KOLSKI SOCIJALNI RAD

Definicijakolski socijalni rad je specijalizirano podruje prakse unutar profesije socijalnog rada (Constable, 2006).

Suvremeni socijalni rad je znanstveno-primijenjena disciplina (ganec, 1996:126)

Socijalni radpoiva na temeljima vlastitih spoznaja i znanja iz drugih znanstvenih podruja te specifinim pristupima promie socijalnu promjenu.

bavi se rjeavanjem problema u meuljudskim odnosima te osnauje ljude da unaprijede svoju dobrobit i dostignu svoje najbolje potencijale (IFSW, 2005).

kolski socijalni radDjelatnost kolskog socijalnog rada se pokazala osobito potrebnom i uinkovitom u pruanju psiho-socijalne pomoi djeci koja su marginalizirana bilo ekonomski, socijalno, politiki ili osobno.

Praksa kolskog socijalnog rada zahtijeva iroki spektar vjetina koje ukljuuju interaktivni timski rad, osobito s uiteljima, uenicima i njihovim obiteljima (Constable, 2006).

Cilj SR= unaprjeenje obrazovnog, psiho-socijalnog okruenja meu uiteljima, uenicima i njihovim roditeljima.

kolski socijalni radkolski socijalni rad je specijalizirana djelatnost usmjerena na:

pomaganje uenicima u postizanju zadovoljavajuih kolskih uspjeha,

na koordinaciju i usmjeravanje rada i nastojanja kole, obitelji, lokalne zajednice u svrhu postizanja kolskog uspjeha djeteta (NASW,2002).

SR ukljuuje sve aktivnosti koji su usmjerene rjeavanju konflikta i neslaganja izmeu uenika, roditelja, uitelja u koli ili osobe povezane sa kolom.

Aktivnosti SR trebaju poticati uitelje i uenike da postignu uspjeh u okviru zajednikog nastojanja za to boljim razvojem ivota kole (kola je ivo bie). Suradnja sa javnim i privatnim institucijama je od vitalnog znaenja (http://members.aon.at/).

Shema 1. Usmjerenja djelatnosti kolskog socijalnog radakolski socijalni radKOLAKOLAKOLA OBITELJUENIKLOKALNA ZAJEDNICAKOLA KOLA KOLA

Shema 2. Obrazovanje socijalnih radnika kao izvorite kompetencija i razina djelatnosti SOCIJALNI

RADNIK

POJEDINAC(Socijalni rad s pojedincem) GRUPA/OBITELJ(Socijalni rad s grupom, Socijalni rad s obitelji)LOKALNA ZAJEDNICA(Socijalni rad u lokalnoj zajednici)

Povijesni razvoj kolskog socijalnog rada

Razvoj kolskog socijalnog rada u svijetuSR je zapoeo tijekom kolske godine 1906/07 u isto vrijeme u NY, Bostonu, Hartfordu i Chicago.

Strunjaci nisu bili zaposlenici kole, nego su ih financirale agencije ili graanska udruenja.

U NY je postojala institucija koja je sponzorirala strune djelatnike. Njihova uloga je bila da rade na suradnji izmeu kole i lokalne zajednice u kojima su ivjeli novi imigranti kako bi promovirali razumijevanje i komunikaciju.

Razvoj kolskog socijalnog rada u svijetu

Socijalni radnici su bili poznati kao zastupnici korisnika za jednaka prava i kao strunjaci koji odlaze u kune posjete.

U Bostonu, Udruenje za obrazovanje ena je sponzoriralo uitelje u gostima koji e raditi na relaciji izmeu kue i kole.

U Hartwordu, Connecticutu, klinika psihologija je razvila program uitelja u gostima da pomau psiholozima u zatiti porijekla djece i implementaciji klinikog plana za tretman djece.

Razvoj kolskog socijalnog radaU New Yorku, Rochester, 1913. Odbor za obrazovanje je prvi puta zaposlio uitelje u gostima u razliitim kolama

Razlozi za zapoljavanje: razvijanje misije obrazovanja spoznaja da socijalni radnici mogu biti dio te misijeokruenje djece izvan kole je esto oteavajue za uenike.

Svaka kola razvija svoju misiju: nastoji usuglasiti odgovornosti za potpunu dobrobit djeteta - maksimalna uspostava suradnje izmeu kue i kole (Constanble, 2002)

Razvoj kolskog socijalnog radaU Chicagu, LOUISE MONTGOMERY je razvila socijalni program u Hamline koli, nudei iroki spektar usluga zajednici, Stockyards District.

Ovaj eksperiment je potaknuo mnogo godina kasnije razvoj usluga usmjerenih za kolu (school-based services) i za cijelu zajednicu.

Ovi rani programi su na vie naina bili zaeci prakse socijalnog rada u koli.

1917. Chicago - Rezultati istraivanja o slobodnom vremenu uenika (besposliarenju) su potvrdili potrebu za socijalnim radnicima koji mogu doprinijeti u razumijevanju i tretiranju drutvenih bolesti lokalne zajednice

1918. Svaka drava u SAD-u je usvojila zakonsku regulativu da u svakoj koli obavezno radi socijalni radnik

1922. Mary Richmand posvetila je jedno poglavlje o uiteljima u gostima u knjizi to je socijala studija sluaja?

Uitelji takoer uviaju da svakom djetetu treba individualni pristup u ostvarivanju njegovog kolskog uspjeha i vanost povezivanja kole i obitelji uenika Sophonisba P. Breckinridge

Razvoj kolskog socijalnog radaU sljedeem stoljeu razliita razmatranja e biti usmjerena prema:

ukljuivanju i prepoznavanju razlika na osobnoj razini, konceptu obrazovanja kao odnosnog procesa na razvoj misije kole, koja e formirati ulogu kolskog socijalnog radnika.

Razvoj kolskog socijalnog radaVrijednosti socijalnog rada (Constable, 2002)

Razvoj kolskog socijalnog radaPeriod profesionalne centralizacije

Tijekom 50-ih i 60-ih godina, glavni interes strune literature, profesije I obrazovanja u socijalnom radu je bio usmjeren na traenje onoga to socijalni radnici imaju zajedniko, a ne ono sto ih ini razliitima u razliitim podrujima socijalnog rada.

Znaajan dio razvoja kolskog socijalnog rada kao zasebnog podruja, se ve dogodio sredinom 20-ih prolog stoljea do 1955. zasluga Florence Pool.

Racionala kolskog socijalnog rada prema Florence Poole, 1949Svako dijete ima pravo na obrazovanje, ali sva djeca nemaju uvjete da ostvare to pravo zbog razliitih potekoa (neprimjetna djeca).

kola treba svakom djetetu omoguiti uvjete za uspjeno obrazovanje kolski socijalni rad kao osnovni resurs kako kola moe postii svoju svrhu.

F. Pool mi smatramo da je kola jedna od naih najznaajnijih socijalnih institucija u kojoj djeluje socijalni rad kao integralni dio te ustanove, osnovni segment kroz koji kola ispunjava svoju svrhu.

Racionala kolskog socijalnog rada prema Florence Poole, 1949.Njezin pristup praksi je izgraen na ideji misije kole, znanja i vjetina socijalnog rada i profesionalnom odgovornou svakog djelatnika da odredi koje potrebe je potrebno zadovoljiti i razviti odgovarajue programe kojima e se te potrebe zadovoljiti.

Pool je preusmjerila profesionalni focus rjeavanja problema sa studije sluaja (djece koja se nisu prilagodila na kolu) na djecu i kole koje se prilagoavaju jedni na druge, vodei se idejom da svako dijete ima pravo na obrazovanje.

Ulogu kolskog socijalnog radnika vidi kao fleksibilnog profesionalca koji e se prilagoditi potrebama i svrsi kole, te prema tome e razviti razliite programe.

Period profesionalne centralizacije

Ovaj razvoj je trajao do osnivanja nacionalnog udruenja socijalnih radnika (NASW), 1955.

Ova organizacija predstavlja razliita podruja prakse socijalnih radnika, koja su spojena u jednu profesionalnu organizaciju.

The Bullletin Amerikog udruenja uitelja u gostima je spojen s novim asopisom koji ujedinjuje profesiju socijalnog rada Social Work.

Literatura kolskog socijalnog rada je smanjena u vrijeme gaenja asopisa The Bulletin.

Od 1940 do 1960.: - individualni pristup u kolama postaje specijalnost, - profesija socijalnog rada ujedinjuje suradnju i komunikaciju s uiteljima i ostalim osobljem kole. - kolski socijalni radnici postaju strunjaci koji mogu pomoi kolama u rjeavanju psihosocijalnih pitanja

Zajednika perspektiva vie nije bila dovoljna za adekvatan odgovor na kompleksnu situaciju u praksi (pr. Socijalni rad u bolnici I koli).U kasnim 60-im ponovno se rodio interes za razvojem teorije I prakse u podrujima kao to je kolski socijalni rad.

Interes prema specijalizaciji je vodio prema irokoj diskusiji i izvjetaju koji je sastavljen 1979. godine kao posljedica toga (Joint Task Force) Poetak specijalizacije

Poetak specijalizacijePodruja prakse socijalnog rada izrastala su iz potrebe za posredovanjem izmeu osoba I socijalnih institucija kako bi se zadovoljile zajednike ljudske potrebe.

Praksa unutar svakog podruja je definirana: - korisnicima, - socijalnoj instituciji s njenim institucionalnim svrhama, - doprinosom prakse socijalnog rada, - njenim znanjem, - vrijednostima i primjerenosti za institucionalnu svrhu I zajednike ljudske potrebe.

Potrebe institucija definirane u izvjetaju Joint Task Force, 1979.

Potreba za fizikim i mentalnim zdravljem-podruje zdravstvaPotreba za znanjem i uenjem-podruje obrazovanjaPotreba za pravdom podruje pravosuaPotreba za ekonomskom sigurnou-Pomo u zapoljavanju i raduPotreba za osobnom realizacijom, intimnou, odnosom Zatita obitelji i djece

Joint Task Force, 1979.U svakom podruju socijalni radnik radi kao profesionalac i posreduje u uspostavi suradnje izmeu osoba i institucija.

U to vrijeme kolski socijalni rad je zapoeo s razvojem vlastitog identiteta, metodologije, teorije I organizacije. S razvojem udruenja kolskih socijalnih radnika na dravnoj razini i poetkom izdavanja asopisa kolski socijalni rad, traenje ravnotee sto je bilo zajedniko za sva podruja a to je specifino za SR, ponovno je poelo.

Razvoj kolskog socijalnog rada u svijetuPosljednja tri desetljea dvadesetog stoljea kolski socijalni rad je sve vie organizirano podruje prakse u USA, zapoljavajui veliki broj profesionalaca i razvijajui razliite teorijske osnove i literaturu.

Od 1970. raste broj literature iz podruja SR (knjige i asopisi)

U srpnju 1994. U Edwardsville, IL osnovano udruenje kolskih socijalnih radnika SAD-a (koju je osnovala grupa od 64 SR) - poticaj: specifinosti djelatnosti koju socijalni radnici u kolama obavljajuUdruenje SSWAA broji 15.000 lanova.

U Illinoisi i Michiganu postoji diplomski studij iz kolskog socijalnog rada.

Razvoj kolskog socijalnog rad u HrvatskojPoeci 70-ih - pedagozi daju prve poticaje radi oteanih uvjeta rada s uenicima (PUP)1970. Skeledija provodi istraivanje o povezanosti obiteljske situacije uenika s njihovim kolskim uspjehomRezultati: oko 50 % uenika ima neki od oblika PUP-aEksperimentalno uvoenje kolskog socijalnog rada u est osnovnih kola u Zagrebu i u Katel Suurcu.Uspjeh u povezivanju obitelji i koleUsamljena djeca - preputena koli, potreba za bliskouOrganiziranje programa za organiziranje slobodnog vremenakolski socijalni radnici radi ispunjavanja socijalizacijske funkcije kole

Razvoj kolskog socijalnog rad u Hrvatskoj(1970-te) za 2.900 osnovnih kola trebalo je 380 socijalnih radnika koji bi provodili program

Program je namijenjen i za predkolske ustanove

Program je prihvaen od strane Zavoda za prosvjetno-pedagoku slubu

Program je korespondirao s amerikim, njemakim programima

Prije i poslije Domovinskog rata

Danas 6 socijalnih radnika u osnovnim kolama u Hrvatskoj