Deepak Chopra-Sedam Duhovnih Zakona Uspeha

Embed Size (px)

Citation preview

Ovo delo, zasnovano na zakonima koji upravljaju svime stoje na ovom svetu stvoreno, rui mit o tome da je uspeh rezultat napornog rada, detaljnog planiranja i neumorne ambicije. U Sedam duhovnih zakona uspeha Dipak Copra nudi put ka uspehu koji moe da izmeni svaiji ivot: potrebno je da shvatimo svoju pravu prirodu i da nauimo da ivimo u skladu sa prirodnim zakonima, a oseanje unutarnjeg mira, dobro zdravlje, sreeni odnosi sa okolinom, energija i ivotna radost usledie sami od sebe, bez napora. Ova knjiga predstavlja spoj prastare mudrosti i praktinih postupaka iju primanu u svakodnevnom ivotu moemo bezgranino proirivati.

ZAHVALNOSTZeleo bih da izrazim svoju ljubav i zahvalnost sledeim osobama: Denet Mils (Janet Mills) koja je predano podravala ovu knjigu od nastanka do ostvarenja. Riti Copra, Maliki Copra i Gautami Copra (Rita Chopra, Mallika Chopra, Gautama Chopra) to postoje kao ivi izrazi Sedam duhovnih zakona. Rej ejmersu, Gejl Rouz, Adriani Nienov, Dejvidu Sajmonu, Dordu Herisonu, Oliviji Herison i Naomi Dad (Ray Chambers, Gayle Rose, Adrianna Nienow, David Simon, George Harrison, Olivia Hanison, Naomi Judd) elim da se zahvalim na hrabrosti i istrajnosti u sprovodenju vizije koja svojom lepotom, plemenitou i nadahnuem menja nae ivote. Roderu Gabriel, Brentu Bikvar, Rouzi Bueno-Marfi (Roger Gabriel, Brent Becvar, Rose BuenoMurphy) i svima zaposlenim u arp centru za medicinu uma i tela zahvaljujem to svojim primerom nadahnjuju sve nae pacijente i posetioce. Dipak Singu i Giti Sing (Deepak Singh, Geeta Singh), kao i svim zaposlenim u Quantum Publications zahvaljujem na predanom i neumornom radu. Mjuriel Nelis (Muriel Nellis) dugujem zahvalnost zato to je bez ustupaka nastojala da svi nai poduhvati budu sreno izvedeni do kraja. Riardu Perlu (Richard Perl) zato to prua najbolji primer kako ovek moe sebi da bude referentna taka. Lindi Ford (Linda Ford) zbog toga to gaji nepokolebljivu veru u poznavanje same sebe i zato to je uvek spremna da, ne alei truda, pomogne drugima. Isto tako Bilu Elkusu (Bili Elkus) zahvaljujem na prijateljstvu i razumevanju.

UVODIako je naziv ove knjige Sedam duhovnih zakona uspeha, on bi isto tako mogao da glasi i Sedam duhovnih zakona ivota, jer je re o istim principima koje i priroda koristi da bi stvarala sve ono stoje opipljivo - to moe, da se vidi, uje, oseti ulom mirisa ili dodirne. U svojoj knjizi Kako postati imuan: svest o bogatstvu u odnosu na otvorene mogunosti ja sam u] glavnim crtama opisao stupnjeve koji vode svesti oj bogatstvu, zasnovane na svesti o delovanju prirode.! Sedam duhovnih zakona uspeha ine sutinu ovog" uenja. Kada se znanje o ovome ugradi u nau svest, ono e nam omoguiti da stvaramo neograniena bogatstva sa neverovatnom lakoom i da uspemo u svakom svom pokuaju. Uspeh u ivotu moe se opisati kao srea koja tee u neprekidnom nizu; kao neprekidno ostvarivanje postavljenih, vrednih ciljeva. Uspeh je sposobnost da se ti ciljevi ostvare sa lakoom i bez napora. Mada se oduvek smatralo da je uspeh, a tu spada i stvaranje bogatstava, dug proces koji zahteva teak rad i da se esto moe ostvariti jedino na tetu drugih. Potrebno je da se uspehii i bogatstvu pristupi imajui u vidu u velikoj meri ono duhovno, kako bismo ih posmatrali kao stalni, bogati dotok svega to je za nas dobro. Upoznavanje i primena duhovnih zakona dovodi nas u sklad sa prirodom i mi stvaramo osloboeni briga, radosno i sa ljubavlju. Postoji mnogo vienja uspeha, a materijalna dobra su samo jedno od njih. Sem toga, uspeh je putovanje, a ne odredite. Materijalno obilje, u svim vidovima, je inilac koji to putovanje moe uiniti prijatnim. Ali, uspeh isto tako obuhvata i dobro zdravlje i energiju i volju za ivotom, odnose sa drugima koji nas usreuju, stvaralaku slobodu, emotivnu i psiholoku stabilnost, oseanje zadovoljstva i smirenost. Ipak, ak i kada smo ispunjeni svim ovim doivljajima, ostaemo neostvareni ako u sebi ne gajimo seme boanskog. U stvari, svako od nas je boanstvo u nekom preruenom obliku, a bogovi i boginje koji u nama obitavaju trae da se u potpunosti izraze. Istinski uspeh je, dakle, doivljavanje udesnog. On znai da se ono boansko u nama razvilo. Uspeh je

oseanje boanskog kudgod krenuli, u tagod pogledali - oi deteta, lepotu cveta, let ptice. Kada ponemo da doivljavamo ivot kao udesno iskazivanje boanskog, i to ne samo povremeno nego sve vreme, onda emo shvatiti pravo znaenje reci uspeh. Pre nego to definiemo sedam duhovnih zakona, provenmo pre svega da li razumemo ta je to zakon. Zakon je postupak u kome ono to nije bilo jasno iskazano, postaje jasno iskazano; to je postupak u kome posmatrac postaje posmatrani; to je proces u kome posmatrac postaje predmet posmatranja; to je postupak u kome sneva iskazuje svoj san. Sve to je stvoreno, sve to postoji u fizikom svetu, rezultat je neiskazanog koje se pretvorilo u iskazano. Sve to vidimo ima svoj nastanak u nepoznatom. Nae fizike bie, fiziki svemir, bilo ta i sve ono to do nas stie preko naih ula je pretvaranje neiskazanog, nepoznatog i nevidljivog u iskazano, poznato i vidljivo. Fiziki svet nije nita drugo nego Bie koje je svoje Ja u Sebi samom izvilo da bi se doivelo kao duh, um i fizika materija. Drugim recima, svi procesi stvaranja su procesi u kojima Ja ili boanstvo ostvaruje Sebe. Svest u kretanju ispoljava se u vidu predmeta u svemiru koji uestvuju u venoj igri ivota. Izvor sveg stvaranja je boanstvo (ili duh); proces stvaranja je boanstvo (ili duh) u kretanju (ili um); a predmet stvaranja je celokupan fiziki svet svemir koji ukljuuje i fiziko telo. Tri inioca stvarnosti - duh, um i telo, ili posmatra, proces posmatranja i posmatrani u sutini su isto. Svi oni dolaze iz istog izvora: iz oblasti istog potencijala koji je u svojoj sutini neiskazan. Fiziki zakoni svemira su, u stvari, proces boanskog u kretanju, ili svesti u kretanju. Kada shvatimo te zakone i primenimo ih u ivotu, sve to elimo moe i da se ostvari, jer isti oni zakoni kojima se priroda slui da bi stvorila umu, galaksiju, zvezdu ili ljudsko telo, mogu da dovedu i do ispunjenja naih najskrivenijih elja. Preimo sada na sedam duhovnih zakona uspeha, i pogledajmo kako oni mogu da se primene na nae ivote.

ZAKON ISTOG POTENCIJALAIzvor svakog stvaranja je ista svest... ist potencijal koji tei svom izrazu od neiskazanog ka iskazanom. I kada shvatimo da je nae istinsko Ja u stvari Ja istog potencijala, svrstavamo se uporedo sa svim to postoji u svemiru. U poetku nije bilo ni postojanja ni nepostojanja, Sav ovaj svet bio je neiskazana energija... Jedno je disalo bez daha, Svojom sopstvenom snagom I niega drugog nije bilo... Himna o stvaranju, Rig Veda. Prvi duhovni zakon uspeha je ZAKON ISTOG POTENCIJALA. Taj zakon se zasniva na injenici da smo mi, u svom sutinskom obliku, ista svest. ista svest je isti potencijal, to je polje svih mogunosti i neogranienog stvaralatva. ista svest je naa duhovna sutina. Biti neogranien i nesputan je isto tako ista radost. Ostale odlike svesti su isto znanje, beskrajna tiina, savrena ravnotea, nepobedivost, jednostavnost i blaenstvo. To je naa sutinska priroda. Naa sutinska priroda je priroda istog potencijala. Kada otkrijemo svoju sutinsku prirodu i shvatimo ko smo u stvari, otkriemo da se u samom tom shvatanju nalazi sposobnost da ispunimo bilo koji svoj san, 2 Sedam zakona uspeha jer smo mi veita mogunost, nemerljiv potencjal svega to je bilo, to jeste i to e biti. ZAKON ISTOG POTENCIJALA moe, isto tako, da se nazove i ZAKONOM JEDINSTVA, jer se u osnovi beskrajne raznolikosti ivota nalazi jedinstvo jednog duha koji sve proima. Ne postoji nita to nas deli od tog polja energije. Polje istog potencijala je nae sopstveno Ja. I to vie doivljavamo sopstvenu prirodu, to smo blii polju istog potencijala. Doivljavanje sopstvenog Ja ili "obraanje sebi samom" znai da je unutarnja referentna taka nas sopstveni duh, a ne predmeti naeg doivljavanja. Suprotno od obraanja sebi samom nalazi se obraanje objektima. Kada se obraamo objektima, na nas uvek utiu objekti van naeg Ja, koji obuhvataju situacije, okolnosti, ljude i stvari. Prilikom obraanja objektima uvek traimo odobravanje priznanje drugih. Nae miljenje i ponaanje nalaze se u stanju oekivanja povratnog reagovanja. Zato je takvo obraanje zasnovano na strahu. Kada se obraamo objektima, oseamo stalnu potrebu da stvari drimo pod kontrolom. Oseamo jaku potrebu za spoljanjom moi. Potreba za odobravanjem priznanjem, potreba da se stvari dre pod kontrolom i potreba za spoljanjom moi zasnovane su na strahu. Ta mo nije Mo istog potencijala, niti je mo naeg Ja ili stvarne moi. Kada doivljavamo

snagu sopstvenog Ja, straha nema, ne postoji prinuda da se sve dri pod kontrolom, kao to nema ni borbe za odobravanje - priznanje i spoljanju mo. Prilikom obraanja objektima unutranja referentna taka je ego. Ali, ego nije ono to mi u sutini jesmo. Ego je naa slika o sebi, naa drutvena maska - to je uloga koju igramo. Naa drutvena maska ivi od odobravanja priznanja. Ona eli da kontrolie, nju podrava mo, jer ona ivi u strahu. Nae istinsko Ja, koje je na duh, naa dua, potpuno je slobodno od svega ovog. Ono je neosetljivo na kritiku, njega ne plai izazov i ne osea se niim u odnosu na bilo koga. A ipak, ono je skromno i ne osea se viim u odnosu na bilo koga, jer uvida da je svako drugi ono isto Ja, onaj isti duh preruen u neto drago. U tome lei osnovna razlika izmeu obraanja objektima i obraanja samome sebi. Prilikom obraanja samom sebi doivljavamo svoje istinsko bie koje se ne boji nikakvog izazova, koje potuje sve ljude i koje se ne osea potinjeno bilo kome. Sopstvena mo je, dakle, istinska mo. Mo zasnovana na objektu je, nasuprot tome, lana mo. Poto je to mo zasnovana na egu, ona traje samo dok je prisutan objekat kome se obraa. Ako neko ima visoku titulu, ako je, na primer, predsednik neke zemlje ili predsednik upravnog odbora veoma velike firme, ili ako neko ima mnogo novca, mo koju on uiva vezana je za zvanje, poloaj ili novac. Mo zasnovana na egu traje onoliko koliko traju i stvari koje smo pomenuli. Kada zvanje, poloaj ili novac nestanu, nestane i mo. Sopstvena mo, nasuprot tome, trajna je, jer se zasniva na poznavanju svoga Ja. Postoje, sem toga, izvesne odlike sopstvene moi. Ona privlai ljude nama, a isto tako privlai nam i stvari koje elimo. Ona magnetie ljude, situacije i okolnosti koje onda potpomau ispunjenju naih elja. Drugi naziv za ovo je pomo prirodnih zakona. To je pomo koju prua boansko, to je pomo koja se dobija kada se ovek nalazi u stanju milosti. Naa mo je tada takva da uivamo vezu sa svetom i svet uiva vezu sa nama. Naa mo je mo povezivanja povezivanja koje nastaje iz prave ljubavi. Kako je mogue primeniti ZAKON ISTOG POTENCIJALA na polje svih mogunosti, to jest na nae ivote? Ako elimo da uivamo ono sto polje istog potencijala prua, ako elimo da u najveoj moguoj meri koristimo kreativnostjkoja je sadrana u istoj svesti, moramo, pre svega, tom polju da priemo. Jedan od naina prilaenja tom polju je putem svakodnevnog sprovodenja utanja, meditacije i neprocenjivanja. Provoenje vremena u prirodi nam isto tako omoguuje pristup osobinama sadranim u polju, a to su beskrajna kreativnost, sloboda i blaenstvo. Sprovoenje utanja znai vrstu odluku da izvesno vreme odvojimo i da jednostavno budemo. Sprovoenje utanja znai da se povremeno uzdravamo od govora. To, takoe, znai povremeno uzdravanje od aktivnosti, kao to su gledanje televizije, sluanje radija ili itanje knjiga. Ako sebi nikada ne pruimo priliku da doivimo tiinu, doveemo do sukoba u svom unutarnjem dijalogu. Povremeno treba odvojiti malo vremena da bi se doivela tiina. Tiinu moemo da doivljavamo i tako to emo svakodnevno odrediti jedan period namenjen tome, kojeg emo se pridravati. To moe da bude period od dva sata ili, ako nam to izgleda dugo, onda jedan sat. Ipak, povremeno je potrebno da za doivljavanje tiine odvojimo dui period - ceo dan, dva dana ili ak elu sedmicu. ta se dogaa kada se upustimo u doivljavanje tiine? U poetku nas unutarnji dijalog postaje jo burniji. Oseamo snanu potrebu da saoptavamo stvari. Znao sam ljude koje je utanje, na poetku dueg preuzetog perioda, dovodilo skoro do ludila. A onda, poto uu u period tiine, njihov unutarnji dijalog poinje da se smiruje. I ubrzo, zatim, tiina postaje duboka. To je zbog toga to um odustaje od borbe - on shvati da nema smisla vrteti se u krug, ako mi, nae Ja, duh, onaj od koga zavisi izbor, nee da govore. I taka. Tada, kada unutarnji dijalog poinje da se stiava, poinjemo da oseamo tiinu polja istog potencijala. Povremeno doivljavanje iste tiine, kako svakom od nas najbolje odgovara, jedan je od naina da se doivi ZAKON ISTOG POTENCIJALA. Da svakodnevno provedemo izvesno vreme u meditaciji, je drugi nain. Idealno bi bilo da se u meditaciji provede trideset minuta izjutra i trideset uvee. Kroz meditaciju nauiemo da doivljavamo polje iste tiine i iste svesti o sebi. U tom polju iste tiine je polje beskrajnog povezivanja, polje beskrajne moi za organizaciju, najvia podloga za stvaranje gde je sve neraskidivo povezano sa svim ostalim. Peti duhovni zakon, ZAKON NAMERE I ELJE pokazace nam kako u ovo polje moemo da uvedemo jedan blagi impuls namere, to dovodi do spontanog ispunjenja naih elja. Ali, pre svega, moramo da iskusimo tiinu. Tiina je prvi zahtev za iskazivanje sopstvenih elja, jer u tuini lei naa veza sa poljem istog potencijala u kome se dovodi u sklad bezbroj pojedinosti koje su za nas vane.

Podsetimo se kako to izgleda kada ubacimo kameni u mirnu baricu na ijoj se povrini zbog toga stvore talasii. Kada se oni umire, posle izvesnog vremena, moda emo poeleti da opet ubacimo kameni. Tano se to dogaa kada uemo u polje iste tiine i u njega uvedemo svoju nameru. U toj tiini, ak i najslabija namera uzburkae onu podlogu univerzalne svesti koja sve povezuje sa svim ostalim. Ako ne doivimo tiinu u svesti, ako je na um nalil uzburkanom okeanu, on se nee promeniti ak ni ako u njega ubacimo Empajer Stejt Bilding. U Bibliji postoji izreka: "Umiri se i spoznaj da sam ja Bog", to moe da se postigne samo putem meditacije. Drugi nain da se doe do polja istog potencijal: je da se uzdrimo od procenjivanja. Procenjivanje je neprekidno svrstavanje stvari u ispravne i neispravne dobre i lose. Ako neprestano procenjujemo, klasifikijemo, obeleavamo i preispitujemo, istovremeno stvaramo snane nemire u svom unutarnjem dijalogu. Ti nemiri stoje na putu protoku energije izmeu nas i polja istog potencijala. U tom sluaju "razmak" izmeu misli nasilno se uklanja. Taj razmak je veza sa poljem istog potencijala. To je stanje iste svesti o sebi, onaj tihi prostor izmeu misli, ona unutarnja tiina koja nas povezuje sa istinskom moi. Kad taj razmak istisnemo, to jest, nasilno ga uklonimo, uklanjamo i vezu sa poljem istog potencijala i beskrajne kreativnosti. U Uenju o udima (A Course in Miracles) postoji jedna molitva koja kae "Danas neu da prosuujem nita to se dogodi". Uzdravanje od procenjivanja stvara tiinu u umu. Zato je dobro da se dan zapone ovom izjavom. I tokom celog dana podseajmo sebe na ovu izjavu kada primetimo da smo poeli da prosuujemo. Ako nam se uini teko da se ove odluke pridravamo celog dana, moda bismo mogli sebi da kaemo: "Sledea dva sata neu da dajem svoju procenu ni o emu". Ili, "Sledei sat e biti sat moga neprosuivanja". A vremenom taj period moemo da produavamo. Putem tiine, putem meditacije i putem uzdravanja od procenjivanja, stii emo do prvog zakona - ZAKONA O ISTOM POTENCIJALU. Kada ponemo da primenjujemo sve pomenuto, onda tome moemo dodati i etvrtu komponentu, a to je da redovno provodimo vreme u direktnom optenju sa prirodom. Provoenje vremena u prirodi omoguuje nam da osetimo skladno meusobno delovanje svih elemenata i sila ivota, to kod nas stvara svest o jedinstvu sa ivotom u celini. To moe da bude reka, suma, planina, jezero ili more - kroz bilo koje od toga nama se obraa priroda, to doprinosi ulaenju u polje istog potencijala. Svako od nas mora da naui da stupi u vezu sa najdubljom sutinom sopstvenog bia. Ta sutina prelazi granice ega. Ona je neustraiva, slobodna, neosetljiva na kritiku, ne boji se izazova. Ona nije nikome podreena, ona nije nikome nadreena, ona je magina, tajanstvena, oaravajua. Pristup sopstvenoj sutini prua isto tako uvid u reflektovanje odnosa, jer svi odnosi su odraz naih odnosa sa samim sobom. Na primer, ako kod nas postoji oseanje krivice, straha ili nesigurnosti u odnosu na novac, uspeh ili bilo ta drugo, onda e se odraz krivice, straha ili nesigurnosti pojavljivati kao osnovna crta naeg karaktera. Ne postoji taj novac ili uspeh koji je u stanju da izmeni ovakav osnovni problem neijeg ivota; jedino najprisniji odnos sa samim sobom dovee do istinskog izleenja. Kada jednom steknemo znanje o svome Ja - kada zaista shvatimo svoju pravu prirodu onda se neemo nikada oseati krivim, uplaenim ili nesigurnim, bilo daje u pitanju novac, bogatstvo uopte ili ispunjenje elja, jer emo tada znati daje sutina svakog materijalnog bogatstva ivotna energija, u stvari isti potencijal. A isti potencijal je naa sutinska priroda. Sto vie ulazimo u svoju pravu prirodu, to e nam kreativne misli spontanije nailaziti, jer je polje istog potencijala ujedno i polje beskonane kreativnosti i istog znanja. Franc Kafka, austrijski filozof i pisac, na jednom mestu kae: "Nije potrebno da naputate sobu. Jednostavno ostanite za stolom i sluajte. Nije potrebno ni da sluate, jednostavno ekajte. Nije potrebno ni da ekate, jednostavno nauite kako da budete smireni, da utite i da budete sami. Svet e vam se sam ponuditi, vi treba samo da mu skinete masku. On nee imati izbora - prosto e vam se u zanosu baciti pred noge". Bogatstvo svemira - sva neverovatna raznolikost oblika u tom bogatom svemiru - sve je to izraz kreativnog uma prirode. Koliko budemo bolje shvatili um prirode, toliko e nam pristup beskrajnoj, neogranienoj kreativnosti biti slobodniji. Potrebno je da, pre svega, prevazidemo uzburkanost unutarnjeg dijaloga, kako bismo mogli da stupimo u vezu sa tim raznovrsnim, bogatim, beskrajnim, kreativnim umom. Na taj nain stvoriemo mogunost za dinaminu aktivnost,! sauvavi istovremeno onaj veni, neogranini kreativni um. Ova izuzetna kombinacija tihog, neogra-j nienog i beskrajnog uma i dinaminog, ogranienog uma pojedinca predstavlja savreni sklad mirovanja i pokreta koji je u stanju da ostvari sve to poelimo. Ovo naporedno postojanje suprotnosti - mirovanja i dinamike

istovremeno - omoguuje nam da ne zavisimo od situacije, okolnosti, ljudi ili stvari. Kad jednom mirno prihvatimo ovo izuzetno naporedno postojanje suprotnosti, mi se stavljamo naporedc sa svetom energije, sa kvantnom meavinom, sa ne-j materijalnom materijom koja je izvor materijalnog sveta. Taj svet energije je fluidan, dinamian, otporan] promenljiv i nalazi se u procesu neprestanog kretanje. Ali on je istovremeno nepromenljiv, miran, tih, vear i nem. Mirovanje samo po sebi predstavlja potencijal za kreativnost, pokret sam po sebi predstavlja kreativnost koja je ograniena na neki odreeni vid izraavanja. Ali, spoj pokreta i mirovanja omoguuje nam da oslobodimo svoju kreativnost u svim pravcima kuda nas panja i interesovanje snano povuku. Kako god da usmerimo svoja kretanja i aktivnosti, mi iz njih ne smemo da iskljuimo svoje mirovanje. Ako tako postupimo, burna kretanja svugde oko nas nee zaseniti na pristup izvoru kreativnosti, polju istog potencijala. PRIMENA ZAKONA ISTOG POTENCIJALA Ja u ZAKON ISTOG POTENCIJALA poeti aktivno da primenjujem tako to u se obavezati da preduzmem sledee: 1. Stupicu u vezu sa poljem istog potencijala tako to u svakog dana odvojiti vreme za utanje, vreme da jednostavno budem. Isto tako provesu u tihoj meditaciji najmanje dva puta na dan po priblino trideset minuta, izjutra i uvee. 2. Svakoga dana posvetiu izvesno vreme optenju sa prirodom i na taj nain se u tiini podseati na njenu poruku koju saoptava svako ivo bie. Sedeu i utei posmatrati zalazak sunca, ili sluati huk mora ili reke, ili u samo mirisati jedan cvet. U zanosu svog sopstvenog utanja i u optenju sa prirodom uivau u pulsiranju ivota iz beskrajnih daljina, uivau u polju istog potencijala i nesputane kreativnosti. 3. Primenjivau uzdravanje od procenjivanja. Poeu dan izjavom: "Danas neu da procenjujem nita to se dogodi". I tokom celog dana podseau sebe da ne procenjujem.

ZAKON DAVANJASvemir deluje na osnovama dinamike razmene - davanje i primanje su razliiti vidovi tokova energije u svemiru. A u naoj spremnosti da damo ono to traimo, na je doprinos obilju svemira koji krui kroz nae ivote. Ovu krhku posudu ti neprekidno prazni i neprestano je puni novim ivotom. Ovu malu sviralu od trske doneo si preko brda i dolina i na njoj odsvirao pesme koje su svaki put nove... Tvoje beskrajne darove mogu da primim samo u ove male ruke. Vekovi prolaze a ti jo uvek sipa, i jo uvek ima gde da se sipa. Gitanali Rabindranat Tagore. Drugi duhovni zakon uspeha je ZAKON DAVANJA. Taj zakon bi mogao da se nazove i ZAKON DAVANJA I PRIMANJA, jer svemir funkcionie na osnovu dinamike razmene. Nita se ne nalazi u stanju stalnog mirovanja. Nae telo se nalazi u neprestanom procesu razmene sa svemirom; na um neprekidno dinamiki opti sa umom kosmosa; naa energija je ispoljavanje kosmike energije. Tok ivota nije nita drugo nego skladno meusobno delovanje svih elemenata i snaga koje ine polje postojanja. To skladno delovanje elemenata i snaga u naim ivotima ispoljava se kao ZAKON DAVANJA. Poto su nae telo, na um i svemir u stanju neprestanog i dinamikog meusobnog delovanja, zaustavljanje energije ravno je zaustavljanju proticanja krvi. Kad krv prestane da krui u njoj se stvaraju ugruci, ona se ne hrani i poinje da propada. Zato je potrebno da odrimo kretanje, da dajemo i primamo ako elimo da zadrimo obilje i bogatstvo, ili bilo ta do ega nam je u ivotu stalo. U engleskom jeziku za obilje se koristi re "affluence". Ona ima svoj koren u (latinskoj) reci "affluere", to znai "tei ka", "slivati se ka". Znai imenica "affluence" znai "obilan dotok". Novac je simbol za ivotnu energiju koju razmenjujemo sa drugima i simbol za ivotnu energiju koju smo upotrebili za ono to smo kao uslugu pruili kosmosu - svom okruenju. Za novac se koristi i izraz "currency" (tok) to, takode, odraava pokretnu prirodu energije. Re "currency" dolazi od latinske reci "currere", to znai juriti ili tei. Moemo, dakle, rei da ako zaustavimo kruenje novca, ako postavimo sebi kao jedini cilj da ga steknemo i gomilamo, samim tim emo spreiti i njegov protok kroz na ivot, jer je on ivotna

energija. Da bismo odrali dotok te energije u svom pravcu, moramo da odrimo, pre svega, kruenje te energije. Novac, isto kao i reka ili bilo koji tok, mora da tee, jer u suprotnom prvo dolazi do zastoja, da bi kasnije dolo do zaepljenja, guenja i odumiranja ivotne pokretake snage. Kruenje daje ivot i sveinu. Svaki odnos je odnos davanja i uzimanja. Davanje pokree primanje, a primanje pokree davanje. Ono to se uzdie mora da se spusti; ono to izlazi mora da se vrati. U stvari, primanje je isto to i davanje, jer davanje i primanje su samo razliiti vidovi protoka energije u kosmosu. Ako prekinemo tok bilo kojeg od njih, naruavamo inteligenciju prirode. U svakome semenu nalazi se mogunost stvaranja hiljada uma. Ali seme ne sme da se gomila i zadrava - ono mora da prenese svoju poruku plodnom zemljitu. Tim davanjem njegova nevidljiva energija se pretae u materijalni vid. to vie dajemo vise emo primati, jer davanjem omoguujemo da obilje svemira tee kroz na ivot. U stvari, sve to zaista ima neku vrednost u ivotu, davanjem se samo umnoava. Ono to se davanjem ne umnoava ne vredi ni davati ni primati. Ako inom davanja oseamo da smo neto izgubili, onda nismo nita ni darovali i neemo podstai uveavanje darova. Ako dajemo nevoljno, dali smo bez energije. Namera koja stoji iza davanja i primanja u stvari je najvaniji inilac. Namera uvek treba da nam bude da usreimo i onoga koji daje i onoga koji prima, jer srea podstie i odrava ivot, a samim time podstie rast i uveavanje. Ono to se dobija zauzvrat u neposrednoj je srazmeri sa davanjem, pod uslovom da je neto dato bez uslovljavanja i od srca. Zato in davanja treba da bude radostan in - in pri kome davanje samo po sebi stvara radost. Tada se energija koja stoji iza ina davanja viestruko umnoava. Primena ZAKONA DAVANJA veoma je jednostavna - ako elimo radost, priinjavajmo radost drugima; ako elimo ljubav, nauimo da pruamo ljubav; ako elimo da nas potuju i cene, nauimo da potujemo i cenimo; ako elimo materijalno blagostanje, pomozimo drugima da dou do materijalnog blagostanja. U stvari, najkrai nain da doemo do onoga to elimo je da pomognemo drugima da dou do onoga to oni ele. To pravilo vai kako za pojedince, tako i za preduzea, drutvene zajednice i narode. Ako elimo da nam pripadne sve ono to ivot ini lepim, nauimo da u tiini poelimo i drugima sve to isto. ak i pomisao na davanje, lepe elje koje upuujemo u vidu blagoslova, ili jednostavna molitva u sebi nose snagu koja moe da utie na druge. A sve zbog toga sto nae telo, svedeno na svoj sutinski oblik predstavlja jezgro energije i informacija na jednom odreenom, ogranienom mestu, u kosmosu energije i informacija. Mi smo jezgro svesti na jednom odreenom mestu, a smeteni smo u svesni univerzum. Re "svest" nosi u sebi vie znaenja nego to su to pojmovi energije i informacija - ona znai da su to energija i informacije koje ive kroz misao. To znai da smo mi jezgro misli u svemiru koji misli. A misao ima mo da jedno pretvara u drugo. ivot je beskrajna igra svesti koja se ispoljava u vidu dinamike razmene impulsa inteligencije optenja izmeu mikrokosmosa i makrokosmosa, izmeu ljudskog tela i tela svemira (univerzalnog tela), izmeu ljudskog uma i kosmikog uma. Kada nauimo da dajemo ono to traimo, pokreemo i razraujemo tu igru ivotnim pokretima punim lepote i energije, a ta igra je, u stvari, veno pulsiranje ivota. Najbolji put da pokrenemo ZAKON DAVANJA, da zaponemo taj kruni tok, je odluka da uvek kada doemo u dodir sa nekim, neto damo. To ne mora da bude poklon materijalne prirode - to moe da bude cvet, lepa re ili molitva. U stvari, najsnaniji oblici davanja su nematerijalne prirode. Darovi obzira prema drugima, panje, simpatije, potovanja i ljubavi, predstavljaju neto najdragocenije to moe da se da, a ne kotaju nita. U susretu sa nekim tiho poelite sve ono to je lepo, poelite toj osobi sreu, radost i smeh. Takvo davanje ima veliku mo. Kada sam bio dete, nauili su me da nikad ne poem u neiju kuu a da neto ne ponesem, da nikada ne poem u posetu bez poklona. To isto nauio sam i ja svoju decu. Moda ete ovde rei: "Kako da poklanjam kada ni za sebe nemam dovoljno?" Ponesite cvet. Samo jedan cvet. Ponesite neki crte ili karticu koja govori o vaim oseanjima prema osobi kojoj ste doli u posetu. Ponesite lepu re. Ponesite molitvu. Odluimo da dajemo kudgod ili, da dajemo svakome koga vidimo. I sve vreme dok budemo davali, mi emo i primati. I to vie budemo davali, to emo se vie uveravati kolika je udesna mo ovoga zakona. A to vie budemo primali, to e se naa mo da dajemo uveavati. Naa prava priroda je sama po sebi bogata i obiluje darovima. Nama je po prirodi dato obilje, jer priroda zadovoljava svaku potrebu i elju. Nama nita ne nedostaje, jer naa sutinska priroda je priroda istog

potencijala i beskrajnih mogunosti. Potrebno je, dakle, da budemo svesni injenice da smo sami po sebi obdareni obiljem, bez obzira koliko mnogo ili koliko malo novca imali, jer je izvor bogatstva polje istog potencijala. Svest je ta koja zna kako da ispuni svaku potrebu ukljuujui radost, smeh, mir, sklad i znanje. Ako ove zahteve stavimo na prvo mesto, i to ne samo za sebe ve i za druge, sve ostalo e doi samo po sebi. PRIMENA ZAKONA DAVANJA Ja u ZAKON DAVANJA primeniti tako to u se obavezati da radim sledee: 1. Bilo gde da idem i bilo koga da susretnem, ja u neto da podarim. Taj dar moe biti lepa re, cvet ili molitva. Ve danas dau neto svakome sa kim doem u dodir, ime u pokrenuti tok radosti, bogatstva i obilja u svom ivotu i u ivotu drugih. 2. Ve danas u sa zahvalnou da primim sve darove koje mi ivot prua. Primiu darove prirode: sunce, glasove ptica, proletnji pljusak ili prvi zimski sneg. Primiu sa otvorenou darove drugih - materijalna dobra, novac, lepu re ili molitvu. 3. Obavezau se da ono to ja posedujem neprestano krui tako to u da dajem i primam ono to je najdragocenije u ivotu, a to su darovi panje, simpatije, potovanja i ljubavi. Kadgod nekoga susretnem, ja u mu u sebi poeleti sreu, radost i smeh.

ZAKON "KARME" ILI ZAKON UZROKA I POSLEDICESve to inimo proizvodi silu energije koja nam se vraa u istom obliku...to smo posejali to anjemo. I kada se opredelimo za dela koja donose sreu i uspeh drugima plod nae karme je srea i uspeh. Karma je veno potvrivanje ljudske slobode... Nae misli, nae reci, naa dela su niti one mree kojom se sami obavijamo. Swami Vivekananda. Trei duhovni zakon uspeha je ZAKON KARME. "Karma" je i delovanje i posledica tog delovanja: ona je istovremeno i uzrok i posledica, jer svako delovanje proizvodi silu energije koja nam se vraa u istom obliku. Zakon karme je ono to svi, inae, dobro znamo. Ko nije uo za izreku "Sto poseje to e i njeti?" Iz toga proizlazi da ako elimo da stvorimo sreu za sebe, moramo, pre svega, nauiti da posejemo seme sree. Zato je karma postupak pri kome moramo da napravimo svestan izbor. Svako od nas je onaj koji sve vreme donosi odluke svesnog izbora. U svakom trenutku svoga postojanja nalazimo se u polju neogranienih mogunosti izbora. Neke od tih mogunosti izbora prihvatamo sa sveu o njima, dok neke, opet, prihvatamo nesvesno. Ali, najbolji nain da shvatimo i da do najvieg dometa iskoristimo zakon karme je da postanemo svesni izbora koji donosimo u svakom trenutku. Hteli to ili ne hteli, sve to nam se dogaa u datom trenutku posledica je izbora koji smo nainili u prolosti. Naalost, veina nas dolazi do svojih izbora nesvesno, pa zato i ne osea da je izbor pojedinaan - a, ipak, on to jeste. Ako vas ja, na primer, uvredim, vi ete, najverovatnije, odluiti da budete uvreeni. Ako vam ja uputim lepu re, vi ete, najverovatnije, uiniti izbor da se osetite polaskani i zadovoljni. Ali razmislimo - ipak je u pitanju izbor. Ja mogu da vas povredim ili da vam nanesem grubu uvredu, a vi ipak moete da odluite da se ne uvredite. Ja mogu da vam uputim kompliment, a vi ipak moete da odluite da se ne osetite polaskanim. Drugim recima, veina nas, iako smo celog ivota u poloaju da inimo izbor, u stvari smo klupko uslovnih refleksa koje ljudi ili okolnosti u datim trenucima usmeravaju ka predvidivim ishodima u ponaanju. Ovi uslovni refleksi su kao refleksi koje je opisao Pavlov. Pavlov je poznat po tome to je dokazao da, ako prilikom hranjenja psa taj in svaki put propratimo zvukom zvonceta, pas e uskoro poeti da lui pljuvaku i na sam zvuk zvonceta, jer je

jedan podsticaj uslovljen drugim. Veina nas, zbog toga to smo uslovljeni, daje iste predvidljive povratne reakcije na spoljanju sredinu. ini se da nae reakcije nastupaju automatski na ono to dolazi od ljudi ili okolnosti koje nas okruuju,ali mi pri tome zaboravljamo da ipak u svakom trenutku svog postojanja inimo izbor. Jedino, mi taj izbor inimo nesvesno. Ako se za trenutak udaljimo da bismo razmotrili izbor koji inimo dok ga inimo, mi samim inom razmatranja ceo proces iz oblasti nesvesnog prenosimo u oblast svesnog. Ovaj postupak prenoenja odluke u oblast svesnog i njeno razmatranje stavlja nas u poloaj moi. Kada donosimo neku odluku - o bilo kakvoj odluci da je re - moemo da se upitamo dve stvari. Prvo: "Kakve su posledice odluke koju donosim?" Duboko u dusi odmah emo znati kakve su. Drugo: "Da li e odluka koju ja sada donosim usreiti mene ili moju okolinu?" Ako je odgovor potvrdan, donesimo tu odluku. Ako je odgovor odrean, ako ta odluka donosi neprijatnosti nama ili naoj okolini, nemojmo je doneti. I to je sve. Postoji samo jedan izbor iz onog beskonanog niza koji nam stoji na raspolaganju svakog trenutka, a koji moe da usrei, i nas, i one koji nas okruuju. Kada napravimo takav izbor, on dovodi do postupka koji se naziva spontanim pravim izborom. Spontani pravi izbor je pravi postupak u pravom trenutku. To je ispravno reagovanje na svaku situaciju koja iskrsne. To je postupak koji obogauje i nas same i sve one koji su u njega ukljueni. Postoji veoma interesantan mehanizam koji kosmos poseduje, a koji nam pomae da donosimo spontane prave odluke. Taj mehanizam je u vezi sa centrima reagovanja u naem telu. Telo doivljava dve vrste oseanja preko ula: jedno su oseanja zadovoljstva, a drugo oseanja neprijatnog. U trenutku svesnog donoenja odluke oslunimo svoje telo i upitajmo se: "Ako donesem ovu odluku, ta e se dogoditi?" Ako nam telo poalje oseanje prijatnosti, izbor je pravi. Ako nam telo poalje oseanje neprijatnog, nismo na putu ka pravom izboru. Kod nekih ljudi te poruke prijatnog i neprijatnog su u sferi solarnog pleksusa, dok su kod nekih u sferi srca. Svesno usmerimo panju u oblast srca i upitajmo srce ta da uradimo. Oslunimo odgovor on e doi u obliku fizikog oseaja. On moe biti veoma, veoma slab, ali e ga biti, jer on je tu, u naem telu. Srce jedino zna pravi odgovor. Veina ljudi stavlja srce u sferu mekog i sentimentalnog. Ali to nije tako. Srce poseduje intuiciju, ono je i borbeno, ono reaguje u sklopu okolnosti, ono prepoznaje povezanosti. Ono nije usmereno ka jednostavnoj formuli: pobeda ili poraz. Njemu je dostupan onaj kosmiki kompjuter - polje istog potencijala, istog znanja i beskrajne moi organizovanja - ono uzima u obzir sve. Ponekad e nam se uiniti da se sledea tvrdnja protivi razumu, ali srce ima veu mo, precizniju mo povezivanja injenica, nego bilo ta to se nalazi u oblasti racionalne misli. ZAKON KARME moemo koristiti za sticanje novca i obilja, kao i za dotok svih dobrih stvari kadgod poelimo. Ali, pre svega, moramo da postanemo svesni injenice da sami stvaramo svoju budunost izborom koji inimo u svakom trenutku svoga ivota. Ako to budemo redovno radili, Zakon karme emo koristiti u svoj njegovoj punoi. to vie budemo uvodili svoje odluke u oblast svesnog izbora, to emo vie donositi odluke koje su spontano prave odluke - i za nas, i za one koji nas okruuju. A ta da kaemo o karmi iz prolosti i kako ona sada utie na nas? Ima stvari koje moemo da uinimo u vezi sa karmom iz prolosti. Jedna od njih je da platimo svoje dugove karmi. Veina ljudi to i radi, svakako nesvesno. Moda je to izbor svakog od nas. Ponekad je to veoma bolno, ali Zakon karme kae da nijedan dug u kosmosu ne ostaje nenaplaen. U kosmosu obraunski sistem deluje bez greke i sve to se dogaa samo je kretanje energije na jednu ili na drugu stranu. Drugi nain je da prebacimo ili preobliimo svoju karmu u neko poeljnije iskustvo. To je veoma zanimljiv postupak u kome se, dok plaamo svoj karmiki dug pitamo "Kakvu pouku mogu da izvuem iz ovoga? Zato se ovo dogaa i kakvu mi poruku alje kosmos? Kako da pomognem blinjima da sekoriste ovim mojim iskustvom?" inei to, mi traimo seme mogunosti i vezujemo to seme mogunosti za svoju darmu (dharma), za svoju svrhu ivota o kojoj emo govoriti u sedmom duhovnom zakonu uspeha. On nam omoguuje da karmu preoblikujemo u novi izraz. Na primer, ako slomimo nogu bavei se nekim sportom, moemo da se upitamo: "Kakvu pouku mogu iz ovoga da izvuem? Kakvu mi poruku alje kosmos?" Moda poruka glasi da treba da usporimo tempo, da ponemo da obraamo vie panje na ono to nam poruuje nae telo. Ako putem svoje darme alimo da prenesemo i drugima saznanja do kojih smo doli i ako se upitamo: "Kako bi ovo iskustvo moglo da koristi i mojim blinjima?" - moda emo napisati i knjigu sa uputstvima kako

da se ljudi bezbednije bave sportom. Ili, neko e biti u stanju da napravi nacrt za specijalnu obuu ili titnik za noge, kako bi se izbegla povreda koju je neko od nas iskusio. Na ovaj nain, dok plaamo svoj karmiki dug, mi istovremeno moemo da preobratimo neprijatnost u prednost koja e nam doneti novac i zadovoljstvo. To je preobraavanje karme u pozitivno iskustvo. Na ovaj nain niko ne moe da pobegne od svoje karme, ali, koristei se jednom karmikom epizodom, moe da iz nje stvori novu, pozitivnu karmu. Trei nain postupanja sa karmom je da se ona prevazide. Prevazii karmu znai postati od nje nezavisan. Nain da se prevazide karma je da se stalno proivljava meuprostor, Ja i Duh. To je slino pranju komada prljave tkanine u reci. Svakim pranjem ukloni se bar poneka mrlja. to vie peremo, to tkanina postaje istija. Mi peremo ili prevazilazimo serne svoje karme time to ulazimo u meuprostor i iz njega izlazimo. To se, kao to smo rekli, postie meditacijom. Svako delovanje je neka karmika epizoda. I ispijanje olje kafe je karmika epizoda. Taj postupak stvara zapamivanje, a zapamivanje ima sposobnost ili potencijal da stvara elju. A elja stvara novo delovanje. Radni softver nae due je karma, zapamivanje i elja. Na duh je klupko svesti u kome se nalazi seme karme zapamivanja i elje. Time to smo postali svesni tog semena izraavanja, mi postajemo i svesni tvorac stvarnosti. Time to smo postali onaj koji svesno donosi odluke, mi poinjemo da podstiemo delovanja koja unapreuju i razvijaju, i nas, i one u naoj okolini. Ukoliko nas karma vodi napred, ukoliko unapreuje i razvija, i nae Ja, i sve one na koje nae Ja utie, plod karme e biti srea i uspeh. PRIMENA ZAKONA KARME ILI UZROK I POSLEDICA ZAKON KARME u staviti u dejstvo tako to u odluiti da postupam na sledei nain: 1. Danas u biti svestan svedok svake odluke koju donesem. Time to u biti svestan svedok, ja u svaku od tih odluka uneti u svoje svesno shvatanje. Znam da je najbolja priprema za ono to moe da naie u bilo kom trenutku u budunosti, potpuna svest o sadanjem trenutku. 2. Kad god uinim neki izbor, postaviu sebi dva pitanja: "Kakve su posledice ovog mog izbora?" i "Da li e ovaj moj izbor doneti zadovoljstvo i sreu meni i onima na koje e ovaj izbor uticati?" 3. Zatraiu, zatim, savet od svog srca i rukovodiu se porukom koju mi ono alje u vidu prijatnog ili neprijatnog. Ako izbor donosi oseanje prijatnosti, ja u ga bez razmiljanja prihvatiti. Ako postoji osecanje neprijatnog, ja u da saekam i da u sebi preispitam posledice mogueg izbora. Taj glas i njegovo voenje omoguie mi da spontano donosim prave odluke, odluke koje su dobre i za mene i za one koji me okruuju.

ZAKON NAJMANJEG NAPORAInteligencija prirode deluje sa neizmernom lakoom... osloboena muka skladno i sa ljubavlju. Kada mi ovladamo snagama sklada, radosti i ljubavi, mi stvaramo uspeh i sreu u poduhvatima sa beskrajnom lakoom. Celovito bie zna i kada ne ode, vidi i kada ne gleda, postie i kada ne dela. Lao Tzu etvrti duhovni zakon uspeha je ZAKON NAJMANJEG NAPORA. Ovaj zakon se zasniva na injenici da inteligencija prirode deluje sa beskrajnom lakoom i osloboena suvinih napora. To je zakon najmanjeg delovanja, odsustva otpora. Zato je to princip sklada i ljubavi. Kada se tome nauimo od prirode, sve svoje elje emo moi lako da ispunimo. Ako posmatramo prirodu na delu, videemo da se sve odvija uz najmanji mogui napor. Trava ne nastoji da raste - ona jednostavno raste. Riba ne nastoji da pliva - ona jednostavno pliva. Cvet ne nastoji da cveta - on jednostavno cveta. Ptica ne nastoji da leti - ona jednostavno leti. To je deo njene prirode. Zemlja ne nastoji da se okree oko svoje ose - u njenoj prirodi je da se vrtoglavom brzinom okree oko svoje ose, kreui se pri tom kroz svemir. U prirodi novoroenog deteta je da postoji bezbrino, u srei. U prirodi sunca je da ija. U prirodi zvezda je da

svetle i trepere. I u prirodi coveka je da svoje snove iskazuje u fizikom obliku, lako i bez napora. U nauci Veda, prastaroj induskoj filozofiji, taj princip je poznat kao princip utede snage ili kao princip "uradi manje - postigni vie". Na kraju se stie do stanja u kome ne moramo da uradimo nita, a postiemo sve. To znai da treba da postoji samo naznaena zamisao, a manifestacija te zamisli doi e sama od sebe, bez napora. Ono to se obino naziva "udom" u stvari je manifestacija ZAKONA NAJMANJEG NAPORA. Inteligencija prirode deluje bez napora, bez sukoba, spontano. Ona nije linearna, ona je intuitivna, podsticajna, ona daje snagu. Kada smo u skladu sa prirodom, kada doemo do spoznaje o svome Ja, tada moemo da koristimo ZAKON NAJMANJEG NAPORA. U one postupke koji su vodeni ljubavlju ulae se najmanji napor, jer snaga ljubavi je snaga koja prirodu odrava kao celinu. Kada teimo da postignemo mo ili kontrolu nad drugima, mi u stvari uzaludno troimo energiju. Kada teimo da steknemo novac ili mo da bismo zadovoljili svoj ego, mi uzalud troimo energiju u potrazi za prividom sree dok nam izmie srea dostupna tog trenutka. Kada elimo novac samo radi line koristi, mi presecamo tok energije ka sebi, ime ujedno spreavamo delovanje inteligencije prirode. Ali, kada su naa dela motivisana ljubavlju, ne postoji gubitak energije. Naprotiv, kod takvih dela energija se umnoava i gomila, pa visak energije koju sakupimo ne moe da se usmeri ka ostvarenju bilo koje elje, pa i elje za postizanjem ogromnog bogatstva. Fiziki deo naeg bia moe da se posmatra kao ureaj za kontrolisanje energije koju moemo da stvaramo, uvamo ili troimo. Ako znamo kako da stvaramo, uvamo i troimo energiju na efikasan nain, onda emo biti u stanju da stvorimo bogatstvo i to ne bogatstvo ogranienog obima. Usmeravanjem na ego troi se najvei deo energije. Ako je naa unutarnja referentna taka ego, ako elimo da posedujemo mo nad drugima i da njima upravljamo, ako stalno teimo samopotvrdivanju tako to oekujemo priznanja drugih, onda mi energiju neracionalno troimo. Kada se sva ta energija oslobodi, ona moe da se preusmeri na stvaranje bilo ega to poelimo. Kada naa unutarnja referentna taka postane na duh, kada postanemo imuni na kritiku i kada se ne budemo plaili izazova, biemo u stanju da u svoju slubu stavimo snagu ljubavi, a da energiju usmerimo kreativno ka stvaranju obilja i ka linom razvoju. U Umetnosti snevanja Don Huan kae Karlosu Kastanedi "... Najvei deo energije mi troimo da bismo zadrali sopstvenu vanost... Kada bismo bili u stanju da se odreknemo dela te vanosti, dogodile bi nam se dve veoma vane stvari. Prva je da bismo oslobodili energiju koju koristimo za odravanje privida o sopstvenoj veliini; druga je da bismo sebi pruili dovoljno energije da... pogledamo u svemir i da se zagledamo u njegovu stvarnu veliinu". ZAKON NAJMANJEG NAPORA ine tri sastavna dela - tri stvari koje nam stoje na raspolaganju da bismo princip "uradi manje, postigni vie" stavili u svoju slubu. Prvi sastavni deo je prihvatanje. Prihvatanje jednostavno znai donoenje odluke: "Danas u da prihvatim ljude, situacije, okolnosti i dogaaje kakvi budu". To znai da u znati daje ovaj trenutak onakav kakav treba da bude, jer je kosmos onakav kakav treba da bude. Ovaj trenutak - trenutak koji upravo doivljavamo - vrhunac je svih trenutaka koje smo doziveli u prolosti. Ovaj trenutak je onakav kakav jeste, jer je ceo kosmos onakav kakav jeste. Kada se suprotstavimo ovom trenutku, mi se suprotstavljamo itavom kosmosu. Umesto toga, dakle, moemo da odluimo da se neemo suprotstavljati itavom kosmosu time to emo se suprotstavljati ovom trenutku. To znai da je nae prihvatanje ovog trenutka potpuno i sveobuhvatno. Time prihvatamo stvari kakve jesu, a ne kakve elimo da trenutno budu. Vano je da ovo shvatimo. Moemo eleti da stvari ubudue budu drugaije, ali ovog trenutka moramo ih prihvatiti onakve kakve jesu. Kada se oseamo nemonim ili povredenim u odnosu na neku linost ili situaciju, podsetimo se da ne reagujemo na linost ili situaciju, ve na svoja oseanja u vezi sa linou ili situacijom. To su naa oseanja, a naa oseanja ne moemo drugima pripisati kao greku. Kada doemo do toga saznanja i kada to potpuno shvatimo, preuzeemo odgovornost za svoja oseanja i biti u stanju da ih menjamo. Kada prihvatimo stvari onakve kakve jesu, biemo u stanju da prihvatimo odgovornost za svoju situaciju i za sve dogaaje koje vidimo kao probleme. To nas vodi ka drugom sastavnom delu ZAK0NA NAJMANJEG NAPORA: odgovornosti. ta znai odgovornost? Odgovornost znai da ne krivimo nikoga i nita za situaciju u kojoj se nalazimo, ukljuujui tu i sebe. Kada prihvatimo neku okolnost, dogaaj ili problem, onda odgovornost znai sposobnost da damo kreativni odgovor na situaciju kakva

je ona sada. Svaka situacija nosi u sebi seme mogunosti, a svest o tome nam omoguanje da prihvatimo dati trenutak i da ga pretvorimo u bolju situaciju ili stvar. Kada to uinimo, svaka takozvana neprijatna situacija postae mogunost za stvaranje neeg novog i lepog, a svaki, kako ga ponekad nazivamo, muitelj ili tiranin postae nam uitelj. Stvarnost je u stvari tumaenje. Ako se opredelimo da stvarnost tumaimo na ovaj nain, biemo okrueni uiteljima, a nove mogunosti otvarae se pred nama. Kad god se suoimo sa tiraninom, muiteljem, uiteljem, prijateljem ili neprijateljem (a oni su svi isto) podsetimo se: "Ovaj trenutak je onakav kakav treba da bude". Odnosi koje smo u ivotu sami stvorili ovog trenutka su tano onakvi kakvi su nam potrebni. Postoji skriveno znaenje iza svega to se dogaa i to skriveno znaenje slui naem razvoju i napredovanju. Trei sastavni deo ZAKONA NAJMANJEG NAPORA je nebranjenje, to znai da je naa svest odbacila potrebu da se branimo, da je odustala od toga da ubeuje druge ili da im dokazuje ispravnost svojih stavova. Ako pogledamo ljude oko sebe, videemo da oni troe devedeset i devet postotaka svog vremena branei svoje stavove. Ako se odreknemo potrebe da branimo svoja gledita, sva ta ogromna energija koju smo ranije troili na odbranu, sada e nam biti na slobodnom raspolaganju. Onoga asa kada zauzmemo odbrambeni stav, kada ponemo da krivimo druge, kada ne elimo da prihvatimo situaciju trenutka i da joj se prilagodimo, sukobljavamo se sa otporom. A kada se sukobimo sa otporom i kada ponemo da forsiramo situaciju, otpor sa kojim se sukobljavamo samo e se poveati. Niko od nas sigurno ne eli da stoji kao nesavitljiv, visok hrast koji puca i pada pod naletima oluje. Umesto toga bolje je da budemo prilagodljivi kao trska koju vetar povija, ali koja preivi oluju. Odustanimo od branjenja sopstvenih pogleda u bilo emu. Ako ne postoji neto to emo braniti, nee biti ni potrebe za sukobom. Ako nam to postane nain postupanja, ako prestanemo da se borimo ili suprotstavljamo, biemo u stanju da u potpunosti doivimo sadanjost, to je dar koji nam ivot prua. Jednom sam uo, ne znam od koga, sledee: "Prolost je istorija, budunost je tajna, a sadanjost je dar koji se nama prezentira. Zato se sadanje vreme naziva prezent". Ako prihvatimo sadanjost rairenih ruku i stopimo se sa njom, osetiemo u sebi plamen, sjaj i iskru zanosa koja treperi u svakom biu. Kada ponemo da oseamo to treperenje duha u svemu to je ivo, kada se sa njim srodimo, u nama e narasti radost i mi emo biti u stanju da odbacimo uasna optereenja odbrambenih stavova, ogorenja i uvreda. Tek tada emo moi da se osetimo raspoloenim, bezbrinim, veselim i slobodnim. Bez ikakve sumnje u dubini due znaemo da nam ova jednostavna radosna sloboda prua sve ono to poelimo i kadgod poelimo, jer nae elje kreu sa polazita sree, a ne sa polazita brige i straha. Nije potrebno da bilo ta pravdamo, potrebno je da samo sebi kaemo kakva nam je namera i doiveemo ispunjenje, radost, zadovoljstvo, slobodu i oseanje da smo sopstveni gospodari u svakom trenutku svoga ivota. Obaveimo se da emo sprovoditi odluku o nebranjenju. To je put koji sledi inteligencija prirode u svom spontanom hodu, bez trvenja i bez napora. Kada steknemo taj divan spoj prihvatanja, odgovornosti i nebranjenja, osetiemo kako ivot tee sa neverovatnom lakoom. Kada budemo stalno otvoreni za sva gledita, bez upornog i krutog pristajanja uz samo jedno, nai snovi i elje tei e u skladu sa eljama prirode. To e nam omoguiti da svoje namere oslobodimo, ali da ih ne vezujemo za bilo ta drugo, oekujui tako pogodan trenutak da nae elje predu u stvarnost. Budimo sigurni da e u pravom trenutku nae elje postati opipljiva stvarnost. To je ZAKON NAJMANJEG NAPORA. PRIMENA ZAKONA NAJMANJEG NAPORA Ja u ZAKON NAJMANJEG NAPORA primenjivati tako to u se obavezati da preduzmem sledee korake: 1. Primenjivau prihvatanje. Danas u da prihvatam ljude, situacije, okolnosti i dogaaje onakve kakvi budu. Shvatiu da je ovaj trenutak onakav kakav treba da bude i da je ceo kosmos onakav kakav treba da bude. Neu se suprotstavljati elom kosmosu tako to u se suprotstavljati ovom trenutku. Moje prihvatanje je potpuno i sveobuhvatno. Prihvatam stvari onakve kakve su ovog trenutka,

a ne onakve kakve elim da budu. 2. Mojim prihvatanjem stvari onakvima kakve jesu, preuziman odgovornost za svoju situaciju i za dogaaje koji za mene predstavljaju problem. Znam da prihvatanje odgovornosti znai da neu smatrati daje bilo ko ili bilo ta krivac za situaciju u kojoj se nalazim; za to neu okrivljavati ni sebe. Znam da je svaki problem u stvari prerusena nova mogunost i da mi svest o ovom trenutku daje mogunost da se tim trenutkom koristim kao potencijalnom prednou. 3. Moja svest o trenutku danas e se izraavati i kroz nebranjenje. Odbaciu potrebu da branim svoje stavove. Oslobodiu se potrebe da ubeujem druge u ispravnost svojih stavova ili da ih privoljevam da ih prihvate. Nastojau da ostvarim otvorenost za sve stavove, ne drei se kruto ni jednog od njih.

ZAKON NAMERE I ELJEU svakoj nameri i elji sadran je mehanizam za njihovo ostvarivanje, jer namera i zelja u polju istog potencijala imaju beskrajnu mo organizovanja. I kada u plodno tle istog potencijala uvedemo nameru, mi beskrajnu mo organizovanja stavljamo u svoju slubu. U poetku bese elja koja je prvo seme uma; mudraci koji su u svojim srcima razmiljali, putem svoje mudrosti otkrili su vezu izmeu postojeeg i nepostojeeg. Himna o stvaranju, Rig Veda Peti duhovni zakon uspeha je ZAKON NAMERE I ELJE. Ovaj zakon se zasniva na injenici da energija i inteligencija postoje svugde u prirodi. U stvari, na nivou kvantnog polja i ne postoji nita drugo sem energije i informacije. Kvantno polje je samo drugi naziv za polje iste svesti i potencijala. A na to kvantno polje utiu namera i elja. Pogledajmo pojedinosti toga procesa. Cvet, duga, drvo, vlat trave ili ljudsko telo svedeni na svoje osnovne sastojke u stvari su energija i informacija. Ceo kosmos u svojoj sutinskoj prirodi u stvari je kretanje energije i informacija. Jedina razlika izmeu nas i drveta je sadrina energije i informacija u naim telima. Na nivou materije i mi i drvo sastavljeni smo od istih elemenata koji su ve nekada bili u neto ugraeni. To su ugljenik, vodonik, kiseonik i azot u velikoj meri, kao i drugi elementi u veoma malim koliinama. Sve te elemente bismo mogli da kupimo u radnji za neznatnu sumu novca. Razlika izmeu nas i drveta nije, dakle, u ugljeniku, vodoniku ili kiseoniku. Mi i drvee, ak, stalno razmenjujemo ugljenik i kiseonik meusobno. Bitna razlika lei u energiji i informacijama. U emi prirode mi, ljudi, smo povlaena vrsta. Posedujemo nervni sistem koji je sposoban da doe do svesti o sadraju energije i informacija u tom lokalizovanom polju koje je nastalo kao nae telo. Mi to polje subjektivno oivljavamo putem misli, ula, oseanja, elja, seanja, nagona, poriva i verovanja. To isto polje doivljava se i objektivno kao fiziko telo, a kroz fiziko telo to polje doivljavamo kao svet. A radi se o istom. Zato su stari mudraci govorili: "Ja sam to, ti si to, to je to i to je sve". Nae telo nije odvojeno od celine kosmosa, jer na nivou kvantne mehanike ne postoje jasno definisane granice. Svako od nas moe se uporediti sa trzajem, talasom, tokom, skokom ili virom ili bilo kojim lokalizovanim pokretom u veem kvantnom polju. To vee kvantno polje - kosmos - je nae telo proireno u svim pravcima. ovekov nervni sistem je ne samo u stanju da bude svestan informacija i energije u sopstvenom kvantnom polju ve je, zahvaljujui injenici to je zbog tog savrenog nervnog sistema svest toliko fleksibilna, u stanju da svesno menja informacijski sadraj koji uslovljava nastajanje fizikog tela. Moemo svesno menjati energiju i informacijski sadraj sopstvenog mehanikog tela i time uticati na energiju i informacijski sadraj svog proirenog tela svoje okoline, svoga sveta i prouzrokovati odreene manifestacije. Ova svesna promena izaziva se pomou dva inioca koji su sadrani u svesti - panje i namere. Panja daje energiju, namera preobraava. Sve ono na ta u ivotu usmerimo panju, postaje jae. Sve ono emu uskratimo panju vene, raspada se, nestaje. Namera, sa druge strane, daje podsticaj pretvaranju energije i informacija u druge oblike. Namera organizuje svoje ispunjenje. Kvalitet namere usmeren na predmet panje dovee do spleta dogaaja koji su povezani u vremenu i prostoru, kako bi se dolo do nameravanog ishoda, pod uslovom da se pridravamo i ostalih duhovnih zakona uspeha. Namera, na

plodnom tlu panje ima neogranienu mo organizovanja. Neograniena mo organizovanja znai mo da se u vremenu i prostoru uskladi bezbroj dogaaja istovremeno. Izraz te neogranicene moi organizovanja ogleda se u svakoj vlati trave, u svakom cvetu jabuke, u svakoj eliji naeg tela. To se ogleda u svemu to ivi. U emi prirode sve jedno drugom odgovara i sve je jedno sa drugim u vezi. Kada mrmot izae iz zemlje, znamo da je prolee blizu. U odreeno doba godine ptice se sele i zna se u kome pravcu. Priroda je simfonija - sklad. A tom simfonijom tiho se diriguje na najvioj taki stvaranja. Primer te simfonije je i ljudsko telo. Jedna jedina elija u ljudskom telu obavlja oko est triliona radnji u jednoj sekundi i uz to mora znati ta ostale elije rade tog trenutka. Ljudsko telo moe da izvodi muziku, ubija bacile, stvara decu, recituje poeziju i prati kretanje zvezda istovremeno, jer je polje beskrajne korelacije deo informacionog polja. Nervni sistem oveka ima tu izvanrednu osobinu da moe da upravlja ovom beskrajnom moi organizovanja putem svesne namere. Namera kod ljudske vrste nije nepomerljiva, niti stavljena u ograniene okvire energije i informacija. Ona je beskrajno prilagodljiva. Drugim recima, ukoliko ne naruavamo druge zakone prirode, mi putem namere moemo doslovno da usmeravamo zakone prirode ka ispunjenju svojih snova i elja. Kosmiki kompjuter sa svim organizacionim moima koje poseduje moe da se stavi u nau slubu. Mi najviem nivou stvaranja moemo da predstavimo svoju nameru i samim tim inom pokrenemo polje neograniene korelacije. Sama namera predstavlja osnovu za lak, spontani, neometani tok istog potencijala koji tei svom izrazu od neiskazanog ka iskazanom. Jedino ogranienje na tom putu je da namera mora biti za dobro oveanstva. A to dolazi samo po sebi ako smo usklaeni sa SEDAM DUHOVNIH ZAKONA USPEH A. Namera je stvarna snaga koja stoji iza elje. Ve sama namera je veoma jaka, jer je namera elja koja nije vezana za ishod. elja sama po sebi je slaba, jer je elja kod veine ljudi panja vezana za neto odreeno. Namera je elja koja strogo vodi rauna o svim drugim zakonima, a posebno o ZAKONU NEVEZIVANJA koji je esti duhovni zakon uspeha. Namera u kombinaciji sa nevezivanjem vodi ka svesti o usmeravanju na ivot i svesti o sadanjem trenutku. Kada se neko delo izvodi sa sveu o sadanjem trenutku, ono je najuspenije. Namera se odnosi na budunost, ali je panja usmerena na sadanjost. Ako je panja usmerena na sadanjost, namera za budunost e se manifestovati, jer se budunost stvara u sadanjosti. Sadanjost mora da se prihvati onakva kakva jeste. Prihvatimo sadanjost i stvarajmo namere za budunost. Budunost je neto to moe da se stvara putem nesputanih namera, ali ne smemo nikada da se borimo protiv sadanjosti. I prolost i sadanjost i budunost pripadaju svesti. Prolost je ono to je zapameno, seanje; budunost je predvianje; sadanjost je svest. Vreme je, prema tome, kretanje misli. I prolost i budunost nastaju iz mate, jedino je sadanjost - koja je u stvari svest - stvarna i vena. Ona jeste. Ona ini potencijal za vreme-prostor, materiju i energiju. Ona je beskrajno polje mogunosti koje se iskazuju kao apstraktne sile bilo da su svetlost, toplota, elektricitet, magnetizam ili zemljina tea. Te sile nisu ni u prolosti ni u budunosti. One prosto jesu. Nae tumaenje tih apstraktnih sila omoguuje nam da doivimo konkretne pojave i oblike. Zapamena tumaenja apstraktnih sila stvaraju doivljaj prolosti, oekivana tumaenja istih apstraktnih sila stvaraju budunost. A to su kvaliteti panje, kako se nalaze smeteni u svesti. Kada se ti kvaliteti oslobode tereta prolosti, onda delovanje u sadanjosti postaje plodno tle za stvaranje u budunosti. Namera koja svoje temelje ima u toj nesputanoj slobodi sadanjosti, slui kao katalizator za odgovarajuu smeu materije, energije i dogaaja u vremenu - prostoru kako bi se ostvarila bilo koja elja. Ako kod nas postoji svest o sadanjem trenutku i ako je ona okrenuta ivotu, onda e sve zamiljene prepreke - a skoro devedeset postotaka uoenih prepreka ine zamiljene prepreke naprosto nestati. Ostatak od pet do deset odsto uoenih prepreka moe se pretvoriti u nove mogunosti putem strogo usmerene namere. Strogo usmerena namera je panja koju nita ne moe da skrene sa ciljanog usmerenja. Strogo usmerena namera je vezivanje celokupne panje za nameravani ishod, i to sa nepokolebljivom panjom koja ne prihvata mogunost da je prepreke ometu na i odreenom putu. Iz nae svesti tada nestaju sve prepreke, svaka od njih i sve one u celini. Pri tome mi zadravamo nepokolebljivu mirnou, dok se istovremeno posveujemo svome cilju sa potpunom predanou. To je snaga svesti i usmerene namere koje teku istovremeno. Nauimo da vladamo snagom namere i biemo u stanju da ostvarimo sve to poelimo. Do cilja se moe doi i trudom i naporom, ali je cena visoka. Cena se plaa u stresu, sranim napadima ili

ugroavanjem sopstvenog odbrambenog sistema. Mnogo je bolje slediti ovih pet koraka datih u ZAKONU NAMERE I ELJE. Kada koristimo te korake za ispunjenje svojih elja, namera se hrani sopstvenom snagom. 1. Koraknite u meuprostor. To znaci, koncentriite se na onaj tihi prostor izmeu misli da biste uli u tiinu, na onaj nivo Postojanja koji je nae osnovno stanje. 2. Poto smo uli u to stanje Postojanja, oslobodimo svoje namere i elje. Dok smo u meuprostoru, misli, u stvari, nema; ne postoji ni namera, ali kada se izae iz meuprostora - na tome spoju izmeu meuprostora i misli - vreme je da se uvede namera. Ako imamo vie ciljeva, treba da ih popiemo i da na njih usmerimo panju pre nego to uemo u meuprostor. Ako, na primer, elimo uspenu karijeru, mi ulazimo u meuprostor sa tom namerom, a namera e ve biti u naoj svesti, makar i kao slabi plamiak. Oslobaanje namera i elja kada se ue u meuprostor znai njihovo stavljanje u plodno tle istog potencijala sa saznanjem da e se one razviti kada za njih doe najpovoljnije vreme. Ne treba iskopavati seme elja da bismo videli da li je poelo da klija, niti se treba strogo vezivati za oekivanu emu njegovog razvoja. Nae je da to seme oslobodimo. 3. Ostanimo u stanju u kome sami sebi sluimo kao referentna taka. To znai da treba da budemo dosledni u svesti o samima Sebi, o svome Ja, o svome duhu i svojoj vezi sa poljem istog potencijala. To takoe, znai da ne treba da posmatramo sebe oima sveta oko nas niti da dozvolimo da na nas utiu miljenja i kritika drugih. Da bismo ostali u tome stanju u kome smo sami sebi referentna taka, dobro je da svoje elje zadravamo za sebe i da ih saopstavamo samo onome ko sa nama deli iste elje ili ko je veoma vezan za nas. 4. Odbacimo svoju vezanost za ishod. Na taj nain oslobodiemo se grevitog oekivanja odreenog rezultata prihvatajui mudrost neizvesnosti. To nam omoguuje da uivamo u svakom trenutku na svom ivotnom putu, ak i kada ne znamo ta pred nama lei. 5. Izvoenje u pojedinostima prepustite kosmosu. Nae elje i namere putene u meuprostor imaju neogranienu mo organizovanja. Poverimo toj moi, koju poseduju i namere, da se sve dovede u sklad. Podsetimo se da je naa prava priroda sutinski duhovna priroda. Nosimo sa sobom svest o sopstvenom duhu u svakoj prilici, svoje elje oslobaajmo bez gra i prepustimo kosmosu da on uskladi sve pojedinosti. PRIMENA ZAKONA NAMERE I ELJE Primenjivau ZAKON NAMERE I ELJE tako to u se obavezati da preduzmem sledee korake: Napraviu spisak svojih elja. Taj spisak nosiu stalno sa sobom. Pre nego to se upustim u utanje i meditaciju, pogledau taj spisak. Spisak u pogledati i uvee, pre nego to zaspim. Kada se izjutra probudim isto tako u ga pogledati. 2. Sve te svoje popisane elje ja u osloboditi i dozvoliti da one sazrevaju u utrobi stvaranja, sa verom da i kad mi se ini da sve ne ide kako ja elim, za to postoji razlog i da u kosmikom planu za mene postoje reenja koja su mnogo bolja od onih u mojim predvianjima. 3. Stalno u sebe podseati da je potrebno da odrim svest o sadanjem trenutku u svemu to inim. Neu dozvoliti da prepreke narue moju panju koju posveujem sadanjem trenutku. Prihvatiu sadanjost onakvom kakva jeste, a budunost u izraavati kroz svoje najdublje i najdrae namere i elje.1.

ZAKON NEVEZIVANJAU nevezivanju lei mudrost neizvesnosti... u mudrosti neizvesnosti lei sloboda u odnosu na prolost, na poznato, jer je ono tamnica uslovljenosti prolou. A svojom spremnou da koraknemo u nepoznato, u polje svih mogunosti, mi se predajemo kreativnom umu koji usklauje igru svemira. Kao dve zlatne ptice u granama itog drveta, dva bliska druga, Ego i Ja, ive u istom telu. Ona

prva hrani se slatkim i kiselim plodovima drveta ivota, dok ova druga, niim sputana, gleda. Mundaka Upanisad esti duhovni zakon uspeha je ZAKON NEVEZIVANJA. Zakon ne vezivanja kae daje, da bismo dobili bilo ta u fizikom svetu, pre svega, potrebno da odbacimo svoju vezanost za taj predmet. To ne znai da se time odriemo namere da ostvarimo elju. Ne odriemo se ni namere ni elje. Mi se odriemo svoje vezanosti za ishod. To je veoma delotvorna odluka. Onoga trenutka kada se odreknemo vezivanja za ishod, povezujui istovremeno usmerenu nameru sa nevezivanjem, postiiemo ono to elimo. Putem nevezivanja moe da se postigne sve to hoemo, jer se nevezivanje zasniva na bezuslovnoj veri u svoje pravo Ja. Vezivanje, s druge strane, zasniva se na strahu i nesigurnosti, a u osnovi potrebe za sigurnou lei nepoznavanje svoga pravog Ja. Izvor bogatstva, obilja ili bilo ega u fizikom svetu je Ja; ono je svest koja zna kako da ostvari svaku potrebu. Sve ostalo su simboli: kola, kue, novac, odea, avioni. Simboli su prolazni - sada su tu, sada nisu. Trka za simbolima moe da se uporedi sa prihvatanjem mape umesto teritorija. Ona stvara napetost i ostavlja oveka sa oseanjem unutarnje praznine, jer je svoje Ja zamenio za simbole svoga Ja. Vezivanje nastaje iz svesti o siromatvu, jer se vezivanje uvek odnosi na simbole. Odvajanje nastaje iz svesti o bogatstvu, jer odvajanje ostavlja slobodu da se stvara. Ako smo u neto ukljueni, ali ne i vezani za to, moi emo da se radujemo i smejemo. Tada se simboli bogatstva stvaraju sami od sebe i bez napora. Bez nevezivanja mi smo robovi bespomonosti i beznaa, potreba koje diktira ovaj svet, beznaajnih briga, tihog oaja i strane ozbiljnosti - to su sve jasne odlike najprosenijeg svakodnevnog bitisanja i svesti o siromatvu. Pravo bogatstvo svesti je sposobnost da se ima sve to oveku treba, kadgod mu treba, i to sa najmanjim naporom. Da bismo razumeli takvo postojanje potrebno je da razumemo mudrost neizvesnosti. U toj neizvesnosti nai emo slobodu koja nam omoguuje da stvorimo sve to poelimo. Ljudi su neprestano u potrazi za sigurnou, ali nije teko otkriti da je sigurnost veoma neodreena stvar. ak i vezanost za novac je znak nesigurnosti. ovek moe da kae: "Kada dostignem sumu od deset miliona dolara, oseau se sigurno. Tada u biti flnansijski nezavisan i moi u da se povuem iz poslova. Tada u moi konano da radim ono to elim". Ali do toga nikada ne doe nikada! Oni koji trae sigurnost, jure za njom celog ivota, ali je ne nalaze. Ona stalno izmie ili ostaje neodreena, jer se sigurnost ne stie samo novcem. Vezanost za novac uvek stvara nesigurnost, ma koliko ga ovek imao. U stvari, oni koji imaju najvie novca, esto su najnesigurniji. Traganje za sigurnou je iluzija. Stari sistemi mudrosti nalaze reenje ove dileme u mudrosti nesigurnosti ili mudrosti neizvesnosti. To znaci daje traganje za sigurnou i izvesnou u stvari vezivanje za poznato. A ta je poznato? Poznato, to je naa prolost. Poznato nije nita drugo nego tamnica uslovljenosti prolou. Tu nema nikakvog kretanja napred. Apsolutno nikakvog. A kada ne postoji kretanje napred, dolazi do stagnacije, kvarenja, nereda i raspadanja. Neizvesnost, nasuprot tome, predstavlja plodno tle za istu kreativnost i slobodu. Neizvesnost znai stupanje u nepoznato svakog trenutka postojanja. Nepoznato je polje svih mogunosti, uvek svee i novo, uvek spremno za nove vidove izraavanja. Bez neizvesnosti i nepoznatog ivot je ustaljeno ponavljanje istroenih seanja. ovek postaje rtva prolosti, a njegov muitelj danas je njegovo Ja zaostalo od jue. Odbacimo vezanost za poznato i stupimo u nepoznato - na taj nain emo ui u polje svih mogunosti. U nau spremnost da stupimo u nepoznato bie ve uraunat inilac mudrosti neizvesnosti. To znai da emo u svakom trenutku ivota doivljavati uzbuenja i sve ono to donosi novo i nepoznato. Upoznaemo radosti ivota - ari, zadovoljstva, uspone i zanose sopstvenog duha. Svakog dana emo moi da potraimo neto novo i uzbudljivo to moe da se pojavi u polju svih mogunosti. Kada jednom doivimo neizvesnost, na pravom smo putu i ne treba vie da ga naputamo. Nije potrebno da imamo potpuno jasan plan o tome ta emo da radimo sledee nedelje ili sledee godine, jer ako smo sve to unapred odredili i ako se za to vrsto veemo, mi smo tim inom iskljuili itav niz drugih mogunosti. Jedna od odlika polja svih mogunosti je beskrajna mogunost povezivanja. To polje je u stanju da dovede u meusobnu vezu neverovatan broj dogaaja vezanih za mesto i vreme, kako bi ostvarilo nameravani ishod. Kada se, nasuprot tome, veemo, naa namera je ograniena krutim okvirima uma, ime se gubi pokretljivost, kreativnost i spontanost koje su, inae, sadrane u samom polju. Kada se za neto veemo, svoju elju stavljamo u stanje mirovanja i time joj oduzimamo onu beskrajnu pomerljivost i promenljivost, to onemoguuje proces kreativnosti.

ZAKON NEVEZTVANJA ne kosi se sa ZAKONOM NAMERE I ELJE, to jest sa postavljanjem ciljeva. Tu je jo uvek prisutna namera da se ide u izvesnom pravcu i ka odreenom cilju. Ali, izmeu taaka A i B postoji beskrajan niz mogunosti. Ako poemo od toga da je sve neizvesno, u svakom trenutku kada otkrijemo neki visi ideal ili neto uzbudljivije, moemo da promenimo pravac. Isto tako, manje emo biti skloni da na silu iznalazimo reenja za probleme, pa emo na taj nain ostati otvoreni za nove mogunosti. ZAKON NEVEZIVANJA ubrzava ceo postupak evolucije. Kada jednom shvatimo taj zakon, nee nam biti potrebno da na silu iznalazimo ili donosimo reenja. Problem reen na silu stvara nove probleme. Ako se, pak, opredelimo za neizvesnost, ako je prihvatamo dok strpljivo ekamo da reenje izroni iz haosa i nereda onda e ono to izroni biti neoekivano i do tada nezamislivo. To stanje budnosti - naa spremnost u sadanjosti, u polju neizvesnosti spojie se u jednom trenutku sa naim ciljem i naom namerom i dati nam priliku da prihvatimo ponuenu mogunost. Sta je mogunost? Ona se nalazi u svakom problemu koji bilo kada u ivotu pred nas iskrsne. Svaki, apsolutno svaki problem na koji u ivotu naiemo predstavlja seme mogunosti za neto bolje i vee. Kada to jednom shvatimo, otvaramo itav niz novih mogunosti, a to je onaj nepresuni izvor tajni, lepota, uzbuenja i novih iskustava. Svaki problem koji pred nas u ivotu iskrsne, moe da se posmatra kao mogunost za neto bolje to nam se nudi. Ostanimo budni za svaku mogunost time to emo prihvatiti mudrost neizvesnosti. Kada naa spremnost naie na pravu mogunost, reenje e doi samo od sebe. Rezultat je ono to esto nazivamo "sticajem srenih okolnosti". Srene okolnosti su prosto spoj spremnosti i mogunosti. Kada se to dvoje nae na jednom mestu, a uz svest o postojanju haosa, iz svega e izroniti reenje koje e predstavljati povoljan korak napred, i za nas, i za one sa kojima dolazimo u vezu. Ovo je savren recept za uspeh, a zasniva se na ZAKONU NEVEZIVANJA. PRIMENA ZAKONA NEVEZIVANJA Ja u ZAKON NEVEZIVANJA primenjivati tako sto u se obavezati da preduzmem sledee korake: 1. Danas u se obavezati na nevezivanje. Dozvoliu i sebi i onima oko mene da budu onakvi kakvi su. Neu kruto nametati svoje ideje o tome kako ta treba da bude. Neu na silu donositi reenja za probleme i time stvarati nove probleme. U svemu u uestvovati aktivno, ali bez vezivanja. 2. Danas u u sve uneti inilac neizvesnosti kao jedan od bitnih naina na koji doivljavam svet oko sebe. Ta moja spremnost da prihvatim neizvesnost omoguie da iz zbrke, nereda i haosa, reenja sama izrone. Sto stvari izgledaju neizvesnije, to u se ja sigurnije oseati, jer je neizvesnost put ka slobodi. Nalaziu sopstvenu sigurnost u prihvatanju mudrosti neizvesnosti. 3. Ui u u polje svih mogunosti oekujui sva ona uzbuenja koja mogu da nastanu kada smo otvoreni za beskrajan niz ponuenih izbora. Kada jednom uem u to polje, sve radosti, iskustva, ari i tajne ivota bie moji.

ZAKON "DARME" ILI IVOTNOG CILJASvako ima neki ivotni cilj... izuzetan cilj ili poseban dar da daruje druge. Kada taj poseban dar povezemo sa sluenjem drugima, ose tiemo zanos i polet sopstvenog duha, to je najvii cilj, onaj koji stoji iznad svih ciljeva. Dok radi, ti si frula kroz ije srce se apat vetrova pretvara u muziku. A ta tek znai raditi sa ljubavlju? To znai tkati platno nitima izvuenim iz srca, kao da e se tebi najvoljenija osoba zagrnuti tom tkaninom... Kahlil Gibran, Prorok Sedmi duhovni zakon uspeha je ZAKON DARME. Na jeziku sanskrit Darma znai "ivotni cilj". ZAKON DARME kae da smo se mi ostvarili u fizikom obliku da bismo ispunili neku svrhu ili cilj. Polje istog potencijala je boanstvo u svojoj sutini, a bozansko uzima na sebe ljudsko oblije da

bi ispunilo neku svrhu. Prema tom zakonu svako od nas ima poseban dar da tu svrhu ostvari. Postoji neto to svako od nas ume bolje od bilo koga na svetu, a za svaiji osoben dar i posebno izraavanje toga dara postoje i posebne potrebe. Kada doe do spoja tih potreba i kreativnog izraavanja tog dara, iskoi varnica koja stvara obilje. Ispoljavanje naih darova da bi se zadovoljile potrebe stvara neogranieno bogatstvo i obilje. Kada bismo decu, na samom poetku, mogli da usmerimo ka ovom toku misli, mogli bismo da se uverimo koliki bi uticaj on na njih izvrio. U stvari, ja sam tome uio sopstvenu decu, neprestano im ponavljajui da postoji razlog njihovog postojanja, a da sami moraju da otkriju koji je to razlog. Od svoje etvrte godine oni su to sluali. Otprilike u isto vreme uio sam ih da meditiraju, govorei im: "Ne elim da vas mui razmiljanje o tome od ega ete iveti. Ako ne budete u stanju da se sami izdravate kada porastete, ja u se brinuti o vama, ali nemojte da vas to sada mui. Ne elim ni da va jedini cilj bude uspeh u koli. Ne elim da va cilj budu najvie ocene ili upisivanje na najbolje univerzitete. Jedino elim da se upitate kako na najbolji nain moete da posluite oveanstvu i da nastojite da otkrijete koji su vai posebni darovi. Jer, svako od vas poseduje poseban dar koji drugi nema i svako od nas poseduje poseban nain da taj dar izrazi, koji nije svojstven nikom drugom". Svako od njih obezbedilo je sebi ulaz u najbolje kole, u tim kolama postizalo je najvie uspehe, a na univerzitetima svako od njih uspeva da sebe izdrava, jer su usmereni ka onome ta treba da prue. To je, dakle, ZAKON DARME. ZAKON DARME se sastoji od tri inioca. Prvi inilac kae da je svako od nas ovde da bi otkrio svoje pravo Ja, da bi otkrio da je naao pravo Ja duhovne prirode i da smo mi svi, u stvari, duhovna bia koja su se ostvarila u fizikom obliku. Mi nismo ljudska bia koja povremeno prolaze kroz duhovna iskustva - upravo je obrnuto: mi smo duhovna bia koja povremeno prolaze kroz ljudska iskustva. Svako od nas je ovde da bi otkrio svoje vie ja ili svoje duhovno ja. To je prvo ispunjenje ZAKONA DARME. Mi u sebi treba da pronaemo onog boga ili boginju koji postoje u zametku i koji oekuju da se rode, kako bismo mi mogli da izrazimo ono boansko koje nosimo u sebi. Drugi inilac ZAKONA DARME je potreba da se izraze nai posebni darovi. ZAKON DARME kae da svako ljudsko bie poseduje neki jedinstveni dar. Svako od nas ima dar koji se izraava na samo njemu svojstven nain i na celoj planeti ne postoji niko iv ko poseduje istovetan talenat ili talenat koji se ispoljava na istovetan nain. To znai da svako od nas ume neto i to na nain na koji to niko drugi na elom svetu ne zna i ne ume. Kada mi tu odreenu stvar radimo, gubi se pojam o vremenu. Kada izraavamo taj jedinstveni dar koji nam je svojstven - a u mnogo sluajeva je re o vie darova - mi ulazimo u stanje svesti koje nije ogranieno vremenom. Trei inilac ZAKONA DARME je sluenje oveanstvu, to jest blinjima, pri emu se pitamo: "Na koji nain ja mogu da pomognem? Kako mogu da pomognem onima sa kojima dolazim u dodir?" Kada svoju sposobnost da izrazimo dar koji nam je dat udruimo sa sluenjem oveanstvu, moi emo da kaemo da u punoj meri primenjujemo ZAKON DARME. Kada se to povee sa doivljavanjem sopstvene duhovnosti, to jest poljem istog potencijala, nije mogue da ne dostignemo neogranieno obilje, jer je ovo pravi nain na koji se do njega dolazi. To nije prolazno obilje - ono je trajno, jer postoji na jedinstveni dar, nain na koji ga mi ispoljavamo, kao i naa predanost blinjima koju ispoljavamo pitajui se: "Na koji nain ja mogu da pomognem?" umesto "Kako to moe da poslui meni?". Pitanje: "Kako to moe da poslui meni?" je deo unutarnjeg dijaloga naeg ega. Pitanje: "Na koji nain ja mogu da pomognem?" je deo unutarnjeg dijaloga duha. Duh je ona oblast nae svesti kroz koju mi doivljavamo svoju univerzalnost. Ako unutarnji dijalog samo pomerimo sa pitanja "Kako to moe da poslui meni?" ka pitanju "Kako ja tu mogu da pomognem?", mi emo automatski prevazii svoj ego i prei u stanje duha. Meditacija jeste najbolji nain da se ue u oblast duhovnog, ali e i jednostavno pomeranje ka pitanju "Kako ja tu mogu da pomognem?" pomoi da uemo u stanje duha, u onaj deo svesti gde doivljavamo svoju univerzalnost. Ako elimo da ZAKONDARME iskoristimo na najbolji nain, potrebno je da se obaveemo na nekoliko stvari: Prva je - ja u teiti ka svom viem biu, onom biu koje je iznad ega, a to u nastojati da postignem duhovnim vebama.

Druga je - nastojau da otkrijem koje posebne darove ja posedujem, a kada ih otkrijem ja u oseati sreu i zadovoljstvo, jer zadovoljstvo nastupa kada uemo u stanje svesti koje nije ogranieno vremenom. To je stanje blaenstva. Trea je - upitau se kako ja na najbolji nain mogu da sluim oveanstvu? Nai u odgovor na to pitanje, a onda taj naeni odgovor poeti da sprovodim. Staviu te posebne darove u slubu blinjih, a potrebe blinjih uskladiu sa svojom eljom da sluim i pomaem drugima. Sednimo, dakle, i odgovorimo na ova dva pitanja: da li mi novac neto znai i ta bi bile moje elje pod uslovom da imam onoliko novca koliko poelim? Ako odgovor glasi da bismo i pod tim uslovom radili ono to trenutno radimo, mi smo u darmi, jer radimo sa predanou primenjujui svoje posebne darove. Upitajmo se, zatim, i ovo: kako ja na najbolji nain mogu da posluim oveanstvu? Odgovorimo i na to pitanje i ponimo da ga sprovodimo. Otkrijmo boansko u sebi, nadimo ta je na poseban dar, posluimo oveanstvu tim darom i moi emo da ostvarimo sva bogatstva koja poelimo. Kada se nae kreativno izraavanje poklopi sa potrebama blinjih, bogatstva e sama od sebe potei, prelazei iz neizrazenog u izraeni oblik, iz oblasti duha u oblast materijalnog. Tada emo poeti da primamo ivot kao udesno izraavanje boanskog, i to ne samo na trenutke ve neprestano. Shvatiemo istinsku radost i znaenje uspeha - zanos i polet sopstvenog duha. PRIMENA ZAKONA "DARME" ILI IVOTNOG CILJA Ja u ZAKON DARME primenjivati tako to u se obavezati da preduzmem sledee korake: 1. Danas u se sa ljubavlju odnositi prema bogu ili boginji koji duboko, u mojoj dui, lee u zametku. Sa panjom u oslukivati duh koji je u meni i koji pokree moje telo i moj um. Probudiu svoja ula kako bi osetila taj duboki mir u mome srcu. Svest o beskrajnom venom Biu unosiu u sve doivljaje koji imaju vremensku granicu. 2. Napraviu spisak svojih posebnih darova. Zatim u napraviti spisak svega u emu uivam dok izraavam te posebne darove. Dok izraavam te posebne darove i sluim oveanstvu, ja gubim pojam o vremenu i stvaram obilje u svom ivotu i ivotima drugih. 3. Svakog dana u se upitati: "Kako ja mogu da sluim?" i "Kako ja tu mogu da pomognem?" Odgovori na ova pitanja omoguie mi da pomaem blinjima sa ljubavlju.

SVOENJE I ZAKLJUAKelim da saznam ta Bog misli... ostalo su sitnice. Albert Ajntajn Kosmiki um upravlja svime to se dogaa u bi lionima galaksija i on to ini sa prefinjenom tanou i inteligencijom koja ne pravi greke. Ta inteligencija je konana i apsolutno najvia ona proima svako vlakno postojanja, od najmanjeg do najveeg, od atoma do kosmosa. Sve to ivi izraz je te inteligencije. A ta inteligencija deluje putem Sedam duhovnih zakona. Ako pogledamo bilo koju eliju u ljudskom telu, u njoj emo videti te zakone na delu. Svaka elija - bilo daje to elija stomaka, elija srca ili elija mozga ima svoj nastanak u ZAKONU ISTOG POTENCIJALA. Dat je savren primer istog potencijala - u stvari ona je materijalizovani izraz istog potencijala. DNK koja postoji u svakoj eliji ispoljava se u razliitim vidovima kako bi zadovoljila posebne potrebe ba te date elije. Svaka elija funkcionisae i putem ZAKONA DAVANJA. elija ivi i zdrava je kada se nalazi u stanju ravnotee u odnosu na sebe i druge. To stanje ravnotee je stanje ispunjenja i sklada, a to se odrava neprestanim davanjem i primanjem. Svaka elija daje svakoj drugoj i zauzvrat prima od svake druge. elija je uvek u stanju dinamikog toka i taj tok se nikada ne prekida. U stvari, tok je sutina ivota elije. I samo odravanjem tog toka davanja moe elija da zadri sposobnost primanja i time nastavi svoj aktivni, odgovarajui ivot. ZAKON KARME se savreno sprovodi u svakoj eliji, jer je u njenu inteligenciju ugraen savreno primeren i taan odgovor na svaku situaciju koja iskrsne. ZAKON NAJMANJEG NAPORA takode se savreno sprovodi u delovanju svake elije u naem telu. Rad se

obavlja tiho i efikasno, bez urbe, a budno. Primenjujui ZAKON NAMERE 1 ELJE svaka namera svake elije koristi se organizacionim sposobnostima koje poseduje priroda. ak i tako jednostavna namera kao to je metabolisanje jednog molekula eera odmah pokree itavu simfoniju dogaaja u telu, gde je potrebno da se tano odreena koliina hormona izlui u tano odreenom trenutku da bi se taj molekul eera pretvorio u istu kreativnu energiju. Svaka elija, isto tako, sprovodi i ZAKON NEVEZIVANJA. Ona se ne vezuje za ishod svojih namera. Ona ne posre niti posustaje, jer je njena funkcija vezana za odranje ivota, za svest o sadanjem trenutku. ZAKON DARME isto tako nalazi svoju primenu u ivotu svake elije. Svaka elija mora da otkrije svoje poreklo, svoje vie bie. Ona mora da slui blinjima primenjujuci svoje posebne darove. Celije srca, elije stomaka i imune elije - sve one imaju svoj izvor u viem biu, u polju istog potencijala. A poto su neposredno vezane za kosmiki kompjuter, one svoje posebne darove mogu da izraze bez napora, sa lakoom i sa sveu koja ne poznaje vremenske granice. I upravo primenjivanjem posebnih darova koje poseduju, one uvaju svoje jedinstvo i jedinstvo tela kao celine. Unutarnji dijalog svake elije u ovekovom telu glasi: "Kako ja mogu da budem od pomoi?". elije srca ele da pomognu imunim elijama, imune elije ele da pomognu elijama stomaka i plua, a elije mozga budno oslukuju i nastoje da pomognu svakoj eliji. Svaka elija u ljudskom telu ima samo jednu funkciju, a to je da pomogne svim drugim elijama. Posmatranjem elija sopstvenog tela moi emo da vidimo primenu SEDAM DUHOVNIH ZAKONA u njenom najboljem i najdelotvornijem vidu. To je genije inteligencije prirode. To je ono to Bog misli ostalo su sitnice. SEDAM DUHOVNIH ZAKONA USPEHA predstavljaju snane principe koji nam omoguuju da potpuno ovladamo sobom. Ako se usredsredimo na ove zakone i ako primenjujemo korake koji su navedeni u ovoj knjizi, videemo da emo moi da ostvarimo sve to poelimo - obilje, novac, uspeh. Uveriemo se isto tako da nam je ivot postao radosniji i bogatiji u svakom pogledu, jer su ovi zakoni istovremeno duhovni zakoni ivota koji mu daju smisao. Postoji prirodni redosled primene ovih zakona u svakodnevnom ivotu koji e nam pomoi da ih zapamtimo. ZAKON ISTOG POTENCIJALA primenjuje se kroz utanje, meditaciju, neprocenjivanje i kroz optenje sa prirodom, ali on stupa u dejstvo tek kad ga pokrene ZAKON DAVANJA. Princip koji se ovde primenjuje je princip da treba da nauimo da dajemo ono to traimo. Time se aktivira ZAKON ISTOG POTENCIJALA. Ako elimo obilje, pruajmo obilje; ako elimo novac, pruajmo novac; ako elimo ljubav, potovanje i privrenost, nauimo da pruamo ljubav, potovanje i privrenost. Putem svojih delovanja kroz ZAKON DAVANJA mi aktiviramo ZAKON KARME. Na taj nain se stvara dobra karma, a dobra karma ini sve u ivotu lakim. Odjednom emo shvatiti da nije potrebno da ulaemo toliko napora da bismo ostvarili svoje elje, to samo po sebi vodi ka shvatanju ZAKONA NAJMANJEG NAPORA. Kada sve pone da tee lako i bez napora i kada elje ponu da nam se ostvaruju jedna za drugom, mi spontano poinjemo da shvatamo ZAKON NAMERE I ELJE. Ispunjavanje elja sa lakoom i bez napora olakava nam primenu ZAKONA NEVEZIVANJA. I konano, kada ponemo da shvatamo sve ove zakone, usmeriemo svoje misli ka onome to je na ivotni cilj i time smo doli do ZAKONA DARME. Primenom ovog zakona, izraavanjem svojih posebnih darova i zadovoljavanjem potreba svojih blinjih, poeemo da stvaramo sve to poelimo i kadgod to poelimo. Postaemo bezbrini i veseli, a na ivot e postati izraavanje bezgranine ljubavi. Mi smo putnici na putovanju kroz kosmos - zvezdana praina koja treperi ili se kree u kovitlac noena strujama i vrtlozima beskraja. ivot je vean. Ali oblici kroz koje se ivot ispoljava su neuhvatljivi, trenutni, prolazni. Gautama Buda, osniva budizma, najednom mestu je rekao: Nae postojanje proleti kao jesenji oblak. Posmatranje raanja i umiranja ivih bia nalik je posmatranju pokreta u igri. Jedan ivot ravan je blesku munje na nebu, on se obrui brzinom bujice koja jurne niz planinsku stranu. Za trenutak smo zastali da bismo se sreli, voleli, delili. Taj trenutak je dragocen, ali prolazan. To je samo mali prostor venosti uhvaen izmeu zagrada. Ako to delimo razmiljajui o drugima, sa voljom i ljubavlju, jedni za druge emo stvarati obilje i radost. I onda je taj trenutak vredelo proiveti. O AUTORU

Dipak Copra je svetski poznati autoritet u oblasti medicine koja um i telo posmatra kao nerazdvojnu celinu, kao i u oblasti ljudskog potencijala. Navescemo samo neke od njegovih knjiga koje se nalaze na spisku najbolje prodavanih knjiga, a to su: Telo bez starosti, um bez granica (Ageless Body, Timeless Mind); Kvantno leenje (Quantum Healing); Stvaranje obilja (Creating Affluence). Sem toga tu su i mnogobrojni audio i video-programi kojima se daju pouke o zdravlju i uravnoteenosti. Njegove knjige su prevedene na vie od dvadeset i pet jezika, a on dri predavanja po Severnoj Americi, Junoj Americi, Indiji, Evropi, Japanu i Australiji. Trenutno je direktor Instituta za medicinu uma i tela i ljudskog potencijala u "Centru za leenje arp" (Sharp Health Care) u San Dijegu u Kaliforniji. JO NEKA DELA DIPAK OPRE KNJIGE: Stvaranje obilja (Creating Affluence, Amber-Allen//New World Library) Telo bez starosti, um bez granica (Ageless Body, Timeless Mind, Crown/Harmony) Put u leenje (Journey Into Healing, Crown/Harmony) Okrepljujui san (Restful Sleep, Crown/Harmony) Savrena teina (Perfect Weight, Crown/Harmony) Savreno zdravlje (Perfect Health, Crown/Harmony) Niim uslovljen ivot (Unconditional life, Bantam) Kvantno leenje (Quantum Healing, Bantam) Stvaranje zdravlja (Creating Health, Houghtom Mifflin) Povratak Riija (Return ofthe Rishi, Houghton Mifflin) AUDIO-KASETE Sledee kasete su zajednici izdali "Amber-Alen Pabliing" i "Nju Vorld Lajbreri" (Amber-Allen Publishing & New Worl Library): Sedam duhovnih zakona uspeha (The Seven Spiritual Laws of Success) Stvaranje obilja (Creating Affluence) Bekstvo iz tamnice intelekta (Escaping the Prison of the Intellect) Sveti stihovi, lekoviti zvui - deo I, Bagavad Gita (Sacred Verses, Healing Sounds, Volunie I The Bhagavad Gita) Sveti stihovi, lekoviti zvui - deo II, Himne Rig Vede (Sacred Verses, Healing Sounds, Volume II Hymns of Rig Veda) ivot s druge strane uda - sa dr Vejn Dajerom (Living Beyond Miracles - with Dr. Wayne Dyer) Povratak Riija (Return of the Rishi) OSTALI AUDIO-PROGRAMI: udesni um, udesno telo (Magical Mind, Magical Body, Nightingale - Conant) Nae vie Ja (The Higher Self Nightingale-Conant) Niim uslovljen ivot (Unconditional Life, Bantam Audio Publishing) Mravljenje: reenje koje ukljuuje i um i telo (Weight Loss: The Complete Mind-Body Solution, Quantum Publications, Inc.) Nesanica: reenje koje ukljuuje i um i telo (Insomnia: The Complete Mind-Body Solution, Quantum Publications, Inc.) Hronini zamor: reenje koje ukljuuje i um i telo (Chronic Fatigue: The Complete Mind-Body Solution, Quantum Publications, Inc.) Gitanali: darovi od srca (Gitanjali: Offerings from the Heart, Sound Horizons) Podmlaivanje (Growing Younger, Audio-Video Program/Time-Life SVETSKA MREA ZA DUHOVNI USPEH (Global Network for Spiritual Success)

Drugi prijatelju, U SEDAM DUHOVNIH ZAKONA USPEHA ja opisujem vrline i srodne principe koji su

pomogli meni, kao i velikom broju drugih, da postignemo duevno zadovoljstvo i materijalni uspeh. Ja vas ovim pozivam da se pridruite meni i potencijalno milionima drugih irom sveta, pristupanjem Svetskoj mrei za duhovni uspeh, sto znaci da ete se svakog dana u praksi rukovoditi ovim principima. Pristup mrei slobodan je za svakog ko odlui da primenjuje SEDAM DUHOVNIH ZAKONA. Ja, lino, otkrio sam da mi je bilo najpogodnije da primenu zaponem u nedelju ZAKONOM ISTOG POTENCIJALA i da ciklus zavrim u subotu ZAKONOM DARME. Usmeravanje panje na jedan zakon potpuno e izmeniti va ivot, kao to je izmenilo moj, a ako se veliki broj nas usredsredi svakog dana na isti zakon, mi bismo mogli da dostignemo kritinu masu uspesnih ljudi, to bi moglo da promeni ivot na Zemlji. Ve postoje velike grupe ljudi u svetu koje se istoga dana usredsreuju na isti zakon. Ja sam to uinio sa osobljem i prijateljima i znam da je mogue da se stvori grupa od lanova porodice, prijatelja ili saradnika na poslu, u kojoj bi se jednom nedeljno razmenjivala iskustva a sa primenom duhovnih zakona. Ako doe do iznoenja posebno snanih utisaka, to se dogaa, ja vas molim da te utiske zapiete i da mi ih poaljete. Za formalno pristupanje Svetskoj mrei za duhovni uspeh potrebno je da poaljete ime, adresu, ako elite i broj telefona (ili adresu za elektronsku potu) na broj koji je gore naveden. Mi emo vam poslati karticu koja moe da se nosi u novaniku, na kojoj se nalazi sedam zakona. Isto tako emo vas obavetavati o radu Mree. Ustanovljavanje ove mree predstavlja ostvarenje jednog od mojih najdraih snova. Pristupanjem Mrei i primenom SEDAM DUHOVNIH ZAKONA znam da ete i vi postii duhovni uspeh i ispunjenje svojih elja. Ne mogu da vam poelim veu sreu. Voli vas i eli vam sve najbolje, Dipak Copra