.Navedene karakteristike, pored mogu}nosti i z n e n a | e n j a, u odnosu na vojni potencijalneprijatelja, o m o g u } a v a j u d a c i j e l a t e r i t o r i j a R e p u b l i k e S r p s k eK r a j i n e b u d e i s t o v r e m e n o u g r o ` e n a.Me|utim, u strategiji nastupa vjerovatnije je o~ekivati prodore na odre|enim pravcima i o d-s j e c a n j e djelova teritorije, a manje je vjerovatna ofanziva na cijelom frontu.Zbog navedenog, isti~u se mogu}i pravci dejstva neprijatelja:

– na Sjeverno-dalmatinskoj operacijskoj osnovici mogu}i takti~ki pravci su:– Zadarsko-Kninski pravac /Zadar-Benkovac-Knin/– Splitsko-Kninski pravac /Mu}-Drni{-Knin/– [ibensko-Kninski pravac /[ibenik-Oklaj-Knin/– Sinjsko-Kninski pravac /Sinj-Vrlika-Knin/

s najvjerovatnijim ciljem da istovremenim udarom sa padina Velebita i Skradina /prekoBribirskih Mostina/ izvr{e odsjecanje Benkovca i Obrovca od Knina, sa spajanjem u reonuBru{ke.Prema Kninu, najvjerovatnije }e primjeniti manevar preko Oklaja, zatim preko Mose}a iPetrova Polja ~ime se odsjeca {iri rejon Drni{a, {to bi neprijatelju omogu}ilo izlazak na MaluProminu, ~ime bi se Knin doveo u veoma nepovoljan poloàj.

347

– na operacijskoj osnovici Lika, mogu}i takti~ki pravci su:– Gospi} – Gra~ac– Gospi} – Teslingrad – Ljubovo – Udbina– Oto~ac – Vrhovine – Plitvice– Brinje – Pla{ki – Plitvice

– preko Korduna i Banije, izdvajaju se slijede}i takti~ki pravci:– Ogulin – Slunj – Plitvice– Karlovac – Vojni} – Velika Kladu{a– Sisak – Petrinja – Topusko– Sisak – Kostajnica – Dvors napomenom da je najosjetljiviji Slunjski pravac zbog mogu}nosti presjecanja RepublikeSrpske Krajine.

– u Zapadnoj Slavoniji, mogu}i pravci djelovanja neprijatelja su:– Kutina-Novska-Oku~ani– Pakrac-Oku~anisa najvjerovatnijim ciljem odsjecanja Zapadne Slavonije sa pravca Novska-Gradi{ka.

– u Isto~noj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Sremu, izdvajaju se slijede}i takti~ki pravci:– Vrpolje-Vinkovci-Vukovar– Budimci-Osijek-Kopa~evski rit, ili– Budimci-Osijek-Bijelo Brdo-Bogojevo– Valpovo-Beli Manastir-Batina

Na navedenim pravcima o~ekuje se djelovanje jakih kopnenih snaga sa oklopnomehanizovanim jedinicama uz sna`nu podr{ku artiljerije, s napomenom da se ne isklju~ujeupotreba kratkotrajnih bojnih otrova.Po navedenoj osnovi, cijeni se u g r o ` e n o s t pojedinih djelova Republike Srpske Krajinekoja se uslovno iskazuje u tri stepena.

U zoni prvog stepena ugroènosti nalaze se redom:– naseljena mjesta koja se nalaze u zoni izme|u sada{njih linija razdvajanja /tzv.tampon zona/;– grani~na naseljena mjesta i naseljena mjesta koja se nalaze na udaljenosti do 10 km odsada{nje linije razdvajanja;– naseljena mjesta koja se nalaze u {iroj zoni navedenih takti~kih pravaca.U okviru navedenog posebno su ugroèni gradovi: Drni{, Benkovac, Obrovac, Teslingrad,Pla{ki, Slunj, Petrinja i Pakrac.Upotrebom a v i j a c i j e, u zoni ugroènosti istog stepena, pored navedenih gradova jo{ bibili Knin, Gra~ac, Udbina, Korenica, Vojni}, Vrginmost, Glina, Kostajnica, Oku~ani, BeliManastir i Vukovar.

U zoni drugog stepena ugroènosti nalaze se naseljena mjesta koja se nalaze na udaljenosti do20 km od linije razdvajanja i naseljena mjesta koja se nalaze izme|u {irih zona takti~kihpravaca. Do njihova ugroàvanja do{lo bi u slu~aju po~etnih uspjeha neprijateljskih snaga naodre|enim takti~kim pravcima i u slu~aju dejstva artiljerije.

348

U zoni najmanje tre}eg stepena ugroènosti na{le bi se male enklave izme|u takti~kih pravacakoje se povezuju sa rubnim djelovima po dubini teritorije me|u kojima je najzna~ajniji {irirejon Srb – Donji Lapac.U slu~aju istovremenog ispoljavanja dejstva sa muslimanske strane ugroènost u ovoj zoni seznatno pove}ava i na liniji dodira sa Cazinskom Krajinom prerasta u zonu ugroènosti prvogstepena.

3. Procjena poseljedica dejstava neprijateljaPosljedice, efekti razaranja i gubici u ljudstvu i materijalnim dobrima cijene se po osnovi vrste,koli~ine i na~in upotrebe borbenih sredstava, a ovisi o:– stepenu povredivosti teritorije u zoni ispoljavanja borbenih dejstava;– funkcionisanja slu`be osmatranja i obavje{tavanja, odnosno pravovremenosti uzbunjivanjastanovni{tva;– stanja izgra|enosti objekata za sklanjanje; i– preduzetim preventivnim mjerama za{tite.Najintenzivnija dejstva i najve}a koli~ina borbenih sredstava bit }e ispoljena, odnosnoupotrebljena po naseljenim mjestima u zoni prvog stepena ugroènosti, i to na odobrenimtakti~kim pravcima napada.

Posljedice dejstva artiljerije i avijacije ogledati }e se u:– ru{enju, onesposobljavanju i o{te}enju privrednih, saobra}ajnih, stambenih i drugihobjekata;– zakr~enosti saobra}ajnica, posebno u ve}im urbanim sredinama – gradovima;– o{te}enja na komunalnim objektima, ure|ajima i instalacijama /vodni objekti – crpnestanice i rezervoari, vodovodna, kanalizaciona, elektri~na i PTT-mreà;– ve}i i manji poàri na stambenim i privrednim objektima, a upotrebom zapaljivih b/s i na{umskim kompleksima i na poljoprivrednim povr{inama;– miniranje i palenje objekata na djelovima teritorije koje neprijatelj eventualno zaposjedne,uklju~ivo sa uni{tenjem kulturnih i drugih materijalnih dobara.

Ru{enja, onesposobljavanja i o{te}enja stambenih objekata u zoni najintenzivnijih dejstava/rubna naseljena mjesta i gradovi/, uz dosada{nja o{te}enja, mogu iznositi i do 80%, s tim da20-40% stambenih jedinica pretrpe tolika o{te}enja da vi{e ne budu u funkciji stanovanja.Ispoljavanjem dejstava avijacije po ve}im urbanim sredinama – gradovima, moè se o~ekivati5 – 15% razru{enosti do 5% uni{tenih stambenih jedinica, mogu}e o{te}enje ilionesposobljavanje vitalnih komunalnih objekata i znatna o{te}enja na komunalnojinfrastrukturi.Zakr~enost gradskih ulica cijeni se na oko 20% od maksimalno mogu}eg zaru{avanja istih.Tako|er, znatne {tete pretrpili bi i privredni objekti, skladi{ta hrane, silosi i rezervoari.Ru{enja objekata redovno }e pratiti pojava vi{e manjih poàra /neuga{ena loì{ta, zapaljenjeelektro-instalacije i dr/ od kojih je mogu}e da znatan broj preraste u ve}e poàre, {to }e zavisitio mogu}nosti pravovremene intervencije i koli~ine lako-zapaljivog materijala koji se na|e nalokalitetu izbijanja poàra. Mogu}nost pojave ve}ih poàra znatno se uve}ava upotrebomzapaljivih b/s ili ako do|e do zapaljenja pumpnih stanica ili skladi{ta lako-zapaljivihmaterijala.

349

Iskustva iz prethodnih akcija Hrvatske vojske i zaposjedanja teritorije Republike SrpskeKrajine, upu}uje na zaklju~ak da }e eventualno zaposjednuta naseljena mjesta bit potpunouni{tena.Pored navedenih posljedica upotrebe raznovrsnih b/s trpjet }e stanovni{tvo. Ve}e gubitke kodstanovni{tva mogu}e je o~ekivati zbog:– nepostojanje skloni{ta osnovne za{tite;– nedovoljnog broja skloni{ta dopunske za{tite, podrumskih i drugih pogodnih prostorija zasklanjanje;– nepravovremenog uzbunjivanja stanovni{tva /blizina aerodroma– nemogu}nostautomatskog uklju~ivanja sirena za uzbunjivanje i nedovoljnog vremena za realizacijupostupaka i zaposjedanje objekata za sklanjanje/;– nedovoljne osposobljenosti i opremljenosti stanovni{tva za provo|enje li~ne i uzajamneza{tite.

Po navedenoj osnovi cijene se posljedice kod stanovni{tva i to:U zonama intenzivnih borbenih dejstava /rubna naseljena mjesta i {ire zone takti~kih pravaca( 3-5 % poginulih, 10-15 % teè i lak{e povre|enih. U najmanjem broju slu~ajeva mogu}e jeda povre|eni imaju opekotine I i II stepena.)U gradovima koji mogu biti cilj napada iz vazduha, zbog ve}e koncentracije stanovni{tva, ve}eizgra|enosti i iskori{tenja zemlji{ta, te u pravilu velikog poàrnog optere}enja, mogu seo~ekivati gubici 5-10 % lak{e i teè povre|enih do 20 % od ~ega se opekotinama I, II, i IIIstepena do 5 %.Od ukupnog broja stanovnika koji moè biti ugroèn ru{evinama, cijeni se da bi oko 15 %bilo plitko zatrpano, 10 % srednje zatrpano i do 5 % duboko zatrpano/ cijeniti u odnosu nakarakteristike grada – naseljenog mjesta – izgra|enost, na~in gradnje i katnost/.U zonama drugog stepena ugroènosti posljedice bi se kretale u rasponu od 20 – 40 % odposljedica u zonama prvog stepena ugroènosti, dok zone tre}eg stepena ugroènosti uslovnocijeniti bez posljedica.Prethodno je istaknuto da bi naseljena mjesta, koje bi neprijatelj eventualno zaposjeo, bilapotpuno uni{tena. Iz navedenog, a po osnovi prethodnog iskustva, za o~ekivati je masovnaubijanja, a samo manjim djelom hap{enja i odvo|enje zate~enog stanovni{tva u timnaseljenim mjestima.

Uz navedene posljedice, isti~e se, da }e stanovni{tvo dodatno biti ugroèno i po slijede}em:– od neeksplodiranih ubojnih sredstava /artiljerijske granate, avio bombe i druga ubojnasredstva/. Cijeni se da takvih /neeksplodiranih/ ubojnih sredstava moè biti oko 5% odukupno upotrebljene koli~ine;– zbog ru{enja i onesposobljavanja stambenih objekata, odgovaraju}i broj stanovni{tva ostat}e bez krova nad glavom, {to }e, uz sada{njih 120.000 postradalih /izbjeglica i raseljenih lica/i mogu}ih daljnjih pomjeravanja stanovni{tva/ organizovanom – planskom evakuacijom ilisamoinicijativnim pomjeranjem/ iz zona intenzivnih borbenih dejstava, znatno usloìtizadatak na zbrinjavanju stanovni{tva;– pad ìvotnog standarda, pogor{avanje uslova ìvota i nedostatak sredstava za odràvanjeli~ne i op{te higijene, uz zna~ajna migraciona kretanja utjecat }e na pogor{avanje i onako lo{ehigijensko-epidemiolo{ke situacije.

350

Ovakva situacija dalje }e se pogor{ati zbog oteànog ili potpunog prekida snabdjevanjastanovni{tva vodom / zbog onesposobljavanja vodnih objekata, o{te}enja na vodovodnoj ilielektri~noj mreì / sa mogu}no{}u pojava izljeva fekalnih voda. Ovakvo stanje, pogodovat }eoboljevanju stanovni{tva, {irenju zaraznih bolesti i pojavi epidemije.O{te}enjem ili paljenjem odre|enih privrednih kapaciteta u kojim su smje{tene ili iz kojih semogu razvijati odre|ene opasne materije, moè do}i do hemijskih udesa, {to }e prestavljatiposeban vid opasnosti za stanovni{tvo./U svakoj op{tini utvrditi objekte i vrste opasnih materija koje se, pod odre|enimokolnostima, mogu razvijati, izraditi posebne procjene ugroènosti u varijantama mogu}ihmeterolo{kih uslova, te planirati mjere i postupke za za{titu i ublaàvanje mogu}ihposljedica/.

U odnosu na navedene posljedice, posebno se isti~e ugroènost sto~nog fonda, bilja i biljnihproizvoda. Pored pojava odre|enih sto~nih bolesti u navedenim uslovima mogu}e su i pojavezoonoza. Zbog navedenog, za{titi ìvotinja, namirnica ìvotinjskog porjekla i za{titi bilja ibiljnih proizvoda, posvetiti posebnu pa`nju.Ukupne posljedice, znatno se pove}avaju za slu~aj istovremene pojave neke od elementarinihnepogoda: potres, poplava, su{a, ~ime se zadaci za{tite i spasavanja znatno usloàvaju.Zato je potrebno, u svakoj op{tini izraditi odgovaraju}e procjene i planove za{tite, posebno zasvaku elementarnu nepogodu koja se moè pojaviti u odnosnoj op{tini.

II PROCJENA POTREBA I MOGU]NOSTI ZA ZA[TITU I SPASAVANJE

1. Osposobljavanje i mogu}nost za organizovanje li~ne i uzajamne za{titeOd ukupnog broja stanovnika /430.000/ cijeni se da je oko 60 % ili 260.000 radnosposobnog stanovni{tva. Ako se cijeni da je u jedinice, organe i slu`be SVK i MUP-a mogu}eangaòvati oko 20 %, a u jedinice i {tabove civilne za{tite oko 5 % od ukupnog brojastanovnika /ukupno oko 110.000/, proizlazi da je oko 150.000 stanovnika mogu}eorganizovati i pripremati-osposobljavati za provo|enje zadataka li~ne i uzajamne za{tite.I pored toga {to je dio stanovni{tva pro{ao odgovaraju}u obuku po ranijim programimaobuke stanovni{tva, jedinica op{te namjene ili nekih vrsta specijalizovanih jedinica civilneza{tite, te odre|ene te~ajeve prve pomo}i /{kolski programi, voza~i i dr./, cijeni se daosposobljenost stanovni{tva za li~nu i uzajamnu za{titu ne zadovoljava potrebe. Mogu}nostiangaòvanja stanovni{tva na provo|enju li~ne i uzajamne za{tite umanjuju se zbognepostojanja formacijskih sredstava za li~nu i kolektivnu za{titu. U odnosu na navedenostanje osposobljenosti i opremljenosti, stanovni{tvo se moè angaòvati kod provo|enjapreventivnih mjera za{tite: sklanjanja, zamra~ivanja i za{tite od poàra, te kori{tenjempriru~nih sredstava u realizaciji operativnih mjera za{tite: pruànja prve pomo}i /samopomo}ii uzajamne pomo}i/, ga{enja po~etnih i manjih poàra, spasavanja plitko zatrpanih iz ru{evinai zbrinjavanje postradalog stanovni{tva. Cijeni se da se kroz li~nu i uzajamnu za{titu sa dobroosposobljenim pripadnicima civilne za{tite (moè ublaìti) 40 % ukupnih posljedica.

2. Potrebe i mogu}nosti za organizovanje i funkcionisanje mjera za{tite i spasavanjaPotrebe za s k l a n j a n j e m stanovni{tva dimenzioniraju se na oko 490.000 skloni{nihmjesta, od ~ega:– po mjestu stanovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 340.000 skloni{nih mjesta– po mjestu rada /sa pred{kolskim i {kolskim ustanovama/ . . . 105.000 skloni{nih mjesta– na javnom mjestu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45.000 skloni{nih mjesta

351

U odnosu na procjenjene zone ugroènsoti, prema stepenu za{tite objekata za sklanjanje,cijeni se da je za sklanjanje stanovni{tva potrebno:

– oko 120.000 skloni{nih mjesta u skloni{tima osnovne za{tite– oko 170.000 skloni{nih mjesta u skloni{tima dopunske za{tite– oko 200.000 skloni{nih mjesta u rovovskim skloni{tima i zaklonima.

Stanje izgra|enih skloni{ta ne zadovoljavaju iskazane potrebe. Me|utim, pored manjeg brojaskloni{ta osnovne i dopunske za{tite u velikoj mjeri se mogu koristiti podrumske i drugeprostorije pogodne za sklanjanje. Cijeni se da se navedenim objektima moè obezbjediti oko60 % potreba. Rje{enja za ostalo stanovni{tvo treba traìti u pomjeranju stanovni{tva u manjeugroène djelove u kojima planirati izgradnju rovovskih skloni{ta i zaklona.Mogu}nosti izgradnje rovovskih skloni{ta i zaklona su minimalne na mogu}nost angaòvanjagra|evinske mehanizacije, obezbje|enja pokrivki i odgovaraju}ih koli~ina pogonskog goriva.Problem sklanjanja se posebno aktualizira u rubnim naseljenim mjestima, gdje postojanje iline postojanje objekata za sklanjanje moè da utje~e na stanovni{tvo u smislu ostati ili oti}i.

E v a k u a c i j u stanovni{tva planirati iz zona prvog stepena ugroènosti, posebno iz rubnihnaseljenih mjesta i mjesta koja se mogu na}i na odre|enom takti~kom pravcu.Planovima evakuacije obuhvatiti trudnice, ène sa djecom do 10 godina, stara, bolesna iiznemogla lica.Iz ve}ih gradova, koji mogu biti cilj napada iz vazduha, evakuaciju planirati u djelustanovni{tva navedenih kategorija za koja nije mogu}e obezbjediti sklanjanje, minimalno donivoa dopunske za{tite.Zbog op{teg stava da stanovni{tvo ne napu{ta naseljena mjesta, posebno grani~na, osim usituaciji neposredne opasnosti, to izradi planova evakuacije pristupiti na na~in da se isklju~ujep r a v o v r e m e n a evakuacija.To ujedno zna~i da se u samo izuzetno povoljnim okolnostima moè planirati upu}ivanjeodgovaraju}ih prevoznih sredstava u naseljena mjesta iz kojih se planira evakuacija.Ovaj princip, da se izvr{enju evakuacije pristupi tek u datoj, odnosno procjenjenoj situaciji/po odluci nadle`nih organa/ istovremeno zna~i da je ukupno materijalno obezbje|enjeevakuacije / posebno – pogonsko gorivo /, potrebno pravovremeno obezbjediti i staviti ga naraspolaganje {tabovima odnosno povjerenicima civilne za{tite ili ~ak vlasnicima prevoznihsredstava.Za ovakav vid planiranja i izvr{enja evakuacije, u odre|enim sredinama, mogu}e je daraspoloìva prevozna sredstva ne zadovoljavaju potrebe stanovni{tva planiranog za evakuaciju.Prihvat, odnosno razmje{taj evakuiranog stanovni{tva planirati u zonama manje ugroènosti,s tim da se pravovremeno obave detaljne pripreme uza razmje{taj /smje{taj/ i obezbje|enjeosnovnih uslova za ìvot evakuiranog stanovni{tva.Na ovom zadatku, pored gra|ana, angaòvati odgovaraju}a preduze}a i organe iz oblastiprivrede, zdravstva, komunalnih djelatnosti, gra|evinarstva, dru{tvene prehrane,humanitarnih organizacija i dru{tava, prosvjete i dr.Pored planske-organizovane evakuacije, mogu}e su situacije u kojima }e do}i dosamoinicijativnog pomjeranja stanovni{tva. U takvim situacijama, potrebno je preduzetiogovaraju}e mjere kojima }e se sprije~iti panika, a stanovni{tvo usmjeravati ka mjestimaplaniranim za prihvat i razmje{taj.Potrebe za z b r i n j a v a n j e u g r o ` e n o g i p o s t r a d a l o g s t a n o v n i { t v a,cijeniti po osnovi razru{enosti ili onesposobljavanja stambenih objekata i to:

352

– 20-40 % u zonama najintenzivnijih borbenih dejstava– do 5 % u gradovima po kojima budu ispoljena intenzivna dejstva avijacije.

Mogu}nost za zbrinjavanje stanovni{tva sagledati u okviru njihova mjesta stanovanja ilisusjednih naseljenih mjesta, uz maksimalno kori{tenje stambenog prostora i materijalnihdobara gra|ana, objekata u javnoj upotrebi ili planiranjem i pripremom posebnih lokacija zazbrinjavanje. Po ovoj osnovi potrebno je izvr{iti detaljne pripreme /pripremiti odgovaraju}epreglede po doma}instvima i njihovim mogu}nostima, a u saradnji sa odgovaraju}imorganima lokalne uprave pripremiti odgovaraju}a rje{enja/. Ovo iz razloga {to broj ugroènogi postradalog stanovni{tva, sa stanovni{tvom koje }e se evakuirati uz postoje}ih 120.000postradalih /izbjeglica i raseljenih lica/, moè dose}i i preko 50 % ukupnog broja stanovnika.Na zadacima zbrinjavanja angaòvati preduze}a, organe i organizacije koje se angaùju nazbrinjavanju evakuiranog stanovni{tva.Zbog mogu}nosti upotrebe avijacije, ukazuje se potreba provo|enja mjere z a m r a ~ i v a-n j a radi umanjenja efikasnosti dejstava iz vazduha.Mogu}nosti za kori{tenje priru~nih sredstava, uz odgovaraju}e angaòvanje elektro-distributivnih preduze}a i obezbje|enje internih izvora elektri~ne energije /za subjekte koji nemogu prekidati rad-proizvodnju kod potpunog zamra~ivanja/ ~ine solidnu osnovu zauspje{no provo|enje ove mjere za{tite.I pored toga {to se, osim kratkotrajnih bojnih otrova, procjenom ne isti~e mogu}nostupotrebe drugih NHB b/s, ukazuje se na potrebu provo|enja odre|enih mjera r a d i o l o-{ k o - h e m i j s k o – b i o l o { k e z a { t i t e. Ova potreba posebno }e biti izraèna uop{tinama u kojima se procjeni mogu}nost nastajanja h e m i j s k o g u d e s a, kao i uop{tinama u kojima bi moglo do}i do posljedica od tih udesa.U okviru ove mjere za{tite i spasavanja, posebno planirati provo|enje mjera:

– hemijske i biolo{ke kontrole teritorije /izvi|anje/;– laboratorijskih poslova;– preduzimanja mjera li~ne i kolektivne za{tite;– za{tite ìvotinja i namirnica ìvotinjskog porjekla; i– mjera DDDD.157

U sagledavanju mogu}nosti utvrditi stanje opreme, kapaciteta i sredstava za provo|enjenavedenih mjera.U ovim uslovima nije mogu}e provoditi posebne – preventivne mjere z a { t i t e o d r u-{ e n j a, ve} je potrebno sagledati potrebe i mogu}nosti organizovanja jedinica za spasavanjeiz r u { e v i n a i r a s ~ i { } a v a n j e r u { e v i n a.U odnosu na poàrnu optere}enost objekata i drugih povr{ina, mogu}nost izbijanja i {irenjapoàra, a posebno u slu~aju upotrebe zapaljivih b/s, posebno su izraène potrebe uprovo|enju kako preventivnih, tako i operativnih mjera z a { t i t e o d p o ` a r a. Obziromna relativno male mogu}nosti organizovanja vatrogasnih jedinica, zbog malog brojaprofesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca i lica koja su zavr{ila odgovaraju}u obuku, kao inedovoljnog broja i dotrajalosti vatrogasnih vozila, opreme i sredstava za ga{enje, posebnubrigu potrebno je pokloniti provo|enju preventivnih mjera za{tite od poàra. Ove mjereprovoditi uslovnim skladi{tenjem zapaljivih i eksplozivnih materijala u stambenimprivrednim i drugim objektima, ~i{}enjem podrumskih prostorija, ostava i potkrovlja od

353

157 Dekontaminacije.

nepotrebnog zapaljivog materijala, pripremom buradi sa zemljom i obezbje|enjem rezervivode, redovnim punjenjem i odràvanjem vatrogasnih aparata, te provo|enjem odre|enihpreventivnih radova na {umskim kompleksima. Na ovim zadacima mogu}e je angaòvatistanovni{tvo kroz li~nu i uzajamnu za{titu, odgovaraju}e slu`be i radnike u preduze}ima,inspekcijske slu`be organa MUP-a, te vatrogasce profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnihjedinica.Z a { t i t u o d n e e k s p l o d i r a n i h u b o j n i h s r e d s t a v a, organizovat krozupoznavanje stanovni{tva sa postupcima u slu~aju nailaska na neeksplodirano ubojnosredstvo i organizovanjem jedinica za pronalaènje /otkrivanje/, dezaktiviranje i uni{tavanjeneeksplodiranih ubojnih sredstava.Potrebe u provo|enju p r v e m e d i c i n s k e p o m o } i, po osnovi procjene posljedica,su znatne. Mogu}nosti sagledati po nivoima pruànja prve medicinske pomo}i odsamopomo}i i uzajamne pomo}i, koja se ostvaruje kroz li~nu i uzajamnu za{titu, i daljnjegzbrinjavanja povre|enih u ~emu u~estvuju univerzalne jedinice civilne za{tite, specijaliziranejedinice prve medicinske pomo}i, ekipe prve pomo}i Crvenog krsta i organizacije zdravstva.Mogu}nosti pruànja prve medicinske pomo}i mogle bi biti umanjene zbog nedostatkasanitetskog materijala i druge opreme, zbog ~ega rje{enja treba traìti u kori{tenju priru~nihsredstava.Z a { t i t u i s p a s a v a n j e ` i v o t i n j a i n a m i r n i c a ` i v o t i n j s k o g p o-r i j e k l a, zbog ugroènosti i mogu}nosti oboljenja sto~nog fonda organizovati angaòvanjemsvih raspoloìvih snaga i sredstava, od vlasnika stoke, veterinarskih preduze}a i slu`bi,preduze}a koja se bave uzgojem stoke, klaoni~ke industrije i preduze}a koja se bave za{titomi skladi{tenjem namirnica ìvotinjskog porjekla.Z a z a { t i t u b i l j a i b i l j n i h p r o i z v o d a /720.000 ha obradivih povr{ina i oko540.000 ha {ume/, sagledati mogu}nosti obezbje|enja sredstava za za{titu, mogu}nostifunkcionisanja protugradne za{tite i provo|enja drugih mjera za{tite – posebno biljnihproizvoda.Procjena i broj poginulih ljudi i uginulih ìvotinja, njihova identifikacija, transport isahranjivanje, sa uklanjanjem otpadaka i drugih {tetnih materijala sa provo|enjem mjeraDDD, odre|uje potrebe u provo|enju a s a n a c i j e.Mogu}nosti za provo|enje ove mjere za{tite, koja ima za cilj spre~avanje {irenja zaraza,epidemija i drugih posljedica, sagledati kroz mogu}nosti angaòvanja komunalnih,gra|evinskih, transportnih, zdravstvenih, veterinarskih i drugih preduze}a, te ako navedenikapaciteti ne zadovoljavaju potrebe, sagledati mogu}nosti organizovanja i jedinica civilneza{tite i asanaciju.Procjenjuje se da se organizovanjem i provo|enjem mjera za{tite i spasavanja moè ublaìti20-25 % ukupnih posljedica.

3. Potrebe i mogu}nosti za organizovanje jedinica civilne za{tite i organa za rukovo|enjeakcijama za{tite i spasavanjaPrethodno navedene posljedice, kao i ocjenjene mogu}nosti ugroàvanja stanovni{tva imaterijalnih dobara ukazuju na potrebu, kako provo|enja odre|enih preventivnih mjeraza{tite, tako provo|enja operativnih mjera za{tite i spasavanja. Pored preduze}a i drugihpravnih lica opremljenih i osposobljenih za za{titu i spasavanje, za provo|enje operativnihmjera potrebno je organizirati odgovaraju}e sastave jedinica civilne za{tite, te organe zarukovo|enje akcijama za{tite i spasavanja.

354

U prethodnom dijelu procjene potreba i mogu}nosti ocjenjeno je da se kroz li~nu i uzajamnuza{titu /uz kvalitetan rad povjerenika civilne za{tite/ moè ublaìti oko 40%, aorganizovanjem i provo|enjem mjera za{tite i spasavanja 20-25 % ukupnih posljedica. Izovog proizlazi da, za ublaàvanje preostalih 35-40 % ukupnih posljedica treba organizovatiodgovaraju}e jedinice civilne za{tite.Ako se cijeni da bi u jedinice i {tabove civilne za{tite trebalo angaòvati oko 5 % stanovni{tvaili ne{to vi{e od 20.000, u odnosu na broj radno-sposobnog stanovni{tva, u v a ` a v a j u } ipotrebe SVK, MUP-a, republi~kih organa i organizacija, organa lokalne uprave i preduze}a idrugih pravnih lica, proizlazi da postoje realne mogu}nosti za organizovanje i popunujedinica i {tabova civline za{tite. Problem u popuni mogu se pojaviti kod jedinica u koje jepotrebno rasporediti psiho-fizi~ki zdravo ljudstvo, dakle vojne obveznike /jedinice zaspasavanje iz ru{evina, vatrogasne jedinice, RHB-za{tite i jedinice za dezaktiviranje iuni{tavanje NUS/. Ovaj problem rje{avati dvojnim rasporedom – istovremeno po osnoviradne obaveze i po osnovi civilne za{tite /radnik izvr{ava radnu obavezu, a za slu~aj potrebeza{tite i spasavanja uklju~uje se u odgovaraju}u jedinicu civilne za{tite ili organ rukovo|e-nja/.Sli~an problem mogu}e je o~ekvati kod popune jedinica sa MTS (materijalno-tehni~kimsredstvima) iz popisa /uglavnom se angaùju u jedinicama SVK/.Rje{enja, u saradnji sa K-dama jedinica traìti na isti na~in kao sa ljudstvom raspore|enim poosnovi radne obaveze.

U op{tinama, ovisno o ocjenjenim posljedicama, nastojati, u svakom naseljenom mjestu,obrazovati u n i v e r z a l n e j e d i n i c e c i v i l n e z a { t i t e.Potrebe za organizovanjem j e d i n i c a z a s p a s a v a n j e i z r u { e v i n a utvrditi poosnovi procjenjenog broja lica koja se mogu na}i u ru{evinama i koli~ina materijala kojeg }etrebati ra{~i{}avati ili odvoziti sa zaru{enih saobra}ajnica, odnosno gradskih ulica. Pri tom, uobzir uzeti da je vrijeme od 3 dana /72 ~asa/ optimalno vrijeme u kojem spasavanje moè bitisvrsishodno i efikasno, te da se spasavanje ne smije prekidati, {to zna~i da se akcije spasavanjaprovode u kontinuitetu, dakle u tri smjene.Nadalje, obra~un potrebnog broja spasioca izvesti po osnovi uslovno uzeti vremena zaspasavanje jednog zatrpanog lica i to:– za plitko zatrpanog . . . . . . . . . . . . . . . dva ~asa,– za srednje zatrpanog . . . . . . . . . . . . . . pet ~asova,– za duboko zatrpanog . . . . . . . . . . . . . dvanaest ~asova.

Iskazane potrebe za brojem spasioca, po navedenoj osnovi, istovremeno }e se iskazati na vrstui sastav jedinica civilne za{tite koje treba obrazovati, cijene}i na~elno da se na spasavanjuplitko i srednje zatrpanih angaùju u n i v e r z a l n e j e d i n i c e c i v i l n e z a { t i-t e, dok se na spasavanju duboko zatrpanih angaùju s p e c i j a l i z o v a n e j e d i n i c ez a s p a s a v a n j e i z r u { e v i n a.Mogu}nosti za obrazovanje jedinica za spasavanje /i ra{~i{}avanja ru{evina/ sagledavaju se poosnovi postojanja gra|evinskih, komunalnih i sli~nih poduze}a s potrebnim brojem ljudstvaodre|enih stru~nosti /zidari, tesari, elektri~ari, stolari, vodoinstalateri, rukovaoci gra|evinskihma{ina, voza~i i sli~no/ i sa odgovaraju}im tehni~kim sredstvima i alatima, te broja samo-stalnih zanatlija i drugih gra|ana koji bi se mogli angaòvati na spasavanju i ra{~i{}avanjuru{evina.

355

Potrebe za obrazovanjem j e d i n i c a r a d i o l o { k o – h e m i j s k o b i o l o { k e z a-{ t i t e cijeniti, prvenstveno, po osnovi posljedica od mogu}eg hemijskog udesa. U ostalimop{tinama obrazovati jedinice ove vrste najmanje ja~ine odjelenja sa elementima za hemijskoizvi|anje i dekontaminaciju, s tim da se posebno organizuju laboratorijski poslovi /u skladusa mogu}nostima/, te kapaciteti za dekontaminaciju ljudi, materijalno-tehni~kih sredstava inaoruànja, odje}e i opreme i povr{ina.U najve}em broju op{tina, u odnosu na mogu}i broj i veli~inu poàra, ne}e biti mogu}nostiorganizovanja v a t r o g a s n i h j e d i n i c a c i v i l n e z a { t i t e, koje bi mogle zadovoljitipotrebe za{tite i spasavanja od poàra. Zato za organizovanje ovih jedinica maksimalnoiskoristiti mogu}nosti raspoloìvog – osposobljenog ljudstva i vatrogasne opreme i tehnike.Uz to, radi pravovremenosti intervencije, bitno je obezbjediti {to bolju pokrivenost teritorijesa u n i v e r z a l n i m j e d i n i c a m a c i v i l n e z a { t i t e koje se uspje{no moguupotrebiti na ga{enju po~etnih i manjih poàra.Obrazovanju j e d i n i c a z a d e z a k t i v i r a n j e i u n i { t a v a n j e n e e k s p l o-d i r a n i h u b o j n i h s r e d s t a v a, zbog nedostatka potrebnih stru~nih kadrova pristupitina na~in da se uslovno, u svakoj op{tini obrazuje bar jedna ekipa. Mogu}nosti obrazovanjaovih jedinica – ekipa sagledati po osnovi broja lica koja su zavr{ila odgovaraju}u obuku, brojaminera i odgovaraju}ih kadrova koji se nalaze u organima MUP-a. Pri popuni ovih jedinicanastojati zadovoljiti princip d o b r o v o l j n o s t i. Pored mogu}ih problema u obezbje|enjupotrebnog ljudstva, poseban problem predstavljat }e obezbje|enje odgovaraju}ihinstrumenata, sredstava i opreme potrebne za obavljanje poslova pronalaènja, dezaktiviranjai uni{tavanja NUS.Potrebe obrazovanja j e d i n i c a p r v e m e d i c i n s k e p o m o } i cijeniti po osnoviprocjenjenog broja povre|enih lica, pripremljenosti i osposobljenosti stanovni{tva zasamopomo} i uzajamnu pomo}, organizovanosti i osposobljenosti univerzalnih jedinica,brojnosti ekipe prve pomo}i Crvenog krsta i razvijenosti zdravstvene slu`be. Pri tom cjenitida od ukupnog broja povre|enih, uslovno je 60 % lak{e povre|enih ~ije zbrinjavanje jemogu}e kroz samopomo}, uzajamnu pomo} i uz angaòvanje univerzalnih jedinica civilneza{tite. Za potrebe pruànja prve pomo}i za preostalih 40 % teè povre|enosti organizovatijedinice prve medicinske pomo}i, ra~unaju}i da jedna ekipa za osam ~asova moè pruìtipomo} za 25 teè povre|enih. Za popunu ovih jedinica koristiti ve} osposobljeno ljudstvo uzangaòvanje srednjo{kolske omladine medicinskog usmjerenja, te eventualno nezaposlenozdravstveno osoblje, a po potrebi i ostale gra|ane koje rasporediti na du`nosti nosa~a, voza~ai sl.Jedinice za a s a n a c i j u, obrazovati u op{tinama u kojima se ocjeni da odgovaraju}apreduze}a iz oblasti komunalnih poslova, gra|evinarstva, zdravstva i veterinarske slu`be, nisusvojom organizacijom i popunom, u mogu}nosti zadovoljiti ukupne potrebe iz oblasti ovemjere za{tite i spasavanja.Svaka op{tina posebno }e cijeniti potrebe i mogu}nosti organizovanja jedinica za spasavanjena vodi, veterinarskih jedinica /za spasavanje ìvotinja i n`p/, te eventualno i jedinica zaza{titu bilja i biljnih proizvoda.Ovisno o potrebama i mogu}nostima i organizovanosti civilne za{tite u pojedinim op{tinama,mogu}e je na r e g i o n a l n o m nivou organizirati odre|ene vrste jedinica civilne za{titekao interventne snage za{tite i spasavanja za teritoriju odre|ene regije.Radi uspje{nog rukovo|enja akcijama za{tite i spasavanja, potrebe u obrazovanju organarukovo|enja prema sljede}em:

356

– Republi~ki {tab civilne za{tite,– Regionalni {tabovi civilne za{tite,– Op{tinski {tabovi civilne za{tite,– [tabovi civilne za{tite, dijela teritorije op{tine,– Povjerenici civilne za{tite u ve}im stambenim zgradama, blokovima zgrada, ulicama,naseljenim mjestima i u preduze}ima i drugim pravnim licima.Mogu}nost poplava /postavljenja/ sagledavati sa aspekta:– radnika na poslovima civilne za{tite u Ministarstvu odbrane,– stru~nost za odre|ene oblasti za{tite i spasavanja,– prethodno iskustvo /i osposobljavanje/ u radu {tabova civilne za{tite.

4. Potrebe i mogu}nosti za izvr{avanje zadataka za{tite i spasavanja od strane preduze}aopremljenih i osposobljenih za za{titu i spasavanjeUgroènost i procjenjene posljedice isti~u izrazitu potrebu punog angaòvanja preduze}aopremljenih i osposobljenih za za{titu i spasavanje, a posebno iz oblasti gra|evinarstva,komunalija, zdravstva, veterinarstva, dru{tvene prehrane, ugostiteljstva, vatrogastva i dr.Potreba njihova angaòvanja na zadacima za{tite i spasavanja ljudi, materijalnih i kulturnihdobara proizlazi iz njihove redovne djelatnosti.Radi uspje{nog provo|enja potrebnih priprema, {tabovi civilne za{tite za sva preduze}aopremljena i osposobljena za za{titu i spasavanje pripremiti }e konkretne zadatke po osnovikojih }e, u skladu sa mogu}nostima, navedena preduze}a dimenzionirati /uve}ati/ svoje ratnesistematizacije, te obaviti potrebne pripreme, uz pomo} {tabova civilne za{tite, na planupopune, osposobljavanja i opremanja odgovaraju}im sredstvima i opremom.Stanje organizovanosti odnosnih preduze}a ne zadovoljavaju ni minimum potreba, zbog ~egaje potrebno uloìti napore na njihovu oìvljavanju i osposobljavanju za izvr{avanje obimnihzadataka za{tite i spasavanja.158


111995., svibanj 11.KninIzvje{}e Odjeljenja bezbjednosti Glavnog {taba SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ opoja~anoj propagandnoj djelatnosti HV-a, gubicima u napadu na za{ti}enu zonu Biha} teiseljavanju civila iz Benkovca

Glavni {tab SVKOdelenje bezbednostistr.pov.br. 37-40311. 05. ’95. god.

Upravi bezbednosti

357

158 Istu procjenu usvojio je Republi~ki {tab civilne za{tite 14. 07. 1995.

Dnevni izve{taj.-

1. Aktivnosti neprijatelja:HV nastavlja sa intenzivnim ppd plasiraju}i pored ostalog obilje kontradiktornih informacijao vremenu i pravcima napada na RSK tako da je veoma te{ko odvojiti pravi podatak odla`nog. Delovanje bojne za ppd Glavnog stoèra HV u poslednjih desetak dana ocenjeno jenajvi{om ocenom, a u radu su im obilato pomagali stru~njaci iz SAD, SRN i Austrije.

2. Stanje u jedinicama i teritorijiStanje u jedinicama po pitanju morala, motivisanosti i prisutnost na p/k nije se bitnijepromjenilo u odnosu na prethodne izvje{taje. Glasine se i dalje prenose intenzivno tako da jenavodno u Petrinji formiran ogranak HDZ sa oko 1000 ~lanova Hrvata i Srba, a na ~elu senalazi Srbin.U nekim mjestima u zoni razdvajanja 39. k HV je koristila razglase i pozivala na{e borce napredaju obe}avaju}i da }e prema svima biti primjenjena abolicija.Zbog spre~avanja oticanja tajnih vojnih podataka ob 39.k u saradnji sa SDB i MUPpokrenuo je akciju oduzimanja ilegalnih radio stanica i mobitela. Do sada su oduzeli 4mobitela i to od:– D.B., preduzetnik iz Gline– N.N., privatni preduzetnik iz Gline– M.B., direktor NIK-a u Petrinji– C.D., vlasnik “Drvoplasta” iz Petrinje.159

Sva ova lica od ranije su poznata ob u vezi nedozvoljene trgovine i veza sa licima u RH.

U akciji osloba|anja prethodno zauzetih kota od strane 5.k (ABiH) jedinice SVK su imale trimrtva i pet ranjenih boraca, a jedinice VZB 3 mrtva i 6 ranjenih. Pored toga gotovo pouzdanose zna da su muslimani zarobili 9 mu{karaca koji su se bavili {vercom (sada se vode kaonestali) i oko 20 èna.Na podsticaj svojih ro|aka i dr. Srba u Francuskoj stanovni{tvo iz Benkovca i okolineintenzivno se priprema za iseljenje porodica u srj. Kako izvor navodi u zadnjih desetak danau Beograd su oti{la 3 autobusa èna i dece, sve iz straha da ne budu odse~eni od ostalog delaRSK kao i Z. Slavonija.Grupa “Min|u{ari” koja se povremeno angaùje za b/d u sastavu posebnih jedinica milicijenajavljuje da bi mogla upasti u Ministarstvo odbrane i sve pohapsiti jer ih, na ~elu saTanjgom160 smatraju odgovornim za pad Z. Slavonije.Predsednik Udruènja boraca iz 1991. god. Rade ûbrilo, poznat po paravojnim ambicijamai pro~etni~koj orjentaciji tokom dana je u Kninu presretao stare{ine SVK, pored ostalih i g/mLon~ara,161 i provocirao re~ima da ih traè i pozdravljaju Oku~ani i Z. Slavonija, za{to nisutamo, zbog ~ega primaju platu od 3000 din. i sl.Po saznavanju za ovo predsednik Marti}162 je naredio njegovo hap{enje ali do ve~eras to nijeu~injeno i isti se slobodno {eta.

358

159 U dokumentu su navedena puna imena i prezimena.160 Rade.161 Du{an.162 Milan.

Poslanici RSK iz Z. Slavonije nameravaju se povu}i iz Skup{tine na prvom zasedanju izrazloga {to Z. Slavonija vi{e ne postoji u RSK. To bi u~inili u znak protesta zbog pada iste.

djr.-Pom. komandantaza bezbednosne poslovePukovnikRade Ra{eta

M.P.163

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 6., Odelenje bezbednosti, 37-403/1995.


Zapovijed Glavnog {taba SVK za poduzimanje mjera za otklanjanje slabosti u vojsci idrugih pojava koje su uzrok gubitka teritorija

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA VOJNA TAJNAGLAVNI [TAB SRPSKE VOJSKE STROGO POVERLJIVOSp. Br.____ Primerak br.__________30. 05. 1995. god.

Problemi u vojnoj organizacijii eliminisanje negativnih pojavakoje su jedan od uzroka poraza igubitaka teritorije RSK,

N a r e | e n j e .-

Na{a mlada dràva RSK stvara se po èlji svih njenih gra|ana, kao garancija njihovogslobodnog ìvota.Naàlost i pored napora koji su ulagani, mnoge funkcije dràve nisu oìvele. Svedoci smonejedinstva rukovodstva, slabog funkcionisanja pravnog sistema, postojanja {verca i brzogboga}enja pojedinaca. Navedene pojave negativno su uticale na stasanje Srpske vojskeKrajine, posebno na funkcionisanje sistema komandovanja. Slabosti u vojnoj organizacijidemorali{u}i su delovale, kako na pripadnike Vojske, tako i na gra|ane na{e dràve.Zahvaljuju}i slabostima u dràvi i u SVK, do sad je izgubljen Miljeva~ki plato, Maslenica,Divoselo i Zapadna Slavonija.Da bi se prekinulo sa slabostima i spre~ilo dalje ugroàvanje naroda i dràve jednovremeno jepokrenut ~itav lanac akcija koje treba da omogu}e jedinstveno delovanje dràve i njenihorgana uklju~uju}i i SVK na planu ja~anja odbrane.

359

163 Prijemni pe~at: Brzojav br. 177, 11. 5. 1995.

Glavni {tab SVK ubrzano radi na dogra|ivanju vojne organizacije. Obrazuju se prviprofesionalni sastavi i specijalne jedinice. Na putu smo da za kratko vreme stvorimo Vojskuna koju }e na{ narod i Srbi {irom sveta biti ponosni.U mogu}nosti smo da spre~imo i kaznimo svaki napad usta{a, ako se oslobodimonediscipline, {verca, samovolje, napu{tanja borbenih strojeva u toku trajanja borbenihdejstava.U vezi sa navedenim, a u cilju otklanjanja svih krupnijih slabosti i nediscipline u SVK.

N A R E \ U J E M

1. Prekinuti {verc sa na{im neprijateljima, jer smo zbog {verca gubili ljude i teritorije. Mestarazmene robe {vercera i neprijatelja staviti pod vatreni udar, sredstvima po odlucikomandanta korpusa.

2. Spre~iti u borbi beànje i nekontrolisano napu{tanje poloàja i uno{enje panike me|uborce i narod. U izvo|enju b/d pridràvati se borbenih pravila. Za spre~avanje nedisciplineu borbi dozvoljavam upotrebu oru`ja.

3. Ovla{}uju se komandanti korpusa, da u zoni spre~e destruktivno delovanje pojedinaca igrupa usmerenih na slabljenje odbrane i stvaranje panike kod naroda.

4. Borce zaduìti sa municijom i samovoljno {enlu~enje strogo ka`njavati – evidentirati, kaoi sve koji ne po{tuju disciplinu i upu}ivati u preme{taj, po posebnom planu.

5. Komande korupsa u svojim zonama razradi}e mere civilne za{tite, zaduìti op{tinskeorgane i mesne zajednice da organizuju izvla~enje, sme{taj i ishranu stanovni{tva (èna,dece i starih ljudi) iz mogu}ih zona dejstva.

6. Oficiri i podoficiri, svojim pona{anjem van borbe i u borbi moraju biti primer borcima istarati se o realizaciji ovog nare|enja. Prema pojedincima, koji odstupaju od ovih stavovaprimeniti ovo nare|enje.

7. Sa nare|enjem upoznati Srpsku vojsku RSK, uz predhodnu analizu stanja po korpusima ibrigadama, gde ista}i konkretne probleme u jedinicama i zonama odgovornosti.

Nare|enje ne sankcioni{e dosada{nje gre{ke pojedinaca, ve} ubudu}e gre{ke i stupa na snagu02. 06. 1995. godine od 12.00 ~asova.

Vojnici i stare{ine RSK, ulazimo u zavr{nu fazu ostvarenja na{ih nacionalnih ciljeva i nesmemo vi{e dozvoliti gubitak naroda i teritorije. RSK va`nija je od interesa i prava pojedinacai zbog toga sam svestan svoje odgovornosti i mera koje preduzimam.

Sa verom u srpskog borca i njegovu hrabrost, sebe stavljam u slu`bu svog naroda.

K O M A N D A N Tgeneral – potpukovnikMile Mrk{i}, Šv.r.š

M.P.164

Izvornik, strojopis, }irilicaHR-HMDCDR, 6., str. pov. 30. 05. 1995.

360



Obavijest Vojnog kabineta predsjednika RSK Glavnom {tabu SVK o posjetu delegacije izObrovca koja je izvijestila o alarmantnoj vojno-sigurnosnoj situaciji koja prijeti spontanimili organiziranim iseljavanjem stanovni{tva

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINASLU@BA PREDSJEDNIKA REPUBLIKEVOJNI KABINETBroj: 020/8-513/2/95Knin, 09. 06. 1995. g.

Glavni {tab SVK

Predmet: Slu`beni razgovor sa delegacijomop{tine Obrovac, informacija

[ef Vojnog kabineta predsjednika Republike Srpske Krajine general-potpukovnik Milanêleketi} primio je dana 08. 06. 1995. g. na sugestiju Predsjednika Marti}a,165 delegacijuop{tine Obrovac koju su sa~injavali: gos. Vuk~evi},166 predsednik Skup{tine op{tine Obrovac,gos. Macura,167 narodni poslanik u Skup{tini RSK i gos. Dopu|,168 biv{i komandantobrova~ke brigade.Pomenuta gospoda iznose da je vojno-bezbednosna situacija u op{tini Obrovac alarmantna, iako se trenutno ne preduzmu radikalne i konkretne mere na planu ja~anja odbrambenesposobnosti tog podru~ja, do}i }e do spontanog ili organizovanog iseljavanja stanovni{tva.Mi{ljenja smo da treba uvaìti njihovu ozbiljnu zabrinutost i razmotriti slabosti vojneorganizacije na koje ukazuju.U tom cilju predlaèmo da se na licu mesta utvrdi ~injeni~no stanje u zoni odgovornosti 4.lpbr i da najodgovornije stare{ine Glavnog {taba SVK prime delegaciju SO Obrovac, na ~emuoni inzistiraju.U prilogu vam dostavljamo izve{taj sa obilaska poloàja 4. lpbr u rejonu Velebita koji su namuru~ili predstavnici obrova~ke op{tine.

S po{tovanjem,potpukovnik

@arko Novakovi}, Šv.r.š


361

165 Milan.166 Mirko.167 Lazar.168 Jovan.


Zapovijed Republi~kog {taba civilne za{tite RSK regionalnim {tabovima civilne za{tite zaprovo|enje planova evakuacije sklanjanja i zbrinjavanja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAREPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE ODBRANABroj: nov. 01-78/95. SLU@BENA TAJNAKnin, 29. 07. 1995. god.

REGIONALNI [TABOVICIVILNE ZA[TITE

Svima na koje se odnosi:

Na osnovu Odluke o progla{enju ratnog stanja, a u skladu sa nastalom situacijom, Republi~ki{tab civilne za{tite

N A R E \ U J E

1. Odmah aktivirati Regionalne {tabove civilne za{tite, uspostaviti permanentno deùrstvo, teovisno o potrebama aktivno zadràti odre|eni broj ~lanova {taba.

2. Op{tinskim {tabovima civilne za{tite narediti:– permanentno deùrstvo i aktivnost ~lanova {taba posebno po mjerama: sklanjanje,evakuacija i zbrinjavanje;– aùriranje planova sklanjanja, evakuacije i zbrinjavanja, sa stavljanjem u pripravnost nosiocaizvr{enja odre|enih zadataka;– stavljanje u pripravnost organizovanih jedinica civilne za{tite;– preko povjerenika civilne za{tite animirati gra|ane na pripremu i ure|enje objekata zasklanjanje, te provo|enje drugih mjera i postupaka li~ne i kolektivne za{tite;– utvrditi mogu}nosti preduze}a radi njihova uklju~ivanja u provo|enje mjera za{tite ispasavanja.

3. Preko odgovaraju}ih K-di SVK pratiti situaciju te preduzeti odgovaraju}e mjere.

4. Pratiti aktivnost op{tinskih {tabova civilne za{tite, te pruìti, stru~nu i drugu pomo} uiznalaènju odgovaraju}ih rje{enja.

5. O preduzetim mjerama i aktivnostima, eventualnim problemima redovno dnevnoizvje{tavati ovaj [tab po~ev{i od 30.07.1995. godine u 13.00 ~asova.

Dostaviti:1. Regionalnim {tabovima

civilne za{tite S. Dalmacija, . . . . . kurirom2. Lika, Kordun, Banija M.P.169

I. Slavonija, Baranja i Z. Srem . . . faksom NAÊLNIK

362

169 Okrugli pe~at: RSK, Republi~ki {tab civilne za{tite, Knin.

3. Arhiva – ovdje . . . . . . . . . . . . . . . 1x Babi} Du{ko, Šv.r.šNA ZNANJE:1. Ministarstvo odbrane2. K-dantu G[ SVK3. Predsjedniku Vlade



Zapovijed MUP-a RSK SUP-ovima da uslijed progla{enja ratnog stanja pripreme brzuevakuaciju pismohrane

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA M. P.170

M U PKABINET MINISTRA .BROJ: 08/1-1-6314/95.KNIN, 31. 07. 1995. GOD. – {ifrirano – 00 –

SUP-A U RSK – SVIMAM.P.171

N/R SEKRETARA

USLJED PROGLA[ENJA RATNOG STANJA NA PROSTORU REPUBLIKE SRPSKEKRAJINE I NEIZVJESNE DALJNJE POLITI^KE SITUACIJE, A POUÊNIISKUSTVOM ZAPADNE SLAVONIJE

N A R E DJ U J E M

SVI SEKRETARIJATI UNUTRA[NJIH POSLOVA U SVOJIM ORGANIZACIONIMJEDINICAMA PRIPREMITI ZA BRZU EVAKUACIJU SLEDE]E ARHIVE I TEKU]EDOKUMENTACIJE:

1. UPRAVNI POSLOVI– MATI^NE KNJIGE RODJENIH I DR@AVLJANSTVA (RANIJE PARICE)– REGISTRE ORU@JA– DOSIJE VOZILA– KARTOTEKE (LI^NIH KARATA, PASO[A, KAZNENIH EVIDENCIJA)– PLATIVE TISKANICE (SAOBRA]AJNE VOZA^KE LI^NE KARTE, ORU@ANE

LISTOVE)– I SVU OSTALU VOZNU DOKUMENTACIJU

363

170 Prijemni pe~at: RSK, MUP-Knin, 08/3-1-6314/1-94.171 Prijemni pe~at: Brzojav br. 1128, poslan 31. 07. 1995.

2. KADROVSKI POSLOVI1. PERSONALNE DOSJEE RADNIKA2. EVIDENCIJE O RANJENIM I POGINULIM

3. FINANSIJSKI POSLOVI– ISPLATNE LISTE– PERIODI^NE OBRAÛNE I ZAVR[NE RAÛNE– BLAGAJNI^KE IZVJE[TAJE– MATERIJALNO I FINANCIJSKO KNJIGOVODSTVO– RASPOLO@IVA NOVÂNA SREDSTVA

4. OP[TI POSLOVI– PRIJEMNE I OSTALE PEÂTE– SP ARHIVA– OSTALA ARHIVA

5. ODBRAMBENE PRIPREME– SVE POSTOJE]E EVIDENCIJE

6. OPERATIVNI POSLOVI– KU – UPISNIKE– KOPIJE KRIVI^NIH PRIJAVA, POSEBNIH IZVJE[TAJA– UPISNIK PREKR[AJNIH PRIJAVA SA KOPIJAMA ZAHTJEVA ZA POKRE-

TANJE POSTUPKA– OSTALE OPERATIVNE EVIDENCIJE– DEPE[E– EVIDENCIJE, ELABORATI I FILMOVI KRIM TEHNIKE.

7. DE@URNA SLU@BA I POSLOVI MILICIJE– DNEVNIK DOGADJAJA– OBAVEZNE INSTRUKCIJE I “AKCIJE”– EVIDENCIJA ZADR@ANIH LICA– PLANOVI BLOKADA– DOSIJE SEKTORA– REGISTAR SLU@BENIH POSLOVA– RASPORED SLU@BE

8. VEZA– KOMPLETAN CENTAR VEZE ZA KT I KZ– SPECIJALNA DOKUMENTA I OSTALA DOKUMENTACIJA

ZA IZVR[ENJE NAVEDENOG ZADATKA O D G O V O R A N JE SEKRETAR SUP-A I SAM DONOSI PROCJENU O EVAKUACIJI KAKO IZ SUP-A TAKO I IZ ORGA-NIZACIONIH JEDINICA.

MINISTARTO[O PAI]

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HMDCDR, 16., ur. br. 08-1-1-6134/1995.

364

161995., srpanj 31.Drni{Izvje{}e Odjeljenja odbrane Drni{ MO – Upravi Sjeverna Dalmacija o poduzetim mjeramau svezi priprema za evakuaciju

Republika Srpska KrajinaOp{tina Drni{Ministarstvo odbraneOdelenje Drni{Broj: str.pov.01-10/95.Drni{, 31.07.1995.

Ministarstvo odbraneUprava “Sjeverna Dalmacija”

K N I NPredmet: Izvje{taj o poduzetim

mjerama u novonastalojsituaciji.-

U skladu sa novonastalom situacijom u Op{tinskom {tabu CZ poduzete su slijede}e mjere:– uvedeno je permanentno deùrstvo ~lanova {taba, zajedno sa zaposlenima u MO– obi|eni povjerenici svih mjesnih zajednica na podru~ju op{tine Drni{, osim povjerenikaMZ Baljci s kojim smo u svakodnevnoj vezi. Odlazak u Baljke planiran je za 01.08.1995.godine.Prilikom razgovora s povjerenicima upoznali smo ih sa trenutnom situacijom, mjerama iradnjama koje su obavezni u skladu s tim izvr{iti. Posebno teì{te stavljeno je na sklanjanje ipripremne radnje vezane za evakuaciju.Povjerenici su svoje zadatke izvr{ili i u O[CZ stigli su u toku dana izvje{taji iz svih MZ.Aùrirani su spiskovi lica predvi|enih za evakuaciju, provjereno je gorivo koje je podjeljeno unovembru 1994.g., provjerena je i ispravnost vozila.Osim problema u samom gradu Drni{u, gdje je utvr|ena neispravnost dvaju vozila (traktor ikamion), na podru~ju ~itave op{tine nije bilo nikakvih problema ni sa vozilom ni sa gorivom.U {to hitnijem roku u dogovoru sa direktorom DP “Drni{trans” osigurat }e se zamjena zavozila koja su neupotrebljiva.– ~lan {taba CZ ]aki} Branka zaduèna je da u {to kra}em roku organizira kurs Prve pomo}i,{to nam je sada jedan od prioritetnijih zadataka.

O svim promjenama blagovremeno }emo Vas obavjestiti.

S po{tovanjem!

M.P.172 NAÊLNIK O[CZ:Mirkovi} Ana, Šv.r.š


365

172 Okrugli pe~at: RSK, Op{tinski {tab civilne za{tite Drni{.


Izvje{}e Sektora za vojna i civilna pitanja MO RSK o provo|enju mobilizacije i ratnepopune te spontanoj evakuaciji stanovni{tva nakon vijesti da su hrvatske snage probile crteobrane VSK na podru~ju Strmice

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAMINISTARSTVO ODBRANE Slu`bena tajna

Sektor za vojna i civilna pitanja Strogo poverljivo

Broj: 403-201/95Knin, 31.07.1995.g.

Redovni dnevniizve{taj dostavlja.

1. Mobilizacija i ratna popuna:Kod provo|enja op{te javne mobilizacije teì{te je dato popuni RJ SVK v/o MTS i statusomiz popisa. Mobilizacija ljudstva vr{i se uz pomo} vojne policije i odmah se v/o sprovode u RJ.S obzirom da nema ne raspore|enih v/o radi se samo o upu}ivanju u RJ v/o koji naj~e{}esamovoljno borave van RJ. U periodu od 17.07. do danas sa radne obaveze u RJ upu}eno2.850 v/o. U RJ SVK na osnovu nare|enja MO upu}eno je 51 v/o, radnika MO.

Na podru~ju Knina u toku je mobilizacija 30 m/v za potrebe G[ SVK. Tako|e, na podru~juKnina za potrebe 7. POB mobilisano je 4 tovara konja. Sa specijalizacije iz SRJ vratilo se 9lekara i isti }e biti raspore|eni u RJ i bolnicu “Sveti Sava” Knin.

Na podru~ju Like op{ta mobilizacija je zavr{ena a po zahtjevima RJ mobili{u se m/v, traktorii sli~no. Isto proti~e u redu. Na podru~ju Pla{kog za potrebe Had-a mobilisano je 6 traktora.Tako|e za potrebe SnOs Pla{}anske brigade mobilisano je 6 èna medicinskih sestara. Zapotrebe 103. lbr. Lapac mobilisano 6 teretnih vozila.

KordunNa podru~ju Korduna za potrebe SVK mobilisano je 8 teretnih vozila.

BanijaNa prostoru Banije u jedinice SVK javilo se 17 dobrovoljaca tj. lica koji su ogla{eninesposobni za slu`bu u OS.

2. regrutacija i mirnodopska popunaNa sluènje vojnog roka upu}eno je:– sa prostora Sjeverna Dalmacija 38 r/o– sa prostora Like 61 r/o– sa prostora Korduna 23 r/o– sa prostora Banije 68 r/oUkupno 190 r/o

366

3. Civilna za{titaJedinice, {tabovi i povjerenici civilne za{tite rade na aùriranju planova po merama za{tite ispasavanja, evakuacije, zbrinjavanja i sklanjanje. U toku agresije na Grahovo [tabovi CZSjeverne Dalmacije i Like zbrinuli su 220 izbjeglih lica.Poverenici CZ angaìrali su se posebno na zadatku spre~avanja pomeranja stanovni{tva kojese de{avalo zbog {irenja glasina.Sino} je u selu Strmica neko proneo glas da su usta{e probile liniju odbrane i da ulaze uStrmicu {to je izazvalo paniku i nekontrolisano pomeranje stanovni{tva. Blagovremenomintervencijom na~elnika Op{tinskog {taba civilne za{tite Knin i poverenika panika jeuklonjena i stanovni{tvo je ostalo u ku}ama.

4. Odbrambene pripreme:Teì{te aktivnosti je bilo na daljnjem reduciranju radne obaveze privremeno u dràvnimorganima. Tako su u ministarstvima Vlade na radnoj obavezi zadràni ministri, njihovipomo}nici i po 1 voza~. Ostalo administrativno osoblje su lica koji nisu v/o (ène inesposobni).Na nivou brigade formiraju se jedinice radne obaveze koje se angaìraju na pripremi iure|enju teritorije za vo|enje oruàne borbe. Na teritoriji Knina do sada su formirane takve4 jedinice ja~ine 30-50 lica.

5. Slu`ba osmatranja i obavje{tavanjaPrati stanje na frontu, teritoriji i u vazdu{nom prostoru i u gotovosti je za obave{tavanjestanovni{tva po ispoljenoj opasnosti i nare|enju nadle`nih lica.

Dostavljeno:– Arhiva MO-ovde . . . . 1x– Ministru odbrane. . . . 1x POMO]NIK MINISTRA– G[ SVK – general pukovnikSekuli} . . . . . . . . . . . . . 1x Babi} Du{ko, Šv.r.š



Republi~ki {tab civilne za{tite RSK traì od regionalnih {tabova izvje{}e o provo|enjuplana civilne za{tite te evakuacije i zbrinjavanja

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA ODBRANAREPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE SLU@BENA TAJNABroj: pov. 01-82/95 POVJERLJIVOKnin, 02.08.1995.god.

367

REGIONALNIM [TABOVIMACIVILNE ZA[TITE

S V I M A

Po osnovi nare|enja pov.br.01-78/95. od 29. 07. 1995. godine O D M A H, a najkasnije 03.08. 1995. godine do 19.00 ~asova, dostavite i z v j e { t a j po slijede}im pitanjima:

1. Sklanjanje (aùriranje plana, ure|enje i priprema objekata za sklanjanje, animiranjestanovni{tva);2. Evakuacija (aùriranje plana, materijalno obezbje|enje, pripravnost izvr{ioca, formiranjeodbora – ekipa za prihvat i razmje{taj i dr.);3. Zbrinjavanje (kapaciteti za prihvat: obezbje|enje opreme i sredstava za smje{taj, artikalaishrane i sredstva za odràvanje li~ne i op{te higijene);4. Pripremljenost i organizacija provo|enja mjera za{tite i spasavanja (pojedina~no: {to sepreduzelo i organizovalo, uklju~ivo sa mogu}nostima preduze}a za njihovo uklju~ivanje uakcije za{tite i spasavanje);5. Postojanje opasnih materija i preduzete mjere za{tite;6. Aktivirane snage za za{titu i spasavanje i snage koje su stavljene u pripravnost;7. Problemi: funkcionisanja i materijalnog obezbje|enja.

MS/OS

Dostaviti:1. Regionalni {tab civilne

za{tite “S. Dalmacija” . . . . . . . . . 1 x kurirom2. Regionalni {tabovi civilne

za{tite “Lika”, “Kordun”, “Banija”i “I. Slavonija, Baranja i Z. Srem”. . . . faksom

3. Arhiva, ovdje

NA ZNANJE:1. Ministru odbrane2. K-dantu G[ SVK NAÊLNIK3. Predsjedniku Vlade M.P.173 Babi} Du{ko, Šv.r.š



Zapovijed Republi~kog {taba CZ RSK regionalnim {tabovima CZ da odmah zapovjedeprovo|enje planova za evakuaciju

368

173 Okrugli pe~at: RSK, Republi~ki {tab civilne za{tite.

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA ODBRANAREPUBLI^KI [TAB CIVILNE ZA[TITE SLU@BENA TAJNABroj: Str.pov.01-92/95. STROGO POVJERLJIVOKnin, 02. 08. 1995.god. [IFROVANO

REGIONALNIM [TABOVIMACIVILNE ZA[TITES V I M A

Pripreme za evakuacijumaterijalnih, kulturnihi drugih dobara

Preko Op{tinskih {tabova civilne za{tite, organima i organizacijama, organima op{tinskihuprava, preduze}ima i drugim pravnim licima, O D M A H narediti provo|enje pripremaza evakuaciju;– materijalnih dobara;– arhiva, mati~nih knjiga, evidencija i materijala povjerljive naravi;– pokretnih kulturnih dobara;– nov~anih sredstava, vrednosnih popisa i odgovaraju}e dokumentacije.

U pripremi za evakuaciju, navedeni nosioci trebaju:– izraditi spiskove – preglede materijalnih dobara po vrsti i koli~ini i iste pripremiti zaevakuaciju;– utvrditi lokacije – objekte za njihov smje{taj na novoj lokaciji (u saradnji sa Upravama iodelenjima MO);– obezbjediti vozila za transport (nedostaja}a vozila poku{ati obezbjediti preko organa MO);– formirati ekipe za utovar – istovar;– formirati komisije koje }e biti odgovorne za izvr{enje.

Evakuaciju materijalnih dobara u pravilu ne provoditi istovremeno sa evakuacijom odre|enihkategorija stanovni{tva (ukoliko ista bude pravovremeno nare|ena), osim artikala, sredstava iopreme koje sluè za zbrinjavanje stanovni{tva.O provo|enju priprema dnevno izvje{tavati ovaj [tab po~ev{i od 04. 08. 1995. godine do20.00 ~asova.

NAÊLNIKBabi} Du{ko, Šv.r.š

M.P.174

Dostaviti:1. Regionalni {tab civilne

za{tite “S. Dalmacija”. . . . . . . . . . . . 1x kurirom2. Regionalni {tabovi civilne

za{tite “Lika”, “Kordun”, “Banija”i “I. Slavonija, Baranja, i Z. Srem” . . . {ifrovano

3. Arhiva – ovdje

369

174 Isto.

NA ZNANJE:1. Ministru odbrane2. K-dantu G[ SVK3. Predsjedniku Vlade


201995., kolovoz 3.Korenica

Upute Regionalnog {taba civilne za{tite Korenica op}inskim {tabovima civilne za{tite opripremama za evakuaciju materijalnih i kulturnih dobara te evakuaciju stanovni{tva

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINA ODBRANAMINISTARSTVO ODBRANE UPRAVA LIKA SLU@BENA TAJNAREGIONALNI [TAB CIVILNE ZA[TITE STROGO POVJERLJIVOBROJ: STR. POV.03-31/2-95 ([IFROVANO)KORENICA, 03. 08. 1995.GODINE

PREDMET: PRIPREMA ZA EVAKUA-CIJU MATERIJALNIH, KULTURNIHI DRUGIH DOBARA.-

OP[TINSKOM [TABU CIVILNEZA[TITE

S V I M A

AKTOM REPUBLI^KOG [TABA CIVILNE ZA[TITE BROJ STR. POV. 01-83/95 OD02. 08. 1995. GODINE, NAREDJENO JE REGIONALNOM I OP[TINSKIM[TABOVIMA CIVILNE ZA[TITE DA O D M A H PISMENO NAREDE,ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA, PREDUZE]IMA I USTANOVAMA, PROVO-DJENJE PRIPREMA ZA EVAKUACIJU:

– MATERIJALNIH DOBARA– ARHIVE, MATI^NIH KNJIGA, DOKUMENATA SA VI[IM STEPENOM

POVJERLJIVOSTI– POKRETNIH KULTURNIH DOBARA– NOVÂNIH SREDSTAVA, VREDNOSNIH PAPIRA I SL.– TEHNI^KIH SREDSTAVA I UREDJAJA.

U PRIPREMI ZA EVAKUACIJU POTREBNO JE URADITI SLEDE]E:– IZRADITI SPISKOVE – PREGLEDE MATERIJALNIH DOBARA PO VRSTI I

KOLIÎNI, I ISTE PRIPREMITI ZA EVAKUACIJU,

370

– UTVRDITI LOKACIJE OBJEKATA ZA SME[TAJ NA NOVOJ LOKACIJI (USARADNJI SA UPRAVOM I ODELENJIMA MO),

– OBEZBEDITI VOZILA ZA TRANSPORT,– FORMIRATI KOMISIJE KOJE SU ODGOVORNE ZA IZVR[ENJE EVAKUA-

CIJE,– FORMIRATI EKIPE ZA UTOVAR I ISTOVAR.

EVAKUACIJU MATERIJALNIH DOBARA U PRAVILU NE PROVODITIISTOVREMENO SA EVAKUACIJOM STANOVNI[TVA (UKOLIKO ISTA BUDEPRAVOVREMENO NAREDJENA) OSIM ARTIKALA, SREDSTAVA I OPREME KOJESLU@E ZA ZBRINJAVANJE STANOVNI[TVA.

NA OVOM ZADATKU RADITI SAVJESNO I TEMELJITO, BEZ PANIKE, A UTUMAÊNJU I RAZGOVORIMA OBJA[NJAVAT, DA SE OVO RADI PREVENTIVE,I DA SE VE]I DIO OVIH ZADATAKA TREBAO PRIPREMITI U MIRU.

O ANGA@OVANJU NA OVOM ZADATKU OBAVJESTITE ORGANE VLASTI I K-DERJ.O PROVODJENJU OVIH PRIPREMA IZVE[TAVAJTE NAS SVAKI DAN DO 15.00ÂSOVA.

DOSTAVITI:1. OP SCZ KORENICA – KURIROM2. OP SCZ VRHOVINE, GRAÂC, D. LAPAC N A ^ E L N I K

I PLA[KI ([IFROVANO) POZNANOVI] MIRKO3. ARHIVA, OVDJE

M.P.175


211995., kolovoz 3.

Knin

Dnevno izvje{}e Odjeljenja bezbjednosti G[ SVK Upravi bezbednosti General{taba VJ otraènju G[ da zrakoplovstvo SVK bombardira Split zbog napada na Drvar, {irenju glasinao napadu HV-a na RSK, stanju u jedinicama SVK, grahovsko-glamo~kom rati{tu te mi{ljenjujavnog mnijenja da SVK nije u stanju obraniti se te je bolje da se narod preseli nego ostaneu okruènju i izgine

GLAVNI [TAB SVKOdelenje bezbednosti

371

175 Prijemni pe~at: brzojav br. 1999, primljeno 3. 8. 1995.

Str.pov.br. 37-61603.08.1995. godine

Dnevni izve{taj.-

UPRAVI BEZBJEDNOSTI G[ VJ– Na li~nost generala A.176 Dimitrijevi}a –

U toku dana na{e jedinice su zadràvale posednute poloàje uz dejstvo avijacije i artiljerije,nije bilo znatnog pomeranja linije fronta koji se proteè levo s. Mandi}i – Dubrave – brdoBreìne, kota Ko{~ica – k. Ograci – Javorov Vrh – Veliki i Mali Mra~aj – Javorova Glava –Samar – Igla – Bezdan – Grgi} – Suvi Vrh – Dinara – Razvale – zaseok Uni{te i velika {piljadesno.U toku dana na~elnik G[ SVK ostvario je kontakt sa IKM G[ VRS radi sadejstva i planiranjadaljih napadnih dejstava na grahovsko-livanjskom pravcu. Dogovoreni su konkretni zadaci alido realizacije istih ne znamo kad }e do}i jer se sti~e dojam da u zapadnom delu RS skoronema jedinica sposobnih za ofanzivna dejstva {to VRS prikriva.Na dana{njem sastanku na~elnika G[ SVK na IKM G[ VRS traèno je od SVK da avionimabombarduje Split kao odmazdu za artiljerijsko tu~enje Drvara.Na sastanku su takodje okrivljavali SVK za pad Grahova i Glamo~a.

1. – Strani faktorAnalizom dobijenih podataka od razli~itih izvora o agresiji HV na RSK sa sjevera do{lo se doslede}ih zaklju~aka:HIS ili SOS zapadnih zemalja, a sigurno u funkciji globalne politike prema Krajini, dnevnopo nekoliko puta iz razli~itih izvora plasirane su dezinformacije o bezuslovnoj agresiji HV naRSK.Ustanovljeno je, da je preko 80 % dezinformacija plasirano preko UNPROFOR-a, naj~e{}eposredstvom oficira za vezu raznih prijateljskih veza, ali u prvom i drugom slu~aju vode}ira~una da dezinformacije dodju do najvi{ih nivoa (komandanata brigada, korpusa do najvi{ihstarje{ina u Komandi G[ SVK). Ostavljali su dostupne pisane sadràje licima za koja su cjenilida }e sa istim upoznati napred pomenute organe, takodjer sa la`nim i dezinformiraju}imtekstom.Drugu kategoriju izvora preko kojih su SOS plasirale dezinformacije bile su vezeobavje{tajnih organa i RSDB u inostranstvu i to putem telefonskih komuniciranja.Tre}u kategoriju plasiranih dezinformacija ~inila je HIS preko radio veza koje su RPGpra}enjem otkrivale i registrovale.êtvrtu skupinu dezinformacija – ili poluistinitih podataka ~ine podaci dobijeni od izvorakoji su po zadacima razli~itih slu`bi upu}ivani u RH i 5. K., a koja nisu osposobljena dakvalifikovano ocjene i procjene ono {to vide i ~uju.I na kraju dodati je i to da nigdje trupna obavje{tajna slu`ba nije u funkciji i uop{te se ispredp/k na{ih jedinica na takti~kim dubinama ne prati niti se raspolaè podacima oneprijateljskim snagama.Sve napred izneto jasno govori koliko su onda realne i blagovremene odluke koje se donoseod najvi{eg do najnièg nivoa.

372

176 Aleksandar.

Tokom ju~era{njeg dana (02. 08.) RC i timovi EZ u RSK od glavne komande UN iz Zagrebadobili su zadatak da ustanove slede}e:* Dejstvo avijacije na Dinari i objektima prema Grahovu: dali su avioni poletali sa aerodromaUdbina ili Mahovljana kod B. Luke. Ako su poletali sa Udbine dali su avioni i piloti iz sastavaRV R. Srpske?* Broj poginulih i ranjenih pripadnika SVK? Na kojim lokalitetima i gdje su zbrinuti?Mogu}nost MCK da ih obidje i razgovara?* Poloàji sa kojih je dejstvovala artiljerija i rakete i da li je VRS u~estvovala u artiljerijskojpodr{ci.* Reakcija vojno-dràvnog vrha na pregovore u @enevi, a kako na to reaguju obi~ni gradjani?

2. Stanje u jedinicama:Progla{enjem ratnog stanja, sve su prisutnije pojave da borci na poloàjima prekomjernokonzumiraju alkohol odkud posledice sve ~e{}eg ranjavanja, ubistva, verbalnih i fizi~kihobra~una, posticanja na opstrukciju komandovanju u alkoholisanom stanju i ozbiljnomnaru{avanju b/g.înjenica je, da je dono{enjem odluke VK SVK o izvodjenju aktivne operacije na grahovsko-livanjskom pravcu su angaòvani dijelovi KSJ, jedinice MUP-a, deo specijalne jedinice “Kap.Dragana”177 i da iste po na{oj ocjeni nisu izv{ile dobijene zadatke, nakon ~ega je nastupiloneko stanje spa{avanja ne~ijih autoriteta, a samim tim i izvla~enje ovih jedinica iz borbe.Ta~no je, da 2. gbr. kojom komanduje “pukovnik” MILO[ CVJETIÂNIN nije izvr{iladobijeni zadatak. Odradila je neke minimalne zadatke od nebitnog zna~aja za dalja dejstva.Jedinice MUP-a koje su “Vidovdanskom smotrom” u{le u sastav KSJ, ne da nisu izvr{ilezadatak, ~ak su napu{tale poloàje, ponovo su vra}ane na poloàje, ali ne èle da se vi{e boreu sastavu SVK. “Kapetan Dragan” je primio zadatak takti~kog dubinskog izvidjanja rasporedaneprijatelja, a ustvari je izvi|ao poloàje na{ih snaga.Jedino je ta~no, da se jedinice VP svih nivoa Komandi uklju~uju}i i BVP bore propisno, bezkolebanja i straha i ni jedan poloàj nisu napustile.

U vezi s nastalom situacijom, Komandant povla~i slede}e poteze:Dana 02. 08. izvukao je “generala” Stupara sa grahovskog rati{ta, formirao strategijskurezervu od slobodnih snaga KSJ i pridodatih djelova na Kordunu ~iji je komandantMILORAD STUPAR.U toku dana je izvla~enje 2. gbr. iz borbe i vra}anje na prostor s. Bruvno (SO GRAÂC) ugotovosti za “specijalna dejstva” u svim pravcima.“Kapetan Dragan” tokom dana napu{ta SVK i odlazi nezadovoljan jer je traìo da budeKomandant 92 mtbr. u 7.K. obe}avaju}i za mjesec dana punu njenu b/g. Kada se sa tim nijesloìo Komandant SVK, on je demonstrativno napustio Krajinu.Napominjem da je “Kap. Dragana” na du`nost k-danta 92 mtbr. formirala RSDB R Srbije(KNE@EVI] MILAN, zv. “Medo”) jer su uporno nastojali prikazati sada{njeg Komandanta92. mtbr. ppuk. JANKA \URICU nesposobnim da komanduje jedinicom.Nastupa dosta sloèna unutra{nja situacija za sada sa neizvjesnim ishodom, a ako tomedodamo jo{ na{e unutra{nje politi~ko i spoljnje okruènje onda je vi{e nego ozbiljno.

373

177 Dragan Vasiljkovi}.

Pouzdano i provjereno nema nikakve prakti~ne saradnje i sadejstva sa VRS, izuzevdeklaracionog. Neistine i laì se pla}aju ljudskim ìvotima.Zamrzavanje daljih ofanzivnih dejstava prema 5.K., ilegalna trgovina cvjeta {to }e ponovoprouzrokovati nekontrolisane dimenzije.Sistem bezbjednosti na svim nivoima Komandovanja je u funkciji u kojoj je i RiK. Me|utimkontraobavje{tajni sistem bez obzira na sve probleme funkcioni{e i jedinstvo unutar slu`be jejo{ na visokom nivou.Jedino poku{aj naru{avanja sistema imali smo u KSJ i u 15.K. potpukovnik PETAR BORI]se u potpunosti identifikovao sa “generalom” [EVOM STEVOM koji ina~e slu`bubezbjednosti ne podnosi i ~esto zajedni~ki vr{e pritisak na pojedine OB iz Odsjekabezbjednosti i u pojedinim brigadama. Me|utim, odgovornim i profesionalnim radom OBiz OB 15.K. (kap. POTKONJAK i poru~nik LONÂR) koji li~no drìm na vezi odra|ujusolidno zadatke i isklju~ivo zahvaljuju}i njihovom radu odràli su KO sistem u funkciji.

Veza: na{a informacija st. pov.br. 33-226 od 26.07.1995. godine:178

Na strani tri (3), ~etvrti pasus, nazna~ena je suma od 37.000 DeM. Naknadno smo dobilipodatak da se radi o sumi od 190.000 DeM, koje je naknadno dobio.

3. Stanje na teritoriji:Dana 03. 08. 1995. godine u kontaktima sa gradjanima stekao se utisak da postoji elemenatapanike ali jo{ uvek kontrolisane. Gradjani najvi{e optuùju vlast odnosno politi~ki vrh RSK,te smatraju da je njihovom nebrigom i java{lukom do{lo do ovakvih posledica. Postoji nadada nismo izdati ni ostavljeni i cene kao zadnju mogu}nost da }e pomo} dobiti od SRJ.Gradjani dalje cene da nismo u stanju da se sami odbrane te ako nisu u mogu}nosti dobitizna~ajniju pomo} od SRJ da je bolje da se narod preseli na druga (mjesta) nego da dodje uokruènje i izgine.Prema pouzdanim podacima tokom dana predsjednik Vlade RSK M.179 BABI] je preneoMinistrima da se spakuju i budu spremni za predislokaciju u D. Lapac. Pitao je sekretaraVlade Nikolu [trbca da li je siguran da bi Kninjani branili Knin u slu~aju napada? Naodgovor [trbca, da on (Babi}) treba njemu dati odgovor obzirom na vrijeme provedeno unjemu BABI] nije vi{e na tu temu diskutovao.

RMR/MT

POMO]NIK KOMANDANTAza bezbed. poslovep u k o v n i k M.P.180

Rade Ra{eta, Šv.r.š


374

178 Vidi: Prilog II, Dok. br. 35.179 Milan.180 Okrugli pe~at: ne~itko.

221995., kolovoz 4.

Knin

Odluka Vrhovnog savjeta odbrane RSK o evakuaciji stanovni{tva iz op}ina Benkovac,Obrovac, Drni{, Gra~ac i Knin prema Srbu i Lapcu

REPUBLIKA SRPSKA KRAJINAVRHOVNI SAVJET ODBRANEKnin, 4. august 1995. godine16.45 ~asovaBroj: 2-3113-1/95.

Zbog novonastale situacije izazvane otvorenom op{tom agresijom Republike Hrvatske naRepubliku Srpsku Krajinu i nakon prvih po~etnih uspjeha u odbrani do{lo je do ugroàvanjavelikog dijela teritorije Sjeverne Dalmacije i dijela Like, zbog toga

O D L U ^ U J E M O

1. Da se pristupi planskoj evakuaciji sveg za borbu nesposobnog stanovni{tva iz op{tinaKnin, Benkovac, Obrovac, Drni{ i Gra~ac.

2. Evakuaciju sprovoditi prema pripremljenim planovima pravcima koji izvode premaKninu i dalje preko Otri}a prema Srbu i Lapcu.

3. Za evakuaciju zatraìti pomo} od komande UNPROFOR Sektor “Jug” sa sjedi{tem uKninu.

Knin, 4. 08. 1995. godine

PREDSJEDNIK REPUBLIKEMile Marti}, Šv.r.š

M.P.181

OVJERENO U G[ SVK u 17,20 sati 04.08.1995. godine i zavedeno pod gore navedenimbrojem.

@rtve agresije Hrvatske vojske na Republiku Srpsku Krajinu – Sjeverna Dalmacija, Lika,Banija i Kordun (Oluja) – avgust 1995., izdava~ Savo [trbac, urednik Jovo Ra{kovi},www.veritas.org.yu/srpski/publikacije.htm

375


PRILOG 4

PLAN ME\UNARODNE ZAJEDNICE O PROVEDBI MIRNEREINTEGRACIJE HRVATSKIH OKUPIRANIH PODRU^JA U

USTAVNO-PRAVNI POREDAK REPUBLIKE HRVATSKE,POÊTKOM 1995.

11995., sije~anj 18.

“PLAN Z-4”

18. sije~nja 1995. Prijevod!

NACRT SPORAZUMA O KRAJINI, SLAVONIJI, JU@NOJBARANJI l ZAPADNOM SRIJEMU

S a d r ` a j

Dio Poglavlje ^lanak

Prvi USTAVNI SPORAZUM O KRAJINI

I Uspostavljanje Srpske krajineI.1 GraniceI.2 Primjenjivost zakona i upravnih akataI.3 Zastave i znakovljeI.4 JezikI.5 Prebivali{te

II Podjela nadle`nosti izme|u sredi{nje i krajinske vlade u odnosu na KrajinuII.1 Op}a podjelaII.2 Me|unarodni sporazumi i predstavljanjeII.3 Nov~ana jedinicaII.4 Oporezivanje

III Ustroj krajinske upraveIII.1 Zakonodavno tijeloIII.2 PredsjednikIII.3 SudoviIII.4 Nezavisnost du`nosnikaIII.5 Prijelazne odredbe

IV Sudjelovanje Krajine u Sredi{njoj vladiIV.1 IzboriIV.2 Imenovanje na du`nosti u Sredi{njoj vladi

V Razvoja~enjeV.1 Razvoja~enje KrajineV.2 Granica s Bosnom i Hercegovinom

379

PRILOG 4

VI Redarstvene snage u KrajiniVI.1 Redovno redarstvoVI.2 Grani~no redarstvo

Drugi ODREDBE U SVEZI SA SLAVONIJOM, JU@NOMBARANJOM, ZAPADNIM SRIJEMOM I DRUGIMPODRU^JIMA

VII UpravaVII.1 Op}enito

VIII Prijelazne odredbeVIII.1 Me|unarodne snage i promatra~iVIII.2 Razvoja~enjeVIII.3 Nadzor nad redarstvom

IX Posebna uprava i dioba vlasti za Isto~nu Slavoniju, Ju`nu Baranju i Zapadni SrijemIX.1 Posebna upravaIX.2 Dioba vlasti

X Redarstvene snageX.1 Sastav i naoruànje

Tre}i OP]E ODREDBE

XI Ljudska prava i temeljne slobodeXI.1 Op}enitoXI.2 Povratak izbjeglica i prognanikaXI.3 DràvljanstvoXI.4 Vra}anje ili naknada izgubljene imovineXI.5 Vezanost organa vlastiXI.6 Ugovori o ljudskim pravimaXI.7 Sud za ljudska pravaXI.8 Pu~ki pravobranitelji

XII Samouprava i uprava u podru~jima s manjinskim pu~anstvomXII.1 Podru~ja s manjinskim pu~anstvomXII.2 Granice podru~ja s manjinskim pu~anstvomXII.3 Odredbe za podru~ja s manjinskim pu~anstvom

XIII Posebni ustavni sud za Krajinu i podru~ja iz Drugog dijelaXIII.1 Osnivanje, nadle`nost i postupciXIII.2 Sastav

XIV Kazneno gonjenje u svezi sa sada{njim sukobomXIV.1 Doma}e kazneno gonjenjeXlV.2 Me|unarodno kazneno gonjenje

XV Izmjena i dopuna Ustava Hrvatske i hrvatskih zakonaXV.1 Dono{enje izmjena i dopunaXV.2 Daljnje promjene izmjena i dopuna

380

XVI Nedjeljivost HrvatskeXVI.1 Nepostojanje namjere promjena

XVII Zavr{ne odredbeXVII.1 Stupanje na snagu i provedbaXVII.2 Jezici

PPrriilloozziiA Granice

1. Krajine2. Isto~nog podru~ja

B Popis me|unarodnih instrumenata u svezi s ljudskim pravima koje treba uklju~iti u ovaj Sporazum

C Sastav i nadle`nost Suda za ljudska prava Hrvatske

D Po~etno imenovanje i nadle`nost pu~kih pravobranitelja

E Tekstovi dogovorenih izmjena i dopuna hrvatskog Ustava i zakonodavstva za provedbu ovog Sporazuma

F Prijelazna uprava Isto~nog podru~ja

NACRT SPORAZUMA O KRAJINI, SLAVONIJI, JU@NOJ BARANJIl ZAPADNOM SRIJEMU

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske i predstavnici tvorevine nazvane Republika SrpskaKrajina (RSK)

ovime su se sporazumjeli kako slijedi:

DIO PRVI:USTAVNI SPORAZUM O KRAJINI

I. Poglavlje: Uspostavljanje Srpske krajine

^lanak I.1 Granice1. Uspostavit }e se autonomna Srpska krajina (u daljnjem tekstu “Krajina”), koja }e se

sastojati od podru~ja nazna~enog na karti 1 u prilogu A1.182

Š1To }e podru~je biti jedinstveno kontinuirano podru~je koje }e obuhva}ati podru~ja sa srpskom ve}inom upodru~jima pod za{titom Ujedinjenih Naroda (UNPA) Sektor Sjever i Jug, prema popisu pu~anstva iz 1991.uzimaju}i u obzir zemljopisne i gospodarske faktore.š

381

182 Bilje{ke koje su sastavni dio dokumenta stavljene su u uglate zagrade.

2. Granice Krajine mogu u svako doba po stupanju na snagu ovoga Sporazuma, u dogovorumijenjati Vlada Republike Hrvatske ({to se treba odraziti u odgovaraju}em zakonodavstvu)i zakonodavno tijelo Krajine. Tijekom razdoblja od {est mjeseci po stupanju na snaguovoga Sporazuma Povjerenstvo za provedbu predvi|eno stavkom 2 ~lanka XVIL.1ovla{teno je za promjenu granica za udaljenost koja ne prelazi dva kilometra od njihovelokacije prema karti 1 u Prilogu A, s time da }e po{to saslu{a predstavnike Vlade RepublikeHrvatske i Vlade Krajine odluku donijeti konsenzusom.

3. Na granicama izme|u Krajine i drugih dijelova Republike Hrvatske ne}e biti nikakvihgrani~nih kontrola.

^lanak I.2 Primjenjivost zakona i upravnih akata/propisa(sredi{njih hrvatskih vlasti)

1. Zakoni {to ih usvoji hrvatski Sabor primjenjivat }e se u Krajini samo u onoj mjeri u kojojoni ulaze u isklju~ivu odgovornost Sredi{nje Vlade prema stavku l ~lanka II.1 ili u kojoj sudelegirani toj Vladi prema stavku 3 istog ~lanka, ili u kojoj ih odobri zakonodavno tijeloKrajine.

2. Nadle`na tijela krajinske vlade dosljedno }e provoditi i primjenjivati Ustav RepublikeHrvatske i sve zakone koji se primjenjuju na Krajinu sukladno stavku 1.

3. Upravne vlasti Krajine prihvatit }e kao valjane sve radnje {to ih poduzme nadle`na upravnavlast Republike Hrvatske, a upravne vlasti Republike Hrvatske prihvatit }e kao valjane sveradnje {to ih poduzme nadle`na upravna vlast Krajine.

^lanak I.3 Zastave i znakovlje1. Krajina moè prihvatiti znak i zastavu, koji se mogu koristiti na njezinu podru~ju,

uklju~uju}i i na svim njezinim granicama, u skladu sa zakonima {to ih donesezakonodavno tijelo Krajine.

2. Zastava i znak Republike Hrvatske mogu se isticati u Krajini na ili pri zgradama {to ihzauzimaju tijela hrvatske Vlade, kao i na me|unarodnim granicama.

3. Pojedinci }e u svakom dijelu Republike Hrvatske mo}i koristiti znak i zastavu RepublikeHrvatske i Krajine.

^lanak I.4 JezikZakonodavno tijelo Krajine moè predvidjeti kori{tenje srpskog jezika i }irilice, pod uvjetomda su interesi manjina u Krajini propisno za{ti}eni sukladno Poglavlju XI.

^lanak I.5 Prebivali{teSvaki dràvljanin Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini imat }e pravo primiti odkrajinske vlade isprave koje potvr|uju takvo prebivali{te, a one }e se izdavati sukladnopropisima dogovorenima s vlastima Republike Hrvatske.

II. Poglavlje: Podjela nadle`nosti izme|u sredi{nje i krajinskevlade u odnosu na Krajinu

^lanak II.1 Op}a podjela1. Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu ponekad “Sredi{nja vlada”) imat }e, u

odnosu na Krajinu, isklju~ivu odgovornost za sljede}e, osim u slu~ajevima gdje je to ovimSporazumom druk~ije odre|eno ili dopu{teno:

382

(a) vo|enje vanjskih poslova, uzimaju}i u obzir ~lanak II.2;(b) obrana Republike Hrvatske od vanjskih prijetnji;(c) dràvljanstvo Republike Hrvatske podlo`no ~lanku XI.3,(d) ure|ivanje sljede}eg, pod uvjetom da se s Krajinom ne}e postupati nepovoljnije od

ostalih dijelova Hrvatske;(i) me|unarodna trgovina, uklju~uju}i i carine;(ii) doma}a trgovina preko granica Krajine, uklju~uju}i kori{tenje glavnih cestovnih

prometnica i èljeznice;(iii) financije;(iv) intelektualno vlasni{tvo;(v) standardi za proizvode;(vi)komunikacije

(e) izdavanje i ure|ivanje nov~ane jedinice, podlo`no ~lanku II.3;(f ) dodjela elektronskih frekvencija za radijske, televizijske i druge svrhe, s time {to }e se

Krajini dodijeliti najmanje onoliko frekvencija koliko ih sada koristi, te najmanje jednatelevizijska stanica;

(g) po{tanske aktivnosti;(h) za{tita okoli{a osim u mjeri u kojoj ona nema utjecaja izvan granica Krajine.

2. Vlada Krajine imat }e sve odgovornosti u odnosu na Krajinu koje nisu obuhva}enegornjim paragrafom/stavkom I, a osobito sljede}e, osim u slu~ajevima gdje je ovimSporazumom druk~ije predvi|eno ih dopu{teno:(a) obrazovanje;(b) kultura;(c) stambena pitanja;(d) javne slu`be;(e) gospodarstvo;(f ) dobrotvorne djelatnosti;(g) energetika;(h) lokalna namjena povr{ina;(i) za{tita okoli{a Krajine podlo`no podstavku l(h);(j) prirodna bogatstva;(k) radio i televizija;(1) socijalna za{tita;(m) turizam;(ti) potvrde o prebivali{tu u Krajini, podlo`no ~lanku 1.5;(o) osnivanje poduze}a i drugih pravnih osoba;(p) redarstvo, podlo`no Poglavlju VI;(q) oporezivanje, podlo`no ~lanku II.4.

3. Sredi{nja i krajinska vlada mogu se suglasiti da uzajamno prenesu, ili da zajedni~ki ili nakoordiniran na~in upravljaju svakom od svojih nadle`nosti. U tu svrhu one moguuspostaviti zajedni~ka povjerenstva.

^lanak II.2 Me|unarodni sporazumi i predstavljanje1. Vlada Krajine moè sklapati sporazume u svezi s obrazovanjem, kulturom, dobrotvornim

aktivnostima, radiom i televizijom, te turizmom s drugim tvorevinama ili dràvama sprete`no srpskim pu~anstvom, te moè sklapati trgova~ke i poslovne sporazume s takvim

383

tvorevinama ili dràvama podlo`no podstavcima 1 (d) (i-ii) ~lanka II.1, pod uvjetom datakvi sporazumi ne budu nespojivi s interesima Republike Hrvatske.

2. Vlada Krajine moè sklapati druge me|unarodne sporazume uz odobrenje Sredi{nje Vlade,s time da navedeno ne smije biti odbijeno bez opravdanog razloga.

3. Vlada Krajine moè slati predstavnike u dràve i me|unarodne organizacije.

^lanak II.3 Nov~ana jedinica1. Sredi{nja banka Hrvatske izdat }e posebnu nov~anu jedinicu (nov~anice i kovanice) za

Krajinu, ~ija }e vrijednost biti jednaka nov~anoj jedinici {to je izdaje za ostatak RepublikeHrvatske, i ~ije }e oznake i likovno rje{enje odrediti vlada Krajine.

2. Banke i ostale financijske institucije u cijeloj Republici Hrvatskoj bit }e du`ne prihva}atioba oblika nov~ane jedinice {to ih izdaje Sredi{nja banka Hrvatske. Zakonsko sredstvopla}anja u Krajini bit }e nov~ana jedinica izdana za Krajinu, a za pla}anja u drugimdijelovima Hrvatske druga nov~ana jedinica {to je izda Sredi{nja banka. Ovisno ougovornim ili drugim zahtjevima, pojedinci }e se mo}i slobodno koristiti jednim ilidrugim oblikom nov~ane jedinice ili objema.

^lanak II.4 Oporezivanje1. Sredi{nja Vlada ne}e oporezivati, a krajinska vlada moè oporezivati sljede}e:

(a) imovinu u Krajini (uklju~ivo poreze na ostav{tinu i nasljedstvo);(b) poslove unutar Krajine (uklju~ivo porez na promet, porez na dodatnu vrijednost i

tro{arine);(c) dohodak {to ga u Krajini steknu fizi~ke osobe s prebivali{tem u Krajini (uklju~ivo porez

na socijalno osiguranje);(d) dohodak {to ga u Krajini steknu pravne osobe osnovane sukladno zakonima Krajine.

2. Sredi{nja i krajinska vlada moga sklapati sporazume radi spre~avanja ili smanjenjaizbjegavanja poreza i dvostrukog oporezivanja nastalih zbog odredbi iz stavka 1.

3. Sredi{nja i krajinska vlada mogu sklapati sporazume o me|usobnom prijenosu poreznihovla{tenja odre|enih u stavku 1, te o odgovaraju}em prijenosu upravnih odgovornostisukladno stavku 3 ~lanka II.1.

III. Poglavlje: Ustroj krajinske uprave

^lanak III.1 Zakonodavno tijelo1. Zakonodavno tijelo Krajine birat }e se demokratski na srazmjernoj osnovi na razdoblje od

4 godine. Svi dràvljani Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini koji su navr{iti 18godina, mogu glasovati na izborima za zakonodavno tijelo i biti kandidati za mjesto uzakonodavnom tijelu.

2. Zakonodavno tijelo moè donositi zakone koji se odnose na sljede}e:(a) pitanja koja su u odgovornosti vlade Krajine;(b) organizacija i djelovanje svih tijela krajinske vlade, uklju~iv{i sve potrebne mjere za

ure|enje prora~una i prikupljanje za to potrebnih poreza.

^lanak III.2 Predsjednik1. Predsjednik Krajine birat }e se na demokratski na~in na razdoblje od 5 godina. Svi

dràvljani Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini, a koji su navr{ili 18 godina moguglasovati na izborima za predsjednika i mogu biti kandidati za tu du`nost.

384

2. Predsjednik Krajine bit }e odgovoran za izvr{enje:(a) onih odredbi ovoga Sporazuma koje su u nadle`nosti vlade Krajine;(b) svih zakona i uredbi Sredi{nje Vlade koji se primjenjuju na Krajinu;(c) svih zakona {to ih donese zakonodavno tijelo Krajine;(d) svih uredbi {to ih proglasi predsjednik Krajine.

3. Predsjednik Krajine moè progla{avati uredbe sukladno s ovla{tenjem dobivenim natemelju zakona Sredi{nje Vlade koji se odnose na Krajinu ili zakona {to ih donesezakonodavno tijelo Krajine.

4. Predsjednik Krajine imenovat }e ministre kako je predvi|eno zakonima {to ih donesezakonodavno tijelo Krajine; ministre }e potvrditi navedeno zakonodavno tijelo, a njihove}e du`nosti, odgovornosti i ovla{tenja odre|ivati navedeni zakoni. Predsjednik moèsmijeniti svakog ministra u svako doba nakon {to mu zakonodavno tijelo izglasanepovjerenje. Ministri }e sa~injavati Kabinet Krajine koji }e se sastajati podpredsjedavanjem predsjednika i ~ije }e du`nosti, odgovornosti i ovla{tenja biti kako jepredvi|eno zakonom ili uredbom.

^lanak III.3 Sudovi1. Sudsku vlast u Krajini imat }e oni sudovi prvog stupnja i àlbeni sudovi kako je to

navedeno u zakonima koje }e donijeti zakonodavno tijelo Krajine; tim }e se zakonimaodre|ivati odgovaraju}a nadle`nost tih sudova, te pla}e i ostali uvjeti suda~ke slu`be. Sucesvih sudova u Krajini imenovat }e predsjednik Krajine, a potvrditi ve}inom glasovazakonodavno tijelo, i oni }e obna{ati tu du`nost do dobi od 70 godina, ako ne podnesuostavku, ili ako ih s razlogom ne smijene suci istog suda i to konsenzusom.

2. Na odluke àlbenih sudova Krajine moè se uloìti priziv posebnom odjelu Vrhovnog sudaRepublike Hrvatske, ~ije ~lanove imenuje predsjednik Posebnog ustavnog sada iz redovasudaca Vrhovnog suda Hrvatske i najvi{eg àlbenog suda Krajine, u konzultaciji spredsjednikom Dràvnog sudbenog vije}a Hrvatske i predsjednikom odgovaraju}eg tijelaKrajine.

^lanak III.4 Nezavisnost du`nosnikaImenovanje ~lanova zakonodavnog tijela, predsjednika, ministara, sudaca ili drugih tijelakrajinske vlade ne podlijeè odobrenju nijednog du`nosnika ili tijela Sredi{nje Vlade, nititakav du`nosnik ili tijelo moè smijeniti bilo kojeg ~lana, slu`benika ili du`nosnika krajinskevlade, s time da ih moè smijeniti Posebni ustavni sud, ako su osu|eni zbog zlo~ina kojizahtijeva zatvorsku kaznu.

^lanak III.5 Prijelazne odredbe1. Izbori predvi|eni stavkom 1 ~lanka III.1 i stavkom 1 ~lanka III.2 odràt }e se najkasnije

godinu dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma.2. Tijekom prijelaznog razdoblja sve do izbora navedenih u stavku 1, ali u svakom slu~aju ne

kasnije od godinu dana od stupanja na snagu ovoga Sporazuma, djelatnost tijela idu`nosnika predvi|enih ~lancima III. 1-3 obavljat }e odgovaraju}a tijela, i du`nosnici kojisada obavljaju takve djelatnosti u Krajini.

385

IV. Poglavlje: Sudjelovanje Krajine u Sredi{njoj vladi

^lanak IV.1 Izbori1. Dràvljani Republike Hrvatske s prebivali{tem u Krajini sudjelovat }e na isti na~in kao i

ostali dràvljani u izboru ~lanova Sredi{nje Vlade, uklju~uju}i izbore za Hrvatski sabor iPredsjednika.

2. Za svrhu izbora u @upanijski dom Hrvatskog sabora Krajina }e se sastojati od dva kotara~ije }e granice i nazive2 odrediti zakonodavno tijelo Krajine.Š2Premda je hrvatski izraz za ’county’ ’ùpanija’, krajinska vlada ne}e biti obvezna upotrebljavati potonji izraz.š

3. Sve do novih izbora za Hrvatski sabor, zakonodavno tijelo Krajine imenovat }e deset~lanova u Zastupni~ki dom Sabora i devet3 ~lanova u @upanijski dom.Š3Sukladno stavku 2. ~lanka VI, Krajina }e imati pravo na {est ~lanova u @upanijskom domu; ovdje predloènoprijelazno ure|enje privremeno dodaje sva mjesta za Sektor Istok i jedno mjesto za Sektor Zapad.š

4. Sve osobe u jednom ili drugom domu Hrvatskog sabora, koje se izjasne kao Srbi,predstavljat }e Srpski odbor u Saboru.

^lanak IV.2 Imenovanje na du`nosti u Sredi{njoj VladiU imenovanju na bilo koje du`nosti i poloàje u Sredi{njoj Vladi, uklju~uju}i poloàjeministara i sudaca, dràvljani Republike Hrvatske, Srbi s prebivali{tem u Krajini, uzimat }ese u obzir na istoj osnovi kao i svi ostali dràvljani Hrvatske, a te osobe s takvim prebivali{tembit }e zastupljene na navedenim du`nostima i poloàjima u istom omjeru u odnosu na njihovomjer u ukupnom broju dràvljana. Najmanje jedan ~lan krajinske vlade mora biti imenovan~lanom Sredi{nje Vlade4.Š4 Ova je odredba u skladu sa zavr{nim stavkom ~lanka 18. Ustavnog zakona o ljudskim pravima itd. Hrvatske.š

V. Poglavlje: Razvoja~enje

^lanak. V.1 Razvoja~enje krajine1. Krajina ne}e osnivati, odràvati ili dopu{tati stvaranje nikakvih vojnih snaga.2. Razvoja~enje Krajine zapo~et }e najkasnije tri godine od stupanja ovoga Sporazuma na

snagu, i bit }e dovr{eno najkasnije pet godina poslije navedenog stupanja na snagu. Svenaoruànje odstranjeno iz Krajine uni{tit }e UNPROFOR, ili }e se uni{titi pod nadzoromUNPROFOR-a.

3. Osim u slu~ajevima predvi|enima stavkom 3. ~lanka V. 2. vojne snage Sredi{nje Vladene}e ulaziti ni u koji dio Krajine osim na izri~iti poziv predsjednika Krajine.

^lanak V.2 Granica s Bosnom i Hercegovinom1. Vlada Republike Hrvatske nastojat }e zaklju~iti sporazum s odgovaraju}im vlastima u

Bosni i Hercegovini radi razvoja~enja njihove zajedni~ke granice.2. Sve dotle dok se ne postigne sporazum o razvoja~enju granice s Bosnom i Hercegovinom,

Vije}e sigurnosti Ujedinjenih Naroda moè odlu~iti razmjestiti snage Ujedinjenih Narodana onom dijelu granice koji predstavlja granicu s Krajinom5. Uz suglasnost vlada RepublikeHrvatske i Krajine, na tom se dijelu granice mogu razmjestiti snage drugih me|unarodnihorganizacija ili dràva.ŠŠ5 Podrazumijeva se da ni Vlada RH niti Vlada Krajine ne mogu prigovoriti razmje{taju snaga UN-a.š

3. Ako se mogu provesti razvoja~enje ili razmje{taj ikakvih me|unarodnih ili inozemnihsnaga na bilo kojem dijelu krajinskog dijela hrvatske granice s Bosnom i Hercegovinom,

386

Vlada Republike Hrvatske moè razmjestiti svoje vojne snage du` tog dijela granice, s timeda takve snage ne smiju biti razmje{tene dalje od 5 kilometara od me|unarodne granice.

VI. Poglavlje: Redarstvene snage u Krajini

^lanak VI.1 Redovno redarstvo1. Redarstvene snage u Krajini uspostavit }e se sukladno zakonima {to ih donese

zakonodavno tijelo Krajine, te }e biti pod nadzorom predsjednika Krajine putem ministrakojeg odredi predsjednik.

2. Etni~ki sastav redarstvenih snaga odraàvat }e sastav pu~anstva Krajine prema popisupu~anstva iz 1991. sve dok se ne obavi op}i popis pu~anstva za cijelu zemlju, kada }e sveredarstvene jedinice stacionirane u odre|enim zajednicama odraàvati etni~ki sastav tihzajednica.

3. Redarstvene snage }e biti opremljene oru`jem i vozilima iste ili odgovaraju}e vrste kao iredarstvo u ostalim dijelovima Republike Hrvatske.

^lanak VI.2 Grani~no redarstvoNa postajama pri slu`benim prijelazima du` granice Krajine s Hercegovinom bit }e grani~noredarstvo Republike Hrvatske. Ophodnju du` te granice obavljat }e zajedni~ke jedinicehrvatskog i krajinskog redarstva.

DRUGI DIO:ODREDBE U SVEZI SA SLAVONIJOM, JU@NOM BARANJOM, ZAPADNIM

SRIJEMOM I DRUGIM PODRU^JIMA

VII. Poglavlje: Uprava

^lanak VII.1 Op}enitoSva podru~ja, osim onih koja su obuhva}ena 1. dijelom, koja su pod za{titom UjedinjenihNaroda prema Rezolucijama 743 (1991.) i 762 (1992.) Vije}a sigurnosti Ujedinjenih Naroda(u daljnjem tekstu ’podru~ja iz 2. dijela’) bit }e pod upravom Republike Hrvatske sukladnoodredbama koje su izloène ili navedene u ovom dijelu.

VIII. poglavlje: Prijelazne odredbe

^lanak VIII.1 Me|unarodne snage ili promatra~i1. Ovisno o odlukama Vije}a sigurnosti Ujedinjenih Naroda ili nadle`nih tijela drugih

me|unarodnih organizacija prihvatljivih vlastima Republike Hrvatske i Krajine, u svimpodru~jima iz 2. dijela na njihovim dijelovima bit }e tijekom prijelaznog razdoblja odnajmanje pet godina razmje{tene snage UNPROFOR-a ili druge me|unarodne snage, kaoi civilne promatra~ke jedinice, radi osiguranja potpune i vjerne provedbe 2. dijela iprimjenjivih odredbi 3. dijela ovog Sporazuma; kao i ’Vanceova plana’ kako je on izloènu Prilogu III izvje{taja Glavnog tajnika Vije}u sigurnosti od 11. prosinca 1991. (S/23280).

2. Vlada Republike Hrvatske }e u potpunosti sura|ivati s me|unarodnim snagamanavedenima u stavku 1 kako bi olak{ala obavljanje njihovih djelovanja.

387

^lanak VIII.2 Razvoja~enje1. Tijekom prijelaznog razdoblja iz stavka 1. ~lanka VIII.1., podru~ja iz 2. dijela bit }e

razvoja~ena, s time {to vojne snage Republike Hrvatske mogu biti razmje{tene do petkilometara od me|unarodnih granica, te mogu koristiti prilazne putove navedenimgranicama u sporazumu s me|unarodnim snagama navedenima u stavku 1, te podnjihovim nadzorom.

2. Razvoja~enje podru~ja iz 2. dijela zapo~et }e najkasnije mjesec dana od stupanja na snaguovog Sporazuma, a bit }e zavr{eno najkasnije tri mjeseca od dana njegova stupanja nasnagu. Sve oru`je odstranjeno iz tih podru~ja {titit }e UNPROFOR ili }e ono biti uni{tenopod nadzorom UNPROFOR-a.

^lanak VIII.3 Nadzor nad redarstvomTijekom prelaznog razdoblja navedenog u stavku 1. ~lanka VII.1. sastav i djelovanjeredarstvenih snaga u podru~jima iz 2. dijela pratit }e redarstvene postrojbe me|unarodnihsnaga navedenih u tom stavku.

IX. Poglavlje: Upravljanje i dioba vlasti za Isto~nu Slavoniju,Ju`nu Baranju i Zapadni Srijem

IX.1 Posebno upravljanje i dioba vlasti1. Tijekom prve dvije godine prijelaznog razdoblja opisanog u ovom dijelu, ako Vije}e

sigurnosti ne odredi neko drugo razdoblje, Isto~nom Slavonijom, Ju`nom Baranjom iZapadnim Srijemom (u daljnjem tekstu ’Isto~no podru~je’), koji }e obuhva}ati podru~jeprikazano na karti 2 u Prilogu A, upravljat }e, ovisno o odobrenju Vije}a sigurnosti,Ujedinjeni Narodi, sukladno odredbama u Prilogu F.

2. Kako bi se osiguralo mirno upravljanje Isto~nim podru~jem i provedba prijelaznih odredbiovog dijela, posebna zada}a uprave Ujedinjenih Naroda bit }e:(a) poticati i olak{avati povratak i osoba koje su bile prisiljene napustiti svoje domove u

isto~nom podru~ju nakon 1. srpnja 1991;(b) organizirati izbore du`nosnika i zakonodavaca koji }e, sukladno zakonu Republike

Hrvatske, upravljati Isto~nim podru~jem ili ga predstavljati po zavr{etku posebnogprijelaznog razdoblja navedenog u stavku 1.

^lanak IX.2 Dioba vlastiPo zavr{etku razdoblja upravljanja Ujedinjenih Naroda sukladno stavku 1 ~lanka IX.1, svasela, gradovi ili op}ine u Isto~nom podru~ju koji predstavljaju podru~je sa srpskom ve}inomu smislu ~lanka XI.1 imat }e samoupravu sukladno ~lanku XI.3.

X. Poglavlje: Redarstvene snage

^lanak X.1 Sastav i naoruànje1. Etni~ki sastav svih redarstvenih snaga u podru~jima iz 2. dijela odraàvat }e etni~ki sastav

podru~ja u kojima te snage djeluju, prema popisu pu~anstva iz 1991., sve dok se ne obavikasniji popis pu~anstva u cijeloj zemlji.

2. Redarstvene }e snage biti opremljene naoruànjem i vozilima iste ili odgovaraju}e vrste kaoi redarstvene snage u europskim dràvama.

388

TRE]I DIO:OP]E ODREDBE

XI. Poglavlje: Ljudska prava i temeljne slobode

^lanak XI.1. Op}enitoU cijeloj Hrvatskoj osigurat }e se primjena najvi{e razine me|unarodno priznatih ljudskihprava i temeljnih sloboda {to ih predvi|a Ustav Republike Hrvatske, Ustavni zakon oljudskim pravima i slobodama, i pravima nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina uRepublici Hrvatskoj, te instrumenti navedeni u Prilogu B, a osobito:

1. Sve osobe u Republici Hrvatskoj imat }e pravo:(a) na ìvot;(b) na slobodu, a uhi}enje i zato~enje mogu biti temeljeni jedino na zakonu;(c) na ravnopravnost pred zakonom;(d) na za{titu od diskriminacije na temelju rase, boje, spola, jezika, vjere ili uvjerenja,

politi~kih ili drugih mi{ljenja, te nacionalnog ili socijalnog porijekla;(e) na pravedni kazneni postupak;(f ) na za{titu od mu~enja i okrutnog ili neljudskog postupka ili ka`njavanja;(g) na privatni ìvot;(h) na slobodu kretanja;(i) na azil;(j) na za{titu obitelji i djece;(k) na imovinu;(l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu misli, savjesti i uvjerenja;

slobodu vjere, uklju~uju}i privatno i javno bogo{tovlje; slobodu okupljanja;slobodu udruìvanja, uklju~uju}i pravo na stvaranje i pripadanje sindikatima, kao islobodu neudruìvanja; i slobodu rada;

(m) na obrazovanje;(n) na socijalnu za{titu;(o) na zdravstvenu za{titu;(p) na prehranu;(q) na skloni{te;(r) i na za{titu manjina i skupina izloènih povredama.

2. Svi dràvljani Republike Hrvatske uìvat }e pravo:(a) osnivanja i pripadanja politi~kim strankama;(b) sudjelovanja u javnim poslovima;(c) na ravnopravan pristup javnoj slu`bi;(d) da glasuju i budu birani.

^lanak XI.2 Povratak izbjeglica i prognanikaSvi izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak svojim prvobitnim domovima.

389

^lanak XI.3 Dràvljanstvo1. Svaka osoba koja je bila dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Hrvatske u sklopu

Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije na dan 21. prosinca 1990., smatrat }e seod tog datuma dràvljaninom Republike Hrvatske.

2. Dvojno }e dràvljanstvo biti dopu{teno:(a) Nijednom dràvljaninu Republike Hrvatske ne}e se bez njegova pristanka oduzeti

dràvljanstvo samo zato {to je stekao dràvljanstvo Savezne Republike Jugoslavije.(b) Nijednom dràvljaninu Savezne Republike Jugoslavije ne}e se uskratiti, samo zbog tog

dràvljanstva, stjecanje dràvljanstva Republike Hrvatske, niti }e se od njega zahtijevatida se odrekne prvog dràvljanstva kao uvjeta za stjecanje potonjeg.

^lanak XI.4 Vra}anje ili naknada izgubljene imovineSvatko }e imati pravo, koje }e se provesti sukladno zakonodavstvu Republike Hrvatske i, gdjeje to primjenjivo, Krajine, na vra}anje imovine koje je li{en tijekom etni~kog ~i{}enja ilidrugih protuzakonitih postupaka, te na naknadu za svu imovinu koja mu se ne moè vratiti.Sve izjave ili obveze dane pod prisilom, osobito one koje se odnose na odustajanje od pravana zemlji{te ili imovinu, smatrat }e se ni{tavnima.

^lanak XI.5 Vezanost organa vlastiSvi organi vlasti i upravna tijela Republike Hrvatske i Krajine primjenjivat }e i po{tovati pravai slobode predvi|ene Ustavom i Ustavnim zakonom koji su spomenuti u ~lanku XI. 1, te onekoji su ina~e navedeni u ovom Poglavlju, ili u instrumentima navedenim u Prilogu B.

^lanak XI.6 Ugovori o ljudskim pravima1. Republika Hrvatska potpisat }e {to je prije mogu}e me|unarodne ugovore navedene u

prilogu B.2. Svi organi vlasti i upravna tijela Republike Hrvatske i Krajine sura|ivat }e sa svim

nadzornim tijelima uspostavljenima sukladno bilo kojem od instrumenata iz Priloga B.

^lanak XI.7 Sud za ljudska pravaRepublika Hrvatska }e se dogovoriti s Vije}em Europe radi osnivanja Suda za ljudska pravaHrvatske sukladno Rezoluciji 93(6) Ministarskog odbora Vije}a, te kako je odre|eno uPrilogu C ovog Sporazuma.

^lanak XI.8 Pu~ki pravobraniteljiVlada Republike Hrvatske pobrinut }e se za imenovanje pu~kih pravobranitelja kao pomo}iu provedbi prava i sloboda odre|enih u ovom poglavlju. Tijekom po~etnog razdoblja odnajmanje tri godine, te sve dotle dok Hrvatski sabor uz suglasnost Srpskog odbora ne usvojiodgovaraju}e zakonodavstvo, za po~etno imenovanje i djelovanje pu~kih pravobraniteljavrijedit }e odredbe iz priloga D.

XII. Poglavlje: Samouprava i uprava u podru~jima s manjinskim pu~anstvom

^lanak XII.1 Podru~ja s manjinskim pu~anstvomKad god je u odre|enom selu, op}ini ili gradu u Krajini ve}ina pu~anstva hrvatska, odnosnou podru~jima iz 2. dijela srpska (u daljnjem tekstu ’podru~je manjinskog pu~anstva’),primjenjivat }e se odredbe iz ovog poglavlja, da bi se osigurao najvi{i stupanj samouprave zatakvu lokalnu ve}inu.

390

^lanak XII.2 Granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom1. Bez obzira na odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi od 29. prosinca 1992. (u

daljnjem tekstu ’Zakon o samoupravi’) ili Zakona o podru~ju ùpanija, gradova i op}inaRepublike Hrvatske od 29. prosinca 1992., granice podru~ja s manjinskim pu~anstvomodredit }e se tako da obuhvate {to vi{e ~lanova skupine za koju se takvo podru~jeuspostavlja, s time da se njihov postotak ne smanjuje ispod 60%.

2. Podru~je s manjinskim pu~anstvom ne moè se sastojati od dvaju ili vi{e nepovezanihpodru~ja.

3. U odre|ivanju granica podru~ja s manjinskim pu~anstvom uzet }e se u obzir gledi{ta osobakoje bi mogle biti uklju~ene u takvo podru~je ili isklju~ene iz njega.

4. Granice podru~ja s manjinskim pu~anstvom mogu se mijenjati kao rezultat slu`benogpopisa pu~anstva.

5. Sporove u svezi s granicama podru~ja s manjinskim pu~anstvom rje{avat }e Posebni ustavnisud osnovan sukladno ~lanku XIII.1.

^lanak XII.3 Odredbe za podru~ja s manjinskim pu~anstvom1. Na podru~ja s manjinskim pu~anstvom primjenjivat }e se Zakon o samoupravi, sa

sljede}im iznimkama:(a) Sva podru~ja s manjinskim pu~anstvom smatrat }e se jedinicama lokalne uprave i

samouprave.(b) Svako navo|enje Ustavnog suda Republike Hrvatske smatrat }e se da se odnosi na

Posebni ustavni sud osnovan sukladno ~lanku XIII.1.(c) Sva imenovanja du`nosnika podru~ja s manjinskim pu~anstvom ili du`nosnika koji

djeluju u podru~jima s manjinskim pu~anstvom, uklju~iv{i nastavnike, moraju bitiizvr{ena sukladno Ustavu i primjenjivim zakonima Republike Hrvatske; ako navedenedu`nosnike ne imenuju vlasti tog podru~ja, te vlasti mogu podnijeti obrazloèniprigovor tijelu koje imenuje du`nosnike, te ako se ne prona|e rje{enje koje zadovoljavaobje vlasti, jedna ili druga vlast mogu pitanje podnijeti na razmatranje Posebnomustavnom sudu. Koliko je to god mogu}e, du`nosnici }e se imenovati iz redova stalnihstanovnika podru~ja s manjinskim pu~anstvom u kojem }e djelovati, a etni~ki sastavsvake skupine navedenih du`nosnika mora, koliko je to god mogu}e, odraàvati etni~kisastav podru~ja.

(d) ^lanak 65. ovog Zakona primjenjivat }e se samo ako je lokalna jedinica dio istogpodru~ja s manjinskim pu~anstvom kao i op}ina ili grad naveden u tom ~lanku.

(e) Ne}e se primjenjivati ~lanci 71 i 82, te tre}i stavak ~lanka 83 Zakona.(f ) Oni kojih se to ti~e mogu uloìti priziv Posebnom ustavnom sudu na razrje{enje

zastupni~kog tijela lokalne samoupravne jedinice sukladno ~lanku 81, ili na razrje{enjeop}inskog predsjednika ili gradona~elnika sukladno tre}em stavku ~lanka 83. i u tomslu~aju odluka ne}e stupiti na snagu sve dok taj sud tako ne odlu~i.

(g) Samo Posebni ustavni sud moè narediti, kao privremenu mjeru, suspenziju op}eg aktaprema ~lanku 80 Zakona.

(h) Sporove navedene u drugoj re~enici drugog stavka ~lanka 87. rje{avat }e Posebni ustavnisud.

2. Prije podno{enja spora ili pitanja Posebnom ustavnom sudu sukladno gornjem stavku 1.vlasti ili strane kojih se to ti~e nastojat }e rije{iti sve razlike sporazumno. Sud moè u svakodoba zahtijevati da se u tom smislu uloè daljnji napori.

391

XIII. poglavlje: Posebni ustavni sud za Krajinu i podru~ja iz 2. dijela

^lanak XIII.1 Osnivanje, nadle`nost i postupci1. Osnovat }e se Posebni ustavni sud za Krajinu i podru~ja iz 2. dijela (u daljnjem tekstu

’Posebni ustavni sud’ ili ’Sud’), kojemu }e se podnositi na kona~no rje{avanje svi sporoviproizi{li iz ovog Sporazuma (osim pitanja koja se rje{avaju sukladno stavku 2 ~lankaXVII.1), uklju~uju}i sve sporove koji se odnose na tuma~enje ili provedbu svih odredbiUstava Republike Hrvatske, Ustavnog zakona o ljudskim pravima i slobodama, i pravimanacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, ili svakim drugimzakonom i zakonodavnom uredbom izmijenjenom ili dopunjenom sukladno ovomSporazumu ili potrebnom radi njegove provedbe.

2. Osim u slu~ajevima gdje ovaj Sporazum predvi|a druga~iji postupak, sporove Posebnomustavnom sudu moè podnijeti Predsjednik Republike Hrvatske ih Predsjednik Vlade,predsjednik ili zakonodavno tijelo Krajine i predsjedavaju}i Srpskog odbora u Saboru.

3. Posebni ustavni sud uspostavit }e vlastita pravila postupka koja mogu uklju~ivati odredbeza osnivanje odjela i za razmatranje àlbe na odluke tih odjela.

4. Sve tro{kove Posebnog ustavnog suda, uklju~uju}i pla}e sudaca, koje ne}e biti niè od pla}asudaca Ustavnog suda Hrvatske, snosit }e Republika Hrvatska.

^lanak XIII.2 Sastav1. Posebni ustavni sud sastojat }e se:

(a) od dva suca Ustavnog suda Hrvatske koje }e imenovati predsjednik tog suda;(b) od dva suca najvi{eg ili vi{eg @albenog suda Krajine koje }e imenovati predsjednik tog

Suda;(c) od tri suca koji ne}e biti dràvljani Republike Hrvatske, niti koje od susjednih dràva,

a koje }e imenovati predsjednik Suda Europske unije6.Š6Prije dono{enja ovog Sporazuma treba se obratiti predsjedniku tog suda kako bi se utvrdilo ho}e li onprihvatiti tu du`nost. Ako ne}e, drugi du`nosnici koje bi se moglo kontaktirati jesu predsjednikMe|unarodnog suda, predsjednik Europskog suda za ljudska prava ili predsjedavaju}i KESS-a.š

2. Predsjednik Posebnog ustavnog suda bit }e izabran ve}inom glasova svih sudaca suda izredova imenovanih sukladno podstavku 1 (c).

XIV. poglavlje: Kazneno gonjenje u svezi sa sada{njim sukobom

^lanak XIV. 1 Doma}e kazneno gonjenje1. Niti Republika Hrvatska niti Krajina ne}e kazneno goniti, osim u slu~ajevima

predvi|enima stavkom 2, nijednu osobu za zlo~ine navodno po~injenje u svezi sa sukobomu Hrvatskoj nakon 1. kolovoza 1990.

2. Me|utim, sukladno stavku 2 ~lanka XIV.2, bit }e gonjena svaka osoba optuèna zbogte{kih povreda @enevskih konvencija iz 1949., kr{enja ratnog prava i obi~aja, genocida ilizlo~ina protiv ~ovje~anstva7 prema svim odredbama doma}eg prava koje dopu{taju takvogonjenje.Š7 ’To su isti zlo~ini na koje se proteè nadle`nost Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine za biv{u Jugoslavijusukladno ~lancima 2-5 Statuta Suda,š

3. Osobama optuènima sukladno stavku 2 sudit }e se isklju~ivo na Sudu za ratne zlo~ine zaHrvatsku koji }e osnovati Posebni ustavni sud i koji }e djelovati pod nadzorom potonjeg

392

suda. Tu`bu na tom sudu mogu zastupati tuìtelji koje u tu svrhu imenuje ili Vlada RepublikeHrvatske ili vlada Krajine.

^lanak XIV.2 Me|unarodno kazneno gonjenje1. Svi organi Vlade Republike Hrvatske i Krajine sura|ivat }e s Me|unarodnim sudom za

kazneno gonjenje osoba odgovornih za ozbiljna kr{enja me|unarodnog humanitarnogprava po~injena na teritoriju biv{e Jugoslavije od 1991., osnovanim Rezolucijom Vije}asigurnosti Ujedinjenih Naroda 827 (1993.) u prikupljanju dokaza ili dopu{tanju tuìteljuMe|unarodnog suda da prikupi dokaze o zlo~inima koji su u nadle`nosti tog suda, uosiguranju raspoloìvosti svjedoka i optuènih osoba, te u svakom drugom pogledu kakoto zatraè nadle`ni organi Suda.

2. Ako to Me|unarodni sud formalno zatraì, Sud za ratne zlo~ine za Hrvatsku priznat }enadle`nost potonjeg suda u odnosu na svaki postupak8.Š8 Na temelju stavka 2. ~lanka 9. Statuta Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine za biv{u Jugoslaviju.š

XV. poglavlje: Izmjena i dopuna Ustava Hrvatske i hrvatskih zakona

^lanak XV.1 Dono{enje izmjena i dopunaUstav Republike Hrvatske, Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama, i pravimanacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj, kao i ostali zakoni izakonodavne uredbe, bit }e izmijenjeni ili dopunjeni, kako je navedeno u Prilogu E, radiprovedbe odredbi ovog Sporazuma.

^lanak XV.2 Daljnje promjene izmjena i dopunaIzmjene i dopune te propisi doneseni sukladno ~lanku XV.1, kao i postoje}e odredbeinstrumenata spomenutih u stavku 1 ~lanka XV.1 koji su potrebni za provedbu odredbi ovogSporazuma, ne}e se mijenjati ili dopunjavati niti opozivati bez odobrenja zakonodavnog tijelaKrajine i suglasnosti Srpskog odbora u Saboru.

XVI. poglavlje: Nedjeljivost Hrvatske

^lanak XVI.1 Nepostojanje namjere promjeneNi{ta u ovom Sporazumu ne}e se smatrati mijenjanjem nedjeljivosti Republike Hrvatskenavedene u ~lanku 1. njezina Ustava.

XVII. poglavlje: Zavr{ne odredbe

^lanak XVII.1 Stupanje na snagu i provedba1. Ovaj }e Sporazum stupiti na snagu nakon {to ga potpi{u obje strane i to na dan kad

protekne mjesec dana od stupanja na snagu izmjena i dopuna propisa koje treba donijetisukladno stavku 1. ~lanka XV.1, te po zavr{etku dogovora s Vije}em Europe navedenog u~lanku XI. 7.

2. Sva pitanja u svezi s vremenskim programom ili na~inima provedbe odredbi ovogSporazuma moè rije{iti Povjerenstvo za provedbu koje }e se sastojati od po jednogpredstavnika Ruske Federacije, Sjedinjenih Ameri~kih Dràva, Ujedinjenih Naroda iEuropske Unije, pri ~emu }e posljednju dvojicu imenovati supredsjedatelji Upravlja~kogodbora Me|unarodne konferencije o biv{oj Jugoslaviji9.

393

Š9Predvi|a se da bi Povjerenstvo za provedbu moglo biti nastavak postoje}e skupine koja je bila supredlaga~pregovara o sporazumu za prekid vatre od 29. oùjka 1994., i procesa pregovaranja o kasnijim stupnjevima,uklju~uju}i pripremu ovog teksta.š

^lanak XVII.2 JeziciOvaj }e Sporazum biti sklopljen na engleskom, hrvatskom i srpskom jeziku. U slu~ajunesukladnosti, prevladavat }e engleski tekst.

Potpisano dne _________________ 1995. u _____________ u tri primjerka.10

Š10Po jedan za dvije strane, i jedan za Ujedinjene narode.š

PRILOG A

KARTA 1: GRANICE KRAJINE

(^lanak I.1)

^lanak 1 Karta 1Granice Krajine bit }e kako je nazna~eno na priloènoj karti.11

Š11Kako je navedeno u bilje{ci 1. podru~je Krajine treba biti jedinstveno povezano podru~je koje obuhva}apodru~ja sa srpskom ve}inom u UNPA sektorima Sjever i Jug. Prema popisu pu~anstva iz 1991., uzimaju}i u obzirzemljopisne i gospodarske ~imbenike.š

^lanak 2 Povjerenstvo za odre|ivanje granica1. Osnovat }e se Povjerenstvo za odre|ivanje granica radi fizi~kog razgrani~enja onih dijelova

granica Krajine koji ne predstavljaju me|unarodnu granicu.2. Najkasnije {est mjeseci po stupanju na snagu ovog Sporazuma, Predsjednik Republike

Hrvatske i predsjednik Krajine imenovat }e po jednog ~lana Povjerenstva za odre|ivanjegranica. Tre}ega ~lana povjerenstva, koji }e biti predsjednik povjerenstva, imenovat }e obapredsjednika zajedno ili, ako se ne mogu sloìti, predsjednik Posebnog ustavnog suda nazahtjev ili Predsjednika Republike Hrvatske ili predsjednika Krajine; predsjednikpovjerenstva ne~e biti dràvljanin Republike Hrvatske.

KARTA 2: GRANICE ISTO^NOG PODRU^JA

(^lanak IX.1. stavak l)

^lanak 1 Karta 1Granice Isto~nog podru~ja bit }e kako je nazna~eno na priloènoj karti 11.

PRILOG B

POPIS ME\UNARODNIH INSTRUMENATA U SVEZI S LJUDSKIM PRAVIMAKOJE TREBA UKLJUÎTI U OVAJ SPORAZUM

1. Konvencija o spre~avanju i ka`njavanju zlo~ina genocida iz 1948.2. Op}a deklaracija o ljudskim pravima iz 1948.3. @enevske konvencije I-IV o za{titi `rtava rata iz 1949. i odgovaraju}i @enevski protokoli I-

II iz 1977.

394

4. Europska konvencija za za{titu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. i odgovaraju}iprotokoli

5. Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. i odgovaraju}i Protokol iz 1966.6. Konvencija o dràvljanstvu udatih èna iz 1957.7. Europska socijalna povelja iz 1961. i odgovaraju}i Protokol 18. Konvencija o smanjenju broja osoba bez dràvljanstva iz 1961.9. Me|unarodna konvencija o eliminiranju svih oblika rasne diskriminacije iz 1965.10. Me|unarodni pakt o gra|anskim i politi~kim pravima iz 1966. i odgovaraju}i Protokoli

iz 1966. i 1989.11. Me|unarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.12. Me|unarodna konvencija o eliminiranju svih oblika diskriminacije protiv èna iz 1979.13. Deklaracija (UN) o eliminiranju svih oblika nesno{ljivosti i diskriminacije na temelju

vjere ili uvjerenja iz 1981.14. Konvencija protiv torture i drugih okrutnih, neljudskih ili poniàvaju}ih postupaka ili

ka`njavanja iz 1934.15. Europska konvencija o spre~avanju torture i neljudskih ili poniàvaju}ih postupaka ili

ka`njavanja iz 1987.16. Konvencija o pravima djeteta iz 1989.17. Konvencija o pravima radnika-migranata i ~lanova njihovih obitelji iz 1990.18. Dokument Kopenha{kog sastanka Konferencije o humanoj dimenziji KESS-a iz 1990.

Dio IV19. Preporuka Parlamentarne skup{tine Vije}a Europe o pravima manjina iz 1990. par. 10-

1320. Deklaracija (UN) o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etni~kim, vjerskim i

jezi~nim manjinama iz 1992.21. Europska povelja za regionalne i manjinske jezike iz 1992.

PRILOG C

SASTAV I NADLE@NOST SUDA ZA LJUDSKA PRAVA HRVATSKE

(^lanak XI.7)

^lanak 1 Rezolucija vije}a EuropeSud za ljudska prava Hrvatske (“Sud”) djelovat }e u okviru mehanizma {to ga je utvrdiloVije}e Europe Rezolucijom 93 (6) svog Ministarskog vije}a, te eventualnih povremenihizmjena ili dopuna navedene Rezolucije.

^lanak 2 Sastav1. Sud }e se isprva sastojati od devet sudaca:

(a) dva }e suca imenovati Visoko sudbeno vije}e Hrvatske (primj. prevoditelja: vjerojatnoDràvno sudbeno vije}e:

(b) jednog }e suca imenovati odgovaraju}e tijelo Krajine;(c) jednog }e suca imenovati predsjednik Posebnog ustavnog suda nakon konzultacija s

predstavnicima drugih nacionalnih i etni~kih zajednica ili manjina;(d) pet }e sudaca imenovati Ministarsko vije}e Vije}a Europe sukladno gore navedenoj

rezoluciji; ti suci ne}e biti dràvljani Republike Hrvatske niti koje od susjednih dràva.

395

2. Suci imenovani prema podstavcima 1 (a)-(c) ostat }e na du`nosti do 70 godina ìvota kadamogu biti smijenjeni, s razlogom, i to konsenzusom svih ostalih sudaca Suda.

3. Ako Sud odlu~i da njegovo djelovanje zahtijeva sudjelovanje ve}eg broja sudaca kako bi seizbjegao nepotreban zastoj u rje{avanju slu~ajeva, Vlada Republike Hrvatske }e sedogovoriti s Vije}em Europe o imenovanju dodatnih sudaca sukladno gore izloènimpostupcima i omjerima.

^lanak 3 Postupci i ustroj1. Sud }e sam urediti svoj postupak i ustroj.2. Sastav svakog vije}a Suda odgovarat }e odredbama stavka 1. i 2. ^lanka 2 ovog Sporazuma.3. U svakom }e postupku biti osigurana ravnopravnost strana.4. Sud }e dopustiti pismene i usmene prizive/àlbe u svakom postupku sukladno ~lancima 5.

do 7. ovog Priloga.

^lanak 4 Nadle`nostNadle`nost suda obuhva}at }e sva pitanja povezana s ustavnom ih drugom zakonskomodredbom Republike Hrvatske ili Krajine u odnosu na ljudska prava ili temeljne slobode,uklju~uju}i one sadràne u ovom Sporazumu ili u bilo kojem od instrumenata navedenih uPrilogu B ovog Sporazuma.

^lanak 5 Podno{enje prizivaSvaka strana u postupku u kojem je neki drugi sud Republike Hrvatske ili Krajine doniopresudu koja ne podlijeè prizivu (iz drugih razloga koji se ne odnose na prekora~enje roka zakoje je odgovorna strana koja podnosi zahtjev) moè uloìti priziv na takvu presudu Sudu natemelju svakog pitanja koje je u njegovoj nadle`nosti. Odluka Suda u odnosu na navedenipriziv bit }e kona~na i obvezatna.

^lanak 6 Priziv na otezanje postupka1. Sud moè tako|er razmotriti priziv ako neki postupak po njegovu mi{ljenju traje

nepotrebno dugo vrijeme u nekom drugom sudu Republike Hrvatske ili Krajine.2. Sud }e odlu~iti ho}e li prihvatiti takav priziv nakon prethodnog razmatranja traje li

navedeni postupak u drugom sudu predugo, te da li je predmet priliva u njegovojnadle`nosti.

^lanak 7 Upiti SuduSvaki àlbeni sud Republike Hrvatske ili Krajine moè, na zahtjev bilo koje od strana upostupku {to ga rje{ava, ili na vlastitu inicijativu u odnosu na takav postupak, uputiti Sudupitanje koje se odnosi na postupak ako se pitanje odnosi na bilo koji predmet koji je unadle`nosti Suda. Odgovor Suda obvezivat }e sud koji je postavio pitanje.

^lanak 8 MandatSud }e djelovati sve dok Republika Hrvatska ne potpi{e Europsku konvenciju o ljudskimpravima i temeljnim slobodama, ako mehanizam Vije}a Europe naveden u ~lanku 1. ovogpriloga ne stupi ranije van snage u odnosu na Republiku Hrvatsku.

396

PRILOG D

POÊTNO IMENOVANJE I NADLE@NOSTI PU^KIH PRAVOBRANITELJA

(^lanak XI.8)

I. OP]E ODREDBE

^lanak 1 Nadle`nosti pu~kih pravobranitelja1. Pu~ki pravobranitelji {tite ljudsko dostojanstvo, prava i slobode predvi|ene u svim

ustavnim ili drugim zakonskim odredbama Republike Hrvatske ili Krajine u svezi sljudskim pravima ili temeljnim slobodama, uklju~uju}i prava i slobode iz ovog Sporazumaili iz bilo kojih od instrumenata navedenih u Prilogu B, te osobito djeluju kako bi ispraviliposljedice kr{enja tih prava i sloboda, naro~ito posljedice etni~kog ~i{}enja.

2. U obavljanju svojih nadle`nosti pu~ki se pravobranitelji moraju voditi zakonom i na~elimamoralnosti i pravde.

^lanak 2 Pojedina~no djelovanjeSvaki }e pu~ki pravobranitelj obavljati svoje djelatnosti pojedina~no osim u slu~ajevima ukojima je ovime druga~ije predvi|eno. Dva ili vi{e pu~kih pravobranitelja mogu sura|ivati uobavljanju svojih nadle`nosti.

^lanak 3 SamostalnostPu~ki su pravobranitelji samostalni u obavljanju svojih nadle`nosti, te nijedno upravno tijeloniti bilo koja druga osoba ne smije ometati obavljanje navedene nadle`nosti.

^lanak 4 Imenovanje1. Bit }e ~etiri pu~ka pravobranitelja: dva hrvatska, jedan srpski, te jedan za druge nacionalne

ili etni~ke zajednice ili manjine. Sve dotle dok Hrvatski sabor ne donese, u suglasnosti saSrpskim odborom u Saboru, zakon o imenovanju i djelovanju pu~kih pravobranitelja, njih}e postavljati i smjenjivati predsjedatelj Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji(KESS).

2. Svaki }e pu~ki pravobranitelj imenovati, uz odobrenje Visokog sudbenog vije}a Hrvatske(primj. prevoditelja: vjerojatno Dràvnog sudbenog vije}a), jednog ili vi{e zamjenika.

3. Mandat pu~kih pravobranitelja odnosno njihovih zamjenika, bit }e isti kao mandatpredsjednika odnosno sudaca Vrhovnog suda Hrvatske.

4. Svaki pu~ki pravobranitelj moè imenovati suradnike u okviru prora~una odobrenog u tusvrhu sa strane Visokog sudbenog vije}a Hrvatske.

II. NADLE@NOST I OVLA[TENJA PU^KIH PRAVOBRANITELJA

^lanak 5 Organi i tvorevine podlo`ne nadzoruPu~ki pravobranitelji mogu pratiti djelovanje svakog tijela Vlade Republike Hrvatske i VladeKrajine, ili svake njima podre|ene upravne jedinice, kao i svakog drugog tijela koje moèzanijekati ljudsko dostojanstvo, prava ili slobode, ili provoditi etni~ko ~i{}enje ili odràvatinjegove posljedice.

397

^lanak 6 Ovla{tenjaTijekom obavljanja svoje djelatnosti pu~ki pravobranitelj moè pregledavati sve slu`beneisprave, uklju~uju}i i one tajne, kao i sudsku i upravnu evidenciju, te zahtijevati od svakeosobe (uklju~uju}i svakog du`nosnika) suradnju, osobito u preno{enju odgovaraju}ihobavijesti, isprava i evidencije. Pu~ki pravobranitelji mogu tako|er prisustvovati sudskim iupravnim raspravama, kao i sastancima drugih tijela, te ulaziti na svako mjesto gdje suzato~ene ili gdje rade osobe li{ene slobode i pregledati ga.

^lanak 7 Odràvanje povjerljivostiPu~ki pravobranitelji, njihovi zamjenici i svaka druga osoba koja obavlja ispitivanja premagornjem ~lanku 6 moraju ~uvati tajnost ~injenica koje su doznali tijekom navedenogispitivanja, te postupati sa svim ispravama i evidencijom u skladu s vaè}im propisima.

III. IZVJE[TAJI PU^KIH PRAVOBRANITELJA

^lanak 8 Godi{nji i posebni izvje{taj1. Svaki }e pu~ki pravobranitelj podnijeti godi{nji izvje{taj Predsjedniku Republike Hrvatske

i predsjedniku Krajine, supredsjedateljima Upravlja~kog odbora Me|unarodnekonferencije o biv{oj Jugoslaviji i predsjedatelju KESS-a. Ti }e izvje{taji biti objavljeni.

2. Pu~ki pravobranitelj moè, tako|er, u svako doba podnositi posebne izvje{taje svimnadle`nim vlastima.

IV. PRAVILNICI PU^KIH PRAVOBRANITELJA

^lanak 9 Usvajanje pravilnika

Svaki }e pu~ki pravobranitelj ponaosob, ili pu~ki pravobranitelji zajedno, izraditi pravilnik sopisom ustroja i na~ina obavljanja funkcija, koji }e se objaviti u “Narodnim novinamaRepublike Hrvatske”. Taj se pravilnik moè mijenjati zakonom {to ga usvoji Hrvatski saboru suglasnosti sa Srpskim odborom u Saboru.

PRILOG E

TEKSTOVI DOGOVORENIH IZMJENA I DOPUNA HRVATSKOG USTAVA IZAKONODAVSTVA ZA PROVEDBU OVOG SPORAZUMA

(^lanak XV.1)

(treba pripremiti tijekom pregovora o Sporazumu)

PRILOG F

PRIJELAZNA UPRAVA ISTO^NOG PODRU^JA

1. U isto~nom podru~ju ne}e biti vojnih snaga osim snaga Ujedinjenih naroda ili snaga biloneke druge me|unarodne agencije koju pozove Vije}e sigurnosti. U vrijeme uspostaveuprave UN-a sve }e vojne snage na tom podru~ju biti odmah rasformirane. Sukladno niènavedenom stavku 7 UN upravitelj }e ustrojiti redarstvo koje }e djelovati na tom podru~ju.

398

2. Nakon konzultacije sa stranama u ovom Sporazumu. Glavni }e tajnik UN-a imenovatiupravitelja za Isto~no podru~je, kojega Glavni tajnik moè smijeniti u svako doba.

3. Upravitelj }e obavljati sve izvr{ne funkcije u odnosu na Isto~no podru~je uz ostale funkcijekoje su ovdje navedene.

4. Upravitelj }e uspostaviti Savjetodavno vije}e, u koje on moè isprva imenovati lokalnedu`nosnike koji djeluju na tom podru~ju i predstavnike izbjeglica i prognanika iz togpodru~ja, koje }e zamijeniti, ~im to bude izvedivo, osobama izabranima sukladnopostupku koji }e odrediti upravitelj. U obavljanju svojih du`nosti on }e se savjetovati snavedenim Vije}em.

5. Upravitelj }e odrediti, te moè od vremena do vremena izmijeniti, granice lokalnihupravnih okruga, kao i sustav lokalnog upravljanja, uklju~uju}i sudove i upravne ustanove,uzimaju}i u obzir, u onoj mjeri u kojoj to smatra primjerenim, relevantne odredbe Ustavai zakonodavstva Republike Hrvatske.

6. Osim u slu~ajevima u kojima upravitelj odredi druk~ije, zakoni koji }e se primjenjivatitijekom razdoblja upravljanja UN-a bit }e zakoni koji se primjenjuju u ostalim dijelovimaRepublike Hrvatske.

7. U skladu s odredbama ovog Sporazuma upravitelj }e – kako bi olak{ao siguran povratakizbjeglica i prognanika – organizirati i upravljati uniformiranim policijskim snagama, koje}e {to je prije mogu}e imati razmjerno uravnoteèn etni~ki sastav; u tu }e svrhu upraviteljkoristiti, ~im to bude izvedivo, onoliko nesrpskih (hrvatskih i ostalih) redarstvenih snagakoliko bude potrebno. U tom mu pogledu mogu pomo}i redarstvene snage ili savjetnicikoji }e se staviti na raspolaganje na zahtjev Ujedinjenih Naroda.

8. Tijekom razdoblja uprave UN-a me|unarodnu granicu Isto~nog podru~ja nadzirat }ehrvatski carinici u suradnji s vojnim i policijskim snagama kojima }e zapovijedatiupravitelj.

9. Tro{kove svih me|unarodnih elemenata upravljanja UN-a snosit }e Ujedinjeni Narodi. Sveostale tro{kove upravljanja snosit }e Republika Hrvatska ili }e biti na teret sredstavaIsto~nog podru~ja, u koju svrhu upravitelj moè nametnuti odgovaraju}e poreze i drugeizvore prihoda. Tijekom razdoblja upravljanja UN-a, Republika Hrvatska moè, uzodobrenje upravitelja nametati poreze u Isto~nom podru~ju i od njegovih stalnihstanovnika, radi pokri}a izdataka Isto~nog podru~ja i u druge svrhe, s time daproporcionalno porezno optere}enje u podru~ju i za njegove stalne stanovnike ne prelazioptere}enje u ostalim dijelovima Republike Hrvatske.

Izvornik, strojopis, latinicaHR-HDA, Ured Predsjednika, Nacionalne manjine, fasc. 902/17.

399

22007., velja~a 17.

Iz intervjua s Leonidom Kerestedìjancem, prvim ruskim veleposlanikom u Hrvatskoj, osrpskom odbijanju “Plana Z-4”

Po~etkom 1995. predvodili ste pregovore o planu Z-4.Da, uz mene je bio i tada{nji ameri~ki veleposlanik Peter Galbraith. Nas dvojica iskreno smoèljeli sprije~iti krvoproli}e i vjerovali smo u Z-4 kao dokument koji }e osigurati teritorijalnucjelovitost Hrvatske i uklopiti 'odmetnute' krajeve, ali i dugoro~no rije{iti srpsko pitanje uHrvatskoj. Ozbiljno smo se prihvatili tog posla. Dodu{e, iz ove perspektive mi to vi{e izgleda kaoformalnost, nego {to je to stvarno bilo.Zna~i mislite da je Z-4 bio vrlo ozbiljan plan?Naravno, jer smo smatrali da bi on bio osnova i za rje{avanje svih ostalih problema u regiji.Ministar Kozirjev mi je rekao da se me|unarodna zajednica prema Z-4 odnosi vrlo ozbiljno, jerse taj plan zapravo radio kao svojevrstan uvod u sli~an plan za Kosovo. Upravo je ta ~injenica, kojaje o~ito do{la do Milo{evi}a,183 iako se to krilo, i odredila ovakav ishod rata u Hrvatskoj.Kako su tekli pregovori?Plan Z-4 osmislili su tada{nji me|unarodni predstavnici. Kad smo dobili plan, Peter Galbraith ija morali smo ga predstaviti hrvatskoj i srpskoj strani. Bili smo zaduèni za operativu. Oti{li smoizloìti plan Tu|manu.184 Dogovorili smo se da }e Galbraith plan predstaviti Hrvatima i timepokazati da iza toga stoji Washington, dok }u ga ja predstaviti u Kninu kako bih dao do znanjada je Rusija suglasna. Sje}am se da je, kad smo do{li na Pantov~ak, za stolom ve} sjedilo najuèhrvatsko vodstvo s Tu|manom na ~elu. Dok je Peter govorio, vladala je mu~na ti{ina, kao napogrebu. Osje}alo se da se Hrvati odupiru, ali se ~ekala Tu|manova reakcija. On je bio zami{ljeni zabrinut. Po~eo je vrlo nervozno govoriti. Kratko je rekao da nije odu{evljen i da to za Hrvatenije stimulativan plan, ali da razumije kako je ovo tek po~etak potrage za kona~nim rje{enjemkrize i da je jedino pozitivno {to dokument polazi od ’teritorijalne cjelovitosti Hrvatske’. No, rekaoje i da je cijena plana neproporcionalna onom {to se doga|alo u Hrvatskoj. Plan je smatrao suvi{eprosrpskim. Nakon {to smo oti{li, Peter i ja smo se osje}ali kao da nam je pao kamen sa srca.Vjerovali smo da je najteì dio posla obavljen i da }e Srbi u Kninu prihvatiti plan bez ikakvakolebanja i diskusije, jer smo ’na~eli Hrvate’. Razgovarali smo o tome kako }emo nakon srpskogpristanka odmah po~eti raditi na tome da polako neke stvari ’oduzimamo Srbima i dajemoHrvatima’.Odmah ste oti{li u Knin?Da, do{li smo u Knin i tamo sam predstavio plan. Doveli su nas u kninsku tvr|avu, a na platousu se pekli janjci. Peter i ja shvatili smo to kao ohrabruju}i znak. Prema na{em dogovoru govoriosam na srpskom, izbjegavaju}i hrvatske termine. I kad sam pred kraj izlaganja rekao: ’I kaduzmete u ruke ovaj plan ...’, guraju}i ga prema Marti}u,185 uslijedio je {ok. U mrtvoj ti{ini Marti}je kratko rekao: ’Mi to ne}emo uzeti u ruke.’ Odgurnuo ga je od sebe. Nastala je neugodna ti{ina.Promijenio sam ton i po~eo otvoreno prijetiti. Rekao sam im da }e sve zavr{iti ’vrlo lo{e po njih izvodstva i po Krajinu’, ako ne uzmu plan u ruke. [tovi{e, rekao sam da me nije briga za njih

400

183 Slobodan, predsjednik Republike Srbije.184 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.185 Milan, predsjednik “RSK”.

osobno, ali neka barem malo razmisle o ljudima koje su poveli za sobom. I dalje su odbijali.Sastanak je postao bespredmetan pa smo oti{li. Pri{ao sam Marti}u i rekao: ’Ovim ste potpisalismrtnu presudu Krajini i srpskoj nazo~nosti na tom podru~ju. Odgovarat }ete za ovo, a uvjeravamvas da }e se Rusija pobrinuti za to.’ No, on je tvrdo ostao pri svom. Tada mi je pri{ao jedan ~lannjihova vodstva, ~ije ime jo{ ne}u re}i, i rekao: ’To nam je naredio Milo{evi}.’ Odmah mi je bilojasno da je to u~inio zbog Kosova, odnosno zbog primjene sli~nog plana na Kosovo. Danas Srbigube Kosovo, a propustili su {ansu da dobiju autonomiju u Hrvatskoj.

Vlado Vuru{i}, “Rusija je bila na strani Hrvatske”, Jutarnji list, Zagreb, subota 17. velja~e2007., 34-35.

32003., lipanj 25.

Svjedo~enje Petera Galbraitha na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, o srpskom odbijanju“Plana Z-4”

Sreda, 25. jun 2003.Svedok Majkl VilijamsSvedok Piter GalbrajtOtvorena sednicaOptuèni je pristupio SuduPo~etak u 9:07h

Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju zaseda. Izvolite sesti.

Š...š

TU@ILAC NAJS – PITANJE: [to se ti~e procesa Z-4, a o tome je Sud ~uo od nekolikosvedoka, pa me|u njima je bio i sam Babi},186 taj proces se zvao Z-4, Z zna~i Zagreb, u njemusu u~estvovale Ujedinjene nacije, SAD, Rusija i Evropska unija. Dokle je trajao taj proces?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Od 23. marta 1994. godine do operacije “Oluja” uavgustu, 4. avgusta 1995. godine.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kakva je bila op{ta struktura tog procesa?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: To je bio proces od tri faze koji je po~eopregovorima o prekidu vatre u Hrvatskoj izme|u Srba, ta~nije teritorija koje su dràli Srbi iteritorija koje je imala pod svojom kontrolom Vlada. Posle toga su do{li ekonomski pregovori,pregovori o merama za ja~anje poverenja, a tre}a faza je trebalo da bude politi~ko re{enje zaHrvatsku.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Dokle je stigao taj proces?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Uspeli smo da postignemo sporazum o prekiduvatre, to je bilo u ranim jutarnjim satima 30. marta. Posle mnogo odlaganja, sa velikim

401

186 Milan, u to vrijeme ministar vanjskih poslova u Vladi “RSK”.

zaka{njenjem smo uspeli da postignemo sporazum o ekonomskim merama i merama zaja~anje poverenja 2. decembra 1994. godine. Me|utim, taj sporazum je samo delimi~nosproveden. Nismo uspeli da napravimo nikakav politi~ki plan i da zapo~nemo pregovore opoliti~kom re{enju.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vrati}emo se na va{u procenu svih u~esnika ubrzo, ali recitemi prvo, kakav je entuzijazam pokazivao Marti} za ceo ovaj proces? Kako se on prema tomeodnosio?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da je on podràvao prekid vatre, mislim daje vrlo negativno gledao na bilo kakve ekonomske i mere za ja~anje poverenja i bio je protivbilo kakvog politi~kog re{enja.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Po va{em sudu, da li je takav njegov prilaz stvar njegove li~ne,nezavisne ta~ke gledi{ta ili je on imao smernice odnekle?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da je optuèni na njega imao veliki uticaj.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li znate kakav je stav optuènog bio prema planu Z-4 iprema merama za ekonomski razvoj i ja~anje poverenja? Da li znate ne{to o tome, i ako znate,kako?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Optuèni je aktivno u~estvovao u pregovorima oekonomskom razvoju i ja~anju poverenja. To su bili oni pregovori koje su vodili lord Oven(Owen)187 i Torvald Stoltenberg (Thorvald Stoltenberg), ali ja u njima nisam u~estvovao. Onje nekoliko puta istupao sa raznim stavovima, poku{avao je da izbegne da Hrvatska ima bilokakvu kontrolu na granici izme|u Srbije i isto~ne Slavonije ili izme|u Krajine i teritorije kojusu dràli bosanski Srbi. To ga je brinulo najvi{e od svega i na kraju je pristao da se sklopi tajsporazum i to se, zapravo i desilo.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se sretali sa Babi}em tokom 1994. godine?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ne.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste saznali kakav je njegov stav prema procesu Z-4?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jesam. Prvi put sam ga sreo 23. januara 1995.godine...

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Izvinite {to vas prekidam. Da li znate kakva je bila njegovareakcija na sve to tokom 1994. godine?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je tada bio vo|a u Skup{tini RepublikeSrpske Krajine, predvodio je najve}u politi~ku partiju i zapravo je bio protiv ekonomskihmera i mera za ja~anje poverenja. Mislim da je on mislio da je to jedna korisna politi~katoljaga koja se moè iskoristiti protiv Marti}a.188

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vi ste ga sreli 23. januara 1995. godine i to je va{ prvisastanak, to stoji u paragrafu 4, mislim.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: [ta se desilo tada?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ja sam oti{ao u Knin da razgovaramo o tompoliti~kom planu koji smo nameravali da predloìmo slede}e nedelje, zajedno smo ru~ali i

402

187 David.188 Milan, predsjednik “RSK”.

imali smo vrlo angaòvanu diskusiju. Njega je taj plan zaintrigirao, mislio je da u njemu imanekoliko stvari koje su vrlo interesantne, mada plan, u celini, moè da bude i bolji, ali njegovop{ti pristup je bio pristup zainteresovanog ~oveka koji smatra da vredi na tome raditi.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Molim vas da na kratko pogledamo tabulator 1. Ambasadore,da li ovaj dokument sadrì nacrt dogovora Z-4?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Ne}u i}i u detalje. Vi ste rekli da je to bio velikodu{ansporazum.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je davao krajinskim Srbima skoro potpununezavisnost u vladanju njihovom teritorijom na teritoriji Hrvatske gde je prema popisu iz1991. godine bilo ve}insko srpsko stanovni{tvo. Tako da je zaista bio velikodu{an predlog.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: U pogledu tih konkretnih podru~ja?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Uze}emo par primera. Na strani 6 se govori da je trebalo daimaju sopstvenu zastavu i svoje ambleme, svoje grbove?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Strana 10, pitanje valute i oporezivanja.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. Pitanje valute je bilo bitno pitanje zbog toga {tooni nisu hteli da koriste hrvatsku kunu, jer su rekli da je to ista valuta koju je koristila NDHu Drugom svetskom ratu. I ovaj plan je predvi|ao da oni mogu da imaju svoje sopstvenenov~anice. Oni mogu da ih nazovu dinar ili kako god èle, mogli su da kreiraju tu nov~anicukako èle, me|utim {to se ti~e monetarne strane svega toga, to bi bio ekvivalent kune. A kunukontroli{e Hrvatska narodna banka.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Strana 12, trebalo je da imaju svog predsednika i tako dalje.Da li je tako?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jeste.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Zna~i, vi ste se sastali sa Babi}em 23. januara. Da li je posletoga trebalo da se vidite sa Marti}em?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ako mogu samo jo{ jednu stvar da dodam oBabi}evoj reakciji. U jednom trenutku tog sastanka 23. januara njega je brinulo da taj plannudi preveliku autonomiju, da je previ{e velikodu{an. Njega je brinulo da bi Krajina moglada postane srpska autonomna pokrajina koja bi morala da odgovara i za penzije. On se nadaoda }e takve stvari da re{ava Vlada u Zagrebu. Ja sam rekao da ne}e biti nikakav problem dase smanji stepen autonomije. Trebalo je da se sretnemo sa Marti}em tog popodneva, a Marti}je otkazao taj sastanak, rekao je da nema nikakvog smisla i da je to prekr{aj protokola da sejedan ambasador sre}e prvo sa ministrom za spoljne poslove, a tek onda sa predsednikom.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vrati}emo se na va{u procenu njihovih li~nosti i karaktera.30. januara, da li ste vi i drugi pobornici tog plana oti{li na sastanak sa Babi}em, Marti}em iMikeli}em?189

SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jesmo.

403

189 Borislav, predsjednik Vlade “RSK”.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Recite nam ne{to o tom sastanku.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mi smo predstavili taj plan kao osnovu zapregovore, a ne kao dokument koji je ne{to u smislu uzmite ili ostavite. Mi smo to predstavilipredsedniku Tu|manu tog jutra, a tog popodneva smo oti{li u Knin gde je trebalo da sesastanemo sa Marti}em, Babi}em i Mikeli}em. Poku{ali smo da im prezentiramo taj plan, aliMarti} nije hteo ni da ga pipne, nije hteo da ga uzme u ruke.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kako se zavr{io taj sastanak?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mi smo, naravno, bili malo {okirani da on ni fizi~kine}e da ga uzme u ruke, a kamoli da pregovara na osnovu tog plana. Mi smo poku{ali da ihubedimo na sve na~ine da to nije u njihovom interesu, da ne treba da odbijaju pregovore jer}e onda Hrvatska najverovatnije preduzeti vojne mere, da }e biti mnogo teè me|unarodnojzajednici da spre~i vojno re{enje problema, me|utim, ni jedan od tih argumenata nije stizaodo njihovih u{iju i na kraju Mikeli}, takozvani predsednik Vlade je nama rekao slede}e:“Treba da budete profesionalne diplomate, a vi ~inite veliku gre{ku”. Ja sam mu odgovorio daje velika gre{ka ve} napravljena, ali da }emo jo{ videti ko ju je u~inio.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Mislim da ste ne{to rekli o prilazu Babi}a.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Kada smo odlazili, Babi} nam je pri{ao i naengleskom rekao: “@ao mi je”.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kada ste se sa Tu|manom sastali tog jutra, da li ste ubediliTu|mana190 da prihvati taj dogovor?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je prihvatio da pregovara na osnovu tog nacrta,ali vrlo nerado. Srpska strana je odbila da uop{te primi taj plan i da testira dobru volju Hrvata.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: A {ta biste rekli o optuènom?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Deo na{eg plana je da prvo idemo do Tu|mana,zatim u Knin, a posle u Beograd. Optuèni je odbio da nas primi.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se 9. marta ponovo sastali sa Babi}em?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Tom prilikom koja je bila svrha sastanka?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Svrha sastanka je bila slede}a. Mi smo napravilijedan sporazum u Kopenhagenu (Copenhagen) sa Tu|manom da se produì mandatUjedinjenih nacija, da se promeni taj mandat iz mandata UNPROFOR i da ta snaga postaneUNCRO, to su Ujedinjene nacije u Hrvatskoj, to je samo jedna kozmeti~ka promena. Ja samoti{ao tamo da poku{am da ubedim Babi}a, kad sam se s njim video, da treba da sara|uju utom pogledu, me|utim, imao sam priliku da s njim razgovaram i o drugim stvarima, o planuZ-4.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: [ta je onda bilo, {ta je on rekao u vezi sa tim?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je uzeo primerak tog plana i bio je zainteresovanza razne njegove aspekte.

404

190 Franjo, predsjednik Republike Hrvatske.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vrati}emo se na neke stvari koje je on rekao o planu i na raznenjegove aspekte. Ali da idemo hronolo{ki. Operacija “Oluja”. Kada ste saznali da Hrvatskaplanira tu operaciju?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: 21. jula 1995. godine ili negde u to vreme.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Koji je bio naizgled razlog tome?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Razlog je taj da su krajinski Srbi i bosanski Srbizajedni~ki napadali enklavu u Biha}u. To se desilo ubrzo posle uspe{nog napada naSrebrenicu koji je ko{tao 7.000 ìvota, a nastavljao se napad na enklavu @epa. Hrvati su bilizabrinuti da, ako padne Biha}, njihova strate{ka pozicija }e se pogor{ati jer srpska strana nebi imala nikakve unutra{nje veze da se brani, ne bi morali onda vi{e da se brane od Petogkorpusa koji je onda bio u Biha}u. Tako|e su se bojali da }e ovo dovesti do stvaranja zapadnesrpske dràve koja }e se ujediniti sa bosanskim Srbima i krajinskim Srbima. Kao drugo,brinulo ih je to {to bi onda imali nove izbeglice iz Biha}a koji bi do{li u Hrvatsku, a ve} suimali dovoljno izbeglica koji su pristizali tokom svih godina rata. I na kraju, smatrali su danema puno {ansi da se mirno re{i problem u Krajini. Smatrali su da je to zgodan trenutak daoni ponovo zauzmu to podru~je i smatrali su da me|unarodna zajednica ne}e kaznitiHrvatsku ako ona preduzme ne{to {to bi, u su{tini, spasilo Biha}.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je neuspeh pregovora o planu Z-4 koje je trajalo okoosam meseci, da li je taj neuspeh igrao neku ulogu u svemu tome?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Igrao je veoma bitnu ulogu. Hrvatski predsednikTu|man i njegove kolege u Vladi nisu videli nikakve {anse da se pregovorima postigne nekore{enje koje }e njima obezbediti povratak te teritorije u okvire Hrvatske ili povratak Hrvatakoji su odatle proterani i smatrali su da im je vojna opcija jedina opcija koja im je naraspolaganju. Mislim da su razmatrali mogu}nost da to urade kasnije te godine u decembru1995. godine kada bi istekao mandat Ujedinjenih nacija u Hrvatskoj, ali onda su de{avanjau Srebrenici i u Biha}u njima pruìla mogu}nost da to urade ranije.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kakav je bio stav optuènog prema procesu pregovaranja oplanu Z-4 i prema re{enju? Kako ste vi to shvatali i {ta ste znali o njegovom stavu u to vreme?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: U to vreme, ja sam stalno razgovarao o tome saljudima koji su u~estvovali u mirovnom procesu. Hrvatska Vlada je u svakom slu~aju smatralada optuèni ima klju~nu ulogu u re{avanju problema u bilo kakvom sporazumu, nisu smatralida je verovatno da }e on da se sloì i zbog toga je odlu~eno da se ide na vojnu opciju.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste vi 25. jula poslali telegram dràvnom sekretaru SADgde se prenosi u su{tini pri~a jednog preìvelog iz Srebrenice?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Jesam.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Mada nemamo vremena za ovaj materijal, iako je jakointeresantan, ovaj materijal vam je dala va{a èna ili neki va{ prijatelj?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Moja èna.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: I to je bila pri~a jednog o~evica, preìvelog?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je. To je bio ~ovek koji je bio jedini preìveliiz grupe ljudi. On je preìveo zapravo masovno streljanje.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: I kakva je ta pri~a koju ste vi ~uli i kako ste vi shvatili i topreneli u Sjedinjene Ameri~ke Dràve? Da li je to bila detaljna pri~a o tom masakru?

405

SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, i konkretno je u njoj navedeno da je generalMladi} govorio ne{to toj grupi, da im se obratio, da im je rekao da ne mogu o~ekivati nikakvuutehu ili pomo} od svog Alije, to jest od predsednika Bosne i Hercegovine.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kad je re~ o jedinicama koje su u tome u~estvovale, da li jetaj o~evidac ne{to detaljno rekao o tome?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je u svakom slu~aju rekao da su ti vojnici bilipripadnici vojske bosanskih Srba. Mislim da u dopisu koji sam ja dobio nije naveo konkretnejedinice, ali ja nisam sad ponovo pogledao taj dokument da bih osveìo pam}enje.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li vam se pokojni predsednik Tu|man obratio i pitaokakav bi bio stav SAD prema toj vojnoj akciji?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, je.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste mu odgovorili? I ako jeste, kada je to bilo?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Odgovorio sam mu, naime mi smo poslali nekolikodemar{a hrvatskoj Vladi u tom razdoblju, Hrvati su bili zabrinuti da, ako preduzmu vojnuakciju, da bi im mogle biti nametnute sankcije zbog pro{irenog rata od strane Generalneskup{tine Ujedinjenih nacija. Mi smo izrazili razumevanje za situaciju u kojoj su se na{li irazumevanje za ~injenicu da su oni spremni proliti krv da bi za{titili Biha}. Mi smo biliduboko zabrinuti da }e Biha} pasti, da }e to postati druga Srebrenica. Tu je bilo ~etiri putavi{e stanovnika nego u Srebrenici, pa smo predvi|ali da bi moglo biti ubijeno 30 do 40 hiljadaljudi ako bi se ponovila ista situacija, ako bi Mladi}191 i bosanski Srbi uradili istu stvar. Minismo odobrili bilo kakvu vojnu akciju i naglasili smo da bi vojna akcija mogla biti vrlorizi~na i da, ako bi Hrvatska do{la u neke pote{ko}e, da ni u kom slu~aju ne bi moglao~ekivati pomo} od SAD. Vrlo sam izri~ito rekao Tu|manu da ukoliko do|e do bilo kakvevojne akcije, mi }emo smatrati njega i Hrvatsku odgovornim za za{titu civilnog stanovni{tva,srpskih civila, i za to da ne budu povre|eni ili ranjeni pripadnici mirovnih snaga UN.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se vi izri~ito protivili toj vojnoj akciji ili ste bilineutralni?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Nismo je podupirali niti smo joj se protivili.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Uprkos tome {to je neizbe`no do{lo do rata, da li ste vi li~nou~inili posebni poku{aj da to spre~ite?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Na{ stav o tome, naime stav Vlade SAD, kao {tosam ve} rekao, ali èlim to ponovo naglasiti, bio je pod uticajem onoga {to se doga|alo uBiha}u. Nama je bilo jasno da bi rat doveo do stra{nih humanitarnih posledica ali da je tomanje zlo od mogu}eg masakra 30 hiljada ljudi u Biha}u ako bi Srbi tamo primenili onapravila koja su primenili u Srebrenici. Uprkos tome, mi smo poku{ali da u~inimo sve dado|emo do mirnog re{enja. Kada sam razgovarao sa predsednikom Tu|manom 1. avgusta naBrionima, slede}i instrukcije iz mog Ministarstva spoljnih poslova, ja sam mu predloìo da sete nedelje kasnije sastanem sa Babi}em u Beogradu. Trebam napomenuti da sam prethodnogvikenda imao kontakte sa Babi}em putem Ujedinjenih nacija i predloìo sam sastanak kakobismo zajedno mogli videti moèmo li spre~iti rat. On je rekao: “Vi niste dobrodo{li u Kninu,ali ja sam spreman da se sa vama sastanem u Beogradu”.

406

191 Ratko, zapovjednik Vojske Republike Srpske.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: A zbog ~ega niste bili dobrodo{li u Knin?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Zbog Marti}a.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: No Babi} je bio spreman da se sastane sa vama u Beogradu.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je rekao da ne}u biti dobrodo{ao u Kninuali da }u biti dobrodo{ao u Beogradu. Tu|man je u po~etku rekao da bi to bila zanimljivaideja ali je rekao: “Nemojmo ~ekati kraj tjedna, u~inimo to odmah”. I usput budi re~eno,nekoliko sati kasnije zamenik njegovog sekretara za medije je nazvao i rekao da to mo`da nijetako dobra ideja, ali Vlada SAD je odlu~ila u~initi sve kako bi postigla mirno re{enje tako dasmo oti{li u Beograd i 2. avgusta u osam sati nave~e sam se sastao s Babi}em.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: I {ta ste mu tom prilikom rekli?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ja sam mu rekao da }e se krajinskim Srbima uskorodogoditi katastrofa, da je hrvatska vojska spremna na vojnu akciju, da zbog napada u kojimaje u~estvovala vojska Srpske Krajine u Biha}u ne postoji nikakvo razumevanje za njih ume|unarodnoj zajednici i da }e oni morati da se sloè sa uslovima koje je naveo predsednikTu|man kako bi izbegli vojnu akciju. Ti uslovi su uklju~ivali povla~enje svih snaga VojskeRepublike Srpske iz Biha}a, nadalje su uklju~ivali ponovno otvaranje naftovoda kroz sektorSever, to je ve} bilo otvoreno pod ekonomskim ugovorom ali su krajinski Srbi to ponovozatvorili, zatim otvaranje cestovnih veza i veza èleznice kroz Knin, kao i da odmah po~nupregovori o politi~kom re{enju u Hrvatskoj.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li se se}ate koliko je bilo ta~aka?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da ih je bilo sedam.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: I kakva je bila generalna reakcija Babi}a na taj predlog?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Babi} je sam do{ao na taj sastanak koji je odràn uameri~koj ambasadi u Beogradu i njegovo drànje je bilo vrlo ozbiljno. On je pa`ljivo slu{aosve {to sam ja rekao, a zatim je odgovorio na slede}i na~in. Rekao je, naime po~eo je saizvinjenjem zbog onoga {to se dogodilo 30. januara, rekao je da je neshvatljivo da Vladakraji{kih Srba prima predstavnike najmo}nijih zemalja sveta, Rusije, SAD i Evropske unije ada zatim odbija da primi plan, da je to ne{to o ~emu su odlu~ili ljudi na vi{em poloàju odnjega, naime Marti} i Milo{evi},192 on ih je izri~ito naveo. Zatim je rekao da moè upotpunosti da razume za{to Hrvati napadaju Glamo~ i Grahovo, to su mesta u dolini Livnai za{to su spremni da napadnu podru~je Krajine, i da ne shvata razloge zbog kojih je njegovavlada krenula u napad na Biha}. Zatim je rekao da on moè prihvatiti sve uslove osimposlednjeg, politi~kog uslova o ~emu smo jo{ razgovarali. Smatrao je da ne moè re}i da }eprihvatiti re{enje koje se temelji na reintegraciji u Hrvatsku, on je rekao: nijedan politi~kivo|a to ne moè re}i. A ja sam rekao: “Pa alternativa bi mogla biti da kaète da }ete se sloìtisa pregovorima na bazi plana Z-4, a to je u osnovi i bio plan da se Krajina reintegrira uHrvatsku”. Mi smo zatim razgovarali o isto~noj Slavoniji, ja sam rekao da je nemogu}e i}idalje od odredbi plana Z-4 o isto~noj Slavoniji, ona ne bi imala autonomiju jer tamo ve}inskostanovni{tvo nije bilo srpsko.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vratimo se malo natrag. Sada smo krenuli napred prebrzo. Viste ranije objasnili da bi po planu Z-4 autonomiju dobila ona podru~ja gde je ve}insko

407

192 Slobodan, predsjednik Republike Srbije.

stanovni{tvo bilo srpsko u vreme popisa stanovni{tva, a to se nije odnosilo na isto~nuSlavoniju.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tako je, isto~na Slavonija nije zadovoljavala tajuslov, a isto tako i drugi delovi sektora Sever i Jug.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Je li vam Babi} u toj fazi i{ta rekao o razlozima zbog kojih seoptuèni protivi tom planu, a ako nije, da li ste vi iz drugih izvora saznali za{to se on protivitom planu?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ja bih ukratko objasnio. Rezultat sastanka je biodogovor da }e on u javnosti re}i da prihvata sve ove ta~ke, ali umesto da kaè da }e pregovaratina bazi reintegracije u Hrvatsku, on }e re}i da }e pregovarati na bazi plana Z-4. Nadalje, jasam mu rekao da se plan Z-4 u tom trenutku ne moè posti}i jer je Tu|man u sna`nijojpoziciji, on nikada ne}e to prihvatiti i najvi{e ~emu se mogu nadati kraji{ki Srbi je ne{to {tose zasniva na hrvatskom ustavnom pravu. On je to shvatio i prihvatio, a ja sam rekao da }uto preneti kao privatnu poruku od njega Tu|manu, da je on to shvatio i da razume da nikadane}ete posti}i plan Z-4. On se u potpunosti sloìo. Tada se postavilo pitanje da li serukovodstvo u Kninu moè navesti da to prihvati, a on je rekao: “Moja stranka ima ve}inu uskup{tini, ja mislim da mogu njih nagovoriti da pristanu na to”, moje pitanje je bilo da li }eMarti} na to pristati. A on je rekao: “Jedna re~enica od Milo{evi}a i Knin }e se s tim sloìti”.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: I on je imao pravo i stvari se ne bi odvijale onako kako su seodvijale?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, po mom mi{ljenju rat se mogao izbe}i i 180hiljada Srba ne bi postalo izbeglice.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je Babi} ne{to rekao o svojim naporima da se sastane saoptuènim?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, i optuèni ga je odbio primiti.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je to bilo za vreme te posete Beogradu ili nekom drugomprilikom?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Tokom te posete Beogradu.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: I da li je to {to je on rekao bilo u skladu sa onim {to ste vi ~ulio naporima otpravnika poslova SAD?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, nakon {to je postignut taj dogovor, obzirom naono {to je Babi} rekao o odlu~uju}oj ulozi optuènog i s obzirom na na{e shvatanje odlu~neuloge, presudne uloge optuènog, Sjedinjene Dràve su odlu~ile optuènom poslati demar{.Otpravnik poslova se poku{ao sastati sa njim 3. avgusta, slede}eg dana kako bi naveoMilo{evi}a da izjavi kako podràva taj dogovor, a on je odbio da primi otpravnika poslova.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: On je tada bio najvi{e rangirani diplomata po{to nije biloambasadora?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. To je ta~no.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: U redu. Babi} je dao svoju izjavu u javnosti.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, jeste.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je dobio neku znatnu podr{ku za to?

408

SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je dao izjavu i do{lo je do sastanka u @enevi 3.avgusta izme|u delegacije hrvatske Vlade i delegacije kraji{kih Srba. Ideja je bila da delegacijakraji{kih Srba ima instrukcije da prihvati puni paket koji je prihvatio Babi}. Oni su bilinejasni u svojoj izjavi, to nije bilo jasno prihvatanje koje se traìlo, a mislim da je razlog za totaj {to Babi}, koji je u tom trenutku bio predsednik Vlade RSK, nije imao autoritet da bizapovedao delegaciji u @enevi. Milo{evi} je, naravno }utao. Ja sam se vratio u Zagreb gde samse sastao s Tu|manom. Na sastanku sa Tu|manom, to je bilo u 5:45 h, 3. avgusta, ja sam gazamolio da odloì vojnu akciju, rekao sam mu da }emo saznati u roku od nekoliko dana dali kraji{ki Srbi misle ozbiljno jer su oni trebali da preduzmu konkretne korake i to vrlo brzo.Ja sam smatrao da je va`no dati im {ansu da se vidi da li misle ozbiljno, zato {to bi rat biokatastrofa, posebno za stanovni{tvo u podru~ju Krajine. Tu|man nije verovao da Babi} imadovoljno mo}i, i on je slu{ao, ali u osnovi se odlu~io za rat.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Molim vas da pogledate dokazni predmet 352 tabulator 144,to je {ifrirani telegram koji se bavi tim pitanjima. Ve}e je to ve} videlo, Ve}e to ve} ima. Dali ste vi pogledali taj telegram od va{eg britanskog kolege?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je ta~no ono {to stoji u odlomku broj 8?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, to je bio vrlo ve{t diplomata.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: U odlomku 8 on kaè slede}e: “Komentari{u}i o svojimrazgovorima, Galbrajt je priznao da Babi} mo`da nema dovoljno mo}i da sklopi takavsporazum jer ga se mogu odre}i njegove sopstvene kolege u RSK, Vlada i Skup{tina, ali to jebila poslednja {ansa za mir. On, Galbrajt, }e se videti sa Tu|manom ve~eras u 5:45 polokalnom vremenu da ga izvesti o rezultatu svojih razgovora sa Babi}em u Beogradu.Milo{evi} je dobijao informacije od ambasade u Beogradu”. Imate li komentar?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: U to vreme, ja sam se nadao, naravno, da }e na{otpravnik poslova uspeti da se sastane sa Milo{evi}em i obzirom na to da je rat trebao zapo~etisvakog trenutka, i to bi bila najve}a akcija posle 1992. godine u tom ratu, pa sam se nadaoda }e Milo{evi} primiti na{eg predstavnika. U trenutku kad sam brifirao svoje diplomatskekolege, ja nisam znao {ta }e se dogoditi. Ambasador Hjuit (Hewitt) je ta~no preneo moje re~i,ali naravno, ono ~emu sam se ja nadao i {to sam sasvim iskreno o~ekivao se nije dogodilo.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Na kraju tog dokumenta stoji nada da }e gospodin Roberts(Roberts) uspeti da razgovara sa Milo{evi}em, to je bio britanski otpravnik poslova, gospodinAjvori Roberts (Ivory Roberts). Da li je on, prema va{im saznanjima, imao dobre odnose saMilo{evi}em?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, on je imao dobre odnose s vlastima u Beogradu.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Dakle, da je optuèni to èleo, njemu se moglo sve to preneti.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, to je ta~no.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: U redu. Nakon ovih napora, do{lo je do napada.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Vi ste ve} ukratko naveli posledice toga. Mo`da je sadaprikladan trenutak da kaète svoju ocenu iz svog iskustva o dva ili tri lika o kojima ste govorili,

409

da kaète ne{to o njihovoj inteligenciji i njihovim sposobnostima kao vo|a, onako kako stevi to videli. Molim vas da najpre govorite o Marti}u.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Marti} je bio biv{i policajac, po mom mi{ljenju~ovek vrlo ograni~ene inteligencije, mislim da, iako je on bio predsednik takozvane RepublikeSrpske Krajine, mislim da nije imao nikakvog posebnog interesa, zanimanja za ljude na tompodru~ju i da jednostavno nije bio na visini zadatka.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Pod ~ijim je uticajem bio?

SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pod uticajem optuènika, Vlade Srbije,jugoslovenske vojske, srpske vojske, svakako ne bi rado postupao samovoljno bez dozvole,odnosno dopu{tenja iz Beograda.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: A Babi}?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Babi} je tako|e bio nacionalista. Ja naime ne èlimovde ostaviti utisak da je tu bilo ikakvih svetaca u ~itavom ovom procesu, dakle on jeste bionacionalista i u~estvovao je u stvaranju RSK i proterivanju hrvatskog stanovni{tva iz togpodru~ja. No ipak, smatrao sam da je najharizmati~niji od svih politi~ara i mislim da mu jeinteres krajinskih Srba bio na srcu daleko vi{e nego drugima, nego bilo kome od njih. Mislimda mu je bilo vi{e stalo do lokalnog stanovni{tava nego drugima. Me|utim, mislim da ga selako moglo zastra{iti, kako od strane Marti}a, tako od strane Milo{evi}a.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Kad je re~ o ovoj dvojici, da li je ikakva kohabitacija bilamogu}a?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pa kohabitacija njih dvojice svakako bi bila vrlote{ka.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Ne, mislim na zajedni~ki ìvot etni~kih grupa.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pa za Marti}a to je bilo, to nije dolazilo u obzir, onje rekao, u vi{e navrata mi je rekao da Srbi i Hrvati ne mogu ìveti zajedno i da ukoliko topodru~je bude reintegrisano da on ne}e ostati. A {to se Babi}a ti~e, ja mislim da je on biootvoreniji prema ideji, mogu}nosti da Srbi i Hrvati ìve zajedno.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je on bio popularan me|u narodom Krajine?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: On je bio najpopularniji politi~ar, pogotovu usektorima Sever i Jug, bio je gradona~elnik Knina, a po mom sudu, naravno, on je zapravobio ~ovek koji je dobio izbore 1994. godine.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li je ikakvu kontrolu imao nad vojskom?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Ne, nikakvu, i upravo zato ga se moglo lakointimidirati.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Idemo dalje. Za vreme operacije “Oluja”, da li ste vi zauzelinekakav javni stav o kr{enjima ljudskih prava koja su po~inili pripadnici hrvatske vojske?SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: I ja i Vlada Sjedinjenih Ameri~kih Dràva smostalno javno u mnogo navrata kriti~ki govorili o kr{enjima ljudskih prava od strane Hrvata,{to se nije moglo ni na koji na~in opravdati.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste to i koliko ~esto spominjali Tu|manu?

410

SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Pa ja znam da sam se s njim susreo vi{e puta tokomtog perioda zajedno sa na~elnikom njegovog kabineta, gospodinom Hrvojem [arini}em, kaoi drugim du`nosnicima hrvatske Vlade i svaki put sam im na to skretao pa`nju, odnosno naono {to se doga|alo sa stanovni{tvom u Krajini i kr{enjima ljudskih prava.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Da li ste se i vi, jednom prilikom, na{li na jednom traktorupoku{avaju}i da spre~ite slu~aj jednog takvog kr{enja? Ukratko nam recite ne{to o tome.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da. Naime, postojala je jedna grupa od otprilike 40hiljada srpskih izbeglica koji nisu uspeli pobe}i u Bosnu i okruìle su ih hrvatske snage blizuTopuskog, to je biv{i sektor Sever. Dogovoren je prekid vatre koji im je omogu}io da pro|ukroz Sisak i izbiju na auto put prema isto~noj Slavoniji i onda verovatno ka Srbiji. Kada jeprva grupa tih izbeglica oti{la i pro{la kroz Sisak, napala ih je svetina, napali su ih Hrvati utom gradu i dogodilo se da je tu bio prisutan izve{ta~ Aso{ijeted presa (Associated Press).Mislim da je to bilo kasno uve~e, i mislim da je bio 9. avgust. Ja sam slede}eg jutra, ranoujutro pro~itao tu pri~u u kojoj je opisan taj napad. Naime, jedna majka je, prozor na njenomautomobilu je bio razbijen i ona je morala komadi}e stakla da vadi iz pokriva~a kojim je bilapokrivena njena beba. Policajci koji su stajali okolo su se smejali i manje-vi{e rekli ne{to usmislu “Ovi ljudi su dobili ono {to su zasluìli”. To je bila sramota, ja sam pro~itao ovu pri~uHrvoju [arini}u preko telefona i rekao sam da, ukoliko oni ne{to ne u~ine u vezi toga, ja }uoti}i tamo i pridruì}u se konvoju. Ugovorio sam sastanak sa Tu|manom u 12:30 i pro~itaosam mu tu pri~u, taj ~lanak. Rekao sam mu da oni moraju, da oni moraju tome da stanu nakraj, da }e takve stvari imati stra{an u~inak na hrvatske odnose sa Sjedinjenim Dràvama i daoni to apsolutno moraju da zaustave. Rekao sam mu i da bi u svakoj normalnoj demokratskojzemlji ministar unutra{njih poslova bio smenjen ili bi trebalo da podnese ostavku zbog toga.Tu|man se me|utim naljutio i ja sam odlu~io da moram da odem tamo i pridruìm sekonvoju.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: I vi ste oti{li dole u jednom oklopnom vozilu, ali...SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, ja sam oklopnim vozilom oti{ao do Petrinje gdezapravo nije bilo hrvatskih civila, to je bila vojna zona. Konvoj je ve} bio na auto putu i bioje zaustavljen pa sam ja pro{ao kroz konvoj. Moj plan je bio da sa svojim oklopnim vozilompro|em kroz konvoj, da istaknem ameri~ku zastavu, ali naleteo sam na jedno vozilo koje jeskupljalo sme}e, koje je bilo iz Karlovca ali je pre{lo preko linije na srpsku stranu. Voza~ jebio prili~no ljubazan, prijateljski nastrojen i prepoznao me je sa televizije. Rekao mi je dado|em, da se popnem na traktor sa njegovom ènom i dvoje male dece pa sam odlu~io da toi uradim. Tako sam sa njim na traktoru pro{ao kroz Sisak. Video sam masu, svetinu koja setu okupila, vikala je uvrede na ra~un tih ljudi a nekih deset metara dalje su stajali hrvatskipolicajci i incidenata nije bilo.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Jo{ jedan detalj iz ovog perioda. Vi ste se s vremena na vremepojavljivali na televiziji. Jednom prilikom ste dali intervju gde ste komentarisali etni~ko~i{}enje i mo`da bi trebalo to da nam malo objasnite.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Da, tako je, to je bilo za britansku televiziju, mislimda je to bio BBC. Rekao sam da Hrvati nisu u~estvovali u etni~kom ~i{}enju u Krajini, ali daje ovde sa njihove strane do{lo do ozbiljnih zloupotreba i kr{enja ljudskih prava. Poanta je bilau tome da je tamo na delu bilo etni~ko ~i{}enje kada su snage, paravojska, u{le u grad. Imalisu podr{ku vojske, oni su terorisali stanovni{tvo, po~inili ubistva, silovanja i prisilili

411

stanovni{tvo da ode. U ovom slu~aju, stanovni{tvo jeste oti{lo pre nego {to su Hrvati stigli,verovatno zbog svog opravdanog straha zbog onoga {to bi im se moglo dogoditi, {to bi imHrvati mogli uraditi. Bilo kako bilo, oni nisu bili tamo u tom trenutku kada su Hrvati do{li,dakle, to nije bilo etni~ko ~i{}enje. Analogija je mo`da slede}a, vi mo`da u|ete u jednuprostoriju sa namerom da po~inite ubistvo, ali osoba koju ste nameravali da ubijete nijeunutra, ona je oti{la. Sama va{a namera ne predstavlja krivi~no delo.

TU@ILAC NAJS – PITANJE: Pre nego {to pre|emo na Dejton, hteo bih ~uti va{u procenuTu|mana na osnovu kontakata koje ste imali s njim, kao lidera, stratega i takti~ara u to doba.SVEDOK GALBRAJT – ODGOVOR: Mislim da je Tu|man bio vrlo efikasan lider i usmislu da je znao kuda vodi, kuda èli da odvede Hrvatsku. On se okruìo sposobnimsaradnicima, kao {to je bio ministar spoljnih poslova Grani}, ministar odbrane [u{ak. Dakleon je bio sposoban da na njih delegira neke stvari, oni su bili u stanju da sami vode pregovoreu njegovo ime, a on je i dalje imao vlast. Kad kaèm da je bio efikasan lider, to ne zna~i da sunjegovi motivi uvek bili dobri. On jeste bio nacionalista, on je imao jednu viziju Hrvatskekoja je za mene bila vizija iz 19. veka, i mora se re}i da je imao vrlo malo respekta za osnovnaljudska prava.

Š...š

http://www.hlc.rdc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/transkripti.php/file=941.html,dostupno 24. 08. 2007.

42002., studeni 21.

Svjedo~enje Milana Babi}a na su|enju Slobodanu Milo{evi}u, o srpskom odbijanju “Plana Z-4”

Otvorena sednica:sekretar: âsni Sude, ponovo smo na otvorenoj sednici.

Š...š

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, pomenuli ste plan Z4. [ta su biliosnovni ciljevi, osnovne ideje ovog plana?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Glavna ta~ka, odnosno su{tina ovog plana je bilada teritorij Republike Srpske Krajine, koja je ranije bila poznata pod nazivom Srpskaautonomna oblast Krajina, a koja se tada vodila pod nazivom sektor Sever i sektor Jug podza{titom Ujedinjenih nacija, dobije politi~ku, teritorijalnu autonomiju u RepubliciHrvatskoj, gde bi imala parlament, vladu, institucije, novac koji bi bio posebnog izgleda alibi ga {tampala Narodna banka Hrvatske, nadle`nost nad regionalnom policijom i sudovima,zna~i jedan visoki stepen autonomije.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A ko je sugerisao taj plan Z-4? Da li je to predlogkoji je potekao od me|unarodne zajednice?

412

SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Z-4 se zove tako zato {to su ga predloìla~etvorica ambasadora u Zagrebu, zna~i me|unarodna zajednica.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U transkriptu je ranije stajalo, to je na strani 61transkripta, red 14, tu stoji ambasador Olbrajt da je ona prihvatila taj plan. Da li je to ta~no?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Galbrajt, ambasador Galbrajt, ambasadorSjedinjenih Dràva u Hrvatskoj Piter Galbrajt je bio glavni tvorac i predlaga~ tog plana.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je ovaj plan u stvari podrazumevaoreintegraciju one tri oblasti RSK, dakle, Krajine i zapadne i isto~ne Slavonije u RepublikuHrvatsku?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, s tim {to bi se teritorij zapadne Slavonijeintegrisao odmah, teritorij isto~ne Slavonije u prelaznom periodu od pet godina, a teritorijSAO Krajine bi imao zna~i politi~ku autonomiju, visoki stepen politi~ke i teritorijalneautonomije u Hrvatskoj.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su politi~ari iz Krajine prihvatili taj plan Z4,dakle, politi~ari u RSK?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Po~etkom marta, krajem februara i po~etkommarta politi~ari u Krajini su taj plan odbacili. Plan je jedino bio prihva}en od straneposlednjeg predsednika Vlade, jedino je poslednji predsednik Vlade Republike Srpske Krajineprihvatio plan, u avgustu mesecu 1995. godine.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A kada kaète mart i februar, koje godine, je li totako|e bilo 1995. godine?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, 1995. godine.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A ko se protivio planu Z-4?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Predsednik Republike Srbije, prema navodimapredsednika Republike Srpske Krajine Milana Marti}a koji je rekao pola sata uo~i sastanka same|unarodnom delegacijom da je predsednik Milo{evi}193 rekao da se taj plan ne uzme nitiu razmatranje.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Kada se gospodin Milan Marti} konsultovao sagospodinom Milo{evi}em i o kom vremenskom periodu govorite kada spominjete sastanaksa predstavnicima me|unarodne zajednice?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: To je bilo te nedelje, mislim da je bio krajfebruara, po~etak marta, zna~i po~etkom nedelje je Marti} oti{ao u Beograd na konsultacije,to je bio ponedeljak, utorak. U ~etvrtak je iza{lo saop{tenje Vrhovnog saveta odbraneRepublike Srpske Krajine, bilo je negativno, u negativnom smislu o tom planu. I mislim daje onda bio u slede}i ponedeljak taj sastanak sa predstavnicima me|unarodne zajednice nakojem je Marti} pola sata prije sastanka rekao ostalima da je Milo{evi} rekao da se plan neuzme niti u razmatranje. Na samom sastanku sa predstavnicima me|unarodne zajedniceMarti} nije hteo da ga uzme, ambasador Farstadìjan (Faristadjijan; tj. Leonid Kerestedìjanc)mu ga je davao da ga uzme. On nije hteo da ga uzme niti u ruke.

413

193 Slobodan.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Tom prilikom, da li su vlasti Krajine odbacile tajplan, dakle na tom sastanku sa predstavnicima me|unarodne zajednice?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: On u stvari nije ni uzet u razmatranje. Na tajna~in prakti~no nije prihva}en.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Bilo bi potrebno da pre|emo na privatnu raspravukako bi smo pre{li na jedan drugi sastanak ovog svedoka.

Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost:sekretar: Na privatnoj smo raspravi.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi li~no sa gospodinom Milo{evi}emrazgovarali o ovom planu Z-4?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jesam, po~etkom aprila 1995. godine.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A o ~emu ste razgovarali?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa on je rekao, prvi je dodu{e pomenuo, da jeplan Z-4 dobar, s tim {to bi trebalo teritoriju op{tine Slunj podeliti uzdu`. Nije miobja{njavao detalje oko toga, a onda smo razgovarali o doga|ajima u Livanjskom polju i ozale|u Knina, o agresiji Hrvatske i HVO-a prema Kninu, ve} smo govorili o tome. I tada jerekao da, tako|e da ne stojimo nas 300 hiljada Kraji{nika prema ~etiri miliona Hrvata, negoda iza Krajine stoji cela logistika Srbije. To je taj sastanak bio.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, vi ste rekli da je gospodin Milo{evi}bio za plan Z-4 kad ste vi razgovarali s njim. Dakle, on je imao samo neke opaske u vezi saSlunjom. Da li je tako?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa izgledalo je da da. Me|utim, kod njega senikada nije znalo ba{ sigurno da li zaista stoji iza onoga {to govori. Ja barem nisam uvek biosiguran.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ve} ste spomenuli taj sastanak vezano za borbekoje su se tada vodile u Bosni, u kojima su u~estvovali Milan Marti} i njegove jedinice. Biliste spomenuli Livno i onaj pokret gospodina Milo{evi}a u vezi sa linijom. Da li su se u tovreme tako|e vodile borbe u Biha}u uz u~e{}e snaga RSK?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, to je drugi navrat bio ...

SUDIJA MEJ : Vidim da je ve} 12.15. Da li bismo mogli da napravimo pauzu?

TU@ILAC UERC-RECLAF: U redu.

SUDIJA MEJ : Pauza od 20 minuta. Molim ustanite.

(pauza)

sekretar: âsni Sude, ponovo smo na otvorenoj sednici.

SUDIJA MEJ: Izvolite.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Hvala, ~asni Sude. Da bi imali bolju orijentaciju,sada smo na paragrafu 280 rezimea iz pripreme svedoka, ali }u tako|e da pominjem paragraf312 zbog toga {to se on uklapa u ovaj kontekst i da bi ubrzali stvari. Gospodine, snage

414

Marti}a ili snage RSK su u~estvovale u borbama u Bosni. Moje pitanje je da li su snageMarti}a ili RSK u~estvovale u borbama u Bosni i Hercegovini ve} u leto 1992. godine?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, u takozvanom koridoru u Bosni iHercegovini.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li se radi o posavinskom koridoru?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U ~emu je zna~aj tog koridora za Bosnu i za Srbe,kako u BiH, tako i u Krajini?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: To je put koji je povezivao Bosansku Krajinu iRepubliku Srpsku Krajinu sa Srbijom, odnosno sa Jugoslavijom.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U kom periodu su snage RSK na ~elu sa Marti}emu~estvovale u borbama 1992. godine?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa po~etkom rata 1992. godine. U junu mesecuve} su bili tamo, krajem juna.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko je rukovodio operacijama u posavinskomkoridoru u celini?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Vojska Republike Srpske i general Mladi}.194

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Pomenuli ste borbe 1994. i 1995. godine upodru~ju Livna u Hercegovini. Pre pauze sam vas pitala da li su snage RSK tako|e u~estvovaleu borbama oko Biha}a?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jesu.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Koje su bile snage na obe strane? Koje su snagebile na obe strane? Ko se i protiv koga borio oko Biha}a?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Na jednoj strani je bio Peti korpus vojske Bosnei Hercegovine, koji je {titio tu teritoriju, svoju teritoriju a napadale su ga snage vojskeRepublike Srpske i snage Republike Srpske Krajine, koje su se sastojale od srpske vojske,milicije i DB-a195 Srbije i pardon, snage Fikreta Abdi}a.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Kaète da su u~estvovale snage policije iz DB-aSrbije. Ko je bio na njihovom ~elu u tim borbama?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Meni su rekli da je Frenki196 bio, komandovao,odnosno DB sa Petrove gore.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko vam je to rekao?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ljudi sa Korduna iz tog reona, zna~i ~lanovivlade Krajine.

415

194 Ratko.195 Dràvne bezbjednosti.196 Franko [imatovi}.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: To u~e{}e snaga RSK u Bosni i Hercegovini, da lije ono izazivalo probleme u poloàju RSK prema me|unarodnoj zajednici i hrvatskimvlastima?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. 1994. godine, pogotovo 1995. godineto je jako kompromitovalo poloàj Republike Srpske Krajine prema me|unarodnoj zajednici,jer je zona Biha}a bila zabranjena zona od strane me|unarodne zajednice.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je to pove}alo opasnost od napada,sveobuhvatnog napada od strane hrvatskih snaga?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. To je i bio razlog za{to je hrvatska vojskai HVO sa teritorije Bosne i Hercegovine krenula u ofanzivu da deblokira Biha}. Tako je javnoobjavljeno od vlasti Bosne i Hercegovine, {to je predstavljalo odsecanje Republike SrpskeKrajine od Republike Srpske i Jugoslavije.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su vlasti RSK i Republike Srpske imale nekivojni sporazum o uzajamnoj pomo}i u tom vremenu?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ja znam da je bio sporazum izme|u Marti}a iKaradì}a, odnosno vlasti Republike Srpske Krajine i Republike Srpske o pomo}i. U tomsporazumu je bilo re~i o osam brigada vojske Republike Srpske, koji bi pomagali vojsciRepublike Srpske Krajine. Za ostale delove sporazuma nisam siguran.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Uz pomo} posluìtelja èlela bih da pokaèmsvedoku dokaz pod tabulatorom 96 iz dokaznog predmeta 352. Gospodine, ovo je dokumentod 30. jula 1995. godine, gde se govori o poseti Jasu{i Aka{ija, posebnog predstavnikageneralnog sekretara Ujedinjenih nacija i drugih li~nosti, vezano za jedan predlog ili nacrtsporazuma. Da li se taj sporazum zvao plan Z-4?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ne. Ovo je prakti~no trebao biti sastanak dioplana Z-4, odnosno uslov za realizaciju plana Z-4, pardon. Ovo je dogovor o dezangaòvanjuvojske Republike Srpske Krajine u biha}kom dèpu, odnosno, jo{ da budem precizniji, nesporazum, ovo je saop{tenje o saglasnosti na predloge koje je Jasu{i Aka{i dao rukovodstvuRepublike Srpske Krajine.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A predlog je bio da nikakvi vojnici ili snage RSKne budu angaòvani u biha}kom dèpu i da ne preduzimaju nikakve akcije sa druge stranegranice. Da li je to to {to se ovde predlaè?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ovde je ne{to dopisano rukom, pi{e 20.septembar, ne izvinjavam se. Povla~im pitanje. Ovaj predlog o neangaòvanju snaga RSK. Dali je on istinski realizovan?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ne.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: [ta se zapravo desilo? [ta je u~injeno?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Nastavljene su borbe. Niti Mrk{i}197, niti MileNovakovi} koji je tamo komandovao, niti Marti}, niti je policija, MUP Srbije povu~en izborbi iz tog regiona.

416

197 Mile

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U transkriptu pi{e Maksi}. Da li je to ta~no? Udokumentu pi{e general Mrk{i}.SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. Mile Mrk{i}, general Mile Mrk{i},komandant srpske vojske Republike Srpske Krajine.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da, hvala vam. Moèmo da sklonimo ovajdokument. Da li je 1994. godine ministar unutra{njih poslova RSK imao te{ko}e upreuzimanju kontrole nad policijom na teritoriji isto~ne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, tako je. Ministar unutra{njih poslova, je l’tako?

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da, da. Ko je tada, 1994. godine, bio ministarunutra{njih poslova?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Do po~etka 1994. godine bio je Ilija Priji}, kojije smenjen sa tog poloàja a skup{tina je imenovala Slobodana Peri}a, me|utim on uop{te nijeni preuzeo du`nost u isto~noj Slavoniji, niti u ostalim delovima Republike Srpske Krajine.Zna~i, negde od kraja 1994. godine do avgusta 1995. godine Republika Srpska Krajina nijeimala ministra unutra{njih poslova, ve} je du`nost obavljao jedan od zamenika.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je jedna delegacija iz RSK tada imalasastanak sa gospodinom Milo{evi}em radi konsultacija o ovom problemu?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je, 1995. godine u aprilu, oko 26. aprila.

TU@ILAC UERC-RECLAF: ̂ asni sude, moram da se izvinim, ali za ovo nam treba privatnasednica.

SUDIJA MEJ: Izvolite.

Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost:sekretar: Sad smo na privatnoj sednici.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi bili deo ove delegacije?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Bio sam.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko je jo{ bio u delegaciji na obe strane?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Borislav Mikeli}, Uro{ Funduk, SlobodanMilo{evi}, Jovica Stani{i}, koliko se se}am, ali je jo{ neko bio, sad ne mogu da se setim.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: [ta ste vi traìli od gospodina Milo{evi}a, ukolikoste bilo {ta traìli?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Traèno je od Milo{evi}a da se Slobodan Peri}postavi, odnosno da Slobodan Peri}, izabrani ministar unutra{njih poslova Republike SrpskeKrajine preuzme Ministarstvo unutra{njih poslova Republike Srpske Krajine.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: I kako je reagovao gospodin Milo{evi} na to? [tase desilo na sastanku?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Prvo je Jovica Stani{i} komentarisao taj zahtev.Rekao je, Jovica Stani{i}: “Mi smo previ{e uloìli u to”, misli na MUP Krajine “da bismo sadto dali nekome drugome.” Na to je Slobodan Milo{evi} reagovao i rekao delegaciji izRepublike Srpske Krajine, nama: “Vi morate da razumete da vas moramo pomagati na ovakav

417

na~in, preko slu`be dràvne bezbednosti, zato {to ona radi na specifi~an tajni na~in i zbogtoga vas ne moèmo pomagati preko slu`be javne bezbednosti”. Na taj na~in je dao podr{kuJovici Stani{i}u i njegovom stavu po tom pitanju.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je ta situacija razre{ena tim sastankom? Dali vam je gospodin Milo{evi} pomogao da re{ite pitanje ministra unutra{njih poslova?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ne, Republika Srpska Krajina je ostala bezministra unutra{njih poslova.

TU@ILAC UERC-RECLAF: Moèmo se vratiti na otvorenu sednicu.

Š...š

Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost:sekretar: Na privatnoj smo raspravi.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Sada sam stigla do paragrafa 293 u rezimeuTuìla{tva o pripremi svedoka. Gospodine, da li ste vi imali jedan razgovor sa gospodinomMilo{evi}em o planu Z-4 u avgustu 1995. godine?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, telefonski razgovor.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U to vreme da li ste vi razgovarali o planu Z-4 sagospodinom Galbrajtom?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, sa gospodinom ambasadorom PiteromGalbrajtom vi{e puta pre toga.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Neposredno uo~i tog telefonskog razgovora, kakvevam je alternarnative dao ambasador Galbrajt?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ponudio je da prihvatimo plan Z-4, daprihvatimo dezangaòvanje oruànih snaga Krajine u biha}kom dèpu, da prihvatimo novimirovni mandat Ujedinjenih nacija, poznat kao UNKOM mandat i da se otvorekomunikacije u Hrvatskoj.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U to vreme da li ste vi bili predsednik RSK?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ja sam bio predsednik Vlade Republike SrpskeKrajine. Marti} je bio predsednik.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A za{to niste to jednostavno prihvatili?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ja sam prihvatio u svojstvu predsednika Vlade,ali sam upoznao gospodina ambasadora Galbrajta da se to ne moè realizovati bez volje isaglasnosti predsednika Milo{evi}a.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Rekli ste da ste telefonom razgovarali sapredsednikom Milo{evi}em 3. avgusta 1995. godine. Kako ste stupili u kontakt sa njim? Dali vam je neko pomogao pri tome?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, Jovica Stani{i}, iz kabineta Jovice Stani{i}a.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi oti{li kod njega u kancelariju? Akojeste, recite nam gde?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Oti{ao sam kod Stani{i}a u njegovu kancelarijukoja se nalazila u zgradi Saveznog ministarstva unutra{njih poslova.

418

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Ko je jo{ tamo bio prisutan kad ste se susreli snjim?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Bio je prisutan Radovan Stoj~i} Badà i bio jeprisutan na~elnik Kontraobave{tajne slu`be Dràvne bezbednosti Srbije, ~ovek ~ijeg se imenane se}am, koji je li~io na Frenkija.198

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je to onaj isti ~ovek koga ste spomenuliranije da ste ga videli na jednom drugom sastanku na kome je bio prisutan Kertes?199

SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. To je taj ~ovek, 4. januara 1992.godine...200

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Dobro, ali ste toj trojici objasnili da vi èlite daprihvatite taj plan Z-4 i da o tome èlite da porazgovarate sa gospodinom Milo{evi}em?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je. Rekao sam da sam ja to prihvatio saGalbrajtom. Oni su se samo neprijateljski zgledali onako izme|u sebe. Zauzeli suneprijateljski, odbojan stav, ali su mi dali vezu sa Milo{evi}em.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A {ta vam je gospodin Milo{evi} rekao u vezi satim planom?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Ponavljao je ne{to. Vi{e je mrmljao, rekao bihovako ilustrativno, kao iz sna da govori ~ovek: “Da, da, da, samo mirno. Da, da, treba svemirno”. Zna~i, to su bile njegove re~i preko telefona i “Obrati se Vlatku Jovanovi}u”.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste to i uradili?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, sreo sam se sa ministrom VlatkomJovanovi}em, ministrom spoljnih poslova Jugoslavije u zgradi Ministarstva.

SUDIJA MEJ: Da, izvolite.

OPTU@ENI MILO[EVI]: Samo jedna tehni~ka ispravka. Svedok kaè da sam muodgovorio “Da, mirno”, a ovde je prevedeno “Da, samo polako”. Izme|u re~i “mirno” i re~i“polako”, pogotovo kad je re~ o ratu i miru, je velika razlika. Svedok kaè mirno, a ovde seprevodi polako.

SUDIJA MEJ: U redu. Primili smo to na znanje.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, koje je ta~no re}i gospodin Milo{evi}upotrebio? Dakle {ta vam je on ta~no rekao, kako bismo pojasnili ovo?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, da. Treba sve mirno.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, da li ste vi u to vreme imali uop{tevremena da to uradite mirno, polako ili se radilo o hitnom pitanju? I recite nam {ta vam jegospodin Galbrajt rekao? Koliko vremena imate na raspolaganju, kako biste se odlu~ili?

SUDIJA MEJ: Znamo, ~uli smo.

419

198 Franko [imatovi}.199 Mihalj.200 U izvorniku nejasno.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li se radilo o izuzetno hitnom pitanju tog 3.avgusta 1995. godine?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, trebalo je reagovati slede}eg dana, na na~inda ja dam izjavu i da se realizuje to {to sam prihvatio i {to izjavom treba da dam u javnost.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li vam je u stvari bio postavljen ultimatum odstrane gospodina Galbrajta da odmah prihvatite plan ili }e uslediti odre|ene posledice?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Rekao je ako ne prihvatimo {ta nas o~ekuje, danas o~ekuje agresija Hrvatske i da moèmo pro}i isto kao i zapadna Slavonija.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi to javno prihvatili, dakle da bi tomoglo da spre~i tu agresiju?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, prihvatio sam. Dao sam izjavu daprihvatamo.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li je tada izvr{en napad na RSK?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jeste, slede}eg dana ujutru.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Uz pomo} posluìtelja htela bih svedoku dapokaèm tabulator 103 dokaznog predmeta 352. Ovaj dokument je u stvari zapisnik s prvesednice vlade Republike Srpske Krajine od jula 1995. godine, koji se odnosi na pregovore same|unarodnom zajednicom. Nema potrebe da detaljno govorimo o ovom dokumentu,budu}i da on govori sam za sebe. Osim toga, htela bih tako|e da predo~im svedoku tabulator104 ovog istog dokaznog predmeta 352. Radi se o {ifrovanom telegramu od 03. avgusta1995. godine i htela bih da citiram iz ovog dokumenta, no pre svega, htela bih da postavimslede}e pitanje: da li vam je pokazan ovaj dokument i da li je preveden odre|eni deo togdokumenta tokom va{ih razgovora sa predstavnicima Tuìla{tva?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Jeste, usmeno.

SUDIJA MEJ: Gospo|o Uerc-Reclaf, recite nam o ~emu se radi i koji je izvor ovoddokumenta?

TU@ILAC UERC-RECLAF: Ovo je kodirani telegram, {ifrovani telegram iz ambasadeUjedinjenog kraljevstva u Zagrebu a ti~e se razgovora gospodina Galbrajta i predsednika vladeRSK.

OPTU@ENI MILO[EVI]: ... je ne{to druk~ije. Ja imam zapisnik sa prve sednice vlade uovom tabulatoru.

SUDIJA MEJ: Molim da se potrudite da optuèni dobije ta~an dokument.

TU@ILAC UERC-RECLAF: ̂ asni Sude, da bih pro~itala ovaj citat, potrebno je da pre|emona privatnu raspravu.

sekretar: I jesmo na privatnoj raspravi.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: U redu, hvala. Citat: “Predsednik vlade RSK jerekao mom ameri~kom kolegi da kako bi izbegao rat, spreman je da prihvati Tu|manoveuslove i spreman je da to danas javno saop{ti. Me|utim, nejasno je da li ga podràvaju i drugirukovodioci RSK. Milo{evi} je brifovan od strane Amerikanaca o Glabrajtovim razgovorima

420

sa Babi}em i potrebna je podr{ka Beograda kako bi to sve izgledalo uverljivo”. Gospodine, dali je takva situacija bila tada u to vreme i da li ovaj citat ta~no odraàva va{e razgovore sagospodinom Galbrajtom koje ste imali tada u to vreme?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da. Izuzev {to ja ne znam o predsednikuMilo{evi}u od strane me|unarodnih faktora, jedino znam da mi je ~lan francuske ambasadeu Beogradu rekao da nas Milo{evi} ne podràva.

SUDIJA KVON: Gospo|o Uerc-reclaf, ako pogledate paragraf 9 ovog istog dokumenta, tustoji: “da nas je gospodin Galbrajt uverio da imamo punu podr{ku Stejt Dipartmenta (StateDepartmant)”. E sad, ko su to mi?

TU@ILAC UERC-RECLAF: Mi, to je ambasada Ujedinjenog kraljevstva. Ovo je u stvariizve{taj ambasade Ujedinjenog kraljevstva u vezi razgovora gospodina Galbrajta sa svedokomi tako|e vezano za njihove dalje razgovore.

SUDIJA KVON: A u redu. Ja sam pogre{no shvatio, hvala.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Nakon napada, da li ste se susreli, da li ste videligospodina Milo{evi}a, dakle nakon takozvane operacije “Oluja”, 8. avgusta 1995. godine?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da, 8. ili oko 8. avgusta 1995. godine u vili uulici Boti}evoj.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Vila u Boti}evoj ulici, koja je to vrsta objekta? O~emu se radi? Je li to neka zvani~na rezidencija?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Rezidencija vlade Srbije.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li ste vi zatraìli da se sastanete sa gospodinomMilo{evi}em?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Pa inicijativu prvo je dala Buba Morina, komesarza izbeglice Republike Srbije u Banja Luci, da bih ja trebao i}i u Beograd, da se razre{i, da sevidi kuda }e, da dobijem informaciju gde }e izbeglice iz Krajine. Ja sam oti{ao u Beograd.Javio sam se kod predsednika vlade Mirka Marjanovi}a. On je traìo odre|enu izjavu odmene. Nakon davanja moje izjave, spojio me je sa predsednikom Milo{evi}em i on jeugovorio taj sastanak sa predsednikom Milo{evi}em.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A koju vrstu izjave je on od vas zatraìo? Dana~inite kakvu vrstu izjave?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Mirko Marjanovi} je traìo da ja dam izjavu daJugoslavija nije kriva za egzodus srpskog naroda iz Krajine. âk je imao i jedan tekstpripremljen, u nekoliko re~enica i dao mi je {ta bih ja trebao da napi{em.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Uz pomo} posluìtelja htela bih svedoku dapredo~im tabulator 105 dokaznog predmeta 352, dakle molim da se taj dokument predo~isvedoku. Da li je ovo izjava koju ste vi dali i to po zahtevu gospodina Marjanovi}a?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Nema potrebe da dalje komentari{emo ovajdokument. Gospodine, kada ste se sastali sa gospodinom Milo{evi}em, o ~emu ste s njimrazgovarali i {ta ste od njega traìli?

421

SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Do{ao sam kod njega. To je bilo uo~i njegovogodlaska u Moskvu na sastanak sa Jeljcinom. Obezbe|enje mi najprije nije dozvoljavalo dau|em. Onda je on iza{ao i pustio me da u|em i razgovarali smo u sobi pored ulaza jer su ukonferencijskoj dvorani bili drugi zvani~nici iz Jugoslavije i vojske. Vidio sam po registarskimtablicama automobila. To je bio kratak sastanak sa njim. Pitao sam gde }e se ljudi smestiti,ljudi iz Krajine koji su izbegli.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A {ta je on na to odgovorio?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Rekao je na Kosovo. Ja sam pitao: “Pa kolikomoè stati na Kosovo?”. Znao sam da je Kosovo prenaseljeno i da je pod nacionalnimtenzijama. Rekao je: “100.000, a mogu mnogi i u Republiku Srpsku”. Ja sam ga pitao da limoèmo i}i u isto~nu Slavoniju, a on je rekao “Ne, ne za sada”. Pitao sam “A gde }e vladaKrajine?”, a on je rekao neka ostane u Beogradu ako bude trebalo za neke pregovore: “A tili~no”, rekao je “za svoje li~ne potrebe moè{ da se javi{ Mirku Marjanovi}u”.

TU@ILAC UERC-RECLAF: Sada moèmo da se vratimo na otvorenu raspravu.

sekretar: âsni Sude, ponovo smo na otvorenoj sednici.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su izbeglice iz RSK zaista zavr{ile na Kosovuili u Bosni i Hercegovini, odnosno gde su izbeglice zavr{ile? Gde su oti{le?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Najprije, zna~i odmah slede}eg dana, istog dananakon {to je po~elo izbegli{tvo iz Krajine, Ratko Mladi}, komandant srpske vojske, VojskeRepublike Srpske, stavio je blokadu severno od Banja Luke na mostu preko Vrbasa i nijedozvoljavao da se izbeglice kre}u dalje. Ja sam oti{ao kod njega ... (izbrisano po nalogu sudskogVe}a).

TU@ILAC UERC-RECLAF: Mislim da bismo trebali da pre|emo na privatnu raspravu kakobismo ~uli detalje o ovom sastanku.

Privatna rasprava – naknadno otvorena za javnost:sekretar: Sada smo na privatnoj raspravi.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, rekli ste da ste oti{li da se vidite sagospodinom Mladi}em. Gde ste se sastali s njim i zbog ~ega ste hteli da se sastanete s njim?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Sastali smo se u Banja Luci zato {to je Mladi}napravio blokadu i spre~avao je da se izbeglice kre}u dalje, a izbeglice su bile u dve izbegli~kekolone. Jedna od Bosanskog Novog i Prijedora prema Banja Luci, a druga od BosanskogPetrovca, Mrkonji} Grada, prko Manja~e prema Banja Luci. Bilo je zagu{enje, bilo je zaistate{ko stanje. Mnogi su èleli da idu, imali su rodbinu u Vojvodini, Beogradu i drugimmestima. Nisu mogli da ostanu na putu. Koliko sam ~uo od vlasti Republike Srpske, oni suimali plan da se izbeglice smeste u logore na Manja~i i i{ao sam kod Mladi}a moliti dadeblokira put. I oti{ao sam kod njega u jednoj zgradi u Banja Luci. On je rekao da }edeblokirati, ali do Dervente. Rekao je: “Trebaju ostati ovde u Republici Srpskoj, ovo je na{azemlja” i deblokirao je taj prolaz na Vrbasu, ali nije dalje postavljao blokadu, ve} je blokadabila na prelazima u Srbiju, na Drini i na Savi, gde su svi odrasli mu{karci sposobni za vojskuodvajani od porodica i ostavljani u Republici Srpskoj, a ostali ljudi su prelazili u Srbiju.

TU@ILAC UERC-RECLAF: Sada moèmo da se vratimo na javnu raspravu.

422

Otvorena sednica:sekretar: Ponovo smo na otvorenoj sednici.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Gospodine, rekli ste da su vojno sposobnimu{karci bili odvajani od svojih porodica. Za{to, iz kojih razloga? [ta je trebalo da rade?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Oni su uklju~eni u Vojsku Republike Srpske, aoni koji su pre{li i na{li se u Srbiji, ti su hap{eni i odvo|eni u isto~nu Slavoniju u logor kodArkana ili front, odnosno na takozvane prve linije.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li to zna~i da su prisilno mobilisani u VojskuRS, vojsku i Arkanove jedinice?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Tako je.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: A oni koji su stigli do Srbije, gde su se oni smestili?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Oni su bili sme{teni na dva na~ina. Prvo, samoljudima koji su imali rodbinu u prvoj generacijskoj liniji, zna~i najbliù rodbinu, mogli su dase smeste kod rodbine. Svi ostali su od strane policije bili transportovani u odre|ene centrepo Srbiji, uklju~uju}i i Kosovo, u traktorskim ili automobilskim kolonama ili vozovima. Jasam slu{ao mnoge ljude koji su kada su stizali vozom u Pri{tinu i druge gradove na Kosovubili preneraèni, prvom prilikom su beàli odozdo.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su izbeglice iz Krajine stigle i do Vojvodine?SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Da.

TU@ILAC UERC-RECLAF – PITANJE: Da li su tada Hrvati iz Vojvodine prisilnoiseljavani? Da li to znate?

SVEDOK C-061(BABI]) – ODGOVOR: Bilo je upadanja u ku}e, hrvatske ku}e iisterivanja, kao {to je bilo u Golubincima. Me|utim, policija Srbije je intervenisala i spre~ilatakvo useljavanje u hrvatske ku}e.

http://www.hlc.rdc.org.yu/srpski/Haski_tribunal/Sudjenje_Milosevicu/transkripti.php/file=941.html,dostupno 24. 08. 2007.

423

(Kazala su ra|ena na temelju izvornihdokumenata tako da su mogu}a odstupanjau imenima pojedinih osoba)

A

Abdi} Fikret, 43-45, 53, 122, 123, 249, 255,263, 284, 415

Akashi Yasushi, 416Albright Madeleine, 235Andri} Vojo, 287Ani} Boris, 12Arbutina Neboj{a, 186Atlagi} Marko, 193

B

Babi} Branko, 225Babi} Du{ko, 346, 363, 367, 369Babi} Milan, 12, 13, 17, 22, 24, 50, 156, 161,

167, 168, 183, 189, 208, 209, 222, 224, 227,343, 374, 401, 404, 407-410

Ba~i} Svetozar, 333Bahi} Novica, 327Baki} Dragica, 186Baki} Ranko, 195Bari} Nikica, 9, 36, 39, 40, 50, 55, 135, 138,

140, 146, 179Bari} Petar, 9, 245Basarac Ivan, 101, 151Basi} Boro, 186Be}irevi} Kemo, 43, 146Belo{evi} Robert, 32Berni} Domagoj, 104, 146Be{li} Hrvoje, 104BigaVedrana, 323Bilandì} Du{an, 146

Bing Albert, 40, 146, 179Bistrovi} Josip, 74Bjegovi} \or|e, 182, 183, 186, 187Bjelanovi} Mirko, 194Bla{ki} Tihomir, 240, 308Bobetko Janko, 33, 47, 232, 236, 240Bor Petar, 323Bori} Grujo, 267Bori} Petar, 312, 374Borovi} Stevo, 334Bosni} Mile, 193, 224Bo{njak Milorad, 13, 14, 22, 227Boì} Aleksandar, 8Boì} Radovan, 344Brada{ Milo{, 25Brankovi} Vuk, 17Bruji} Nikola, 338Buha Aleksa, 185Buha Milorad, 224Bulaji} Milan, 225Bulat êdomir, 91, 112, 113Bulatovi} Momir, 21Buli} Rade, 339

C

Clark Wesley, 236, 238, 240Crabbe, R.R., 259, 289Crnjac Miljenko, 62, 91, 93, 99Cvijanovi}, 345

^

âni} Ivan, 83êleketi} Milan, 44, 194, 211, 241, 242, 259,

262, 289, 290, 291, 361êrmak Ivan, 72

424

KAZALO IMENA

êrvenko Zvonimir, 77, 301ôbanov Damir, 65ûbrilo Rade, 358

]

]aki} Branko, 365]osi} Kre{imir, 10, 232, 233, 238, 240

D

Deli} Rasim, 308Dimitrijevi} Aco, 313Dimitrovska Dijana, 13, 17Dobre Mom~ilo, 327Dobrivojevi} Petar, 195Dokmanovi} Slavko, 224Domazet-Lo{o Davor, 33, 146Dondur Neda, 225Dopu| Jovan, 361Dosti~i} Rade, 339Dra~e N., 24Dragi~evi} Radmila, 25Dragojevi} Andrea, 138Dragojevi} \or|e, 339Drakuli} Milan, 330Dra{kovi} Vuk, 13, 15Drobnjak Jovan, 186Dudakovi} Atif, 19, 123, 294, 302, 303, 308,

316Dudukovi} Nikola, 344Du{ko Jankovi}, 303

D`

Dàji} Bo{ko, 186Dànko Luka, 115

\

\akovi} Milan, 276\eri} Branko, 175, 177\in|i} Zoran, 15\okanovi} Dragan, 186\urica Janko, 373

E

Ernjakovi} Milan, 194

F

Feli} Bejdo, 34, 122Filipovi} Milena, 334Forand Alain, 13, 22Funduk Uro{, 222, 225, 417

G

Gaji} Marinko, 338Galbraith Peter, 41, 400-412Gali} Marko, 260, 269, 272Ga{parovi} @eljko, 113Ghali Boutros Boutros, 50Gondi Ratko, 194, 195, 223, 224Gor{eta Damir, 8Gotovina Ante, 46, 48, 49, 54, 55, 65, 69, 72,

75, 125, 130, 146Grani} Mate, 33, 72, 146Graovac Ratko, 327, 328Grbi} Rajko, 315Grgac Stjepan, 102Gunj Ranko, 194, 195Gvero Milan, 266

H

Hadì} Goran, 21, 50, 183, 224Holbrooke Richard, 146, 236, 237Holjevac Tukovi} Ana, 12Hranj Robert, 236Hughes, 237

I

Ivan~evi} Du{anka, 336Ivani} Milan, 13Ivanovi} Vesna, 27Ivo{evi} Du{anka, 335Izetbegovi} Alija, 19, 44, 51, 54, 146

J

Janvier Bernard, 129, 289, 297Janjanin Stevan, 305

425

Jar~evi} Slobodan, 23, 184, 185, 188Jarnjak Ivan, 72Jev|ovi} Zoran, 12Jovi} Dejan, 146Jovi} Borisav, 15Jovi} Dejan, 39Juzba{i}, 267

K

Kajgani} Stevan, 335Kalapa} Mladen, 13Kalini} Dragan, 187Karadì} Radovan, 22, 44, 47, 52, 57, 127, 167,

183, 191, 192, 233-235, 236, 239, 240, 241,291, 333

Karna Dragan, 267Keli} Milutina, 333, 334Kerestedìjanc Leonid, 400, 413Kertes Mihalj, 419Kinkel Klaus, 212Klincov Gojko, 333Klincov Jovo, 333Kneèvi} Mihajlo, 294, 313Kneèvi} Milan, 187Kneì} Branislava, 26, 135, 140, 147Kohl Helmut, 212Kolundì} Ljubomir, 327, 328Koljevi} Nikola, 266Komlenac Milutin, 339Konstantinovi}-Vili} Slobodanka, 26, 135, 140,

147Kora}, 267Korade Ivan, 65, 70Kosti} Spiro, 187Kostovi} Ivica, 137Kotur Branko, 339Kotur Du{an, 333Kotur Stevo, 333Kova~evi} Drago, 189, 196, 223, 224Kova~evi} Du{an, 185Kova~evi} Radovan, 12, 13Kova~evi} Slobodan, 69, 75Kozirjev Petar, 400

Kraji{nik Mom~ilo, 138, 180, 183, 191, 198,241, 291, 414

Krge Branko, 313Kri~ka Milivoj, 186Krkovi} Milan, 311-313

Krnjaji} Momir, 333Krpan Vladimir, 104Krsti~evi} Damir, 65, 70Kuki} Nedeljko, 333Kupre{anin Vojo, 171Kuzmanovi} Rajko, 183Kuèt Radomir, 183, 184

L

Lacman, 306Lacmonovi} Janko, 327Laki} Milan, 194Lali} Borka, 169Lang Slobodan, 27Lazanski Miroslav, 17Lazi} \or|e, 184Lemi} Milorad, 194, 223Lemieux, 262Leskovac Rade, 189Leàji} Rajko, 13, 193-195, 224, 226, 227Li~ina Ratko, 194Lon~ar (poru~nik), 374Lon~ar Du{an, 358Longin (vladika), 183Lotina Vojislav, 331Luka~ Davor, 318Luki} Radomir, 184Luki} Vladimir, 183, 184, 186

Lj

Ljubenkovi} Ra|a, 334

M

Mamula Branko, 146Mandini} Neboj{a, 186Mara Radivoj{a, 261, 269Marekovi} Marijan, 96, 123, 131

426

Marijan Davor, 2, 7, 28, 40, 150, 179Marjanovi} Mirko, 422Marjanovi} Pajo, 225Marka~ Mladen, 69, 76Marko{ Milorad, 196, 197Markovi} Du{an, 186Markovi} Milena, 25Markovi} Petar, 184Marovac @eljko, 331Marti} Milan, 12, 13, 17, 21-23, 44, 51, 133,

139, 145, 156, 158, 184, 185, 192, 208, 210,216, 217, 224, 228, 229, 233-235, 239, 240-242, 285, 291, 295, 358, 361, 375, 400, 402-404, 407, 410, 413, 414, 416, 418

Matanovi} Predrag, 102, 151Matija{evi} Velibor, 169, 170Matkovi} Risto, 169Mihanovi} Nedjeljko, 72Mijahotnik Jurij, 12Mijanovi} Ga{o, 183Mikeli} Borislav, 21, 22, 50, 156, 194, 208, 209,

223, 404, 417Milanovi} Milan, 21Milanovi} Milovan, 182, 191Milo{evi} Slobodan, 14, 15, 18, 20-22, 24, 33,

41, 44, 46, 50, 54, 57, 127, 129, 139, 147,156, 158, 161, 167, 192, 194, 216, 229, 233,239, 285, 295, 313, 400, 401, 407-410, 413,414, 417-421

Milovanovi} Manojlo, 44, 57, 241, 243, 262Milovanovi} Nikola, 157, 186Miljavac Pavao, 62Miljevi} Milan, 183, 184Miljevi} Nikola, 186Mirkovi} Ana, 365Mi{evi} Nenad, 311-313Mladen Roki}, 333Mladi} Ratko, 17, 57, 127, 128, 159, 233-236,

239-241, 317, 318, 406, 415, 422Mrk{i} Mile, 11, 13, 15-17, 19, 21, 38, 158, 229,

292, 299, 312, 313, 360, 416Mrvi}-Petrovi} Nata{a, 26, 135, 140, 147Mu{inbegovi} Hasib, 146

N

Nazor Ante, 27Nikoli}-Ristanovi} Vesna, 26, 135, 140, 147Ninkovi} [piro, 241, 291Nobilo Mario, 146Norac Mirko, 82Nova~i} Dragan, 321Novakovi} Kosta, 13Novakovi} Mile, 14, 25, 56, 111, 132, 280Novakovi} @arko, 361

O

Obradovi} Dmitar, 323Olja~a Nikola, 331, 332Opa~i} Branko, 307Owen David, 146, 233-235, 238, 239, 241, 402

P

Pavle (patrijarh), 17Pa|en Milan, 225Pai} To{o, 364 (vjerovatno Paji} To{o)Paji} To{o, 13, 14, 112Paspalj Mile, 174, 180, 183Pavi} Ostoja, 339Pavkovi} Neboj{a, 314Pavlovi} Radovan, 12, 17Peri} Slobodan, 225, 417Peri} @eljko, 194, 417Peri{i} Mom~ilo, 21, 158, 285, 295Perry William, 236, 237Pe{i} Miljenko, 15Pe{ina Luka, 86Petrovi} Branko, 224Peura~a Vojin, 184Pjevi} Stojan, 333Plavljani} Du{an, 186Popovi} \orde, 320Popovi} Petar, 317Popovi} Vito, 184Poprènovi} Zijah, 301, 316Poprènovi} Zijo, 308Poznanovi} Mirko, 371Predragovi} Milenko, 25

427

Priji} Ilija, 56, 190, 417Prodanovi} Milorad, 339Pr{a Ivan, 302Pudja Rajko, 333, 334Pupovac Janko, 327

R

Radeli} Zdenko, 9, 40, 179Radinovi} Radovan, 37, 38, 146Radi{i} Dragan, 45, 57, 146Radonja Luke, 106Rado{ Ivan, 12Radulovi} Dragica, 334Ragu` Jak{a, 8Rai{i} Nikola, 285Raki} Du{an, 343Raki} Rajko, 60-68, 70, 73-75Rankovi} Tomislav, 195Ra{eta Rade, 301, 359Ra{kovi} Jovan, 167, 375Ra`njatovi} @eljko Arkan, 233, 423Rebra~a Jovo, 224Relji} Smiljan, 55Roberts Ivory, 409Rodi} Mirjana, 195, 225Rodi} Rade, 310Roki} Deso, 333Rose Michael, 268Rupi} Mate, 2, 9, 153

S

Sa~i} @eljko, 76-78, 85-89, 136Safti} Damir Luka, 48Sanader Mile, 332Sandi} Borivoje, 184Sandi} Milinko, 223Sankovi} Milenko, 229Sava Milovi}, 335, 337Savi} Nada, 334Savi} Rade, 331, 332Sekuli} Milisav, 15, 20, 21, 33, 38, 43, 69, 70,

72, 75, 82, 92, 94, 99, 107, 120, 122, 127,367

Silajdì} Haris, 19

Simi} Branko, 191Slobodan Milo{evi}, 14, 15, 18, 20-22, 24, 127,

156, 158, 161, 167, 194, 216, 285, 295, 401,407, 409, 413, 417-421

Slovenija, 170, 201, 235Stanimirovi} Vojo, 224Stani{i} Jovica, 155, 190, 417, 418Stanoj~i} Mila, 335Star~evi} Ante, 212Stevanovi} Ivana, 26, 135, 140, 147Stipeti} Petar, 55, 60, 63, 100, 103, 104, 110-

113, 132Stipeti} Vid, 125Stoj~i} Radovan Badà, 419Stoltenberg Thorvald, 290, 402Stupar Milorad, 92, 373Suba{i} Petar, 291

[

[aponja Mile, 327, 328[ar~evi} Petar, 236[ari} @ivko, 327[arini} Hrvoje, 33, 129, 411[a{i} Nikica, 169[estanovi} Bogdan, 333[e{elj Vojislav, 15, 189, 233[evo Stevo, 82, 258, 312, 374[ijan Simo, 224[iljak Remzija, 43, 146[imatovi} Franko, 415, 419[kare O`bolt Vesna, 55[kondri} Milan, 267[krbi} Ratko, 282[panovi} Momir, 333[panovi} Stojan, 21, 184, 186[trbac Nikola, 374[trbac Savo, 13, 375[uput Milan, 13, 14, 229[u{ak Gojko, 14, 72, 134, 236, 237, 412[u{njara \uro, 333

T

Tampolja Jovo, 327Tanjga Milan, 358

428

Tanjga Rade, 194, 283Tarbuk Milan, 105Tarbuk Slobodan, 101, 304Tesla Nikola, 287Todorovi} Bo{ko, 145Tokalj Miroslav, 185Tolimir Zdravko, 264Tomani} Radivoje, 271, 272, 274, 283, 291, 293Trgov~evi} Milan, 13Trivun~i} Mladen, 333Trivun~i} Trevoje, 333Tu|man Miroslav, 147Tu|man Franjo, 14, 15, 18, 19, 24, 41, 44, 50,

54, 55, 72, 73, 104, 112, 140, 150, 212, 236,294-296, 400, 404, 406-409, 411, 412

Tus Anton, 9, 59, 110

U

Uzelac Du{an, 327

V

Vance Cyrus, 180, 184, 199, 212, 215Vasiljkovi} Dragan, 17, 373Vili} Du{an, 39, 131, 145Vin~i} Svetozar, 184Vje{tica Du{an, 169, 196, 227Vojnica Branko, 191, 193, 194, 198Vojnovi} Milivoj, 12, 13, 56

Vrcelj Marko, 23, 33Vujaklija Rade, 243, 245-251Vujani} Ljubica, 169Vujanovi} Milo{, 331Vuji} Ranko, 193, 194, 222, 223Vuk~evi} Milan, 361Vukeli} Veljko, 195Vuki} Milena, 333Vukovi} Milan, 339Vukovi}a Mirko, 84, 87Vuk{a Bogdan, 327Vuru{i} Vlado, 400

W

Williams Michael, 401

Z

Ze~evi} Zdravko, 169, 175, 177Zimonja Nikola, 300, 311-313Zori} Mile, 331Zubak Kre{imir, 19Zukovi} Ljubomir, 187

@

@ivi} Draèn, 146@ivi} Draèn, 40, 146, 179@unec Ozren, 33@upljanin Stojan, 291

429

(Kazala su ra|ena na temelju izvornihdokumenata tako da su mogu}a odstupanjau nazivima pojedinih mjesta od nazivanavedenih u zemljovidima i atlasima)

A

Abdi}a brdo, 255Agi}a vrhovi, 256Ahovo, 294Alibegovi}a kosa, 266Alivojvodi}i, 83, 85Amerika, 164, 234, 406Andrija{evci, 206Anti}a glavica, 294, 296Austrija, 358

B

Babin grad, 294Babina gora, 90, 93, 345Babina Greda, 206Babine gore, 120Ba}in, 117Balkan, 20, 171Baljevac, 254, 256, 258, 306, 309Bani}i, 71Banovina, 25, 33, 38, 52, 101, 104, 106-111,

115-118, 122, 123, 128, 132-135, 295, 296,313, 329, 347, 348, 366

Banski Grabovac, 106, 119Banski Kova~evac, 97Banja Luka, 10, 41, 119-121, 146, 147, 155,

175, 176, 180, 181, 185, 207, 228, 229, 264,319, 373, 421, 422

Banjsko Selo, 91, 206Barake, 280

Baranja, 17, 18, 36, 40, 50, 145, 150, 203, 213,219, 224, 347, 348, 362, 368, 369, 380, 388,417

Barilovi}, 92Barlete, 81, 85Basara, 97Bastasi, 46Ba{i}i, 253Bat, 46, 252, 293Bat (Mali), 306Bat (Veliki), 306Batnoga kod Slunja, 43, 119Begluci, 74Begluk, 82Beli Manastir, 297, 348Benkovac, 10, 12 , 13, 36, 68, 69, 71, 73, 75,

133, 159, 160, 168, 170 , 171, 176, 207,217, 327, 328, 347, 348, 357, 358, 375

Benkova~ko brdo, 342Beograd, 12, 13, 15, 17, 21-23, 25, 26, 33, 38,

39, 41, 43, 50, 52, 53, 58, 69-73, 75, 77, 82,83, 86, 89, 91, 92, 94, 95, 99, 101, 102, 107,110, 111, 115, 120, 122, 127, 129, 132, 135,139, 140, 144, 147, 155, 167, 185, 187-190,204, 219, 312, 313, 358, 404, 406-410, 413,420-422

Be{linac, 108Bezdan, 372Biha}, 9-11, 16, 18-20, 42-47, 52-54, 57, 62,

133, 134, 144, 157-160, 233-241, 243-251,254-256, 259-269, 271, 273, 274, 276, 279,280-282, 290, 291, 293, 295, 301, 302, 304,305, 308, 316, 317, 319, 357, 405, 406, 407,414, 415, 416

Bijele Stijene, 341Bijelo Brdo, 348Bila Vlaka, 68

430

KAZALO MJESTA

Bilaj, 82, 302

Biljane Donje, 73

Biljane Gornje, 73

Biljeg, 74

Biograd n/m, 61, 69, 201, 207

Biovi~ino Selo, 119

Biskupije, 72

Biì}i, 344

Bjela{nica, 18

Bjelovar, 30, 33, 37, 48, 59, 60, 62, 63, 90, 100,106, 110, 111, 115-118, 124, 128, 132, 149

Bjeljina, 176

Blinja, 101, 104, 106, 329

Blinjski Kut, 102

Bobotski kanal, 124

Bobovac, 104

Boderi{te, 18

Boli~, 76

Boli}i, 96, 344

Bori~evac, 78, 244

Bori}evci, 76

Borina~ka kosa, 124

Borovac, 340, 341

Borovo Selo, 156, 217, 221, 222

Bosanska Dubica, 116

Bosanska Gradi{ka, 116

Bosanska Kostajnica, 101

Bosanska Krupa, 43, 246, 247, 249-251, 253,254, 271

Bosanska Posavina, 40

Bosanski Novi, 101, 107, 120, 422

Bosanski Osredci, 74

Bosanski Petrovac, 44, 51, 72, 86, 120, 244-245,250, 422

Bosansko Grahovo, 16-20, 44, 47-49, 52, 54, 57,67-72, 151, 158-159, 171, 188, 229, 233,239-241, 252, 260, 262, 273, 274, 292, 296,305, 306, 314, 315, 317-319, 367, 372-373,407

Bosiljevac, 92

Bosna i Hercegovina, 7, 9-11, 15, 18-20, 24, 30,33, 34, 36, 39, 41-44, 46, 48, 49, 51, 53-56,58, 59, 67, 73, 74, 76, 78, 86, 87, 89, 96-99,107, 111,115, 122-123, 131, 133, 135, 147,148, 155, 157-159, 162, 163, 165, 167, 173,185, 187, 188, 191, 192, 198, 204, 212, 218,233-236, 239, 240, 242, 244, 248, 249, 253,254, 268, 274, 283, 284, 285, 286, 291, 293,295, 296, 299, 301, 303, 308, 311, 316, 319,347, 379, 386, 406, 411, 415-416, 422

Boì} brdo, 83Boì}i, 92, 95, 346Boùri}i, 101Bra~, 125Brati{kovci, 68, 73Brav~ev Dolac, 68, 70Br~ko, 18Br|ane, 106Bregovi, 256Brekovica, 57, 305Brezi}, 77Brezik, 255Brezova Glava, 90, 91, 93, 96, 97, 160, 343, 345Brezovac, 86Brezovo Polje, 106, 284Brezova glava, 120Bribirska glavica, 72Bribirske Mostine, 72, 347Brijeg, 254Brinje, 304, 321, 348Brki}a koplje, 316Brki}i, 105, 252Brki{evina, 101Brlog, 133Brljan, 72Bro}anac, 95Brodac, 91Bro|ani, 91Bru{ka, 119, 202, 258, 347Bruvno, 77, 78, 86, 322, 373Bubanj potok, 204Bubinka, 255Bud, 344Buda~ka Rijeka, 344Budi~ina, 329

431

Budimci, 348Bugar, 122, 159, 309, 310, 316Bugojno, 44, 242Bukovac, 83, 85Bukova~ki Kraj, 256, 258Bukovica, 345Bukovo ple}e, 71Bukve, 76Bun~i}i, 344Buni}, 81, 82, 85, 87, 119, 206, 322Buri} Selo, 344Buànjkin vrh, 71Buìn, 250, 251

C

Capa}u{a, 257Cazin, 19, 248, 249, 250, 251, 263, 264, 302,

306Cazinska krajina, 133, 204, 242, 250, 262, 264,

274, 294, 296, 299, 300, 312, 335, 347Ceranje Gornje, 68Ceri}, 127Cerovac, 91, 97, 160, 320, 343, 345Cerovac Tu{ilova~ki, 93, 97Cetingrad, 95, 96, 98, 111, 119Ciglana, 246, 330Crna Gora, 7, 10, 15, 39, 155, 156, 164, 168-

170, 177, 180, 188, 192, 193, 195-198, 288Crna Punta, 119Crne Grede, 116Crni Lug, 233, 239, 240, 254, 296Crni tavani (vidi Crni Tavan), 83Crni vrh, 246Crvena zemlja (greben na Dinari), 48, 49Cvijanovi}, 345

^

âire, 117, 118âkalica, 294âlaku{a, 315ânak, 36, 81, 82, 86, 89, 347âprazlije, 271, 272âvlovac, 106êlebi}, 46, 47, 239, 271

êpin, 124êrkezovac, 257ê{ko Selo, 102, 104, 105êtvrtkovec, 103êvani, 253îsta Mala, 201îsta Velika, 71ôkova~a, 122ôlovac, 77ôrali}i, 294ôrkova uvala, 86ôt, 254, 256, 286ûji}a Kr~evine, 81, 86ûkovac, 83, 306

]

]elavac, 77, 119]ulumak, 245

D

Dabar, 82-84, 285Dabi}i, 345Dalmacija, 13, 38, 54, 60, 61, 67, 70-71, 77, 99,

133, 134, 139, 145, 188, 200, 201, 204, 205,297, 347, 367, 375

Dalj, 225Dangube, 82, 83Darda, 302Daruvar, 48, 116, 340Dayton, 234Debelo Brdo, 72, 73, 87Debelja~a, 250, 252, 273Deblja~a (vjerojatno Debelja~a), 255Dejanovi}i, 206Demirovi} brdo, 88Derventa, 422De{li}, 23Dinara, 15-16, 19, 36, 42, 46-52, 59, 67-69, 75,

120, 133, 136, 150, 158, 159, 239-241, 251,285-286, 289-298, 308, 310, 372, 373

Divjaku{a, 294Divoselo, 213, 359Divulje, 119Dizdarevi} Brdo, 280

432

Dizdarevi}i, 280Dobanovci, 21Doboj, 18Dobrenica, 255, 257Dobroselo, 86Dodo{i, 330-332Dolovi, 74Doljani, 83, 86, 246Donja Ba~uga, 106Donja Buzeta, 107Donje Pazari{te, 88Donji Babin Potok, 85Donji Cerovljani, 116Donji Dobretin, 107Donji Karin, 68Donji Klasni}, 106, 108Donji Lapac, 10-14, 26, 76, 78, 85, 87, 88, 122,

134, 135, 160, 168, 170, 171, 258, 317, 349,366, 371, 374-375

Donji Rujani, 251Donji Skrad, 92, 94, 160, 343, 344Donji Ti{kovac, 73Donji Tu{ilovi}, 345Donji @irovac, 106-108Donjih Cerovljana, 116Dragotina, 108Drava, 302Drenov Klanac, 133Drenovac, 319, 322Drenovica, 92Dre`nik Grad, 81, 82, 86Drina, 12, 44, 188, 219, 242, 243, 422Drlja~a, 103,105, 106Drni{, 10, 12, 13, 58, 69, 71, 73, 133, 160, 188,

207, 347, 348, 365, 375Drvar, 26, 51, 54, 57, 160, 241, 296, 319, 371,

372Drveni bok, 306Duborsko (vjerojatno Dubovsko), 246Dubovsko, 43, 246Dubrave, 82, 372Dubrovnik, 18, 125, 240Duga Luka, 254-256Dugi Dol, 92, 95, 97

Dugi otok, 125Dugopolje, 319Dulibe, 71Dvor na Uni, 2, 7, 33, 58, 100, 101, 105-109,

111, 115, 122, 123, 133, 134, 140, 150, 168,170, 206, 348

Dvori{te, 206

D`

Dàferovo Brdo, 253Dèferovi} brdo, 252

\

\akovo, 60, 62, 131\evrske, 73\u}i, 344\uri}i, 346

E

Egelji} Most, 266Egi}i, 91Elezovi}i, 253Erdut, 22, 145, 202Ernestinovo, 124Europa, 188

F

Farka{i}, 101, 206Frka{i}, 256, 301

G

Galija{i, 107Galovo Brdo, 344Gata, 263, 264Gavrani} most, 257Gejkovac, 97Generalovo brdo, 119Generalski Stol, 91, 206, 306Genthod (kraj @eneve), 55Gladno brdo, 280Glamo~, 19, 20, 47-49, 54, 57, 60, 67, 68, 125,

126, 151, 159, 188, 207, 241, 251-253, 273,318, 319, 372, 407

433

Glamo~ko polje, 67, 68, 126, 136, 251Glavac, 83Glavace, 86, 133Glavi~urak, 92Glibodol, 81-82, 84Glibodolski Kri`, 82, 83Glina, 25, 40, 41, 58, 100, 101, 103-108, 111,

112, 119, 120, 122, 168, 170, 206, 299, 300,311-312, 329, 348, 358

Glinska Poljana, 101, 103, 206Glodina, 122Gluma~ka glavica, 94Gola Plje{ivica, 88, 255-256, 258Gole{, 71Golo Brdo, 315Golovro, 73Golubi}, 17, 72, 246, 248Golubi}ko suvo polje, 70Golubinci, 423Gomilica, 246Gora, 329Gora (selo), 104, 105Gora`de, 18Gorica, 68Gorjevac, 246, 247, 302Gornja Ba~uga, 106Gornja Bu~ica, 101Gornja Bukva, 71Gornja [umetlica, 341Gornje Meku{je, 97Gornje Vrhovine, 86Gornji Babin Potok, 86Gornji Baljci, 70Gornji Dobretin, 107Gornji Lapac, 78Gornji Poloj, 94, 96Gornji Skrad, 344Gornji Trì~, 92Gornji Vakuf, 188, 242Gornji @irovac, 106Gorski kotar, 61, 200, 201, 205Gospi}, 30, 37, 59, 60, 63, 76-78, 81, 82, 90, 95,

99, 120, 134, 149, 188, 206, 286, 302, 321,322, 348

Gota, 248Graberje, 102, 105Grabe{ka visoravan, 248-249Grabe`, 43, 260, 263, 266, 281Grabno, 106Grabovac, 119, 300Grabovac Vojni}ki, 97Gra~ac, 10, 12, 13, 25, 68, 69, 74-78, 82, 85-87,

133, 134, 160, 168, 170, 171, 206, 217, 348,371-373, 375

Grad, 246Gradac, 91, 108, 206Gradac Mali, 108Gradina, 94, 246, 252, 254, 255, 263, 333-334,

344Gradi{te, 206Grahovo, 16-20, 44, 47-49, 52, 54, 57, 60, 67-

72, 151, 157-159, 171, 188, 229, 233, 239-241, 252, 260, 262, 273, 274, 292, 296, 305-306, 314, 315, 317-319, 367, 372, 373, 407

Gre|ani, 340-342Grgi}, 372Grgin~i}i, 91Grijakovi}i, 344-346Grkovci, 46, 47, 254Grla, 315Grme~, 43, 159, 247, 248, 316Grmu{a, 247, 252Grmu{ani, 107, 108Groblje, 257Grubje{i}i, 92Gru` (Dubrovnik), 125Gubin, 271

H

Haag, 151Ha|er, 105Hajeti}, 107Hegi}a Glavica, 280Henrikovac, 127Hini}i, 83Hleb, 122Homolja~ki Klanac, 81, 83, 85, 86Homolja~ko polje, 81, 82, 83, 85

434

Homolje, 81Hotnja, 105Hrastin, 285Hrastovica, 206, 330Hrgar, 246, 247Hrvatska, 7-27, 30, 33-48, 50-52, 54-65, 67, 71-

78, 83-91, 93-140, 144-151, 155, 156, 158,159, 161, 162, 164, 165, 167, 170, 172, 177-179, 184, 188, 194, 198, 199, 200, 201, 204,205, 208, 209, 211-213, 215-221, 224, 229,233-241, 248, 249, 260, 264, 265, 282, 285,286, 288, 289, 290, 293-296, 301, 303-305,308, 309, 316, 317, 319, 320, 339, 347, 350,358, 372, 375, 380-408, 412, 413, 414, 418,420

Hrvatska Dubica, 105-107, 110, 115-118Hrvatska Kostajnica, 36, 100, 111, 115, 117,

118, 122, 133, 168, 170, 206, 304, 347, 348Hrvatski ûnti}, 106, 206Husidi}i, 280Hvar, 125

I

Igla, 372Igman, 18Ilica (brdo), 317Imotski, 188Ivani} Grad, 96, 103, 119, 120Ivanjska, 107, 122, 266Ivine vodice, 76Ivkovi}i, 345Ivo{evi}i, 345Ivova glavica, 68Iza~i}, 241, 255, 256, 257, 263, 291

J

Jablanac, 341, 342Jabukovac, 106, 330-332Jadovi~ke uvale, 246Jadovik, 243Jadran, 37, 188Jajce, 68, 126, 319Jan~arska glava, 294Jan~ija glavica, 294

Jan~iji vrh, 296Jankovac, 127Januzi, 106Jara~a, 255Jarmina, 285Jaruga, 254Jasenice, 67Jasenovac, 36, 110, 115-117, 159, 333, 341, 347Jasik, 255Javoranj, 310Javorov Vrh, 372Javorova Glava, 372Jela{a, 93Jelinjak, 280Jezerce, 256, 323Jezerine, 275Johovo, 96, 111Josipdol, 302, 321Jo{ani, 87Jugoslavija, 12, 16-22, 39-41, 45, 50, 51, 57, 75,

125, 127, 139, 144,-150, 155, 158, 159,162-164, 167-175, 178, 179, 186, 188, 191,192, 196, 197, 209, 210, 215, 217-220, 224,227-288, 299, 321, 347, 390, 392, 393, 398,401, 415, 416, 419, 422

K

Kakma, 201Kaldrma, 319Kalu|er, 117Kamenak, 255, 256Kamenica, 255, 256Kameni~ki vrh, 252Kameniti vrh, 92Kamensko, 26, 97, 120, 135Kangrgino brdo, 85Kantarevac, 280Kapan, 316Kapela, 60, 82, 83, 206, 257, 302Karajlovi}i, 91Karin, 68, 73, 133Karlovac, 16, 30, 34, 37, 43, 59, 60-63, 77, 89-

99, 109, 111, 119, 129, 135, 149, 206, 213,234, 241, 279, 303, 306, 343-344, 346, 348,411

435

Ka{i}, 25, 306Ka{tel @egarski, 68, 73, 74Kauri}i, 101Kazanac, 272Kestenak, 92Kestenova~ka glavica, 316Kijevo, 67, 68, 70, 72Kik, 68Kistanje, 73Klanac, 83, 85, 86, 88, 133, 255Klenov Bok, 116Klenovac, 256, 258Klenovica, 85Klokot, 252, 255, 256, 263, 273Klopa~a, 275Klju~, 241Knezovljani, 108Knin, 10-17, 19-23, 25-27, 33, 36, 38, 39, 41,

43, 46, 50-55, 57, 58, 65, 67-75, 77, 78, 82,83, 86, 89, 91, 92, 94, 95, 99, 101, 102, 107,110, 111, 115, 119, 120, 122, 127, 129, 132-134, 139, 144, 146, 147, 151, 155-160, 168-172, 174, 177-178, 182, 183, 185, 188, 189,195-198, 200, 201, 204, 205, 207, 208, 215-217, 219, 221-223, 226,-229, 233, 239-241,243-251, 259, 264, 267, 289, 290-293, 295-297, 299, 305, 308, 310, 314, 317-319, 342,343, 346,-348, 357-359, 361-363, 366-369,371, 374, 375, 400, 402, 404, 407, 408, 410,414

Kninsko polje, 72Kobiljnjak, 266Kolabin Jarak, 108Kolari}, 97, 345Kolonija, 102Komadine, 95, 345Komarevo, 100, 102, 104, 105, 329Komora, 107Konjic, 43, 188Konjska glava, 68, 70, 83, 102Kopa~ki rit, 348Kopcije, 310Kopenhagen, 404Korana, 90, 91, 94, 97, 99, 111, 201, 344Koranski Breg, 344

Koransko Selo, 92Kor~ula, 125Kordun, 13, 14, 25, 38, 52, 60, 90, 91, 96, 97,

99, 107, 111, 123, 133, 134, 138, 200, 201,204, 205, 295, 296, 313, 335, 337, 344, 346,347, 348, 362, 366, 368, 369, 373, 375, 415

Kordunski Ljeskovac, 86Korenica, 13, 14, 45, 81-83, 85, 86, 122, 133,

155, 157, 159, 160, 167, 168, 170, 171, 206,207, 261, 269, 312, 317, 348, 370, 371

Koreni~ka Kapela, 60Kori~ina, 252, 271Kortina (vjerojatno Koritna), 285Kosa, 81, 83, 117, 245, 253, 280Kosi}i, 266Kosijer, 344Kosijersko Selo, 92, 96, 344Kosovo, 39, 401Kostenak, 307Ko{~ica, 372Kotarani, 108Kotorani, 122Kova~, 294Kozaperovica, 108Kozjak, 67, 68, 70-73, 75Kozline, 120, 344, 346Kozlinska Glava, 92Kozlinska glavica, 92, 94Krapje, 116Krbavsko polje, 81, 87Krf, 221Kri~ke, 341Kriva Glava, 83Krivodo, 247Kri`, 82, 97Krka, 68, 71, 305Krli}a vrh, 248Krnjak, 26, 58, 95, 97, 160, 337, 343, 344, 346Kr{lja, 275Kruge, 122Ku}i{ta, 246Kuk, 74Kuka~a, 306Kuki}i, 91

436

Kulen Vakuf, 43, 76, 78, 87, 88, 243, 244, 245,246, 247

Kulina, 246Kupa, 90, 91, 93, 99, 101, 103, 200, 204, 206Kup~ina, 119Kupres, 19, 42, 43, 46, 126, 150, 188, 241, 245Kupre{ka visoravan, 242Kupre{ka vrata, 44, 46, 67, 242Kupre{ko polje, 126Kurepi, 95, 96Kurepi} glavica, 95Kurjevac, 94Kutina, 119, 348

L

Lacman, 306La|evci, 71Lasinja, 91, 98, 206Latasi, 91Lati}a brdo, 253Latin, 91Latkovi}, 93Letinac, 83Letovanci, 105Li~ine, 106Li~ka Jesenica, 81, 82, 84, 86Li~ka Kaldrma, 74, 120, 323Li~ki Osik, 81-85, 87, 206, 321, 323, 348Li~ki Ribnik, 76-77, 85Li~ki Ti{kovac, 322Li~ko Le{}e, 85Li~ko Petrovo Selo, 81, 82, 86, 87, 96, 122, 248,

257, 258, 263, 275, 286, 299, 300, 302, 311,312

Lika, 13, 38, 58, 60, 71, 72, 81, 85, 89, 111, 133,134, 139, 245, 296, 347, 366, 367, 375

Lipe, 43Lipice, 82Lipovac, 50, 112Lisin, 68Lisina, 70, 83, 85Livanjsko polje, 15, 19, 23, 30, 46-49, 50, 51,

54, 59, 68, 69, 74, 75, 125, 136, 150, 158,239, 240, 241, 251, 292, 294, 295, 296, 414

Livno, 44, 46-48, 54, 150, 188, 242, 245, 251,273, 407, 414, 415

Lohovo, 44Lohovska Brda, 43, 254Lukovska brda (vjerojatno Lohovska Brda), 246Lon~ari, 91London, 45, 233Loskunja, 345Lovinac, 76, 77, 85Loznica, 138Lu~ani, 344Lu~ko, 119Lukar, 73Luke, 315Luni}i, 70Lu{~ani, 104

Lj

Ljubina, 108Ljubovo, 81, 83-85, 348

M

Macut brdo, 345Ma~ja greda, 68Ma}e{i}i, 344Ma|ari, 100Ma|arska, 294, 347Magav~evac, 119Maglaj, 271, 294Mahovljani, 121Maja, 100, 101, 105, 106Majdan, 108Majevica, 18Majoru{a, 316Majski Trtnik, 106Makarova~a, 108Mala Ciperna, 116Mala Glina, 120Mala Kladu{a, 250Mala Promina, 73, 347Mala @uljina, 77Male Poljanice, 294, 296Mali Alan, 71, 76, 77

437

Mali Bat, 293Mali Cilj, 293Mali Mra~aj, 372Mali Obljaj, 106Mali Orlovac, 46Mali Radi}, 246Mali Radi}i, 248Mali Sko~aj, 255, 256, 258, 266Mali Sokolac, 271Mali Strug, 115Mali [ator, 49, 294Mali}i, 344, 345, 346Malo Selo, 330, 332Mandi}i, 345, 372Mandika, 94Mandino Selo, 68Manita draga, 293Manja~a, 422Mar~inkovi} glavice, 344Marinbrod, 105, 120Marinci, 127, 285Marjani, 86Martin Brod, 73Martinovi}i, 94, 108Martin{}ak, 261Maslenica, 22, 188, 234, 241, 284, 359Mate{ko, 92, 94Matijevi}i, 108Maurovi}i, 94Mazin, 78, 86, 87, 275Medak, 76, 77, 82, 87, 206, 321Medari, 341Medeno brdo, 309Medeno polje, 120, 244Me|udra`je, 255-258Me|ustrugovi, 340Mehurovi}a glavica, 294Meljinovac, 255, 258Milinkovi}i, 92Milovanovi}i, 344Mio~inovi}i, 108, 330-332Miranje, 68, 71Miranje Gornje, 69Mirkovci, 201, 206

Mlada, 341Mlaka, 340, 341, 342Modri}i, 71Molunat, 125Morpola~a, 71Mose}, 347Mo{~enica, 101, 102, 120Mo{tanice, 108Mra~aj, 100, 103Mre`nica, 91, 92, 93, 94, 95, 99, 200, 204, 206Mre`ni~ki Brest, 91Mrkin breg, 247Mrkonji} Grad, 319, 422Mrzlo polje, 95Mu}, 16, 347Murgi}i, 83, 85Mu{i}i, 255, 256, 257Mu{kovac, 67, 68Mu{kovci, 67, 68, 73

N

Nadin, 68, 73Nadinski Vijenac, 69Naprte, 86Na{ice, 294Nebljusi, 122, 157, 254, 258Nebojan, 101, 120, 302Neretva, 18, 188Nijemci, 206Nik{i}, 84, 85Nos, 40, 315Nova Gradi{ka, 48, 116-117, 206, 285, 294,

340-341, 348Novi Grad, 183, 271Novi Li~ki Osik, 82-85Novigrad, 68Novo Selo, 102 (vjerojatno Novo Selo Glinsko)Novo Selo Glinsko, 103, 105Novoselci, 101, 103Novoselija, 84, 85Novska, 48, 59, 115-118, 128, 206, 348Nugla{ica, 46, 47, 254, 294Nu{i}i, 255Nu{tar, 127

438

Nj

Njema~ka, 212, 249, 296

O

Oblaj, 251 (vjerojatno Obljaj)Obljaj, 59, 85, 100, 101, 107, 250Obljajac, 90Obrovac, 10, 12, 13, 26, 68, 69, 71, 73-76, 133,

160, 168, 170, 171, 289, 347, 348, 361, 375Obu}ine, 82O~estovo, 72Ograci, 372Ogulin, 34, 62, 82, 90-92, 94, 95-97, 131-133,

206, 286, 304, 306, 321, 348Oki}, 345Oklaj, 68, 73, 347Oku~ani, 46, 48, 50, 119, 160, 206, 338-342,

348, 358Okuka, 256Opaljenica, 260Orahova, 115, 116Orahovo polje, 115Oraovac, 310Ora{ac, 43, 243, 245, 255Ora{ec (vjerojatno Ora{ac), 245Ora{je, 19, 206Ore{~ani, 92Ore{ko, 92Orlovac, 46Orlova~a, 306Osijek, 30, 37, 41, 59, 60, 63, 115, 124, 127,

128, 136, 147, 149, 206, 213, 285, 295, 302,303, 309, 348

Osmagino brdo, 82Ostravica (vjerojatno Ostrovica), 244Ostrovica, 85Ostroàc, 263O{~enica, 76O{trelj, 157, 158, 268, 282, 290, 292Oto~ac, 82, 84, 119, 206, 302, 304, 321, 348Otok, 206, 250, 254Otri}, 12, 13, 60, 74, 78, 375

P

Pa|ene, 72, 151Pa|evi, 245Paklenica, 50, 341Pakovo Selo, 285, 309Pakrac, 48, 160, 168, 190, 285-342, 348Pale, 13, 22, 41, 191-193, 196, 209, 219Paljuv, 71Panjani, 101, 106Panjci, 256Papari, 255, 256Par~i}, 69, 71Pariz, 233Pa{in Potok, 97Pavlovac (brdo), 81Pecki, 104Pe}ani, 87Pe}ica, 73Pe}igrad, 263, 280, 302Pe}ingrad (vjerojatno Pe}igrad), 303Pelje{ac, 125Peni}i, 344Perjasica, 91, 92, 94Peru~a, 22, 68, 70, 188Peru{i~ka Kosa, 81Peru{i}, 82, 83, 206, 285, 302, 321Peru{i}a Kosa, 83Pe{ina Luka, 86Petrinja, 16, 22, 58, 100-108, 110, 112, 119,

122, 131, 133, 134, 146, 151, 158, 159, 168,170, 206, 217, 245, 283, 284, 303-304, 307,328-332, 348, 358, 411

Petrinjca, 103Petrova gora, 25, 91, 108, 109, 157, 200, 201,

204, 205, 207, 265, 269, 415Petrovac, 44, 51, 72, 86, 120, 157, 158, 207,

242, 244, 245, 250, 268, 282, 290, 292, 319,422

Petrovo Polje, 347Peulje, 296Pilipovi}i, 88Piljino vrelo, 345Pitoma kosa, 46Pjev~evo Brdo, 275

439

Pla{~anska dolina, 94, 95Pla{ki, 77, 82, 90-94, 206, 304, 306, 321-323,

348, 366, 371Plav~a Draga, 92-95Plazikura, 280Plesmo, 115Pleso (Velika Gorica), 119Plitvice, 95, 96, 111, 122, 191, 300, 304, 312,

348Plitvi~ka Jezera, 82, 84, 91, 155, 191Plitvi~ki Ljeskovac, 86Plje{evica, 255, 256, 286, 291, 294, 306, 316,

347Plje{ivica, 36, 52, 81, 86, 88, 89, 123, 159, 241,

247, 249, 316Pocrni}, 302Po~itelj, 81Podgradak, 83Podkapela, 83Podovi, 84Podrijevci, 93Podrljevac, 345Podzvizd, 280Pogledi}, 345Pokupsko, 101, 103Pola~a, 68, 72Poli~nik, 68, 73Poloj, 91, 94, 96, 97Ponorac, 344, 346Popova~a, 104Popovi} Brdo, 97Posavski Podgajci, 206Potkosa, 71Poèga, 119Predore, 116Prekopa, 105Pribilovi} brdo, 284Pridraga, 71Prijeboj, 81, 82, 86, 87, 96Prijedor, 10, 120, 155, 179, 180, 183, 241, 296,

422Primi{lje, 90-92, 94-97, 99Pristeg, 68, 327, 328Pritoci, 281Prito~ki Grabe`, 260

Pritoka, 206, 248, 264Privilica, 263, 268Privlaka, 206Prkos, 68Prnjavor, 255Prnjavor ûnti}ki, 106Prodani}, 92Prokresa, 280Provo, 251Prozor, 44, 242Pr{ine uvale, 254, 255, 256, 286Prìna, 306, 309, 310Prìne, 47, 294Pula, 119

R

Ra~i}, 254Radaci, 245Radijevci, 72Radonja Luke, 106Ra|enovci, 341Raji}, 341, 342Rajnovac, 280Rakovica, 86, 95, 98, 111, 122, 206, 304, 306Raletina, 94Rape, 345Ra{tele, 60, 81, 86, 123, 248, 250, 251, 275, 302Ra{tevi}, 68Rausovac, 117, 118Rau{ovac (vjerojatno Rausovac), 118Ravidjenica, 92Ravno, 240Razdolje, 46Razvale, 68, 372Razvale Oti{i}ke, 68, 372Raòvljeva glavica, 69Re~ica, 91Reki}, 52Resanova, 159, 317Resanovci, 317, 319Ribnik, 302Ri~ica, 77Rim, 45

440

Ripa~, 43, 44, 245-247, 249, 250, 255, 263, 264,302, 322

Ripa~ka Glava, 273Ripa~ki klanac, 247Risovac, 70Risti}, 339Rodi}a ple}ina, 74Rogolji, 339, 342Rogoljica, 339, 341Rosulja, 117, 118Rosulje, 106, 107, 115Rovanjska, 74Ru~a dol, 256Rudaci, 245Rudopolje, 86, 323Rujani, 46, 239, 251Rujevac, 108Rujnica, 84, 85Ruìca, 250Ruìca Brdo, 250Ruì}a dol, 257

S

Sabljaki, 94Saborsko, 77, 81, 84, 90, 92Sadikovac, 248Sadilovac, 81Sajkovi}, 46, 47, 68, 69, 70, 74, 271, 272Sajkovi}i, 254Samar, 255, 271Sarajevo, 18, 33, 34, 40, 43, 54, 146, 147, 150,

191, 198, 268Sava, 48, 59, 101, 115, 116, 118, 206, 250, 294,

335, 337, 341, 366, 422Savi}a glava, 248Savina glavica, 88Sejdinova kosa, 253, 280Sekuli} poljana, 92Sekuli} vr{ak, 92Seli{ta, 84, 93Seli{te, 81, 90, 105, 106, 118Seli{te Dre`ni~ko, 81, 90Seli{te Kostajni~ko, 105, 106, 118Serdar, 85

Serdari, 83Serezi{te, 275Sesvete, 68Si~a, 91Simi}a brdo, 92Sinac, 83Sinu{a, 315Sinj, 46, 67-70, 72, 119, 120, 207, 347Sisak, 100, 101, 103, 109, 110, 112, 119, 120,

134, 135, 148, 170, 330, 348, 411Siveri}, 73Sje~evice, 85Skadimovci, 271Skakavac, 91, 98Sko~aj, 255, 257Sko~ajska draga, 256Skokovi, 253Skrad, 94, 111Skradska gora, 92, 344Slana, 101, 103Slatina, 102Slavonija, 17-21, 30, 36, 38, 40, 46, 48, 50-52,

55, 59, 60, 61, 131, 136, 139, 145, 150, 156,160, 200, 201, 203, 204, 205, 213, 216-221,224, 225, 227, 286, 291, 294, 295, 297, 310,334, 338-340, 342, 347, 348, 358, 359, 362,368, 369, 379, 380, 381, 388, 402, 407, 408,411, 413, 417, 420, 422, 423

Slavonski Brod, 150, 167, 303Slavsko Polje, 98Slovenija, 170, 201, 235Slovinci, 103, 104, 106, 118Slunj, 34, 43, 46, 77, 84, 91, 92, 94-99, 101,

120, 122, 133, 206, 217, 248, 286, 297, 304,306, 307, 313, 337, 348, 414

Slunjska brda, 93Smil~i}, 71, 73Smilj~i}, 68Smrdelji, 73Snjevita glava, 88So~anica, 108Sokolac, 255, 271Solun, 221Spasin vrh, 256Spasovo, 44, 244, 245, 247, 322

441

Split, 22, 30, 37, 46-49, 51, 54, 55, 59, 60, 63,65, 67-78, 87, 125, 130, 134, 147, 149, 151,160, 213, 251, 285, 371, 372

Srb, 10, 13, 14, 26, 71, 72, 73, 74, 78, 120, 134,151, 160, 349, 375

Srbija, 7, 9, 10, 12, 13, 15, 18, 20, 21, 39, 41, 42,52, 57, 138, 139, 150, 155, 156, 165, 167-170, 177, 180, 185, 190-198, 210, 212, 216-220, 224, 229, 233, 285, 287, 288, 295, 313,347, 373, 400, 402, 407, 410, 411, 413, 414,415, 416, 419, 421, 422, 423

Srbobran, 319Srebrenica, 18, 19, 20, 52, 60, 144, 241, 318,

405, 406Srijem, 21, 36, 40, 50, 145, 150, 201, 203, 205,

213, 224, 347, 348, 362, 368, 369, 388, 417Stani}i, 83Stani{ta, 345Stankovac, 101Stara Gradi{ka, 340, 341Staretina, 46, 47Stari Budak, 84Stari Farka{i}, 101, 206Staro Selo kod Vrginmosta, 43Staza, 103Steana, 243Stipanov Gri~, 83Stolice, 18Stra{nik, 102Stra`benica, 105Stremen, 104Strmac, 315Strmen, 103, 104Strmica, 51, 57, 72, 160, 229, 317, 319, 366,

367Strug, 115, 341Strunje, 70Studenci, 88Suhovare, 68Sunja, 36, 58, 100, 101, 103-106, 115, 117, 133,

206, 304, 347Sunja (rijeka), 104Su{ije, 115Suvi Vrh, 372Sveti Bartul, 71

Sveti Rok, 71, 76, 77Sveto Brdo, 76, 322Svilaj, 68, 70Svra~ica, 107Svra~kovo Selo, 81, 85

[

[abi}i, 266[amarica, 108, 120, 206, 250, 296, 330-332[anja, 104[a{, 103, 117, 118, 169[ator, 294[ator planina, 48, 49, 158, 293, 294, 296[atorsko jezero, 315[aule, 346[}ulac, 92[evina Poljana, 322[ibenik, 17, 61, 67-72, 207, 347[ibine, 107[id, 124[imi}a brdo, 307[ipan, 125[ipovo, 126, 241[iroka Kula, 83, 85[iroka Rijeka, 282[i{inec, 101[i{ke, 255, 258[kabrnja, 36, 73, 240, 306, 347[kare, 55, 85, 86[ka{in vrh, 46[kipine, 256[opot, 69[tedra, 315[titor (vjerojatno [titar), 206[turli}, 304[uica, 44[ujica, 242 (vjerojatno [uica)[uplji Kamen, 118

T

Tadi} Kosa, 117Talijanov vrh, 46Tanac, 116

442

Tarkovac, 247Tavanak, 46Tesli}, 43Tihotina, 247, 260Timarci, 106Tiskanovac, 319Tisov vrh, 255Ti{kovac, 36, 322, 347Ti{kovci, 73, 317Toboli}, 94To~ak, 245To~ila, 46Todorovo, 253, 280Todorovska Slapnica, 253Tomislavgrad, 44, 46, 67, 68, 125, 188, 242,

245, 246Topa{evi}i, 346Topusko, 25, 50, 95, 96, 101, 111, 112, 140, 311Travnik, 18Trebinje, 188Treskavica, 18Trgovi, 108Trnakovac, 341, 342Trnavac, 83, 86Trntor, 92Troglav, 46Trpinja, 124Trtice, 86Trupinjak, 344Tràc, 52Trà~ka Ra{tela, 60, 81, 86, 96, 123, 275, 302Trì}, 111Tu~ine, 315Tulove grede, 71, 76Turanj, 43, 90, 93, 94, 97Turjanski, 83, 85Turjansko polje, 85Tu{ilovi}, 93, 97, 160, 343, 345Tu{ilovi}ki Cerovac, 160, 343Tuzla, 18Tvr|avice, 309

U

Udbina, 21, 45, 77, 78, 82, 84, 85, 87, 88, 119,120, 121, 133, 206-208, 235, 249, 250, 289,296, 305, 348, 373

Ugljan, 125Umeti}, 106Una, 18, 43, 44, 58, 73, 88, 100, 101, 105-111,

115, 117, 118, 122, 123, 133, 134, 140, 168,170, 243, 244, 245-249, 251, 253, 255, 263,266, 271, 304, 305, 334

Uni{ki doci, 67, 70Uni{te, 48, 67, 68, 70, 285, 309, 372Urija, 84, 85Uskoci, 340, 341U{tica, 116, 118, 334Utinje, 345Utolica, 118Uzel~eva Glavica, 252

V

Va~ani, 73Vaganac, 86, 255Vakuf, 43, 44, 76, 78, 87, 244, 247Valtura, 119Vanji}i, 107, 108Vara`din, 93Varmansko selo, 316Varo{ina, 84Vedro polje, 250, 251, 256Vedro Polje, 36, 101, 103, 104, 255, 257, 347Velebit, 60, 61, 67, 69, 71, 76-78, 82, 85, 89,

133, 206, 207, 294, 322, 347, 361Velika brda, 120Velika Kladu{a, 43, 44, 53, 99, 248, 250-253,

263, 280, 336, 348Velika Privija, 293Velika Promina, 73Velika @uljina, 77Veliki Cilj, 293Veliki Humac, 92Veliki Kik, 68Veliki Lisac, 82Veliki Mra~aj, 372Veliki Obljaj, 85, 106

443

Veliki Pi{tenik, 90Veliki Radi}, 316Veliki Sko~aj, 255-257Veliki Sokolac, 271Veliki [u{njar, 106, 108Veliko brdo, 345Velimirovi}i, 344Veljane, 69Veljun, 91, 96, 97Vera, 92Vetilja~a, 344Vidica, 245Vidov vr{ak, 316Vidu{evac, 101, 111Vijenac, 69Viki}i, 255Vilusi, 104Vinali}, 68Vinica, 250Vinkovci, 206, 213, 348Vinterinci, 69Vis, 293Visibaba, 70, 273Viso~ica, 322Visoka glava, 122Visoka glavica, 316Vi{njica, 116Vitorog (planina), 67, 68Vje{ti}a gora, 68, 70, 294Vlahovi}, 106Vla{i}, 18, 43, 146Vodenica, 256, 258Vodice, 201Vojni}, 90, 91, 96-99, 106, 111, 133, 138, 159,

168, 170, 206, 244, 264, 320, 321, 334-337,343, 344, 348

Vojvodina, 39, 224, 422, 423Volinja, 101, 310Vrana, 68Vratnik (prijevoj), 106, 108, 128Vrba, 67, 68, 126Vrba selo kod Glamo~a, 67, 68, 126Vrbas, 43, 422Vrbica, 252, 271

Vrbina, 271Vrbnik, 68, 73Vr~evo, 69Vrela, 86, 95Vrelo, 95, 258, 345Vrelo Mre`nice, 93-95Vrelo Utinje, 345Vrginmost, 43, 91, 98, 106, 111, 119, 133, 159,

168, 170, 206, 334, 335-337, 348Vrh [ale, 306Vrhovine, 82, 83, 85, 86, 159, 206, 318, 348Vrlika, 69, 72, 73, 207, 306, 347Vrnogra~, 251, 280, 286, 294Vrpolje, 72, 348Vrto~e, 43, 44, 244, 246, 247Vu~ijak, 256Vu~jak, 102Vuja{kovi}i, 344Vujatovo brdo, 84Vukmani}, 91, 97Vukovar, 127, 140, 150, 206, 240, 348Vuk{i}, 68, 69, 71

W

Washington, 15, 54, 77, 146, 232, 233, 236-238,240, 400

Z

Zadar, 17, 41, 49, 67-73, 130, 207, 213, 347Zagorje, 97, 344Zagreb, 1, 2, 9, 14, 17, 20, 22, 23, 25-27, 30, 33,

36, 37, 39, 40, 41, 43, 48, 50, 53-56, 58-60,63, 81, 90, 96, 99, 100-119, 131, 132, 134,135, 137, 138, 140, 146, 147, 149, 150, 151,157-159, 167, 179, 213, 236, 240, 259, 262,264, 294, 301, 303, 308, 316, 373, 401, 403,409, 412, 420

Zalu`nica, 83, 84, 302Zastinje, 93Zavalje, 255-258Zbjegova~ki vrh, 246Zbori{ta, 306Ze~ja Varo{, 95Zelena dolina, 330, 331

444

Zeleno brdo, 46Zemunik, 22, 119Zemunik Gornji, 71, 73Zloselo, 44, 242Zrinska gora, 100, 106, 108, 109, 250Zubar, 84Zve~eva, 294Zverinjac, 254, 275Zvjerinac, 73

@

@a`vi}, 68, 72@egar, 250, 255-257, 266

@eljava, 123, 244, 255, 256, 258, 275, 30@eljezno Polje, 257@eneva, 55, 235, 239, 241, 373, 409@epa, 18, 19, 318, 405@irovac, 59, 100, 105-108, 122, 123@irovec, 120@itni}, 68, 285@ivaja, 117, 118@ivkovi} Kosa, 320@rvanj, 271, 296@upanja, 124, 201, 206, 303@upi}, 101, 104@upi} brdo, 102, 103

445

Documents

Davor Marijan OLUJA - zajednica udrugahcz-zu.hr/documents2018/Davor Marjan Oluja.pdf · 2018. 4. 28. · Davor Marijan OLUJA. Nakladnik Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar