DDD Materijal

7/28/2019 DDD Materijal

1/16

Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacijaDEZINFEKCIJA

Dezinfekcija je skup razliitih mjera koji se provode s ciljem unitavanja, usporavanja rasta i razmnoavanja ili

uklanjanja veine mikroorganizama, a provodi se mehanikim, fizikalnim ili kemijskim mjerama.

Mehanike mjere dezinfekcije podrazumijevaju mehaniko uklanjanje mikroorganizama s radnih povrina, predmeta

ili u prostoru kao samostalne metode uklanjanja mikroorganizama, odnosno stvaranja preduvjeta za uspjenoprovoenje drugih postupaka dezinfekcije, a provode se struganjem, metenjem, odmaivanjem i pranjem, filtracijom,

ventilacijom i taloenjem.

DEZINSEKCIJA

Dezinsekcija je skup razliitih mjera koje se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije najmanje do praga tetnosti,

zaustavljaju rast i razmnoavanje ili potpuno unitavaju nazonu populaciju tetnih lankonoaca (Arthropoda) koji

prenose uzronike zaraznih bolesti, parazitiraju na tijelu ovjeka, uzrokuju alergijske reakcije, imaju toksino

djelovanje ili su uznemirivai ili skladini tetnici na hrani, a provodi se mehanikim, fizikalnim, biolokim ili kemijskim

mjerama.

Dezinsekcija podrazumijeva i nain sprjeavanja ulaenja i zadravanja tetnih lankonoaca (Arthropoda) na

povrine, u prostor ili objekt.

DERATIZACIJA

Deratizacija je skup razliitih mjera koji se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije tetnih glodavaca ispod pragatetnosti, zaustavljanja razmnoavanja ili potpunog unitenja nazone populacije tetnih glodavaca koji su prirodni

rezervoari i prijenosnici uzronika zaraznih bolesti ili skladini tetnici, a provodi se mehanikim, fizikalnim ili

kemijskim mjerama.

Deratizacija podrazumijeva i sve mjere koje se poduzimaju radi sprjeavanja ulaenja, zadravanja i razmnoavanja

tetnih glodavaca na povrinama, u prostoru ili objektima.

DEZINFEKCIJA(disinfection)Dezinfekcija (Disinfection: dis + lat. inficere lo, okuen), u irem smislu

predstavlja skup postupaka kojima se uklanjaju, onesposobljavaju ili unitavajumikroorganizmi u toj mjeri da nisu sposobni izazvati infekciju. Disinfection u uemsmislu predstavlja reduciranje broja mikroorganizama ispod infektivne doze, odnosnounitavanje ili oslabljivanje patogenih mikroorganizama. Za postizanje dezinfekcije sekoriste dezinficijensi (kemijska sredstva) koja su slabo selektivno toksina, a imajugermicidno djelovanje.

Sanitacija je primjena dezinfekcije u javnoj higijeni.Za razliku od dezinfekcije, pri sterilizaciji unitavamo sve mikroorganizme.

Chemotherapy-a je tretiranje bolesti kemijskim tvarima; prvenstveno uporabakemikalija koje unitavaju infekte, a ne tete pacijentu. Prikladni kemoterapeutici suvrlo selektivni, a imaju germicid(e)-no i germistatic-ko djelovanje. Te osobineomoguavaju unutarnju dezinfekciju organizma.

Antiseptic je tvar koja inhibira razvoj mikroorganizama bez da ih nuno ubija.

Vrste disinfecti(on)-e s obzirom na vrijeme primjene su:1. 1. PROFILAKTIKA ODNOSNO HIGIJENSKA dezinfekcija se provodi

u svrhu profilakse zaraznih bolesti. Provodi se dezinficijensima(disinfectant-ima) irokog spektra djelovanja. Profilaktika dezinfekcija se


2/16

vri periodiki, u pravilu 2 puta godinje (jesen i proljee), ali i moe bitiinicirana specifinim epizootiolokim prilikama. U industrijskoj proizvodnjiprovodi se u skladu s izmjenom turnusa kao neophodan dio odmora objekta ito u sklopu naela 'sve unutra, sve van'. U sklopu profilaktike dezinfekcijesu i DEZINFEKCIJSKE BARIJERE za vozila i ljude na ulazima u gospodarstva.

Dezinfekcijske barijere su bazeni s otopinom natrijeve luine (pH=13-14).2. 2. TEKUA dezinfekcija se provodi tijekom trajanja neke zarazne

bolesti, odnosno kada je bolest ve prisutna. Kako tu ve imamo prilinojasno definiranog uzronika, uglavnom se provodi ciljano; dezinficijensimakoji e unititi uzronika.

3. 3. ZAVRNA ILI KONANA dezinfekcija se provodi nakon zavretkaepzootije, odnosno nakon to je ozdravila i posljednja bolesna ivotinja iliuklonjen izvor infekcije. Nuna je kod kontaktnih zaraznih bolesti koje sesuzbijaju po zakonu. Prekid takvih zaraza moe se proglasiti tek nakon toje, izmeu ostalog, provedena odgovarajua zavrna dezinfekcija.

METODE DEZINFEKCIJE1. 1. Prirodni imbenici koji djeluju na mikroorganizam su: sunevo svjetlo,

taloenje, filtracija, poremetnje ivotnih uvjeta mikroorganizma, antagonizammikroorganizama...

2. 2. Mehanike metode kojima djelujemo na mikroorganizme su struganje,pranje i etkanje (time se broj mikroorganizama smanji i preko 60%), vodenimrk, ventilacija...

3. 3. Fizikalna dezinfekcija obuhvaa toplinu (plamen, suha i vlana toplina),isuivanje, zraenje, ultrazvuk (specifine vibracije), elektricitet i osmotski

tlak; plasmolysis i plasmtopija (?)4. 4. Kemijska dezinfekcija ovisio o vrsti dezinficijensa koji se primjenjuje,

svojstvima i vrsti mikroorganizma i uvjetima okoline.

SVOJSTVA DEZINFICIJENSADobar dezinficijens mora imati ova svojstva:

1. 1. to iri spektar djelovanja.2. 2. Aktivnost u velikom razrjeenju i uz prisustvo organske tvari.3. 3. Brzo djelovanje na sobnoj temperaturi ili temperaturi tijela.4. 4. Minimalna toksinost za stanice tkiva.5. 5. Ne smije biti korozivan, zapaljiv ili eksplozivan, te treba biti pogodan za

transport (mali volumen).6. 6. Treba biti postojan u dodiru s predmetima koji se dezinficiraju te aktivan i

nakon dueg dodira s njima.7. 7. Ne smije imati neugodan miris ili okus.8. 8. Cijena mora biti prihvatljiva (ekonomian!).9. 9. Topiv u vodi, te jednostavan i siguran za primjenu; bez pjene.


3/16

10.10.Ne smije stvarati kemorezistenciju kod mikroorganizama.Kako bi dezinfekcijom postigli dobre rezultate, trebamo znati protiv koga se borimo.Stoga nas interesiraju svojstva mikroorganizma, i to:

Da li je rezistentan na odreene dezinficijense, koje?

Koje je vrste, koliko je brojan, otporan i koje su mu kemijske karakteristike?U kojoj je fazi rasta?Tvori li specifine strukture (kapsule, spore) i koje?

Kada smo saznali protiv koga ili ega se borimo, potrebno je definirati uvjete u kojimase moemo boriti. Zato nam je bitno:

Temperatura okoline. Luine npr. bolje djeluju na temperaturi 50-60C.Povrinski fenomeni; apsorpcija dezinficijensa, permeabilnost, difuzija,

tenzije...Prisutnost drugih elektrolita. Elektroliti mogu znatno promijeniti ionizaciju

dezinficijensa i svojstva stanice.Prisustvo organske tvari. Organska tvar moe znatno vezati neke dezinficijense.Duljina djelovanja.

Na viruse dezinficijensi djeluju na 2 naina:1. 1. oteuju viruse koji su izvan stanice i time onemoguavaju njihovu

apsorpciju i penetraciju u stanicu,2. 2. mijenjaju nukleinsku kiselinu (mutacije!; mutageno djelovanje moe biti

jako opasno).

Viruse e najbolje unititi luine.

Djelovanje dezinficijensa na bakterijsku stanicuNain djelovanja Dezinficijens

koagulacija proteina alkoholi, derivati fenola,formaldehydhidroliza unutranje strukture stanice kiseline, luineoteenja izazvana oksidacijom vodikov peroksid, halogeni (F, Cl, Br i I),

kalijev permanganat, ledena octenakiselina

oteenja izazvana povrinskomaktivnosti

amfotezidi, kvarterni amonijevi spojevi;Omnisan, Cetavlon (NH4+)

Djelovanje dezinficijensa na spore je oteano jer spore imaju:

1. 1. vieslojni omota,2. 2. visok sadraj masnih tvari,3. 3. mali sadraj slobodne vode,4. 4. sadre kalcij-dipikolinat.


4/16

Definiravi protiv koga se borimo i u kojim uvjetima, preostaje nam samo da odluimos ime se borimo. Dakle, trebamo izabrati dezinficijens.

Pri izboru dezinficijensa valja uzeti u obzir:1. 1. opseg antimikrobne aktivnosti dezinficijensa koja treba biti utvrena

laboratorijskim testovima,2. 2. broj mikroorganizama,3. 3. pristupanost mikroorganizama,4. 4. temperaturu na kojoj najbolje djeluje,5. 5. koncentraciju dezinficijensa u otopini,6. 6. potrebnu koliinu, odnosno dozu dezinficijensa,7. 7. kiselost,8. 8. germicide-nu i germistatic-nu aktivnost dezinficijensa,9. 9. vrijeme potrebno da dezinficijens djeluje,10.10.razgradnju dezinficijensa,11.11.promjenu u otpornosti mikroorganizma koje mogu nastati; rezistencija!12.12.inaktivaciju dezinficijensa.

Rezistencija se, u pravilu, javlja zbog primjene niih koncentracija dezinficijensa, aponekad i zbog nedostatne doze.Dezinficijense moemo inaktivirati sapunima, detergenitma i dezinficijensima. estaje pojava da jedna vrsta dezinficijensa inaktivira drugu! Stoga na to moramo pazitiprilikom rada. Jedina sigurna iznimka od toga je alkohol. Uz to jedino kod alkohola sunia razrjeenja uinkovitija; najbolje djeluje 70%-tni alkohol bolje no 90%-tni.

PRIPREMA ZA DEZINFEKCIJU1. 1. Mehaniko ienje je potrebno provesti prvenstveno kod uprljanih povrina

u stajama. Nakon grubog mehanikog ienja slijedi sanitarno pranje.2. 2. Sanitarno pranje (vlano ienja) ima za cilj odvojiti fiksne estice i

smanjiti broj mikroorganizama. Najbolje ga je provoditi uz prskanje toplomvodom pod velikim tlakom.

3. 3. Na kraju priprema za dezinfekciju ide suenje.

Ukoliko suzbijamo za ovjeka opasne bolesti potrebno je prije ienja provestiprethodnu dezinfekciju!

Dezinficijens se moe aplicirati:1. 1. prskanjem; estice veliine 0.15-1mm (runo) ili 0.05-1mm (mainski),2. 2. rasprivanjem; estice veliine 0.05-0.15 mm kod visokotlanih prskalica

(25-75atm),


5/16

3. 3. zamagljivanjem; estice veliine 0.5-50m (0.0005-0.05mm).Ukupan postupak dezinfekcije ide:

1. 1. prethodna dezinfekcija; samo ukoliko sumnjamo na bolest opasnu zaovjeka,

2. 2. ienje i ispiranje; potrebno je postii optiku istou,3. 3. dezinfekcija,4. 4. ispiranje po potrebi (bioloka istoa).

DEZINFICIJENSIKiseline su vrlo dobri dezinficijensi, ali korodiraju. Organske kiseline, poput

octene se koriste u prehrambenoj industriji.

Luine su izrazito dobri virucid-i. Uz to posjeduju dobru sposobnost

odmaivanja. Najee se upotrebljava 2-5% natrijeva luina (NaOH). Ukoliko elimounititi spore bakterija onda emo primijeniti 30% NaOH i to kroz dulje vrijeme.

Aldehyde-i (R-CH=O) su dezinficijensi irokog spektra, ali sporo djeluju. Formalinje 40% otopina formaldehyde-a (plina), gluteldehid... Toksini su pa se gotovo neupotrebljavaju.

Fenoli (phenol cikliki ugljikovodik) od kojih je najpoznatija karbolna kiselina,su ekoloki neprihvatljivi.

Alkoholi su vrlo dobri dezinficijensi. U pravilu se rabi etilni i izopropilni alkohol.Djelovanje izopropilnog alkohola je jae.

Propiten-glikol i trietilen-glikol su izrazito jaki dezinficijensi ukoliko se upotrebekao aerosol.

Etilni oksid u plinovitom stanju duboko prodire u materijale. Djeluje germicid-no.Upotrebljava se u sterilizaciji.

Kationi, anioni i amphoteric-ni spojevi; od kationa se rabe kvarterniamonijevi spojevi; (Omnisan, Cetavlon; NH4+) koji imaju germicidno djelovanje.

Halogeni elementi. Od halogenih elemenata (F, Cl, Br, I i At) za dezinfekcijuiroku uporabu imaju klor i jod (Cl i I).

Od anorganskih spojeva klora najpoznatji dezificijensi su hypochlorite-i, npr. Ca-hypochlorite (CaOCl).

Oksidacijska sredstva. Kalijev permanganat nema odve iroku primjenu.Vodikov peroksid (H2O2) je dobar dezinficijens. Istovremeno je ekoloki vrloprihvatljiv; nema rezidua;

2H2O2 2H2O + O2


6/16

Per-kiseline (kisik je jednovalentan) su kiseline kojima je dodan jedan kisikovatom. Tako smo dobili par dobrih dezinficijensa: per-mravlja, per-octena, per-propionska kiselina. U reakciji O- ion biva otputen i oksidira. Per kiseline su vaen zadezinfekciju gnoja.

Izotop kisika, ozon (O3) ima dobra svojstva za dezinfekciju vode.

Djelovanja pojedinih dezinficijensa G- G+ virusi spore plijesnihypochlorite + + + +/- +H2O2 + + + + +octena kiselina + + + + +amphoteric-ni tenzidi + + - - +kvarterni amonijevi

spojevi

+ +/- - - +/-

formalin + + + +/- +voda na 75C + + - - +/-pH=13.9 + + + +/- +pH=4 - +/- + +/- -

DEZINSEKCIJADezinsekcija je postupak suzbijanja tetnih insekata, grinja, mollusca-nata.Entomology (gr. entomon insekt + logy znanost); grana zoology-e koja prouavainsect-e.Insekti su heksapodi, to znai da imaju 3 para nogu.Tijelo insekta se dijeli na:

1. 1. glavu, na kojoj su ticala, oi i usni aparat,2. 2. prsite koje se sastoji od 3 lanka; svaki lanak jedan par nogu,3. 3. i abdomen odnosno zadak.

Insekti su prekriveni egzoskeletom.Kutikula (eng. cuticula, lat. mala koa) se sastoji od endokutikule, egzokutikule iepikutikule.Pojedine vrste insekata je najlake raspoznati prema krilima.Na pretrage insekti se ovisno o veliini alju:

manji u 70% alkoholu ili umotani u vatu natopljenu kloroformom,vei probodeni i privreni za podlogu.


7/16

RAZVOJ INSEKTAEmbrionalni razvoj insekta traje od oplodnje do izlaska liinke iz jajeta.Postembrionalni razvoj traje od liinke do imaga (adulta). Tijekom svog razvoja insekte, ovisno o vrsti kojoj pripada, proi kroz potpunu ili nepotpunu metamorfozu.

Potpuna metamorfoza;jaje liinka (larva) kukuljica (pupa) imago (adult)

Nepotpuna metamorfoza;jaje liinka imago (adult)

Koristi od insekataKoristi od insekata su brojne. Oni su najbrojnija skupina ivotinja na zemlji ineizostavan su dio svakog eko-sustava. Njihove najvanije funkcije su:

unitavanje uginulih ivotinja; to ine muhe, moljci, strvinari,

antagonizam meu vrstama insekata,slue kao hrana pticama i nekim sisavcima,oprauju bilje,obrauju tlo,tvore med, vosak, svilu...

ali,insekti su vektori brojnih zaraznih i parazitarnih bolesti!

SUZBIJANJE INSEKATA

BIOLOKE METODE1. 1. prirodni neprijatelji; ptice, imii, jeevi, krtice,2. 2. insekti grabeljivci; bubamare, mravi, ose,3. 3. insekti paraziti; ose najeznice, muhe gusjeniarke,4. 4. mikroorganizmi; npr. Bacilus thurensienensis.

TEHNIKE METODE1. 1. ljepljive trake ne koje e se insekti prilijepiti,2. 2. isuenje bara; onemoguit emo razvoj insekata,3. 3. prevrtanje gnoja; u gornjem sloju su razvojni stadiji insekata koji e kadase gnoj prevrne biti izloeni smrtonosnom djelovanju fermenata gnoja,4. 4. inertna praina; silicijski gel i dijetomejska zemlja isuuju insekta.

FIZIKALNE METODE1. 1. temperatura, vlaga,2. 2. modificirana atmosfera; manje kisika i duika a vie ugljinog dioksida,


8/16

3. 3. ultrazvuk,4. 4. x i zraenje

KEMIJSKE METODEinsekticidi biljnog podrijetla; piretoroidi, nikotin (nicotine), rotenon...

sintetski insekticidi; DDT, nicotine, organofosforni preparati...

SINTETSKI INSEKTICIDIKlorirani ugljikovodici (chlorinated hydrocarbon group); hexachlorocyclohexane

(benzene hexachloride C6H6Cl6), cyclohexane (C6H12), DDT, dieldrin, chlordan...DDT je zabranjen jer se jako nakupio u biosveri!

Organophosphorus-ni preparati inhibiraju acetylcholinesterasa-u. Izrazito sutoksini. Dijele se na sistemske i nesistemske.

Nicotine (nikotin) vrlo otrovan, bezbojan alkaloid mirisa poput pyrideine-a.Carbamete-i esteri carbamic-ne kiseline (H2NCOOH)

Piretroidi gotovo idealni insekticidi ali rezistencija stvara probleme...Anorganski insekticidi,Plinoviti insekticidi,Bioinsekticidi (Bacilus thurensienensis),Bioracionalni insekticidi djeluju kao regulatori rasta (inhibitori), analozi su

juvenilnih hormona.Prema 'Zakonu o otrovima' (1983.) otrovi su na osnovi LD 50 (Lethal Dose) podijeljeni u4 grupe. Lethal Dose (LD50), odnosno letalna doza je minimalna koliina otrova pokilogramu dostatna da se usmrti 50% otrovane populacije.

grupa LD50 (mg/kg = ppm)

1. ispod 50 ppm2. 50-250 ppm3. 250-1000 ppm4. 1000 5000 ppm = 0.1-0.5%

KLORIRANI UGLJIKOVODICIKlorirani ugljikovodici su halogeni derivati alifatskih ugljikovodika (aliphatic

hydrocarbon nemaju prstena). Inhibitori su rada CNS-a; usporavaju repolarizacijumembrana i dovode do excitacije. Liposolubilni su. Kemijski su izrazito stabilni. Dugoperzistiraju u prirodi. Antidot nije poznat.

Najpoznatiji predstavnik kloriranih ugljikovodika je DDT. Iako izrazito toksian;druga grupa otrova (LD=50-250 ppm), bio je izrazito upotrebljavan; 1974. je u svijetupotroeno 2.8 x 106 tona (2.8 milijardi kg) DDT-a. Kao i svi klorirani ugljikovodiciDDT pokazuje veliku stabilnost u prirodi. Stoga su ve koncem sedamdesetih godinaustanovljene visoke koncentracije DDT-a i u ljudi, ali i u pingvina polu. Upotreba DDT-a je zabranjena u svim zemljama svijeta.

Uz DDT vani klorirani ugljikovodici su: Anofex, Digmar, Ixodes, Genitox, Gyron...


9/16

ORGANOFOSFORNI PREPARATIOrganophosphorus-ni preparati ireverzibilno inhibiraju acetylcholinesterasa-u. Stoga

dolazi do nakupljanja acetylcholina u sinapsama i posljedine prenadraenosti koja ukoncu rezultira s paralizom. Prema nainu djelovanja dijele se na direktne inhibitore iindirektne inhibitore acetylcholinesterasa-e. Indirektni inhbitori se moraju

metabolizirati u jetri kako bi postali aktivni. Antidoti su reaktivatoriacetylcholinesterasa-e i atropini. Uinci organofosfornih insekticida se mogu podijelitina:

1. 1. muscarinic-ne2. 2. nicotinic-ne3. 3. centralne

Organofosforni preparati su stabiljnji, perzistentnji i selektivnji od kloriranihugljikovodika. Najpoznatiji organofosforni preparati su Neguvon, Diklorofon,Bromofos...

NIKOTIN (Nicotine)Nicotine (nikotin) vrlo otrovan, bezbojan alkaloid mirisa poput pyrideie-a, paleag

okusa. Dobiva se sintetski i iz duhana. Koristi se kao poljoprivredni insekticid i kaoeksterni paraziticid. Izaziva jaki nikotinski efekt; u manjim dozama ekscitaciju, a uveim dozama inhibira ivane impulse autonomnih ganglia i neuromuscular-ne veze.

KARBAMATI (Carbametes)Carbamete-i su esteri carbamic-ne kiseline (H2NCOOH). Djeluju slino kao i

organofosforni spojevi; inhibiraju acetylcholinesterasa-u. Antidot je atropin, ali, zarazliku od organofosfornih spojeva, reaktivatori acetylcholinesterasa-e sukontraindicirani. Najpoznatiji Carbamate-i su Oksim, Baygon, Famid...

PIRETRINI I PIRETROIDIPiretrini ( iz biljaka dobiveni) i piretroidi (sintetski dobiveni) su nervni otrovi.

Nemaju antidota. Izuzetno su snani i selektivni. Toksini su za insekte, a slabotoksini za toplokrvne ivotinje i ovjeka. Nisu perzistentni; brzo se razgrauju.

BIORACIONALNI INSEKTICIDIBioracionalni insekticidi nisu insekticidi u pravom smislu rijei jer ne ubijaju

insekte; oni remete njihov razvoj. Bioracionalni insekticidi djeluju kao:1. 1. analozi juvenilnih hormona,2.

2.

inhibitori sinteze hitina.ANALOZI JUVENILNIH HORMONA su najmanje tetni pripravci za borbu protivinsekata. Oni djeluju na larve. Normalno, juvenilni hormoni se lue iz corpora allataliinki. Oni zadravaju razvoj insekta u larvalnom stadiju kako bi se larva presvuklanekoliko puta i dosegla odgovarajuu veliinu prije pupanja. To svojstvo juvenilnihhormona se moe vrlo dobro iskoristiti u borbi protiv insekata. Pri tome analozijuvenilnih hormona djeluju strogo specifino na tetnika. Tako je LD 50 za takora veiod 30 g/kg (3%).


10/16

Najpoznatiji analozi juvenilnih hormona su Metopren, Fenoksikrab, Hidropen...INHIBITORI SINTEZE HITINA djeluju selektivno na ciljane organizme. Veoma su

postojani u ekstremnim uvjetima. Tako npr. mogu podnijeti i temperaturu iznad 40Ci vlagu veu od 90%. Kako djeluju na hitin, kojeg kod viih ivotinja nema, nisu znatnotoksini. Spadaju u 4. grupu otrova (LD50=10005000 ppm=0.1-0.5%).

Primjer djelovanja inhibitora sinteze hitinaPotpuna metamorfoza muhe;Muha jajaca larve kukuljica Muha (adult)Larvadex i Neporex e djelovati na razvoj hitina u larvalnom stadiju, a Alfacron i

Snip na razvoj hitina u odrasle muhe. Inhibitori sinteze hitina su specifini za pojedineinsekte. Tako se za ohare koriste Lifenuron i Triflumoron, a za muhe Diflubenzuron,Larvadex, Neporex, Alfacron i Snip.

BIOINSEKTICIDI

Bioinseticidi su zastupljeni s jednim predstavnikom. Proizvoa je Bacilusthiringiensis. U kontroliranim uvjetima fermentacijom proizvoditi toksin za insekte.Pri sporulaciji bakterija proizvodi proteinske kristale koji nisu topljivi u vodi, osjetljivisu na ultraljubiaste zrake i neke enzime.

Insekticid kojeg proizvodi B. thiringiensis je kompatibilan s veinom insekticida,izuzev s Dimetoatom, Fentoboatom, Propoksidom i bordokom juhom. Djeluje tako dapod utjecajem probavnih sokova izaziva oteenja sluznice, poremaje osmotskeravnotee, paralizira dijelove usnog aparata i probavnog sustava, zaustavlja prehranui izaziva smrt. Insekticid kojeg proizvodi B. thiringiensis najmanji negativni uinak imana populaciju korisnih insekata i grinja.

KUNA MUHA (Musca domestica)Kuna muha rasprostranjena je na svim geografskim irinama i nadmorskim

visinama gdje ivi ovjek. Sjeda na svaku neistou, a zatim na hranu te prenosimnoge zarazne bolesti. Velika je 6-8 mm. Rilo joj je produeno za sisanje. Feceskune muhe je taman, a regurgitirani sadraj eluca ljubiast.

enka tijekom ivota 6-7 puta polae po 120-150 jaja. Kompletan razvoj pri 25Ctraje 12 dana. To omoguava oko 10 generacija godinje. ivotni vijek kune muheiznosi 2-4 tjedna.

Areal kretanja ovisi o mjestu ivota; tako je za selo 1-5 km, a za grad, 10-25 km.

Kuna muha je vaan prenosnik bakterija i parazita. Prosjeno u probavnom traktumuhe boravi preko 10 milijuna bakterija. U tom broju je i oko 50 vrsta patogenihbakterija i protozooa. Vanjska povrina muhe je takoer vaan rezervoar infekcije.Sadri u prosjeku 4 milijuna bakterija.

MUHA PECKARA (Stomoxis calcitrans, lat. calcitro 1. ritati se, ugnjetavatinogama gaziti) ima rilo podeeno za bodenje i sisanje krvi. Vrlo su agresivne;


11/16

pogotovo ljeti i tijekom jeseni. enka polae 60-70 jaja. Larve se iz jaja izlegu za 1-4dana.

Liinke muha, zakrljale glave i zakrljalih eljusti, ive od biljaka, trulei ili kao

nametnici. Liinke muha se zovu 'upljuvci'.

KOMARCI (Culicidae), porodica kukaca iz reda dvokrilaca (Diptera). Tijelo im jemalo i vitko (3-20mm), noge su im duge; na glavi imaju 2 mreasta oka.

Usni aparat u komarca formira rilce, kojim enka bui kou i sie krv ptica i sisavaca,a mujak se hrani cvjetnim sokovima ili uope ne prima hranu.

enka odlae jaja u stajau ili sporo tekuu vodu. U vodi se iz jaja razvijaju liinkekoje uzimaju potreban zrak iz atmosfere kroz otvore na kraju zatka; zbog toga estodolaze na povrinu vode. Metamorfoza komarca je potpuna;jaje liinka (larva) kukuljica (pupa) imago (adult)U nas ivi obian komarac (Culex pipiens).

Protiv komaraca se moemo boriti:1. 1. insekticidima2. 2. larvicidima3. 3. isuivanjem stajaih ili sporo-tekuih voda u kojima se razvijaju

liinke4. 4. poribljavanjem stajaih ili sporo-tekuih voda u kojima se razvijaju

liinke ribice e pojesti razvojne oblike komaraca.Najbolji rezultati se postiu kombinacijom navedenih metoda.

EPIZOOTIOLOKOEPIDEMIOLOKI I EKONIMSKI ZNAAJTETNIH GLODAVACA

tete koje izazivaju tetni glodavci su:tetni glodavci su vektori raznih oboljenja; prenose ih na ljude, domee

ivotinje i plemenitu divlja.tetni glodavci uzrokuju velike materijalne tete zagaenjem i unitenjem

hrane i drugih dobara.na posljetku, tetni glodavci izazivaju odbojnost i strah.

Glodavci (Rodentia) su najbrojniji rod sisavaca; ima ih preko 2800 vrsta. To su

dabar, nutrija, kunii, zeevi, voluharice, hrak, ondatra, vjeverice, tekunice, mievi,takori, svisci, puhovi, dikobrazi, inile...

Brojnost im ovisi o fiziolokom stanju populacije, meteorolokim uvjetima, klimi,izvoru hrane, stanitu, predatorima, bolestima, djelovanju ljudi...


12/16

Osnovne znaajke glodavaca su:Graa i raspored zuba. Glodavci u eljustima imaju duge dljetaste

sjekutie, tzv. glodnjake. To su prva 2 sjekutia u svakoj eljusti; bezkorijena su i stalno rastu. Sjekutii su samo s prednje strane prevueniostaklicom. Stoga se s te strane manje troe i tako se zaotre kao dlijeto.

Drugih sjekutia i onjaka nemaju, katkada nemaju ni prednjih kutnjaka paim je izmeu glodnjaka i kutnjaka vei prostor bez zuba; tzv. krezubina(diastema). Pri glodanju pomiu donju eljust naprijed-nazad, a ne gore-dolje.

Visoki potencijal razmnoavanja. Glodavci imaju brojne i este okote.Dobro razvijena osjetila dodira, okusa, mirisa, sluha. Vid glodavaca je

naprotiv slabo razvijen. Vjerojatno ne raspoznaju boje.Izrazito intenzivan metabolizam i tome primjerena fiziologija prehrane i

navike. takor dnevno pojede 10% svoje teine.

Crni takor (Rattus rattus; Kuni takor) ne gradi podzemna sklonita. U tropimaivi na drveu. Crni takor rado gloe i bui drvo, te gradi gnijezda u drvu. Duinetijela i repa crnog takora iznose 16-23 cm. Masa 150-250g, a skotna enka do 300g.Pari se od oujka do listopada. enka koti oko 4 (3-6) legla godinje. Broj mladih uleglu je oko 8, ali moe biti i do 20. Skotnost traje 24 (20-28) dana. Spolna zrelostnastupa za 3 mjeseca. ivotni vijek crnog takora iznosi oko 5 godina.

Egipatski sivi takor (Rattus rattus alexsandrinus) ivi na tavanima i na drveu.

takor selac (Rattus norvegicus; sivi, smei ili kanalizacijski takor) je vei isnaniji od crnog takora. Duina trupa mu uznosi 20-25 cm, a duina repa 15-25 cm.

Masa takora selca znatno varira; od 160 do 750 g ( u prosjeku ~300g). Pari se tijekomcijele godine. Broj legala godinje iznosi 3-9. Mladih u leglu ima u prosjeku 7-9, alije mogue i do 23 mladuneta. Graviditet traje 21-23 dana, najdue do 34 danaukoliko enka doji brojno leglo. Vrijeme dojenja je oko 30 dana. Spolnu zrelosttakor selac dostie za 5-11 tjedana. ive 1-3, najvie 7 godina. Svejedi su.

Bizamski takor (Ondatra zibenthicus, amerika ondatra) ivi uz vodu. Boravi urovovima (gnijezdima)koje kopa u nasipima. Cijeni se zbog skupocjenog krzna 'bizam'.Duina tijela mu je 30-40 cm, a repa 28-30 cm. Mase je 500-800 g. Intenzivno serazmnoava u toplijem razdoblju. Godinje se koti 3-6 puta. Mladih ima 4-5 u leglu.Graviditet traje 28-30 dana. Bizamski takor je primarno biljoder, no jede sve to

nae u vodi; rakove, pueve, koljke...Kuni mi (Mus musculus) jede jako malo, a moe ivjeti i bez vode. Svejed je koji

dnevno pojede do 6 g hrane. Godinje ima 4 legla sa po 5-12 mladih. Graviditet traje21 dan (18-24), a laktacijski period ~25 dana. Mladi su spolno zreli s 2 mjeseca.

Voluharice (Microtinae) imaju malo, zdepasto tijelo, male oi, kratke noge i rep.Voluharice su veliki tetnici koji po poljima kopaju rovove unitavajui usjeve.


13/16

Osobito je tetna i jako se mnoi poljska voluharica; uz ume i tresetita ivi zemnavoluharica. U skupinu voluharica se ubraja i bizmutski takor.

Glodavci prenose tularemia-u, leptospiros(is)u, kugu, trihinelozu, slinavku i ap...

tetni glodavci unite oko 5% ukupno proizvedene hrane biljnog i ivotinjskog

podrijetla, poljoprivredne kulture na poljima, sjemenje, sadnice, plodove. Unitavajui oteuju objekte, toplovode, kanalizacije, nasipe, ali i arhivske materijale, kulturnadobra, umjetnine...

DERATIZACIJAMetode borbe protiv tetnih glodavacaPreventivne metode

Preventivne metode deratizacije se zasnivaju na stvaranju nepovoljnih uvjeta zaishranu i opstanak tetnih glodavaca. To su:

1. 1. agrotehnike mjere; duboko oranje, prekopavanje, paljenjestanita, esto prisustvo ljudi na polju,

2. 2. tehnoloko manipuliranje podrazumijeva odreene naineskladitenja i manipulacije robom, (stanita, hambari, ostave...); slaganje robena police i u pakete.

3. 3. higijensko-sanitarne mjere; onemoguavanje nastanka divljihdeponija, zbrinjavanje razbacanog smea

Onemoguavanje naseljavanja glodavaca u objektu i na obradivimpovrinama:

1. 1. GRAEVINSKO-TEHNIKE MJERE; kopanje temelja do dubine od 120cm, odgovarajui materijali za gradnju; 'rat proof' sistem,

2. 2. UPOTREBA KEMIJSKIH REPELENATA; sumpor, kre, luine, karbonskakiselina, kerozin, ulje zimzelena, malotin u viskoznom ulju, (kuljevo ulje?),albihtol (12%), cinkova sol (~20% cinka), cimat ( rabi se za zapraivanje rupa istaza, nepovoljno djeluje na sluznice)

3. 3. ULTRAZVUNI I ELEKTROMAGNETSKI REPELENTI; ultrazvunefrekvencije iznad 20 kHz djeluju destruktivno na ponaanje i reprodukcijuglodavaca. Kako se glodavci brzo naviknu na odreenu frekvenciju, nuna jeesta promjena frekvencija. Elektromagnetski repelenti su jo u fazi

eksperimenta.4. 4. MEHANIKE I FIZIKALNE METODE obuhvaaju nalijevanje vode u rupe,

kopanje zatitnog jarka, ljepila i miolovke,5. 5. BIOLOKE METODE; paraziti glodavaca; grabeljivci lisica, kuna,

tvor, mungos, orlovi, vrane, sove, psi, make; mikroorganizmi - Salmonellaenteritidis serotype thiphimurium (zabranjeno!).

6. 6. GENTIKE METODE. Koristi se destruktivni geni koji poveavaosjetljivost ivotinja na bolesti. Dakako, treba odabrati takve genetske


14/16

promjene koje e se moi rairiti u populaciji. Npr. ukoliko ubacimo jedinku sgenom slabe plodnosti, to e biti bez ikakvog rezultata.

UPOTREBA OTROVA U DERATIZACIJIRodenticidi se prema nainu i brzini djelovanja dijele na :

1. 1. brzo-djelujue, akutne rodenticide i2. 2. sporo-djelujue, kronine, antikoagulacijske rodenticide.

Akutni otrovi se rabe samo u strogo kontroliranim uvjetima, kao to je npr. brod,zakljuana skladita i sl., ili ukoliko je prisutna izrazita (akutna) najezda glodavaca.Glodavac ugiba u mukama to je znak ostalima da ne jedu meku. Nema antidota.

Potrebna svojstva akutnih rodenticida:niska LD50 za glodavce,bezopasan a ljude i korisne ivotinje u koncentracijama letalnim za glodavce,ne izaziva rezistenciju,

ne kontaminira okolinu,prikladna cijena.

Rodenticidni pripravci mogu biti pripravljeni u obliku praha, granula, pasta,tekuina, plina, blokova...

Aplikacija otrova se moe vriti peroralno i per inhalacionem, odnosno otrovimogu biti digestivni ili respiratorni.

Primjena akutnih rodenticida;1. 1. suhe granule ili kompletne meke (parafinizirane ili briketizirane), sa

nosaem biljnog ili animalnog podrijetla,

2. 2. tekui mamci; voda, biljno ulje, mlijeko,3. 3. praak za posipanje rupa i staza; praak e sa tla prei na cape i sa

capa u usta,4. 4. plin

Akutni, brzo-djelujui ili trenutni rodenticidi dovode do smrti za manje od 24 satanakon intoksikacije. Dakako, kod nekih otrova, smrt nastupa za nekoliko minuta.Primjena akutnih rodenticida zahtjeva POSEBNE MJERE OPREZA! Velika veinaakutnih rodenticida nema antidot. Otrovani glodavci upozoravaju na opasnost irastjeruju (upozoravaju) ostale. Stoga e samo 5-10% glodavaca biti iskljueno; ne

radi se o sistemskoj deratizaciji.

Zabranjeni akutni rodenticidi su: arsenov-trioksid, fosfor, talij-sulfat, ANTU (?),gofacid.

Samo uz izniman oprez mogu se koristiti strihnin, natrijev-fluoroacetat,fluorocetamid alfakloroza.


15/16

Preporuuju se Scilirozid (ekstrakt crvenog morskog luka; C32,H44O12), cink-fosfid (Zn3P2) i norbormid.

NORBRMID se na tritu nudi u obliku kristalnog praha sa 0.5 ili 1% aktivne tvari.Za ovjeka je toksino 1000 ppm (0.1%) to ga svrstava u 4. grupu otrova.

SCILIROZID je ekstrakt crvenog morskog luka (lat. Urginea maritima); C32,H44O12.Proien ekstrakt vrlo je toksian samo za takore. Za crnog takora i kunog miatoksinost je upitna. Koncentracije u mamcima od 150 500 ppm daju odbojan okusmamcu. Simptomi trovanja su izraziti; ekscitacija, paraliza stranjih udova,konvulzije, povraanje u ostalih sisavaca (izuzev takora), pojaano mokrenje,diarrhea (proljev). Antidot je atropin-sulfat. Intoksikacija je oita ve 2 sata nakoningestije, a ugibanje nastupa unutar 24 sata.

Scilirozid oteuje kou ljudi. Prah iritira oi. Trovanje pasa, maaka, ovaca ipilia je mogue ukoliko ne povrate otrov.

Dobre strane scilirozida su: postoji antidot, otrov je ementic za veinusisavaca. Loa strana je to je to izrazito nehuman otrov. S tim je razlogomnjegova upotreba zabranjena u UK-u.

CINK-FOSFID (Zn3P2) je sivi ili crni prah s ~80% aktivne tvari, sive do crne boje,jakog karakteristinog mirisa na enjak ili fosfor. Miris je znatno naglaen uzprisustvo vlage. Cink-fosfid je netopiv u vodi i alkoholu, a dobro topiv u kiselinama. Uelucu se razgrauje na cink-klorid i fosfin. Plin fosfin ulazi u krvotok, oteujeparenhimske organe i smrt nastupa uslijed zatajenja srca. Nema antidota. LD 50 zadomae ivotinje se kree 20-40 ppm. To je dakle OTROV 1. GRUPE!

Cink-fosfid je u obliku paste dostupan i laicima.

Znaci otrovanja nastupaju ve za 15 minuta, a ugibanje uslijedi unutar 24 h.Znakovi otrovanja nisu specifini; cijeli parenhim propada iscrpljenost i smrt uslijedzatajenja srca.

ALFAKLORALOZA je otrov s osobinama kloraldehida; anestetika. Alfakloraloza jenarkotik s brzim uinkom. Znatno usporava metabolizam; rad mozga, srca i disanje,uzrokuje hipertenziju, hipotermiju i smrt. Mamci se prireuju s 2-4% aktivne tvari.Alfakloraloza se rabi i kao repelent za ptice.

KALCIFEROL (vitamin D2) e dovesti do hypercalcemia-e; poveane koncentracija

kalcija u krvi uslijed poveane apsorpcije kalcija u crijevima i mobilizacije kalcija izkostura. Manifestacija ukljuuje iscrpljenost (fatigability), miinu slabost, depresiju,anorexiu, nauseu, constipati(on)u. Doi e do osteomalacije i kalcifikacije tkiva,napose krvnih ila, plua i bubrega. Rabe se mamci s 1% aktivne tvari. Djelovanje jebrzo; ponekad i za manje od 24 sata. Prilikom sluajnog otrovanja lijei sesimptomatski kortisol-om i natrij-sulfatom.


16/16

SPORODJELUJUI, KRONINI, ANTIKOAGULACIJSKI RODENTICIDISporo-djelujui, kronini, antikoagulacijski rodenticidi se dijele na:

1. 1. Hidroksikumarine: varafin, kumaklor, kumatatralil,2. 2. Inandione: difacinon i klorofacinon

Antikoagulacijski rodenticidi onemoguavaju koagulaciju. Stoga male ranice, kojese normalnim okolnostima niti ne vide, postaju opasne po ivot. ivotinja ugiba odiskrvarenja.

Documents

DDD Materijal