Deepak Chopra-sedam Duhovnih Zakona Uspjeha

Embed Size (px)

DESCRIPTION

O uspjehu..

Citation preview

  • Deepak Chopra Sedam duhovnih zakona uspeha

    Ovo djelo, zasnovano na zakonima koji upravljaju svime to je na ovom svijetu stvoreno, rui mit o tome da je uspjeh rezultat napornog rada, detaljnog planiranja i neumorne ambicije. U Sedam duhovnih zakona uspjeha Deepak Chopra nudi put ka uspjehu koji moe da izmjeni svaiji ivot: potrebno je da shvatimo svoju pravu prirodu i da nauimo da ivimo u skladusa prirodnim zakonima,a osjeanje unutarnjeg mira, dobro zdravlje, sreeni odnosi sa okolinom, energija i ivotna radost usledie samo od sebe, bez napora. Ova knjiga predstavlja spoj prastare mudrosti i praktinih postupaka iju primjenu u svakodnevnom ivotu moemo bezgranino proirivati.

  • Biblioteka MENADMENT Izdava POSLOVNI SISTEM "GRME" Beograd. M. Birjuzova 3 Generalni direktor RAJKO UNANIN Izvrni direktor ZORICA TAB LOV I-BULAJI Glavni i odgovorni urednik Izdavake djelatnosti STANA EHALI Urednik MILA URII Tehniki urednik VESNA TRIFUNOV-KOVAEVI Dizajn korica VESNA KOSTI YU ISBN 86-315-0147-6 tampa: Poslovni sistem "Grme", Beograd, Marala Birjuzova 3-5 SEDAM DUHOVNIH ZAKONA USPEHA PRAKTINI VODI ZA OSTVARENJE VAIH SNOVA Naslov originala Deepak Chopra THE SEVEN SPIRITUAL LAWS OF SUCCESS: a practical quide to the fulfillment of your dreams (c) 1994 Deepak Chopra Co-published by Amber-Allen Publishing and New World Library, San Rafael, California AH rights reserved Prevodilac BOENA KOSANOVI

  • Sedam duhovnih zakona uspjeha praktini vodi za ostvarivanje vaih snova / Deepak Chopra Naa sutina ravna je dubokoj elji koja nas pokree. Kakva nam je elja, takva je i volja. Kakva nam je volja, takva su i djela Kakva su nam djela, takva je i sudbina. Brihadaraniaka Upaniad IV 4. 5 (Brihadaranyaka Upanishad) SADRAJ Zahvalnost Uvod 1. Zakon istog potencijala Primena Zakona istog potencijala 2. Zakon davanja Primena Zakona davanja 5. Zakon "Karme" ili zakon uzroka i posledice Primena Zakona "Karme" 4. Zakon najmanjeg napora Primena Zakona najmanjeg napora 5. Zakon namere i elje Primena Zakona namere i elje 6. Zakon nevezivanja Primena Zakona nevezivanja 7. Zakon "Darme" ili ivotnog cilja Primena Zakona "Darme" Svoenje i zakljuak O autoru ZAHVALNOST elIo bih da izrazim svoju ljubav i zahvalnost slJedeim osobama: Denet Mils (Janet Mills) koja je predano podravala ovu knjigu od nastanka do ostvarenja. Riti Copra, Maliki Copra i Gautami Copra (Rita Chopra, Mallika Chopra, Gautama Chopra) to postoje kao ivi izrazi Sedam duhovnih zakona. Rej ejmersu, Gejl Rouz, Adriani Nienov, DejviduSajmonu, Dordu Herisonu, Oliviji Herison i NaomiDad (Ray Chambers, Gayle Rose, Adrianna Nienow, David Simon, George Harrison, Olivia Hanison, Naomi Judd) elim da se zahvalim na hrabrosti i istrajnosti u sprovodenju vizije koja svojom Iepotom, plemenitou i nadahnuem mjenja nae ivote.

  • Roderu Gabriel, Brentu Bikvar, Rouzi Bueno-Marfi (Roger Gabriel, Brent Becvar, Rose Bueno Murphy) i svima zaposlenim u arp centru za medicinu uma i tela zahvaljujem to svojim primjerom nadahnjuju sve nae pacijente i posjetioce. Dipak Singu i Giti Sing (Deepak Singh, Geeta Singh), kao i svim zaposlenim u Quantum Publications zahvaljujem na predanom i neumornom radu. Mjuriel Nelis (Muriel Nellis) dugujem zahvalnost zato to je bez ustupaka nastojala da svi nai poduhvati budu sretno izvedeni do kraja. Riardu Perlu (Richard Perl) zato to prua najbolji primjer kako ovjek moe sebi da bude referentna toka.Lindi Ford (Linda Ford) zbog toga to gaji nepokolebljivu vjeru u poznavanje same sebe i zato to je uvijek spremna da, ne alei truda, pomogne drugima. Isto tako Bilu Elkusu (Bili Elkus) zahvaljujem naprijateljstvu i razumijevanju. UVOD Iako je naziv ove knjige Sedam duhovnih zakona uspjeha, on bi isto tako mogao da glasi i Sedam duhovnih zakona ivota, jer je rije o istim principima koje i priroda koristi da bi stvarala sve ono stoje opipljivo-to moe, da se vidi, uje, osjeti ulom mirisa ili dodirne. U svojoj knjizi Kako postati imuan: svijest o bogatstvu u odnosu na otvorene mogunosti ja sam u glavnim crtama opisao stupnjeve koji vode svjesti o bogatstvu, zasnovane na svjesti o djelovanju prirode.! Sedam duhovnih zakona uspjeha ine sutinu ovog uenja. Kada se znanje o ovome ugradi u nau svijest, ono e nam omoguiti da stvaramo neograniena bogatstva sa nevjerovatnom lakoom i da uspijemo u svakom svom pokuaju. Uspijeh u ivotu moe se opisati kao srea koja tee u neprekidnom nizu; kao neprekidno ostvarivanje postavljenih, vrijednih ciljeva. Uspjeh je sposobnost da se ti ciljevi ostvare sa lakoom i bez napora. Mada se oduvijek smatralo da je uspijeh, a tu spada i stvaranje bogatstava, dug proces koji zahtjeva teak rad i da se esto moe ostvariti jedino na tetu drugih. Potrebno je da se uspjehu i bogatstvu pristupi imajui u vidu u velikoj mjeri ono duhovno, kako bismo ih posmatrali kao stalni, bogati dotok svega to je za nas dobro. Upoznavanje i primjena duhovnih zakona dovodi nas u sklad sa prirodom i mi stvaramo osloboeni briga, radosno i sa ljubavlju. Postoji mnogo vienja uspjeha, a materijalna dobra su samo jedno od njih. Sem toga, uspjeh je putovanje, a ne odredite. Materijalno obilje, u svim vidovima, je inilac koji to putovanje moe uiniti prijatnim. Ali, uspjeh isto tako obuhvata i dobro zdravlje i energiju i volju za ivotom, odnose sa drugima koji nas usreuju, stvaralaku slobodu, emotivnu i psiholoku stabilnost, osjeanje zadovoljstva i smirenost. Ipak, ak i kada smo ispunjeni svim ovim doivljajima, ostaemo neostvareni ako u sebi ne gajimo sjeme boanskog. U stvari, svako od nas je boanstvo u nekom preruenom obliku, a bogovi i boginje koji u nama obitavaju trae da se u potpunosti izraze. Istinski uspjeh je, dakle, doivljavanje udesnog. On znai da se ono boansko u nama razvilo. Uspjeh je osjeanje boanskog kudgod krenuli, u ta god pogledali oi djeteta, ljepotu cvijeta, let ptice. Kada ponemo da doivljavamo ivot kao udesno iskazivanje boanskog, i to ne samo povremeno nego sve vrijeme, onda emo shvatiti pravo znaenje rei uspjeh. Prije nego to definiramo sedam duhovnih zakona, proverimo prije svega da li razumijemo to je to zakon. Zakon je postupak u kome ono to nije bilo jasno iskazano, postaje jasno iskazano; to je postupak u kome posmatrac postaje posmatrani; to je proces u kome posmatrac postaje predmet posmatranja; to je postupak u kome sniva iskazuje svoj san. Sve to je stvoreno, sve to postoji u fizikom svijetu, rezultat je neiskazanog koje se pretvorilo u iskazano. Sve to vidimo ima svoj nastanak u nepoznatom. Nae fizike bie, fiziki svemir, bilo to i sve ono to do nas stie preko naih ula je pretvaranje neiskazanog, nepoznatog i nevidljivog u iskazano, poznato i vidljivo. Fiziki svijet nije nita drugo nego Bie koje je svoje Ja u Sebi samom izvilo da bi se doivjelo kao duh, um i fizika materija. Drugim recima, svi procesistvaranja su procesi u kojima Ja ili boanstvo ostvaruje sebe. Svijest u kretanju ispoljava se u vidu predmeta u svemiru koji uestvuju u vjenoj igri ivota.

  • Izvor sveg stvaranja je boanstvo (ili duh); proces stvaranja je boanstvo (ili duh) u kretanju (ili um); a predmet stvaranja je cjelokupan fiziki svijet - svemir- koji ukljuuje i fiziko tijelo. Tri inioca stvarnosti - duh, um i tijelo, ili posmatra, proces posmatranja i posmatrani - u sutini su isto. Svi oni dolaze iz istog izvora: iz oblasti istog potencijala koji je u svojoj sutini neiskazan. Fiziki zakoni svemira su, u stvari, proces boanskog u kretanju, ili svijesti u kretanju. Kada shvatimo te zakone i primenimo ih u ivotu, sve to elimo moe i da se ostvari, jer isti oni zakoni kojima se priroda slui da bi stvorila umu, svemir, zvijezdu ili ljudsko tijelo, mogu da dovedu i do ispunjenja naih najskrivenijih elja. Preimo sada na sedam duhovnih zakona uspjeha, i pogledajmo kako oni mogu da se primjene na nae ivote. ZAKON ISTOG POTENCIJALA Izvor svakog stvaranja je ista svijest... ist potencijal koji tei svom izrazu od neiskazanog ka iskazanom. I kada shvatimo da je nae istinsko Ja u stvari Ja istog potencijala, svrstavamo se usporedo sa svim to postoji u svemiru. U poetku Nije bilo ni postojanja ni nepostojanja, sav ovaj svijet bio je neiskazana energija...Jedno je disalo bez daha, svojom sopstvenom snagom i niega drugog nije bilo... Himna o stvaranju, Rig Veda Prvi duhovni zakon uspjeha je ZAKON ISTOG POTENCIJALA. Taj zakon se zasniva na injenici dasmo mi, u svom sutinskom obliku, ista svijest. ista svijest je isti potencijal, to je polje svih mogunosti i neogranienog stvaralatva. ista svijest je naa duhovna sutina. Biti neogranien i nesputan je isto tako ista radost. Ostale odlike svijesti su isto znanje, beskrajna tiina, savrena ravnotea, nepobedivost, jednostavnost i blaenstvo. To je naa sutinska priroda. Naa sutinska priroda je priroda istog potencijala. Kada otkrijemo svoju sutinsku prirodu i shvatimo ko smo u stvari, otkriemo da se u samom tom shvatanju nalazi sposobnost da ispunimo bilo koji svoj san, jer smo mi vjeita mogunost, nemerljiv potencijal svega to je bilo, to jeste i to e biti. ZAKON ISTOG POTENCIJALA moe, isto tako, da se nazove i ZAKONOM JEDINSTVA, jer se u osnovi beskrajne raznolikosti ivota nalazi jedinstvo jednog duha koji sve proima. Ne postoji nita to nas dijeli od tog polja energije. Polje istog potencijala je nae sopstveno Ja. I to vie doivljavamo sopstvenu prirodu, to smo blii polju istog potencijala. Doivljavanje sopstvenog Ja ili "obraanje sebi samom" znai da je unutarnja referentna taka nas sopstveni duh, a ne predmeti naeg doivljavanja. Suprotno od obraanja sebi samom nalazi se obraanje objektima. Kada se obraamo objektima, na nas uvek utiu objekti van naeg Ja, koji obuhvataju situacije, okolnosti, ljude i stvari. Prilikom obraanja objektima uvijek traimo odobravanje - priznanje drugih. Nae miljenje i ponaanje nalaze se u stanju oekivanja povratnog reagovanja. Zato je takvo obraanje zasnovano na strahu. Kada se obraamo objektima, oseamo stalnu potrebu da stvari drimo pod kontrolom. Osjeamo jaku potrebu za vanjskom moi. Potreba za odobravanjem - priznanjem, potreba da se stvari dre pod kontrolom i potreba za vanjskom moi zasnovane su na strahu. Ta mo nije mo istog potencijala, niti je mo naeg Ja ili stvarne moi. Kada doivljavamo snagu sopstvenog Ja, straha nema, ne postoji. Prinuda da se sve dri pod kontrolom, kao to nema ni borbe za odobravanje - priznanje i vanjsku mo. Prilikom obraanja objektima unutranja referentna toka je ego. Ali, ego nije ono to mi u sutini jesmo. Ego je naa slika o sebi, naa drutvena maska- to je uloga koju igramo. Naa drutvena maska ivi od odobravanja - priznanja. Ona eli da kontrolira, podrava mo, jer ona ivi u strahu. Nae istinsko Ja, koje je na duh, naa dua, potpuno je slobodno od svega ovog.

  • Ono je neosjetljivo na kritiku, njega ne plai izazov i ne osjea se niim u odnosu na bilo koga. A ipak, ono je skromno i ne osjea se viim u odnosu na bilo koga, jer uvia da je svatko drugi ono isto Ja, onaj isti duh preruen u neto drago. U tome lei osnovna razlika izmeu obraanja objektima i obraanja samome sebi. Prilikom obraanja samom sebi doivljavamo svoje istinsko bie koje se ne boji nikakvog izazova, koje potuje sve ljude i koje se ne osjea potinjeno bilo kome. Sopstvena mo je, dakle, istinska mo. Mo zasnovana na objektu je, nasuprot tome, lana mo. Poto je to mo zasnovana na egu, ona traje samo dok je prisutan objekat kome se obraa. Ako netko ima visoku titulu, ako je, na primjer, predsjednik neke zemlje ili predsjednik upravnog odbora veoma velike firme, ili ako netko ima mnogo novca, mo koju on uiva vezana je za zvanje, poloaj ili novac. Mo zasnovana na egu traje onoliko koliko traju i stvari koje smo pomenuli. Kada zvanje, poloaj ili novac nestanu, nestane i mo. Sopstvena mo, nasuprot tome, trajna je, jer se zasniva na poznavanju svoga Ja. Postoje, osim toga, izvjesne odlike sopstvene moi. Ona privlai ljude nama, a isto tako privlai nam i stvari koje elimo. Ona magnetizira ljude, situacije i okolnosti koje onda potpomau ispunjenju naih elja. Drugi naziv za ovo je pomo prirodnih zakona. To je pomo koju prua boansko, to je pomo koja se dobija kada se ovjek nalazi u stanju milosti. Naa mo je tada takva da uivamo vezu sa svijetom i svijet uiva vezu sa nama. Naa mo je mo povezivanja - povezivanja koje nastaje iz prave ljubavi. Kako je mogue primeniti ZAKON ISTOG POTENCIJALA na polje svih mogunosti, to jest na nae ivote? Ako elimo da uivamo ono sto polje istog potencijala prua, ako elimo da u najveoj moguoj mjeri koristimo kreativnost koja je sadrana u istoj svijesti, moramo, prije svega, tom polju da priemo. Jedan od naina prilaenja tom polju je putem svakodnevnog sprovodenja utanja, meditacije i neprocjenjivanja. Provoenje vremena u prirodi nam isto tako omoguuje pristup osobinama sadranim u polju, a to su beskrajna kreativnost, sloboda i blaenstvo. Sprovoenje utanja znai vrstu odluku da izvjesno vrijeme odvojimo i da jednostavno budemo. Sprovoenje utanja znai da se povremeno uzdravamo od govora. To, takoe, znai povremeno uzdravanje od aktivnosti, kao to su gledanje televizije, sluanje radija ili itanje knjiga. Ako sebi nikada ne pruimo priliku da doivimo tiinu, doveemo do sukoba u svom unutarnjem dijalogu. Povremeno treba odvojiti malo vremena da bi se doivjela tiina. Tiinu moemo da doivljavamo i tako to emo svakodnevno odrediti jedan period namjenjen tome, kojeg emo se pridravati. To moe da bude period od dva sata ili, ako nam to izgleda dugo, onda jedan sat. Ipak, povremeno je potrebno da za doivljavanje tiine odvojimo dui period - cijeli dan, dva dana ili ak cijeli tjedan. to se dogaa kada se upustimo u doivljavanje tiine? U poetku nas unutarnji dijalog postaje jo burniji. Osjeamo snanu potrebu da saoptavamo stvari. Znao sam ljude koje je utanje, na poetku dueg preuzetog perioda, dovodilo skoro do ludila. A onda, poto uu u period tiine, njihov unutarnji dijalog poinje da se smiruje. I ubrzo, zatim, tiina postaje duboka. To je zbog toga to um odustaje od borbe -on shvati da nema smisla vrtiti se u krug, ako mi, nae Ja, duh, onaj od koga zavisi izbor, nee da govore. I toka. Tada, kada unutarnji dijalog poinje da se stiava, poinjemo da osjeamo tiinu polja istog potencijala. Povremeno doivljavanje iste tiine, kako svakom od nas najbolje odgovara, jedan je od naina da se doivi ZAKON ISTOG POTENCIJALA. Da svakodnevno provedemo izvesno vrijeme u meditaciji, je drugi nain. Idealno bi bilo da se u meditaciji provede trideset minuta izjutra i trideset uvee. Kroz meditaciju nauiemo da doivljavamo polje iste tiine i iste svijesti o sebi. U tom polju iste tiine je polje beskrajnog povezivanja, polje beskrajne moi za organizaciju, najvia podloga za stvaranje gde je sve neraskidivo povezano sa svim ostalim. Peti duhovni zakon, ZAKON NAMJERE I ELJE* pokazae nam kako u ovo polje moemo da uvedemo jedan blagi impuls namjere, to dovodi do spontanog ispunjenja naih elja. Ali, prije svega, moramo da iskusimo tiinu. Tiina je prvi zahtev za iskazivanje sopstvenih elja, jer u tiini lei naa veza sa poljem istog potencijala u kome se dovodi u sklad bezbroj pojedinosti koje suza nas vane. Podsjetimo se kako to izgleda kada ubacimo kameni u mirnu baricu na ijoj se povrini zbog toga stvore valovi.

  • Kada se oni umire, posle izvesnog vremena, moda emo poeljeti da opet ubacimo kameni. Tono se to dogaa kada uemo u polje iste tiine i u njega uvedemo svoju namjeru. U toj tiini, ak i najslabija namjera uzburkae onu podlogu univerzalne svijesti koja sve povezuje sa svim ostalim. Ako ne doivimo tiinu u svijesti, ako je na um nalik uzburkanom oceanu, on se nee promjeniti ak ni ako u njega ubacimo Empajer Stejt Bilding. U Bibliji postoji izreka: "Umiri se i spoznaj da sam ja Bog", to moe da se postigne samo putem meditacije. Drugi nain da se doe do polja istog potencijala: je da se uzdrimo od procjenjivanja. Procjenjivanje je neprekidno svrstavanje stvari u ispravne i neispravne dobre i loe. Ako neprestano procjenjujemo, klasificiramo, obiljeavamo i preispitujemo, istovremeno stvaramo snane nemire u svom unutarnjem dijalogu. Ti nemiri stoje na putu protoku energije izmeu nas i polja istog potencijala. U tom sluaju "razmak" izmeu misli nasilno se uklanja. Taj razmak je veza sa poljem istog potencijala. To je stanje iste svijesti o sebi, onaj tihi prostor izmeu misli, ona unutarnja tiina koja nas povezuje sa istinskom moi. Kad taj razmak istisnemo, to jest, nasilno ga uklonimo, uklanjamo i vezu sa poljem istog potencijala i beskrajne kreativnosti. U Uenju o udima (A Course in Miracles) postoji jedna molitva koja kae "Danas neu da prosuujem nita to se dogodi". Uzdravanje od procjenjivanja stvara tiinu u umu. Zato je dobro da se dan zapone ovom izjavom. I tokom cijelog dana podsjeajmo sebe na ovu izjavu kada primjetimo da smo poeli da prosuujemo. Ako nam se uini teko da se ove odluke pridravamo cjelog dana, moda bismo mogli sebi da kaemo: "Sljedea dva sata neu da dajem svoju procjenu nioemu". Ili, "Sljedei sat e biti sat moga neprosuivanja". A vremenom taj period moemo da produavamo. Putem tiine, putem meditacije i putem uzdravanja od procenjivanja, stii emo do prvog zakona ZAKONA O ISTOM POTENCIJALU. Kada ponemo da primenjujemo sve pomenuto, onda tome moemo dodati i etvrtu komponentu, a to je da redovno provodimo vrijeme u direktnom optenju sa prirodom. Provoenje vremena u prirodi omoguuje nam da osjetimo skladno meusobno djelovanje svih elemenata i sila ivota, to kod nas stvara svijest o jedinstvu sa ivotom u cjelini. To moe da bude rijeka, uma, planina, jezero ili more - kroz bilo koje od toga nama se obraa priroda, to doprinosi ulaenju u polje istog potencijala.Svatko od nas mora da naui da stupi u vezu sa najdubljom sutinom sopstvenog bia. Ta sutina prelazi granice ega. Ona je neustraiva, slobodna, neosjetljiva na kritiku, ne boji se izazova. Ona nije nikome podreena, ona nije nikome nadreena, ona je magina, tajanstvena, oaravajua. Pristup sopstvenoj sutini prua isto tako uvid u reflektovanje odnosa, jer svi odnosi su odraz naih odnosa sa samim sobom. Na primjer, ako kod nas postoji osjeanje krivice, straha ili nesigurnosti u odnosuna novac, uspjeh ili bilo ta drugo, onda e se odraz krivice, straha ili nesigurnosti pojavljivati kao osnovna crta naeg karaktera. Ne postoji taj novac ili uspjeh koji je u stanju da izmeni ovakav osnovni problem neijeg ivota; jedino najprisniji odnos sa samim sobom dovee do istinskog izljeenja. Kada jednom steknemo znanje o svome Ja - kada zaista shvatimo svoju pravu prirodu - onda se neemo nikada osjeati krivim,uplaenim ili nesigurnim, bilo daje u pitanju novac, bogatstvo uopte ili ispunjenje elja, jer emo tada znati daje sutina svakog materijalnog bogatstva ivotna energija, u stvari isti potencijal. A isti potencijal je naa sutinska priroda. to vie ulazimo u svoju pravu prirodu, to e nam kreativne misli spontanije nailaziti, jer je polje istog potencijala ujedno i polje beskonane kreativnosti i istog znanja. Franc Kafka, austrijski filozof i pisac, na jednom mjestu kae: "Nije potrebno da naputate sobu. Jednostavno ostanite za stolom i sluajte. Nije potrebno ni da sluate, jednostavno ekajte. Nije potrebno ni da ekate, jednostavno nauite kako da budete smireni, da utite i da budete sami. Svijet e vam se sam ponuditi, vi treba samo da mu skinete masku. On nee imati izbora - prosto e vam se u zanosu baciti pred noge". Bogatstvo svemira - sva nevjerovatna raznolikost oblika u tom bogatom svemiru sve je to izraz kreativnog uma prirode. Koliko budemo bolje shvatili um prirode, toliko e nam pristup beskrajnoj, neogranienoj kreativnosti biti slobodniji. Potrebno je da, prije svega, prevaziemo uzburkanost unutarnjeg dijaloga,kako bismo mogli da stupimo u vezu sa tim raznovrsnim, bogatim, beskrajnim, kreativnim umom.

  • Na taj nain stvoriemo mogunost za dinaminu aktivnost, sauvavi istovremeno onaj vjeni, neogranini kreativni um. Ova izuzetna kombinacija tihog, neogranienog i beskrajnog uma i dinaminog, ogranienog uma pojedinca predstavlja savreni sklad mirovanja i pokreta koji je u stanju da ostvari sve to poelimo. Ovo naporedno postojanje suprotnosti - mirovanja i dinamike istovremeno omoguuje nam da ne zavisimo od situacije, okolnosti, ljudi ili stvari. Kad jednom mirno prihvatimo ovo izuzetno napredno postojanje suprotnosti, mi se stavljamo naprijed sa svijetom energije, sa kvantnom mjeavinom, sa nematerijalnom materijom koja je izvor materijalnog svijeta. Taj svijet energije je fluidan, dinamian, otporan, promenljiv i nalazi se u procesu neprestanog kretanja. Ali on je istovremeno nepromjenljiv, miran, tih, vjean. Mirovanje samo po sebi predstavlja potencijal za; kreativnost; pokret sam po sebi predstavlja kreativnost koja je ograniena na neki odreeni vid izraavanja.Ali, spoj pokreta i mirovanja omoguuje nam da oslobodimo svoju kreativnost u svim pravcima kuda nas panja i interesovanje snano povuku. Kako god da usmjerimo svoja kretanja i aktivnosti, mi iz njih ne smijemo da iskljuimo svoje mirovanje. Ako tako postupimo, burna kretanja svugdje oko nas nee zasjeniti na pristup izvoru kreativnosti, polju istog potencijala. PRIMENA ZAKONA ISTOG POTENCIJALA Ja u ZAKON ISTOG POTENCIJALA poeti aktivno da primjenjujem tako to u se obavezati da preduzmem sljedee:

    1. Stupiu u vezu sa poljem istog potencijala tako to u svakog dana odvojiti vrijeme za utanje, vrijeme da jednostavno budem. Isto tako proveu u tihoj meditaciji najmanje dva puta na dan po priblino trideset minuta, izjutra i uvee. 2. Svakoga dana posvetiu izvesno vrijeme optenju sa prirodom i na taj nain se u tiini podsjeati na njenu poruku koju saoptava svako ivo bie. Sjedeu i utei posmatrati zalazak sunca, ili sluati huk mora ili rijeke, ili u samo mirisati jedan cvijet.

    U zanosu svog sopstvenog utanja i u optenju sa prirodom uivau u pulsiranju ivota iz beskrajnih daljina, uivau u polju istog potencijala i nesputane kreativnosti.

    3. Primenjivau uzdravanje od procjenjivanja. Poeu dan izjavom: "Danas neu da procjenjujem nita to se dogodi". I tokom cijelog dana podseau sebe da ne procenjujem.

    ZAKON DAVANJA Svemir djeluje na osnovama dinamike razmjene - davanje i primanje su razliiti vidovi tokova energije u svemiru. A u naoj spremnosti da damo ono to traimo, na je doprinos obilju svemira koji krui kroz nae ivote. Ovu krhku posudu ti neprekidno praznii neprestano je puni novim ivotom. Ovu malu sviralu od trske donio si preko brda i dolina i na njoj odsvirao pesme koje su svaki put nove... Tvoje beskrajne darove mogu da primim samo u ove male ruke. Vjekovi prolaze a ti jo uvek sipa, i jo uvek ima gde da se sipa. Gitanali Rabindranat Tagore

  • Drugi duhovni zakon uspjeha je ZAKON DAVANJA. Taj zakon bi mogao da se nazove i ZAKON DAVANJA I PRIMANJA, jer svemir funkcionira na osnovu dinamike razmene. Nita se ne nalazi u stanju stalnog mirovanja. Nae tijelo se nalazi u neprestanom procesu razmene sa svemirom; na um neprekidno dinamiki opti sa umom svemira; naa energija je ispoljavanje svemirske energije. Tok ivota nije nita drugo nego skladno meusobno djelovanje svih elemenata i snaga koje ine polje; postojanja. To skladno djelovanje elemenata i snaga u naim ivotima ispoljava se kao ZAKON DAVANJA. Poto su nae tijelo, na um i svemir u stanju neprestanog i dinamikog meusobnog delovanja, zaustavljanje energije ravno je zaustavljanju proticanja krvi. Kad krv prestane da krui u njoj se stvaraju ugruci, ona se ne hrani i poinje da propada. Zato je potrebno da odrimo kretanje, da dajemo i primamo ako elimo da zadrimo obilje i bogatstvo, ili bilo ta do ega nam je u ivotu stalo. U engleskom jeziku za obilje se koristi re "affluence". Ona ima svoj koren u (latinskoj) reci "affluere", to znai "tei ka", "slivati se ka". Znai imenica "affluence" znai "obilan dotok". Novac je simbol za ivotnu energiju koju razmenjujemo sa drugima i simbol za ivotnu energiju koju smo upotrebili za ono to smo kao uslugu pruili kosmosu - svom okruenju. Za novac se koristi i izraz "currency" (tok) to, takoer, odraava pokretnu prirodu energije. Re "currencv" dolazi od latinske reci "currere", to znai juriti ili tei. Moemo, dakle, rei da ako zaustavimo kruenje novca, ako postavimo sebi kao jedini cilj da ga steknemo i gomilamo, samim tim emo spreiti i njegov protok kroz na ivot, jer je on ivotna energija. Da bismo odrali dotok te energije u svom pravcu, moramo da odrimo, prije svega, kruenje te energije. Novac, isto kao i rijeka ili bilo koji tok, mora da tee, jer u suprotnom prvo dolazi do zastoja, da bi kasnije dolo do zaepljenja, guenja i odumiranja ivotne pokretake snage. Kruenje daje ivot i svjeinu. Svaki odnos je odnos davanja i uzimanja. Davanje pokree primanje, a primanje pokree davanje. Ono to se uzdie mora da se spusti; ono to izlazi mora da se vrati. U stvari, primanje je isto to i davanje, jer davanje i primanje su samo razliiti vidovi protoka energije u kosmosu. Ako prekinemo tok bilo kojeg od njih, naruavamo inteligenciju prirode. U svakome sjemenu nalazi se mogunost stvaranja tisue uma. Ali sjeme ne smije da se gomila i zadrava- ono mora da prenese svoju poruku plodnom zem- ljitu. Tim davanjem njegova nevidljiva energija se pretae u materijalni vid. to vie dajemo vie emo primati, jer davanjem omoguujemo da obilje svemira tee kroz na ivot. U stvari, sve to zaista ima neku vrijednost u ivotu, davanjem se samo umnoava. Ono to se davanjem ne umnoava ne vrjedi ni davati ni primati. Ako inom davanja oseamo da smo neto izgubili, onda nismo nita ni darovali i neemo podstai uveavanje darova. Ako dajemo nevoljno, dali smo bez energije. Namjera koja stoji iza davanja i primanja u stvari je najvaniji inilac. Namjera uvek treba da nam bude da usreimo i onoga koji daje i onoga koji prima, jer srea podstie i odrava ivot, a samim time podstie rast i uveavanje. Ono to se dobija zauzvrat u neposrednoj je srazmeri sa davanjem, pod uslovom da je neto dato bez uslovljavanja i od srca. Zato in davanja treba da bude radostan in - in pri kome davanje samo po sebi stvara radost. Tada se energija koja stoji iza ina davanja viestruko umnoava. Primjena ZAKONA DAVANJA veoma je jednostavna - ako elimo radost, priinjavajmo radost drugima; ako elimo ljubav, nauimo da pruamo ljubav; ako elimo da nas potuju i cijene, nauimo da potujemo i cijenimo; ako elimo materijalno blagostanje, pomozimo drugima da dou do materijalnog blagostanja. U stvari, najkrai nain da doemo do onoga to elimo je da pomognemo drugima da dou do onoga to oni ele. To pravilo vai kako za pojedince, tako i za firme, drutvene zajednice i narode. Ako elimo da nam pripadne sve ono to ivot ini lijepim, nauimo da u tiini poelimo i drugima sve to isto. ak i pomisao na davanje, lijepe elje koje upuujemo u vidu blagoslova, ili jednostavna molitva u sebi nose snagu koja moe da utie na druge. A sve zbog toga sto nae tijelo, svedeno na svoj sutinski oblik predstavlja jezgro energije i informacija na jednom odreenom, ogranienom mjestu, u svemiru energije i informacija.

  • Mi smo jezgro svjesti na jednom odreenom mestu, a smjeteni smo u svjesni univerzum. Rije "svjest" nosi u sebi vie znaenja nego to su to pojmovi energije i informacija - ona znai da su to energija i informacije koje ive kroz misao. To znai da smo mi jezgro misli u svemiru koji misli. A misao ima mo da jedno pretvara u drugo. ivot je beskrajna igra svjesti koja se ispoljava u vidu dinamike razmene impulsa inteligencije -optenja izmeu mikrokosvemira i makrosvemira, izmeu ljudskog tijela i tijela svemira (univerzalnog tijela), izmeu ljudskog uma i kosmikog uma. Kada nauimo da dajemo ono to traimo, pokreemo i razraujemo tu igru ivotnim pokretima punim ljepote i energije, a ta igra je, u stvari, vjeno pulsiranje ivota. Najbolji put da pokrenemo ZAKON DAVANJA, da zaponemo taj kruni tok, je odluka da uvjek kada doemo u dodir sa nekim, neto damo. To ne mora da bude poklon materijalne prirode - to moe da bude cvijet, lijepa re ili molitva. U stvari, najsnaniji oblici davanja su nematerijalne prirode. Darovi obzira prema drugima, panje, simpatije, potovanja i ljubavi, predstavljaju neto najdragocijenije to moe da se da, a ne kotaju nita. U susretu sa nekim tiho poelite sve ono to je lijepo, poelite toj osobi sreu, radost i smijeh. Takvo davanje ima veliku mo. Kada sam bio dijete, nauili su me da nikad ne poem u neiju kuu a da neto ne ponesem, da nikada ne poem u posjetu bez poklona. To isto nauio sam i ja svoju djecu. Moda ete ovde rei: "Kako da poklanjam kada ni za sebe nemam dovoljno?" Ponesite cvijet. Samo jedan cvijet. Ponesite neki crte ili karticu koja govori o vaim osjeanjima prema osobi kojoj ste doli u posjetu. Ponesite lijepu rije. Ponesite molitvu. Odluimo da dajemo kudgod ili, da dajemo svakome koga vidimo. I sve vrijeme dok budemo davali, mi emo i primati. I to vie budemo davali, to emo se vie uvjeravati kolika je udesna mo ovoga zakona. A to vie budemo primali, to e se naa mo da dajemo uveavati. Naa prava priroda je sama po sebi bogata i obiluje darovima. Nama je po prirodi dato obilje, jer priroda zadovoljava svaku potrebu i elju. Nama nita ne nedostaje, jer naa sutinska priroda je priroda istog potencijala i beskrajnih mogunosti. Potrebno je, dakle, da budemo svjesni injenice da smo sami po sebi obdareni obiljem, bez obzira koliko mnogo ili koliko malo novca imali, jer je izvor bogatstva polje istog potencijala. Svjest je ta koja zna kako da ispuni svaku potrebu ukljuujui radost, smjeh, mir, sklad i znanje. Ako ove zahtjeve stavimo na prvo mjesto, i to ne samo za sebe ve i za druge, sve ostalo e doi samo po sebi. PRIMENA ZAKONA DAVANJA a u ZAKON DAVANJA primeniti tako to u se obavezati da radim sljedee: 1. Bilo gde da idem i bilo koga da susretnem, ja u neto da podarim. Taj dar moe biti lijepa rije, cvijet ili molitva. Ve danas dat u neto svakome sa kim doem u dodir, ime u pokrenuti tok radosti, bo- gatstva i obilja u svom ivotu i u ivotu drugih. 2. Ve danas u sa zahvalnou da primim sve darove koje mi ivot prua. Primiu darove prirode: sunce, glasove ptica, proletnji pljusak ili prvi zimski snijeg. Primiu sa otvorenou darove drugih - materijal- na dobra, novac, lijepu rije ili molitvu. 3. Obavezau se da ono to ja posedujem neprestano krui tako to u da dajem i primam ono to je najdragocenije u ivotu, a to su darovi panje, simpatije, potovanja i ljubavi. Kadgod nekoga susret- nem, ja u mu u sebi poeljeti sreu, radost i smijeh. ZAKON "KARME" ILI ZAKON UZROKA I POSLEDICE

  • Sve to inimo proizvodi silu energije koja nam se vraa u istom obliku...to smo posejali to anjemo. I kada se opredjelimo za djela koja donose sreu i uspjeh drugima plod nae karme je srea i uspjeh. Karma je veno potvrivanje ljudske slobode...Nae misli, nae rijei, naa djela su niti one mree kojom se sami obavijamo. Swami Vivekananda Trei duhovni zakon uspjeha je ZAKON KARME. "Karma" je i djelovanje i posljedica tog djelovanja: ona je istovremeno i uzrok i posljedica, jer svako djelovanje proizvodi silu energije koja nam se vraa u istom obliku. Zakon karme je ono to svi, inae, dobro znamo. Ko nije uo za izreku "to poseje to e i njati?" Iz toga proizlazi da ako elimo da stvorimo sreu za sebe, moramo, prije svega, nauiti da posijamo sjeme sree. Zato je karma postupak pri kome moramo da napravimo svjestan izbor. Svako od nas je onaj koji sve vrijeme donosi odluke svjesnog izbora. U svakom trenutku svoga postojanja nalazimo se u polju neogranienih mogunosti izbora. Neke od tih mogunosti izbora prihvatamo sa svjeu o njima, dok neke, opet, prihvatamo nesvesno. Ali, najbolji nain da shvatimo i da do najvieg dometa iskoristimo zakon karme je da postanemo svjesni izbora koji donosimo u svakom trenutku. Htjeli to ili ne htjeli, sve to nam se dogaa u datom trenutku posljedica je izbora koji smo nainili u prolosti. Naalost, veina nas dolazi do svojih izbora nesvjesno, pa zato i ne osjea da je izbor pojedinaan- a, ipak, on to jeste. Ako vas ja, na primjer, uvredim, vi ete, najverovatnije, odluiti da budete uvreeni. Ako vam ja uputim lijepu rije, vi ete, najverovatnije, uiniti izbor da se osetite polaskani i zadovoljni. Ali razmislimo ipak je u pitanju izbor. Ja mogu da vas povredim ili da vam nanesem grubu uvredu, a vi ipak moete da odluite da se ne uvredite. Ja mogu da vam uputim kompliment, a vi ipak moete da odluite da se ne osjetite polaskanim. Drugim reima, veina nas, iako smo cjelog ivota u poloaju da inimo izbor, u stvari smo klupko uslov- nih refleksa koje ljudi ili okolnosti u datim trenucima usmeravaju ka predvidivim ishodima u ponaanju. Ovi uslovni refleksi su kao refleksi koje je opisao Pavlov. Pavlov je poznat po tome to je dokazao da, ako prilikom hranjenja psa taj in svaki put propratimo zvukom zvonceta, pas e uskoro poeti da lui pljuvaku i na sam zvuk zvonceta, jer je jedan podsticaj uslovljen drugim. Veina nas, zbog toga to smo uslovljeni, daje iste predvidljive povratne reakcije na vanjsku sredinu. ini se da nae reakcije nastupaju automatski na ono to dolazi od ljudi ili okolnosti koje nas okruuju, ali mi pri tome zaboravljamo da ipak u svakom trenutku svog postojanja inimo izbor. Jedino, mi taj izbor inimo nesvjesno. Ako se za trenutak udaljimo da bismo razmotrili izbor koji inimo dok ga inimo, mi samim inom razmatranja cijeli proces iz oblasti nesvjesnog prenosimo u oblast svesnog. Ovaj postupak prenoenja odluke u oblast svjesnog i njeno razmatranje stavlja nas u poloaj moi. Kada donosimo neku odluku - o bilo kakvoj odluci da je rije - moemo da se upitamo dvije stvari. Prvo: "Kakve su posljedice odluke koju donosim?" Duboko u dui odmah emo znati kakve su. Drugo: "Da li e odluka koju ja sada donosim usreiti mene ili moju okolinu?" Ako je odgovor potvrdan, donesimo tu odluku. Ako je odgovor odrean, ako ta odluka donosi neprijatnosti nama ili naoj okolini, nemojmo je donijeti. I to je sve. Postoji samo jedan izbor iz onog beskonanog niza koji nam stoji na raspolaganju svakog trenutka, a koji moe da usrei, i nas, i one koji nas okruuju. Kada napravimo takav izbor, on dovodi do postupka koji se naziva spontanim pravim izborom. Spontani pravi izbor je pravi postupak u pravom trenutku. To je ispravno reagiranje na svaku situaciju koja iskrsne. To je postupak koji obogauje i nas same i sve one koji su u njega ukljueni. Postoji veoma interesantan mehanizam koji svemir posjeduje, a koji nam pomae da donosimo spon- tane prave odluke. Taj mehanizam je u vezi sa centrima reagovanja u naem tijelu. Tijelo doivljava dvije vrste osjeanja preko ula: jedno su osjeanja zadovoljstva, a drugo osjeanja neprijatnog. U trenutku svjesnog donoenja odluke oslunimo svoje tijelo i upitajmo se: "Ako donesem ovu odluku, to e se dogoditi?" Ako nam tijelo poalje oseanje prijatnosti, izbor je pravi. Ako nam tijelo poalje osjeanje neprijatnog, nismo na putu ka pravom izboru.

  • Kod nekih ljudi te poruke prijatnog i neprijatnog su u sferi solarnog pleksusa, dok su kod nekih u sferi srca. Svjesno usmjerimo panju u oblast srca i upitajmo srce to da uradimo. Oslunimo odgovor - on e doi u obliku fizikog osjeaja. On moe biti veoma, veoma slab, ali e ga biti, jer on je tu, u naem tijelu. Srce jedino zna pravi odgovor. Veina ljudi stavlja srce u sferu mekog i sentimentalnog. Ali to nije tako. Srce posjeduje intuiciju, ono je i borbeno, ono reagira u sklopu okolnosti, ono prepoznaje povezanosti. Ono nije usmjereno ka jednostavnoj formuli: pobjeda ili poraz. Njemu je dostupan onaj svemirski kompjuter -polje istog potencijala, istog znanja i beskrajne moi organizovanja - ono uzima u obzir sve. Ponekad e nam se uiniti da se sljedea tvrdnja protivi razumu, ali srce ima veu mo, precizniju mo povezivanja injenica, nego bilo to to se nalazi u oblasti racionalne misli. ZAKON KARME moemo koristiti za sticanje novca i obilja, kao i za dotok svih dobrih stvari kadgod poelimo. Ali, prije svega, moramo da postanemo svjesni injenice da sami stvaramo svoju budunost izborom koji inimo u svakom trenutku svoga ivota. Ako to budemo redovno radili, zakon karme emo koristiti u svoj njegovoj punoi. to vie budemo uvodili svoje odluke u oblast svjesnog izbora, to emo vie donositi odluke koje su spontano prave odluke - i za nas, i za one koji nas okruuju. A ta da kaemo o karmi iz prolosti i kako ona sada utie na nas? Ima stvari koje moemo da uinimo u vezi sa karmom iz prolosti. Jedna od njih je da platimo svoje dugove karmi. Veina ljudi to i radi, svakako nesvjesno. Moda je to izbor svakog od nas. Ponekad je to veoma bolno, ali Zakon karme kae da nijedan dug u svemiru ne ostaje nenaplaen. U svemiru obraunski sistem djeluje bez greke i sve to se dogaa samo je kretanje energije na jednu ili na drugu stranu. Drugi nain je da prebacimo ili preobliimo svoju karmu u neko poeljnije iskustvo. To je veoma zanimljiv postupak u kome se, dok plaamo svoj karmiki dug pitamo "Kakvu pouku mogu da izvuem iz ovoga? Zato se ovo dogaa i kakvu mi poruku alje svemir? Kako da pomognem blinjima da se koriste ovim mojim iskustvom?" inei to, mi traimo sjeme mogunosti i vezujemo to sjeme mogunosti za svoju darmu (dharma), za svoju svrhu ivota o kojoj emo govoriti u sedmom duhovnom zakonu uspjeha. On nam omoguuje da karmu preoblikujemo u novi izraz. Na primjer, ako slomimo nogu bavei se nekim sportom, moemo da se upitamo: "Kakvu pouku mogu iz ovoga da izvuem? Kakvu mi poruku alje svemir?" Moda poruka glasi da treba da usporimo tempo, da ponemo da obraamo vie panje na ono to nam poruuje nae tijelo. Ako putem svoje darme alimo da prenesemo i drugima saznanja do kojih smo doli i ako se upitamo: "Kako bi ovo iskustvo moglo da koristi i mojim blinjima?" - moda emo napisati i knjigu sa uputstvima kako da se ljudi bezbjednije bave sportom. Ili, neko e biti u stanju da napravi nacrt za specijalnu obuu ili titnik za noge, kako bi se izbegla povreda koju je neko od nas iskusio. Na ovaj nain, dok plaamo svoj karmiki dug, mi istovremeno moemo da preobratimo neprijatnost u prednost koja e nam doneti novac i zadovoljstvo. To je preobraavanje karme u pozitivno iskustvo. Na ovaj nain niko ne moe da pobjegne od svoje karme, ali, koristei se jednom karmikom epizodom, moe da iz nje stvori novu, pozitivnu karmu. Trei nain postupanja sa karmom je da se ona prevazie. Prevazii karmu znai postati od nje nezavisan. Nain da se prevazie karma je da se stalno proivljava meuprostor, Ja i Duh. To je slino pranju komada prljave tkanine u rijeci. Svakim pranjem ukloni se bar poneka mrlja. to vie peremo, to tkanina postaje istija. Mi peremo ili prevazilazimo serne svoje karme time to ulazimo u meuprostor i iz njega izlazimo. To se, kao to smo rekli, postie meditacijom. Svako djelovanje je neka karmika epizoda. I ispijanje alice kave je karmika epizoda. Taj postupak stvara zapamivanje, a zapamivanje ima sposobnost ili potencijal da stvara elju. A elja stvara novo djelovanje. Radni softver nae due je karma, zapamivanje i elja. Na duh je klupko svjesti u kome se nalazi sjeme karme zapamivanja i elje. Time to smo postali svjesni tog sjemena izraavanja, mi postajemo i svjesni tvorac stvarnosti. Time to smo postali onaj koji svjesno donosi odluke, mi poinjemo da podstiemo delovanja koja unapreuju i razvijaju, i nas, i one u naoj okolini. Ukoliko nas karma vodi naprijed, ukoliko unapreuje i razvija, i nae Ja, i sve one na koje nae Ja utie, plod karme e biti srea i uspeh.

  • PRIMENA ZAKONA KARME ILI UZROK I POSLEDICA ZAKON KARME u staviti u dejstvo tako to u odluiti da postupam na sljedei nain: 1. Danas u biti svjestan svjedok svake odluke koju donesem. Time to u biti svjestan svedok, ja u svaku od tih odluka uneti u svoje svesno shvatanje. Znam da je najbolja priprema za ono to moe da naie u bilo kom trenutku u budunosti, potpuna svjest o sadanjem trenutku. 2. Kad god uinim neki izbor, postaviu sebi dva pitanja: "Kakve su posljedice ovog mog izbora?" i "Da li e ovaj moj izbor donjeti zadovoljstvo i sreu meni i onima na koje e ovaj izbor uticati?" 3. Zatraiu, zatim, savjet od svog srca i rukovodiu se porukom koju mi ono alje u vidu prijatnog ili neprijatnog. Ako izbor donosi osjeanje prijatnosti, ja u ga bez razmiljanja prihvatiti. Ako postoji osjeanje neprijatnog, ja u da saekam i da u sebi preispitam posljedice mogueg izbora. Taj glas i njegovo voenje omoguie mi da spontano donosim prave odluke, odluke koje su dobre i za mene i za one koji me okruuju. ZAKON NAJMANJEG NAPORA Inteligencija prirode djeluje sa neizmjernom lakoom... osloboena muka skladno i sa ljubavlju. Jer kada mi ovladamo snagama sklada, radosti i ljubavi, mi stvaramo uspjeh i sreu u poduhvatima sa beskrajnom lakoom. Celovito bie zna i kada ne ode, vidi i kada ne gleda, postie i kada ne radi. Lao Tzu etvrti duhovni zakon uspeha je ZAKON NAJMANJEG NAPORA. Ovaj zakon se zasniva na i- njenici da inteligencija prirode djeluje sa beskrajnom lakoom i osloboena suvinih napora. To je zakon najmanjeg delovanja, odsustva otpora. Zato je to princip sklada i ljubavi. Kada se tome nauimo od prirode, sve svoje elje emo moi lako da ispunimo. Ako posmatramo prirodu na djelu, vidjeemo da se sve odvija uz najmanji mogui napor. Trava ne nastoji da raste - ona jednostavno raste. Riba ne nastoji da pliva - ona jednostavno pliva. Cvijet ne nastoji da cveta - on jednostavno cveta. Ptica ne nastoji da leti ona jednostavno leti. To je dio njene prirode. Zemlja ne nastoji da se okree oko svoje ose - u njenoj prirodi je da se vrtoglavom brzinom okree oko svoje ose, kreui se pri tom kroz svemir. U prirodi novoroenog djeteta je da postoji bezbrino, u srei. U prirodi sunca je da sija. U prirodi zvijezda je da svjetle i trepere. I u prirodi ovjeka je da svoje snove iskazuje u fizikom obliku, lako i bez napora. U nauci Veda, prastaroj induskoj filozofiji, taj princip je poznat kao princip utede snage ili kao princip "uradi manje - postigni vie". Na kraju se stie do stanja u kome ne moramo da uradimo nita, a po- stiemo sve. To znai da treba da postoji samo naznaena zamisao, a manifestacija te zamisli doi e sama od sebe, bez napora. Ono to se obino naziva "udom" u stvari je manifestacija ZAKONA NAJMANJEG NAPORA. Inteligencija prirode djeluje bez napora, bez sukoba, spontano. Ona nije linearna - ona je intuitivna, podsticajna, ona daje snagu. Kada smo u skladu sa prirodom, kada doemo do spoznaje o svome Ja, tada moemo da koristimo ZAKON NAJMANJEG NAPORA. U one postupke koji su vodeni ljubavlju ulae se najmanji napor, jer snaga ljubavi je snaga koja prirodu odrava kao celinu. Kada teimo da postignemo mo ili kontrolu nad drugima, mi u stvari uzaludno troimo energiju. Kada teimo da steknemo novac ili mo da bismo zadovoljili svoj ego, mi uzalud troimo energiju u potrazi za prividom sree dok nam izmie srea dostupna tog trenutka. Kada elimo novac samo radi line koristi, mi presjeemo tok energije ka sebi, ime ujedno spreavamo djelovanje inteligencije prirode. Ali, kada su naa djela motivirana ljubavlju, ne postoji gubitak energije. Naprotiv, kod takvih djela energija se umnoava i gomila, pa viak energije koju sakupimo ne moe da se usmeri ka ostvarenju bilo koje elje, pa i elje za postizanjem ogromnog bogatstva. Fiziki deo naeg bia moe da se posmatra kao ureaj za kontroliranje energije koju moemo da stvaramo, uvamo ili troimo. Ako znamo kako da stva- ramo, uvamo i troimo energiju na efikasan nain, onda emo biti u stanju da stvorimo bogatstvo i to ne bogatstvo ogranienog obima.

  • Usmeravanjem na ego troi se najvei dio energije. Ako je naa unutarnja referentna toka ego, ako elimo da posjedujemo mo nad drugima i da njima upravljamo, ako stalno teimo samopotvrdivanju tako to oekujemo priznanja drugih, onda mi energiju neracionalno troimo. Kada se sva ta energija oslobodi, ona moe da se preusmeri na stvaranje bilo ega to poelimo. Kada naa unutarnja referentna taka postane na duh, kada postanemo imuni na kritiku i kada se ne budemo plaili izazova, biemo u stanju da u svoju slubu stavimo snagu ljubavi, a da energiju usmjerimo kreativno ka stvaranju obilja i ka osobnom razvoju. U umjetnosti snivanja Don Huan kae Karlosu Kastanedi "... Najvei dio energije mi troimo da bismo zadrali sopstvenu vanost... Kada bismo bili u stanju da se odreknemo djela te vanosti, dogodile bi nam se dvije veoma vane stvari. Prva je da bismo oslobodili energiju koju koristimo za odravanje privida o sopstvenoj veliini; druga je da bismo sebi pruili dovoljno energije da... pogledamo u svemir i da se zagledamo u njegovu stvarnu veliinu". ZAKON NAJMANJEG NAPORA ine tri sastavna djela - tri stvari koje nam stoje na raspolaganju da bismo princip "uradi manje, postigni vie" stavili u svoju slubu. Prvi sastavni dio je prihvatanje. Prihva- tanje jednostavno znai donoenje odluke: "Danas u da prihvatim ljude, situacije, okolnosti i dogaaje kakvi budu". To znai da u znati daje ovaj trenutak onakav kakav treba da bude, jer je svemir onakav kakav treba da bude. Ovaj trenutak - trenutak koji upravo doivljavamo - vrhunac je svih trenutaka koje smo doivjeli u prolosti. Ovaj trenutak je onakav kakav je, jer je cijeli svemir onakav kakav jeste. Kada se suprotstavimo ovom trenutku, mi se suprotstavljamo itavom svemiru. Umjesto toga, dakle, moemo da odluimo da se neemo suprotstavljati itavom svemiru time to emo se suprotstavljati ovom trenutku. To znai da je nae prihvatanje ovog trenutka potpuno i sveobuhvatno. Time prihvatamo stvari kakve jesu, a ne kakve elimo da trenutno budu. Vano je da ovo shvatimo. Moemo eljeti da stvari ubudue budu drugaije, ali ovog trenutka moramo ih prihvatiti onakve kakve jesu. Kada se osjeamo nemonim ili povredenim u odnosu na neku linost ili situaciju, podsetimo se da ne reagujemo na linost ili situaciju, ve na svoja osjeanja u vezi sa linou ili situacijom. To su naa osjeanja, a naa osjeanja ne moemo drugima pripisati kao greku. Kada doemo do toga saznanja i kada to potpuno shvatimo, preuzeemo odgovornost za svoja oseanja i biti u stanju da ih mjenjamo. Kada prihvatimo stvari onakve kakve jesu, biemo u stanju da prihvatimo odgovornost za svoju situaciju i za sve dogaaje koje vidimo kao probleme. To nas vodi ka drugom sastavnom delu ZAK0NA NAJMANJEG NAPORA: odgovornosti. ta znai odgovornost? Odgovornost znai da ne krivimo nikoga i nita za situaciju u kojoj se nalazimo, ukljuujui tu i sebe. Kada prihvatimo neku okolnost, dogaaj ili problem, onda odgovornost znai sposobnost da damo kreativni odgovor na situaciju kakva je ona sada. Svaka situacija nosi u sebi sjeme mogunosti, a svjest o tome nam omoguanje da prihvatimo dati trenutak i da ga pretvorimo u bolju situaciju ili stvar. Kada to uinimo, svaka takozvana neprijatna situacija postae mogunost za stvaranje neeg novog i lijepog, a svaki, kako ga ponekad nazivamo, muitelj ili tiranin postae nam uitelj. Stvarnost je u stvari tumaenje. Ako se opredjelimo da stvarnost tumaimo na ovaj nain, biemo okrueni uiteljima, a nove mogunosti otvarae se pred nama. Kad god se suoimo sa tiraninom, muiteljem, uiteljem, prijateljem ili neprijateljem (a oni su svi isto) podsjetimo se: "Ovaj trenutak je onakav kakav treba da bude". Odnosi koje smo u ivotu sami stvorili ovog trenutka su tono onakvi kakvi su nam potrebni. Postoji skriveno znaenje iza svega to se dogaa i to skriveno znaenje slui naem razvoju i napredovanju. Trei sastavni dio ZAKONA NAJMANJEG NAPORA je nebranjenje, to znai da je naa svjest odbacila potrebu da se branimo, da je odustala od toga da ubjeuje druge ili da im dokazuje ispravnost svojih stavova. Ako pogledamo ljude oko sebe, vidjeemo da oni troe devedeset i devet postotaka svog vremena branei svoje stavove. Ako se odreknemo potrebe da branimo svoja gledita, sva ta ogromna energija koju smo ranije troili na odbranu, sada e nam biti na slobodnom raspolaganju. Onoga trena kada zauzmemo odbrambeni stav, kada ponemo da krivimo druge, kada ne elimo da prihvatimo situaciju trenutka i da joj se prilagodimo, sukobljavamo se sa otporom.

  • A kada se sukobimo sa otporom i kada ponemo da forsiramo situaciju, otpor sa kojim se sukobljavamo samo e se poveati. Niko od nas sigurno ne eli da stoji kao nesavitljiv, visok hrast koji puca i pada pod naletima oluje. Umjesto toga bolje je da budemo prilagodljivi kao trska koju vjetar povija, ali koja preivi oluju. Odustanimo od branjenja sopstvenih pogleda u bilo emu. Ako ne postoji neto to emo braniti, nee biti ni potrebe za sukobom. Ako nam to postane nain postupanja, ako prestanemo da se borimo ili suprotstavljamo, biemo u stanju da u potpunosti doivimo sadanjost, to je dar koji nam ivot prua. Jednom sam uo, ne znam od koga, sljedee: "Prolost je istorija, budunost je tajna, a sadanjost je dar koji se nama prezentira. Zato se sadanje vrjeme naziva prezent". Ako prihvatimo sadanjost rairenih ruku i stopimo se sa njom, osjetiemo u sebi plamen, sjaj i iskru zanosa koja treperi u svakom biu. Kada ponemo da osjeamo to treperenje duha u svemu to je ivo, kada se sa njim srodimo, u nama e narasti radost i mi emo biti u stanju da odbacimo uasna optereenja odbrambenih stavova, ogorenja i uvreda. Tek tada emo moi da se osjetimo raspoloenim, bezbrinim, veselim i slo- bodnim. Bez ikakve sumnje u dubini due znaemo da nam ova jednostavna radosna sloboda prua sve ono to poelimo i kadgod poelimo, jer nae elje kreu sa polazita sree, a ne sa polazita brige i straha. Nije potrebno da bilo ta pravdamo, potrebno je da samo sebi kaemo kakva nam je namjera i doiveemo ispunjenje, radost, zadovoljstvo, slobodu i osjeanje da smo sopstveni gospodari u svakom trenutku svoga ivota. Obaveimo se da emo sprovoditi odluku o nebranjenju. To je put koji sledi inteligencija prirode u svom spontanom hodu, bez trvenja i bez napora. Kada steknemo taj divan spoj prihvatanja, odgovornosti i nebranjenja, osjetiemo kako ivot tee sa nevjerovat- nom lakoom. Kada budemo stalno otvoreni za sva gledita, bez upornog i krutog pristajanja uz samo jedno, nai snovi i elje tei e u skladu sa eljama prirode. To e nam omoguiti da svoje namjere oslobodimo, ali da ih ne vezujemo za bilo ta drugo, oekujui tako pogodan trenutak da nae elje preu u stvarnost. Budimo sigurni da e u pravom trenutku nae elje postati opipljiva stvarnost. To je ZAKON NAJMANJEG NAPORA. PRIMENA ZAKONA NAJMANJEG NAPORA Ja u ZAKON NAJMANJEG NAPORA primenjivati tako to u se obavezati da preduzmem sljedee korake: 1. Primjenjivau prihvatanje. Danas u da prihvatam ljude, situacije, okolnosti i dogaaje onakve kakvi budu. Shvatiu da je ovaj trenutak onakav kakav treba da bude i da je cijeli svemir onakav kakav treba da bude. Neu se suprotstavljati elom svemiru tako to u se suprotstavljati ovom trenutku. Moje prihvatanje je potpuno i sveobuhvatno. Prihvatam stvari onakve kakve su ovog trenutka, a ne onakve kakve elim da budu. 2. Mojim prihvatanjem stvari onakvima kakve jesu, preuziman odgovornost za svoju situaciju i za dogaaje koji za mene predstavljaju problem. Znam da prihvatanje odgovornosti znai da neu smatrati daje bilo ko ili bilo ta krivac za situaciju u kojoj se nalazim; za to neu okrivljavati ni sebe. Znam da je svaki problem u stvari preruena nova mogunost i da mi svjest o ovom trenutku daje mogunost da se tim trenutkom koristim kao potencijalnom prednou. 3. Moja svest o trenutku danas e se izraavati i kroz nebranjenje. Odbaciu potrebu da branim svoje sta- vove. Oslobodiu se potrebe da ubjeujem druge u ispravnost svojih stavova ili da ih privoljevam da ih prihvate. Nastojau da ostvarim otvorenost za sve stavove, ne drei se kruto ni jednog od njih.

  • Sedam zakona uspeha ZAKON NAMERE I ELJE U svakoj namjeri i elji sadran je mehanizam za njihovo ostvarivanje, jer namjera i zelja u polju istog potencijala imaju beskrajnu mo organiziranja. I kada u plodno tlo istog potencijala uvedemo namjeru, mi beskrajnu mo organizovanja stavljamo u svoju slubu. U poetku bijae elja koja je prvo sjeme uma; mudraci koji su u svojim srcima razmiljali, putem svoje mudrosti otkrili su vezu izmeu postojeeg i nepostojeeg. Himna o stvaranju, Rig Veda Peti duhovni zakon uspeha je ZAKON NAMERE I ELJE. Ovaj zakon se zasniva na injenici da energija i inteligencija postoje svugde u prirodi. U stvari, na nivou kvantnog polja i ne postoji nita drugo osim energije i informacije. Kvantno polje je samo drugi naziv za polje iste svjesti i potencijala. A na to kvantno polje utiu namjera i elja. Pogledajmo pojedinosti toga procesa. Cvijet, duga, drvo, vlat trave ili ljudsko tijelo svedeni na svoje osnovne sastojke u stvari su energija i informacija. Cijeli svemir u svojoj sutinskoj prirodi u stvari je kretanje energije i informacija. Jedina razlika izmeu nas i drveta je sadrina energije i informacija u naim tjelima. Na nivou materije i mi i drvo sastavljeni smo od istih elemenata koji su ve nekada bili u neto ugraeni. To su ugljenik, vodonik, kisik i azot u velikoj mjeri, kao i drugi elementi u veoma malim koliinama. Sve te elemente bismo mogli da kupimo u radnji za neznatnu sumu novca. Razlika izmeu nas i drveta nije, dakle, u ugljeniku, vodoniku ili kisiku. Mi i drvee, ak, stalno razmjenjujemo ugljenik i kisik meusobno. Bitna razlika lei u energiji i informacijama. U emi prirode mi, ljudi, smo povlaena vrsta. Posedujemo nervni sistem koji je sposoban da doe do svjesti o sadraju energije i informacija u tom lokalizovanom polju koje je nastalo kao nae tijelo. Mi to polje subjektivno doivljavamo putem misli, ula, osjeanja, elja, seanja, nagona, poriva i vjerovanja. To isto polje doivljava se i objektivno kao fiziko tijelo, a kroz fiziko tijelo to polje doivljavamo kao svijet. A radi se o istom. Zato su stari mudraci govorili: "Ja sam to, ti si to, to je to i to je sve". Nae tijelo nije odvojeno od cjeline svemira, jer na nivou kvantne mehanike ne postoje jasno definirane granice. Svako od nas moe se uporediti sa trzajem, vaom, tokom, skokom ili virom - ili bilo kojim lokalizovanim pokretom u veem kvantnom polju. To vee kvantno polje - svemir - je nae tijelo proireno u svim pravcima. ovjekov nervni sistem je ne samo u stanju da bude svjestan informacija i energije u sopstvenom kvantnom polju ve je, zahvaljujui injenici to je zbog tog savrenog nervnog sistema svjest toliko fleksibilna, u stanju da svjesno menja informacijski sadraj koji uslovljava nastajanje fizikog tjela. Moemo svjesno menjati energiju i informacijski sadraj sopstvenog mehanikog tjela i time uticati na energiju i informacijski sadraj svog proirenog tijela- svoje okoline, svoga svijeta - i prouzrokovati odreene manifestacije. Ova svjesna promjena izaziva se pomou dva inioca koji su sadrani u svjesti - panje i namjere. Panja daje energiju, namjera preobraava. Sve ono na ta u ivotu usmjerimo panju, postaje jae. Sve ono emu uskratimo panju vene, raspada se, nestaje. Namjera, sa druge strane, daje podsticaj pretvaranju energije i informacija u druge oblike. Namjera organizuje svoje ispunjenje. Kvalitet namjere usmeren na predmet panje dovee do spleta dogaaja koji su povezani u vremenu i prostoru, kako bi se dolo do namjeravanog ishoda, pod uslovom da se pridravamo i ostalih duhovnih zakona uspjeha. Namjera, na plodnom tlu panje ima neogranienu mo organizovanja. Neograniena mo organizovanja znai mo da se u vremenu i prostoru uskladi bezbroj dogaaja istovremeno. Izraz te neograniene moi organizovanja ogleda se u svakoj vlati trave, u svakom cvijetu jabuke, u svakoj eliji naeg tijela. To se ogleda u svemu to ivi. U emi prirode sve jedno drugom odgovara i sve je jedno sa drugim u vezi. Kada mrmot izae iz zemlje, znamo da je proljee blizu. U odreeno doba godine ptice se sele i zna se u kome pravcu. Priroda je simfonija - sklad. A tom simfonijom tiho se diriguje na najvioj toki stvaranja. Primjer te simfonije je i ljudsko tijelo. Jedna jedina elija u ljudskom tijelu obavlja oko est triliona radnji u jednoj sekundi i uz to mora znati ta ostale elije rade tog trenutka.

  • Ljudsko tijelo moe da izvodi muziku, ubija bacile, stvara djecu, recituje poeziju i prati kretanje zvijezda istovremeno, jer je polje beskrajne korelacije dio informacionog polja. Nervni sistem oveka ima tu izvanrednu osobinu da moe da upravlja ovom beskrajnom moi organizovanja putem svjesne namjere. Namjera kod ljudske vrste nije nepomerljiva, niti stavljena u ograniene okvire energije i informacija. Ona je beskrajno prilagodljiva. Drugim rijeima, ukoliko ne naruavamo druge zakone prirode, mi putem namjere moemo doslovno da usmjeravamo zakone prirode ka ispunjenju svojih snova i elja. Kosmiki kompjuter sa svim organizacionim moima koje posjeduje moe da se stavi u nau slubu. Mi najviem nivou stvaranja moemo da predstavimo svoju namjeru i samim tim inom pokrenemo polje neograniene korelacije. Sama namjera predstavlja osnovu za lak, spontani, neometani tok istog potencijala koji tei svom izrazu od neiskazanog ka iskazanom. Jedino ogranienje na tom putu je da namjera mora biti za dobro oveanstva. A to dolazi samo po sebi ako smo usklaeni sa SEDAM DUHOVNIH ZAKONA USPEHA. Namjera je stvarna snaga koja stoji iza elje. Ve sama namera je veoma jaka, jer je namjera elja koja nije vezana za ishod. elja sama po sebi je slaba, jer je elja kod veine ljudi panja vezana za neto odreeno. Namjera je elja koja strogo vodi rauna o svim drugim zakonima, a posebno o ZAKONU NEVEZFVANJA koji je esti duhovni zakon uspjeha. Namjera u kombinaciji sa nevezivanjem vodi ka svesti o usmjeravanju na ivot i svjesti o sadanjem trenutku. Kada se neko djelo izvodi sa svjeu o sadanjem trenutku, ono je najuspjenije. Namjera se odnosi na budunost, ali je panja usmjerena na sadanjost. Ako je panja usmjerena na sadanjost, namjera za budunost e se manifestovati, jer se budunost stvara u sadanjosti. Sadanjost mora da se prihvati onakva kakva je. Prihvatimo sadanjost i stvarajmo namjere za budunost. Budunost je neto to moe da se stvara putem nesputanih namjera, ali ne smemo nikada da se borimo protiv sadanjosti. I prolost i sadanjost i budunost pripadaju svjesti. Prolost je ono to je zapameno, sjeanje; budunost je predvianje; sadanjost je svjest. Vrijeme je, prema tome, kretanje misli. I prolost i budunost nastaju iz mate, jedino je sadanjost -'koja je u stvari svest - stvarna i vjena. Ona jeste. Ona ini potencijal za vre- me-prostor, materiju i energiju. Ona je beskrajno polje mogunosti koje se iskazuju kao apstraktne sile bilo da su svetlost, toplota, elektricitet, magnetizam ili zemljina tea. Te sile nisu ni u prolosti ni u budunosti. One prosto jesu. Nae tumaenje tih apstraktnih sila omoguuje nam da doivimo konkretne pojave i oblike. Zapamena tumaenja apstraktnih sila stvaraju doivljaj prolosti, oekivana tumaenja istih apstraktnih sila stvaraju budunost. A to su kvaliteti panje, kako se nalaze smjeteni u svjesti. Kada se ti kvaliteti oslobode tereta prolosti, onda djelovanje u sadanjosti postaje plodno tlo za stvaranje u budunosti. Namera koja svoje temelje ima u toj nesputanoj slobodi sadanjosti, slui kao katalizator za odgovarajuu smeu materije, energije i dogaaja u vremenu- prostoru kako bi se ostvarila bilo koja elja. Ako kod nas postoji svest o sadanjem trenutku i ako je ona okrenuta ivotu, onda e sve zamiljene prepreke - a skoro devedeset postotaka uoenih prepreka ine zamiljene prepreke - naprosto nestati. Ostatak od pet do deset posto uoenih prepreka moe se pretvoriti u nove mogunosti putem strogo usmje- rene namere. Strogo usmerena namjera je panja koju nita ne moe da skrene sa ciljanog usmerenja. Strogo usmjerena namjera je vezivanje celokupne panje za nameravani ishod, i to sa nepokolebljivom panjom koja ne prihvata mogunost da je prepreke ometu na odreenom putu. Iz nae svjesti tada nestaju sve prepreke, svaka od njih i sve one u cjelini. Pri tome mi zadravamo nepokolebljivu mirnou, dok se istovremeno posveujemo svome cilju sa potpunom predanou. To je snaga svjesti i usmjerene namjere koje teku istovremeno. Nauimo da vladamo snagom namjere i biemo u stanju da ostvarimo sve to poelimo. Do cilja se moe doi i trudom i naporom, ali je cijena visoka. Cijena se plaa u stresu, sranim napadima ili ugroavanjem sopstvenog odbrambenog sistema. Mnogo je bolje slediti ovih pet koraka datih u ZAKONU NAMERE I ELJE. Kada koristimo te korake za ispunjenje svojih elja, namera se hrani sopstvenom snagom.

  • 1. Koraknite u meuprostor. To znai, koncentrirajte se na onaj tihi prostor izmeu misli da biste uli u tiinu, na onaj nivo Postojanja koji je nae osnovno stanje. 2. Poto smo uli u to stanje Postojanja, oslobodimo svoje namere i elje. Dok smo u meuprostoru, misli, u stvari, nema; ne postoji ni namera, ali kada se izae iz meuprostora - na tome spoju izmeu meuprostora i misli - vreme je da se uvede namjera. Ako imamo vie ciljeva, treba da ih popiemo i da na njih usmerimo panju pre nego to uemo u meuprostor. Ako, na primer, elimo uspjenu karijeru, mi ulazimo u meuprostor sa tom namjerom, a namjera e ve biti u naoj svjesti, makar i kao slabi plamiak. Oslobaanje namjera i elja kada se ue u meuprostor znai njihovo stavljanje u plodno tlo istog potencijala sa saznanjem da e se one razviti kada za njih doe najpovoljnije vrijeme. Ne treba iskopavati sjeme elja da bismo vidjeli da li je poelo da klija, niti se treba strogo vezivati za oekivanu emu njegovog razvoja. Nae je da to sjeme oslobodimo. 3. Ostanimo u stanju u kome sami sebi sluimo kao referentna toka. To znai da treba da budemo do- sljedni u svesti o samima Sebi, o svome Ja, o svome duhu i svojoj vezi sa poljem istog potencijala. To, takoe, znai da ne treba da posmatramo sebe oima svijeta oko nas niti da dozvolimo da na nas utiu miljenja i kritika drugih. Da bismo ostali u tome stanju u kome smo sami sebi referentna toka, dobro je da svoje elje zadravamo za sebe i da ih saopstavamo samo onome ko sa nama dijeli iste elje ili ko je veoma vezan za nas. 4. Odbacimo svoju vezanost za ishod. Na taj nain oslobodiemo se grevitog oekivanja odreenog rezultata prihvatajui mudrost neizvesnosti. To nam omoguuje da uivamo u svakom trenutku na svom ivotnom putu, ak i kada ne znamo to pred nama lei. 5. Izvoenje u pojedinostima prepustite svemiru. Nae elje i namjere putene u meuprostor imaju neogranienu mo organizovanja. Povjerimo toj mo'i, koju posjeduju i namjere, da se sve dovede u sklad. Podsetimo se da je naa prava priroda sutinski duhovna priroda. Nosimo sa sobom svjest o sopstve- nom duhu u svakoj prilici, svoje elje oslobaajmo bez gra i prepustimo svemiru da on uskladi sve pojedinosti. PRIMENA ZAKONA NAMERE I ELJE Primjenjivau ZAKON NAMERE I ELJE tako to u se obavezati da preduzmem sljedee korake: 1. Napraviu spisak svojih elja. Taj spisak nosiu stalno sa sobom. Prije nego to se upustim u utanje i meditaciju, pogledau taj spisak. Spisak u pogledati i uvee, pre nego to zaspim. Kada se izjutra probudim isto tako u ga pogledati. 2. Sve te svoje popisane elje ja u osloboditi i dozvoliti da one sazrevaju u utrobi stvaranja, sa vjerom da i kad mi se ini da sve ne ide kako ja elim, za to postoji razlog i da u svemirskom planu za mene postoje rjeenja koja su mnogo bolja od onih u mojim predvianjima. 3. Stalno u sebe podsjeati da je potrebno da odrim svjest o sadanjem trenutku u svemu to inim. Neu dozvoliti da prepreke narue moju panju koju posveujem sadanjem trenutku. Prihvatiu sadanjost onakvom kakva je, a budunost u izraavati kroz svoje najdublje i najdrae namjere i elje. ZAKON NEVEZIVANJA U nevezivanju lei mudrost neizvjesnosti...u mudrosti neizvjesnosti lei sloboda u odnosu na prolost, na poznato, jer je ono tamnica uslovljenosti prolou. A svojom spremnou da koraknemo u nepoznato, u polje svih mogunosti, mi se predajemo kreativnom umu koji usklauje igru svemira.

  • Kao dve zlatne ptice u granama istog drveta, dva bliska druga, Ego i Ja, ive u istom tijelu. Ona prva hrani se slatkim i kiselim plodovima drveta ivota, dok ova druga, niim sputana, gleda. Mundaka Upanisad esti duhovni zakon uspjeha je ZAKON NEVEZIVANJA. Zakon ne vezivanja kae da je, da bismo dobili bilo ta u fizikom svijetu, prije svega, potrebno da odbacimo svoju vezanost za taj predmet. To ne znai da se time odriemo namjere da ostvarimo elju. Ne odriemo se ni namere ni elje. Mi se odriemo svoje vezanosti za ishod. To je veoma djelotvorna odluka. Onoga trenutka kada se odreknemo vezivanja za ishod, povezujui istovremeno usmjerenu nameru sa nevezivanjem, postiiemo ono to elimo. Putem nevezivanja moe da se postigne sve to hoemo, jer se nevezivanje zasniva na bezuslovnoj vjeri u svoje pravo Ja. Vezivanje, s druge strane, zasniva se na strahu i nesigurnosti, a u osnovi potrebe za sigurnou lei nepoznavanje svoga pravog Ja. Izvor bogatstva, obilja ili bilo ega u fizikom svijetu je Ja; ono je svjest koja zna kako da ostvari svaku potrebu. Sve ostalo su simboli: kola, kue, novac, odjea, avioni. Simboli su prolazni - sada su tu, sada nisu. Trka za simbolima moe da se uporedi sa prihvatanjem mape umjesto teritorija. Ona stvara napetost i ostavlja ovjeka sa osjeanjem unutarnje praznine, jer je svoje Ja zamjenio za simbole svoga Ja. Vezivanje nastaje iz svjesti o siromatvu, jer se vezivanje uvijek odnosi na simbole. Odvajanje nastaje iz svesti o bogatstvu, jer odvajanje ostavlja slobodu da se stvara. Ako smo u neto ukljueni, ali ne i vezani za to, moi emo da se radujemo i smijemo. Tada se simboli bogatstva stvaraju sami od sebe i bez napora. Bez nevezivanja mi smo robovi bespomonosti i beznaa, potreba koje diktira ovaj svijet, beznaajnih briga, tihog oaja i strane ozbiljnosti - to su sve jasne odlike najprosenijeg svakodnevnog bitisanja i svjesti o siromatvu. Pravo bogatstvo svjesti je sposobnost da se ima sve to ovjeku treba, kadgod mu treba, i to sa najmanjim naporom. Da bismo razumjeli takvo postojanje potrebno je da razumemo mudrost neizvjesnosti. U toj neizvjesnosti nai emo slobodu koja nam omoguuje da stvorimo sve to poelimo. Ljudi su neprestano u potrazi za sigurnou, ali nije teko otkriti da je sigurnost veoma neodreena stvar. ak i vezanost za novac je znak nesigurnosti. ovek moe da kae: "Kada dostignem sumu od deset miliona dolara, osjeau se sigurno. Tada u biti fl- nansijski nezavisan i moi u da se povuem iz poslova. Tada u moi konano da radim ono to elim". Ali do toga nikada ne doe - nikada! Oni koji trae sigurnost, jure za njom cijelog ivota, ali je ne nalaze. Ona stalno izmie ili ostaje neodreena, jer se sigurnost ne stie samo novcem. Veza- nost za novac uvek stvara nesigurnost, ma koliko ga ovjek imao. U stvari, oni koji imaju najvie novca, esto su najnesigurniji. Traganje za sigurnou je iluzija. Stari sistemi mudrosti nalaze rjeenje ove dileme u mudrosti nesigurnosti ili mudrosti neizvjesnosti. To znai da je traganje za sigurnou i izvesnou u stvari vezivanje za poznato. A to je poznato? Poznato, to je naa prolost. Poznato nije nita drugo nego tamnica uslovljenosti prolou. Tu nema nikakvog kretanja napred. Apsolutno nikakvog. A kada ne postoji kretanje napred, dolazi do stagnacije, kvarenja, nereda i raspadanja. Neizvesnost, nasuprot tome, predstavlja plodno tlo za istu kreativnost i slobodu. Neizvesnost znai stupanje u nepoznato svakog trenutka postojanja. Nepoznato je polje svih mogunosti, uvek svjee i novo, uvjek spremno za nove vidove izraavanja. Bez neizvjesnosti i nepoznatog ivot je ustaljeno ponavljanje istroenih sjeanja. ovek postaje rtva prolosti, a njegov muitelj danas je njegovo Ja zaostalo od jue. Odbacimo vezanost za poznato i stupimo u nepoznato - na taj nain emo ui u polje svih mogunosti. U nau spremnost da stupimo u nepoznato bie ve uraunat inilac mudrosti neizvesnosti. To znai da emo u svakom trenutku ivota doivljavati uzbuenja i sve ono to donosi novo i nepoznato. Upoznaemo radosti ivota - ari, zadovoljstva, uspone i zanose sopstvenog duha. Svakog dana emo moi da potraimo neto novo i uzbudljivo to moe da se pojavi u polju svih mogunosti. Kada jednom doivimo neizvesnost, na pravom smo putu i ne treba vie da ga naputamo. Nije potrebno da imamo potpuno jasan plan o tome to emo da radimo sljedee nedjelje ili sljedee godine, jer ako smo sve to unapred odredili i ako se za to vrsto veemo, mi smo tim inom iskljuili itav niz drugih mogunosti.

  • Jedna od odlika polja svih mogunosti je beskrajna mogunost povezivanja. To polje je u stanju da dovede u meusobnu vezu nevjerovatan broj dogaaja vezanih za mjesto i vrijeme, kako bi ostvarilo namjeravani ishod. Kada se, nasuprot tome, veemo, naa namjera je ograniena krutim okvirima uma, ime se gubi pokretljivost, kreativnost i spontanost koje su, inae, sadrane u samom polju. Kada se za neto veemo, svoju elju stavljamo u stanje mirovanja i time joj oduzimamo onu beskrajnu pomerljivost i promenljivost, to onemoguuje proces kreativnosti. ZAKON NEVEZIVANJA ne kosi se sa ZAKONOM NAMJERE I ELJE, to jest sa postavljanjem ciljeva. Tu je jo uvek prisutna namjera da se ide u izvesnom pravcu i ka odreenom cilju. Ali, izmeu taaka A i B postoji beskrajan niz mogunosti. Ako poemo od toga da je sve neizvjesno, u svakom trenutku kada ot- krijemo neki vii ideal ili neto uzbudljivije, moemo da promjenimo pravac. Isto tako, manje emo biti skloni da na silu iznalazimo rejenja za probleme, pa emo na taj nain ostati otvoreni za nove mogunosti. ZAKON NEVEZIVANJA ubrzava cijeli postupak evolucije. Kada jednom shvatimo taj zakon, nee nam biti potrebno da na silu iznalazimo ili donosimo rjeenja. Problem rjeen na silu stvara nove probleme. Ako se, pak, opredjelimo za neizvjesnost, ako je prihvatamo dok strpljivo ekamo da rjeenje izroni iz ka- osa i nereda onda e ono to izroni biti neoekivano i do tada nezamislivo. To stanje budnosti - naa spremnost u sadanjosti, u polju neizvesnosti - spojie se u jednom trenutku sa naim ciljem i naom namjerom i dati nam priliku da prihvatimo ponuenu mogunost. to je mogunost? Ona se nalazi u svakom problemu koji bilo kada u ivotu pred nas iskrsne. Svaki, apsolutno svaki problem na koji u ivotu naiemo predstavlja sjeme mogunosti za neto bolje i vee. Kada to jednom shvatimo, otvaramo itav niz novih mogunosti, a to je onaj nepresuni izvor tajni, ljepota, uzbuenja i novih iskustava. Svaki problem koji pred nas u ivotu iskrsne, moe da se posmatra kao mogunost za neto bolje to nam se nudi. Ostanimo budni za svaku mogunost time to emo prihvatiti mudrost neizvjesnosti. Kada naa spremnost naie na pravu mogunost, rjeenje e doi samo od sebe. Rezultat je ono to esto nazivamo "sticajem sretnih okolnosti". Sretne okolnosti su prosto spoj spremnosti i mogunosti. Kada se to dvoje nae na jednom mjestu, a uz svjest o postojanju kaosa, iz svega e izroniti rjeenje koje e predstavljati povoljan korak napred, i za nas, i za one sa kojima dolazimo u vezu. Ovo je savren recept za uspjeh, a zasniva se na ZAKONU NEVEZIVANJA. PRIMJENA ZAKONA NEVEZIVANJA Ja u ZAKON NEVEZIVANJA primenjivati tako to u se obavezati da preduzmem sljedee korake: 1. Danas u se obavezati na nevezivanje. Dozvoliu i sebi i onima oko mene da budu onakvi kakvi su. Neu kruto nametati svoje ideje o tome kako ta treba da bude. Neu na silu donositi reenja za probleme i time stvarati nove probleme. U svemu u uestvovati aktivno, ali bez vezivanja. 2. Danas u u sve unijeti inilac neizvjesnosti kao jedan od bitnih naina na koji doivljavam svijet oko sebe. Ta moja spremnost da prihvatim neizvesnost omoguie da iz zbrke, nereda i kaosa, rjeenja sama izrone. to stvari izgledaju neizvesnije, to u se ja sigurnije osjeati, jer je neizvjesnost put ka slobodi. Nalaziu sopstvenu sigurnost u prihvatanju mudrosti neizvjesnosti. 3. Ui u u polje svih mogunosti oekujui sva ona uzbuenja koja mogu da nastanu kada smo otvo- reni za beskrajan niz ponuenih izbora. Kada jednom uem u to polje, sve radosti, iskustva, ari i tajne ivota bie moji.

  • ZAKON "DARME" ILI IVOTNOG CILJA Svako ima neki ivotni cilj... izuzetan cilj ili poseban dar da daruje druge. Kada taj poseban dar povezemo sa sluenjem drugima, osjetiemo zanos i polet sopstvenog duha, to je najvii cilj, onaj koji stoji iznad svih ciljeva. Dok radi, ti si frula kroz ije srce se apat vjetrova pretvara u muziku.... A ta tek znai raditi sa ljubavlju? To znai tkati platno nitima izvuenim iz srca, kao da e se tebi najvoljenija osoba zagrnuti tom tkaninom... Kahlil Gibran, Prorok Sedmi duhovni zakon uspeha je ZAKON DARME. Na jeziku sanskrit Darma znai "ivotni cilj". ZAKON DARME kae da smo se mi ostvarili u fizikom obliku da bismo ispunili neku svrhu ili cilj. Polje istog potencijala je boanstvo u svojoj sutini, a boansko uzima na sebe ljudsko oblije da bi ispunilo neku svrhu. Prema tom zakonu svako od nas ima poseban dar da tu svrhu ostvari. Postoji neto to svako od nas umije bolje od bilo koga na svijetu, a za svaiji osoben dar i posebno izraavanje toga dara postoje i posebne potrebe. Kada doe do spoja tih potreba i kreativnog izraavanja tog dara, iskoi iskra koja stvara obilje. Ispoljavanje naih darova da bi se zadovoljile potrebe stvara neogranieno bogatstvo i obilje. Kada bismo decu, na samom poetku, mogli da usmerimo ka ovom toku misli, mogli bismo da se uverimo koliki bi uticaj on na njih izvrio. U stvari, ja sam tome uio sopstvenu djecu, neprestano im ponavljajui da postoji razlog njihovog postojanja, a da sami moraju da otkriju koji je to razlog. Od svoje etvrte godine oni su to sluali. Otprilike u isto vreme uio sam ih da meditiraju, govorei im: "Ne elim da vas mui razmiljanje o tome od ega ete iveti. Ako ne budete u stanju da se sami izdravate kada porastete, ja u se brinuti o vama, ali nemojte da vas to sada mui. Ne elim ni da va jedini cilj bude uspjeh u koli. Ne elim da va cilj budu najvie ocjene ili upisivanje na najbolje univerzitete. Jedino elim da se upitate kako na najbolji nain moete da posluite ovjeanstvu i da nastojite da otkrijete koji su vai posebni darovi. Jer, svako od vas posjeduje poseban dar koji drugi nema i svako od nas posjeduje poseban nain da taj dar izrazi, koji nije svojstven nikom dru- gom". Svako od njih obezbedilo je sebi ulaz u najbolje kole, u tim kolama postizalo je najvie uspjehe, a na univerzitetima svako od njih uspjeva da sebe izdrava, jer su usmjereni ka onome ta treba da prue. To je, dakle, ZAKON DARME. ZAKON DARME se sastoji od tri inioca. Prvi inilac kae da je svako od nas ovde da bi otkrio svoje pravo Ja, da bi otkrio da je naao pravo Ja duhovne prirode i da smo mi svi, u stvari, duhovna bia koja su se ostvarila u fizikom obliku. Mi nismo ljudska bia koja povremeno prolaze kroz duhovna iskustva - upravo je obrnuto: mi smo duhovna bia koja povremeno prolaze kroz ljudska iskustva. Svako od nas je ovde da bi otkrio svoje vie ja ili svoje duhovno ja. To je prvo ispunjenje ZAKONA DARME. Mi u sebi treba da pronaemo onog boga ili boginju koji postoje u zametku i koji oekuju da se rode, kako bismo mi mogli da izrazimo ono boansko koje nosimo u sebi. Drugi inilac ZAKONA DARME je potreba da se izraze nai posebni darovi. ZAKON DARME kae da svako ljudsko bie posjeduje neki jedinstveni dar. Svatko od nas ima dar koji se izraava na samo njemu svojstven nain i na celoj planeti ne postoji niko iv tko posjeduje istovjetan talenat ili talenat koji se ispoljava na istovjetan nain. To znai da svako od nas umije neto i to na nain na koji to niko drugi na cijelom svijetu ne zna i ne umije. Kada mi tu odreenu stvar radimo, gubi se pojam o vremenu. Kada izraavamo taj jedinstveni dar koji nam je svojstven - a u mnogo sluajeva je rije o vie darova - mi ulazimo u stanje svijesti koje nije ogranieno vremenom. Trei inilac ZAKONA DARME je sluenje ovjeanstvu, to jest blinjima, pri emu se pitamo: "Na koji nain ja mogu da pomognem? Kako mogu da pomognem onima sa kojima dolazim u dodir?" Kada svoju sposobnost da izrazimo dar koji nam je dat udruimo sa sluenjem oveanstvu, moi emo da kaemo da u punoj mjeri primenjujemo ZAKON DARME.

  • Kada se to povee sa doivljavanjem sopstvene duhovnosti, to jest poljem istog potencijala, nije mogue da ne dostignemo neogranieno obilje, jer je ovo pravi nain na koji se do njega dolazi. To nije prolazno obilje - ono je trajno, jer postoji na jedinstveni dar, nain na koji ga mi ispoljavamo, kao i naa predanost blinjima koju ispoljavamo pitajui se: "Na koji nain ja mogu da pomognem?" umjesto "Kako to moe da poslui meni?". Pitanje: "Kako to moe da poslui meni?" je dio unutarnjeg dijaloga naeg ega. Pitanje: "Na koji nain ja mogu da pomognem?" je dio unutarnjeg dijaloga duha. Duh je ona oblast nae svjesti kroz koju mi doivljavamo svoju univerzalnost. Ako unutarnji dijalog samo pomerimo sa pitanja "Kako to moe da poslui meni?" ka pitanju "Kako ja tu mogu da pomognem?", mi emo automatski prevazii svoj ego i prei u stanje duha. Meditacija jeste najbolji nain da se ue u oblast duhovnog, ali e i jednostavno pomeranje ka pitanju "Kako ja tu mogu da pomognem?" pomoi da uemo u stanje duha, u onaj dio svjesti gde doivljavamo svoju univerzalnost. Ako elimo da ZAKON DARME iskoristimo na najbolji nain, potrebno je da se obaveemo na nekoliko stvari: Prva je - ja u teiti ka svom viem biu, onom biu koje je iznad ega, a to u nastojati da postignem duhovnim vebama. Druga je - nastojau da otkrijem koje posebne darove ja posjedujem, a kada ih otkrijem ja u oseati sreu i zadovoljstvo, jer zadovoljstvo nastupa kada uemo u stanje svjesti koje nije ogranieno vremenom. To je stanje blaenstva. Trea je - upitau se kako ja na najbolji nain mogu da sluim ovjeanstvu? Nai u odgovor na to pitanje, a onda taj naeni odgovor poeti da sprovodim. Staviu te posebne darove u slubu blinjih, a potrebe blinjih uskladiu sa svojom eljom da sluim i pomaem drugima. Sjednimo, dakle, i odgovorimo na ova dva pitanja: da li mi novac neto znai i to bi bile moje elje pod uslovom da imam onoliko novca koliko poelim? Ako odgovor glasi da bismo i pod tim uslovom radili ono to trenutno radimo, mi smo u darmi, jer radimo sa predanou primenjujui svoje posebne darove. Upitajmo se, zatim, i ovo: kako ja na najbolji nain mogu da posluim oveanstvu? Odgovorimo i na to pitanje i ponimo da ga sprovodimo. Otkrijmo boansko u sebi, naimo ta je na poseban dar, posluimo ovjeanstvu tim darom i moi emo da ostvarimo sva bogatstva koja poelimo. Kada se nae kreativno izraavanje poklopi sa potrebama blinjih, bogatstva e sama od sebe potei, prelazei iz neizrazenog u izraeni oblik, iz oblasti duha u oblast materijalnog. Tada emo poeti da primamo ivot kao udesno izraavanje boanskog, i to ne samo na trenutke ve neprestano. Shvatiemo istinsku radost i znaenje uspeha - zanos i polet sopstvenog duha. PRIMENA ZAKONA "DARME" ILI IVOTNOG CILJA Ja u ZAKON DARME primenjivati tako to u se obavezati da preduzmem sljedee korake: 1. Danas u se sa ljubavlju odnositi prema bogu ili boginji koji duboko, u mojoj dui, lee u zametku. Sa panjom u oslukivati duh koji je u meni i koji pokree moje telo i moj um. Probudiu svoja ula kako bi osjetila/io taj duboki mir u mome srcu. Svjest o beskrajnom vjenom Biu unosiu u sve doivljaje koji imaju vremensku granicu. 2. Napraviu spisak svojih posebnih darova. Zatim u napraviti spisak svega u emu uivam dok izraavam te posebne darove. Dok izraavam te posebne darove i sluim ovjeanstvu, ja gubim pojam o vremenu i stvaram obilje u svom ivotu i ivotima drugih. 3. Svakog dana u se upitati: "Kako ja mogu da sluim?" i "Kako ja tu mogu da pomognem?" Od- govori na ova pitanja omoguie mi da pomaem blinjima sa ljubavlju. SVOENJE I ZAKLJUAK elim da saznam ta Bog misli... ostalo su sitnice.

  • Albert Ajntajn Svemirski um upravlja svime to se dogaa u bilionima galaksija i on to ini sa prefinjenom tonou i inteligencijom koja ne pravi greke. Ta inteligencija je konana i apsolutno najvia ona proima svako vlakno postojanja, od najmanjeg do najveeg, od atoma do svemiraa. Sve to ivi izraz je te inteligencije. A ta inteligencija djeluje putem Sedam duhovnih zakona. Ako pogledamo bilo koju eliju u ljudskom tijelu, u njoj emo vidjeti te zakone na djelu. Svaka elija - bilo daje to elija stomaka, elija srca ili elija mozga ima svoj nastanak u ZAKONU ISTOG POTENCIJALA. Dat je savren primjer istog potencijala - u stvari ona je materijalizovani izraz istog potencijala. DNK koja postoji u svakoj eliji ispoljava se u razliitim vidovima kako bi zadovoljila posebne potrebe ba te date elije. Svaka elija funkcionira i putem ZAKONA DAVANJA. elija ivi i zdrava je kada se nalazi u stanju ravnotee u odnosu na sebe i druge. To stanje ravnotee je stanje ispunjenja i sklada, a to se odrava neprestanim davanjem i primanjem. Svaka elija daje svakoj drugoj i zauzvrat prima od svake druge. elija je uvek u stanju dinamikog toka i taj tok se nikada ne prekida. U stvari, tok je sutina ivota elije. I samo odravanjem tog toka davanja moe elija da zadri sposobnost primanja i time nastavi svoj aktivni, odgovarajui ivot. ZAKON KARME se savreno sprovodi u svakoj eliji, jer je u njenu inteligenciju ugraen savreno primjeren i toan odgovor na svaku situaciju koja iskrsne. ZAKON NAJMANJEG NAPORA takode se savreno sprovodi u delovanju svake elije u naem tijelu. Rad se obavlja tiho i efikasno, bez urbe, a budno. Primjenjujui ZAKON NAMJERE 1 ELJE svaka namjera svake elije koristi se organizacionim sposobnostima koje poseduje priroda. ak i tako jednostavna namjera kao to je metabolisanje jednog molekula eera odmah pokree itavu simfoniju dogaaja u tijelu, gdje je potrebno da se tano odreena koliina hormona izlui u tono odreenom trenutku da bi se taj molekul eera pretvorio u istu kreativnu energiju. Svaka elija, isto tako, sprovodi i ZAKON NEVEZIVANJA. Ona se ne vezuje za ishod svojih namjera. Ona ne posre niti posustaje, jer je njena funkcija vezana za odranje ivota, za svjest o sadanjem trenutku. ZAKON DARME isto tako nalazi svoju primjenu u ivotu svake elije. Svaka elija mora da otkrije svoje poreklo, svoje vie bie. Ona mora da slui blinjima primjenjujuci svoje posebne darove. elije srca, elije stomaka i imune elije - sve one imaju svoj izvor u viem biu, u polju istog potencijala. A poto su neposredno vezane za svemirski kompjuter, one svoje posebne darove mogu da izraze bez napora, sa lakoom i sa svjeu koja ne poznaje vremenske granice. I upravo primenjivanjem posebnih darova koje posjeduju, one uvaju svoje jedinstvo i jedinstvo tijela kao cjeline. Unutarnji dijalog svake elije u ovjekovom telu glasi: "Kako ja mogu da budem od pomoi?". elije srca ele da pomognu imunim elijama, imune elije ele da pomognu elijama stomaka i plua, a elije mozga budno oslukuju i nastoje da pomognu svakoj eliji. Svaka elija u ljudskom tijelu ima samo jednu funkciju, a to je da pomogne svim drugim elijama. Posmatranjem elija sopstvenog tijela moi emo da vidimo primjenu SEDAM DUHOVNIH ZAKONA u njenom najboljem i najdelotvornijem vidu. To je genije inteligencije prirode. To je ono to Bog misli ostalo su sitnice. SEDAM DUHOVNIH ZAKONA USPJEHA predstavljaju snane principe koji nam omoguuju da potpuno ovladamo sobom. Ako se usredotoimo na ove zakone i ako primjenjujemo korake koji su navedeni u ovoj knjizi, vidjeemo da emo moi da ostvarimo sve to poelimo - obilje, novac, uspjeh. Uvjeriemo se isto tako da nam je ivot postao radosniji i bogatiji u svakom pogledu, jer su ovi zakoni istovremeno duhovni zakoni ivota koji mu daju smisao. Postoji prirodni redosljed primjene ovih zakona u svakodnevnom ivotu koji e nam pomoi da ih zapamtimo. ZAKON ISTOG POTENCIJALA primjenjuje se kroz utanje, meditaciju, neprocjenjivanje i kroz optenje sa prirodom, ali on stupa u dejstvo tek kad ga pokrene ZAKON DAVANJA.

  • Princip koji se ovdje primjenjuje je princip da treba da nauimo da dajemo ono to traimo. Time se aktivira ZAKON ISTOG POTENCIJALA. Ako elimo obilje, pruajmo obilje; ako elimo novac, pruajmo novac; ako elimo ljubav, potovanje i privrenost, nauimo da pruamo ljubav, potovanje i privrenost. Putem svojih delovanja kroz ZAKON DAVANJA mi aktiviramo ZAKON KARME. Na taj nain se stvara dobra karma, a dobra karma ini sve u ivotu lakim. Odjednom emo shvatiti da nije potrebno da ulaemo toliko napora da bismo ostvarili svoje elje, to samo po sebi vodi ka shvatanju ZAKONA NAJMANJEG NAPORA. Kada sve pone da tee lako i bez napora i kada elje ponu da nam se ostvaruju jedna za drugom, mi spontano poinjemo da shvatamo ZAKON NAMEJRE I ELJE. Ispunjavanje elja sa lakoom i bez napora olakava nam primjenu ZAKONA NEVEZIVANJA. I konano, kada ponemo da shvatamo sve ove zakone, usmeriemo svoje misli ka onome to je na ivotni cilj i time smo doli do ZAKONA DARME. Primjenom ovog zakona, izraavanjem svojih posebnih darova i zadovoljavanjem potreba svojih blinjih, poeemo da stvaramo sve to poelimo i kadgod to poelimo. Postaemo bezbrini i veseli, a na ivot e postati izraavanje bezgranine ljubavi. Mi smo putnici na putovanju kroz svemir - zvjedana praina koja treperi ili se kree u kovitlac noena strujama i vrtlozima beskraja. ivot je vjean. Ali oblici kroz koje se ivot ispoljava su neuhvatljivi, trenutni, prolazni. Gautama Buda, osniva budizma, najednom mjestu je rekao: Nae postojanje proleti kao jesenji oblak. Posmatranje raanja i umiranja ivih bia nalik je posmatranju pokreta u igri. Jedan ivot ravan je bljesku munje na nebu, on se obrui brzinom bujice koja jurne niz planinsku stranu. Za trenutak smo zastali da bismo se sreli, voljeli, delili. Taj trenutak je dragocjen, ali prolazan. To je samo mali prostor vjenosti uhvaen izmeu zagrada. Ako to djelimo razmiljajui o drugima, sa voljom i ljubavlju, jedni za druge emo stvarati obilje i radost. I onda je taj trenutak vredilo proivjeti. O AUTORU Dipak Copra je svetski poznati autoritet u oblasti medicine koja um i tijelo posmatra kao nerazdvojnu cjelinu, kao i u oblasti ljudskog potencijala. Naveemo samo neke od njegovih knjiga koje se nalaze na spisku najbolje prodavanih knjiga, a to su: Tijelo bez starosti, um bez granica (Ageless Body, Timeless Mind); Kvantno leenje (Quantum Healing); Stvaranje obilja (Creating Affluence). Sem toga tu su i mnogobrojni audio i video-programi kojima se daju pouke o zdravlju i uravnoteenosti. Njegove knjige su prevedene na vie od dvadeset i pet jezika, a on dri predavanja po Severnoj Americi, Junoj Americi, Indiji, Evropi, Japanu i Australiji. Trenutno je direktor Instituta za medicinu uma i tijela i ljudskog potencijala u "Centru za leenje arp" (Sharp Health Care) u San Dijegu u Kaliforniji. JO NEKA DJELA DEEPAK CHOPRE KNJIGE: Stvaranje obilja (Creating Affluence, Amber-Allen//New World Library) Tijelo bez starosti, um bez granica (Ageless Body, Timeless Mind, Crown/Harmony) Put u leenje (Journey Into Healing, Crown/Harmony) Okrepljujui san (Restful Sleep, Crown/Harmony) Savrena teina (Perfect Weight, Crown/Harmony)

  • Savreno zdravlje (Perfect Health, Crown/Harmony) Niim uslovljen ivot (Unconditional life, Bantam) Kvantno leenje (Quantum Healing, Bantam) Stvaranje zdravlja (Creating Health, Houghtom Mifflin) Povratak Riija (Return ofthe Rishi, Houghton Mifflin) AUDIO-KASETE Sljedee kasete su zajednici izdali "Amber-Alen Pabliing" i "Nju Vorld Lajbreri" (Amber-Allen Publishing & New Worl Library): Sedam duhovnih zakona uspjeha (The Seven Spiritual Laws of Success) Stvaranje obilja (Creating Affluence) Bekstvo iz tamnice intelekta (Escaping the Prison of the Intellect) Sveti stihovi, ljekoviti zvui - dio I, Bagavad Gita (Sacred Verses, Healing Sounds, Volunie I - The Bhagavad Gita) Sveti stihovi, ljekoviti zvui - dio II, Himne Rig Vede (Sacred Verses, Healing Sounds, Volume II - Hymns ofRig Veda) ivot s druge strane uda - sa dr Vejn Dajerom (Living Beyond Miracles - with Dr. Wayne Dyer) Povratak Riija (Return of the Rishi) OSTALI AUDIO-PROGRAMI: udesni um, udesno tijelo (Magical Mind, Magical Body, Nightingale - Conant) Nae vie Ja (The Higher Self Nightingale-Conant) Niim uslovljen ivot (Unconditional Life, Bantam Au- dio Publishing) Mravljenje: reenje koje ukljuuje i um i tijelo (Weight Los: The Complete Mind-Body Solution, Quantum Publications, Inc.) Nesanica: reenje koje ukljuuje i um i tijelo (Insomnia: The Complete Mind-Body Solution, Quantum Publications, Inc.) . ; Kronini zamor: rjeenje koje ukljuuje i um i tijelo (Chronic Fatigue: The Complete Mind-Body Solution, Quantum Publications, Inc.) Gitanali: darovi od srca (Gitanjali: Offerings from the Heart, Sound Horizons) Podmlaivanje (Growing Younger, Audio-Video Program/Time-Life VlDEO-KASETE: Um koji ljei - stara mudrost, nova vienja (The Healing Mind - Ancient Wisdom, Modem Insights, Quantum Publications, Inc.) Buenje unutarnje snage - slobodan pristup ljeenju (Waking Up the Power Within - The Freedom to Heal, Quantum Publications, Inc.) Ako elite jo neka obavetenja o radionicama, predavanjima i drugim programima koje vodi Deepak Chopra ili ako elite da naruite neku od knjiga ili kaseta sa datog spiska, moete da se obratite na:

  • QUANTUM PUBLICATIONS, INC. P. O. Box 598, Tel. (800) 858-1808 South Lancaster, MA 01561 Sedam duhovnih zakona uspjeha su, u stvari, sutina djela Stvaranje obilja: svjest o bogatstvu u polju svih mogunosti. U ovoj izuzetnoj knjizi Deepak Chopra istrauje dubinski smisao svjesti o bogatstvu i navodi niz jednostavnih postepenih postupaka za ponaanje u svakodnevnom ivotu putem kojih se postie bogat- stvo u svim svojim oblicima. Stvaranje bogatstva je tampano u tvrdom povezu i posebno je prikladno kao poklon. Ova knjiga e ujedno biti stalni pratilac svoga itaoca, knjiga kojoj e se italac nebrojeno puta i u raznim situacijama vraati. Moe se nabaviti kao audio-kaseta od izdavaa Amber-Allen/Nevv World Library: The Seven Spiritual Laws of Success Creating Ajfluence: Wealth Consciousness in the Field of Ali Possibilities SVJETSKA MREA ZA