DEMOGRAFIJA – ZAVRŠNI ISPIT

1. Ukupno kretanje posljedica je...?

Ukupno (opće) kretanje stanovništva posljedica je prirodnog kretanja i jednog oblika prostorne pokretljivosti (konačne migracije). Prema tome, prirodno kretanje i migracija temeljne su odrednice razvitka stanovništva neke zemlje ili kraja.

2. Zbog čega je važna podjela na prirodno i mehaničko kretanje?

Podjela na prirodno i mehaničko kretanje nužna je zbog potrebe razlikovanja u biti dvaju različitih procesa, različitih kako s obzirom na njihove odrednice, tako i s obzirom na posljedice za cjelokupni demografski razvitak neke populacije. Već je istaknuto da na promjene u broju i sastavu stanovništva mogu, osim spomenutih sastavnica, utjecati i tzv. vanjski (eksterni) čimbenici, kao što su ratovi, prirodne katastrofe, epidemije i drugi čimbenici koji se mogu iznenada pojaviti. Stoga u analizama demografskog stanja treba imati na umu i posljedice djelovanja takvih čimbenika. No njihov je utjecaj sadržan u razini nataliteta, mortaliteta, imigracije i emigracije u određenom području i trenutku.

3. Kako 4 komponente utječu na promjenu broja stanovnika?

D = ( N – M ) + ( I – E ) gdje je D ukupno kretanje stanivništva, N natalitet (rodnost), M mortalitet (smrtnost), I imigracija (doseljavanje) i E emigracija (iseljavanje). Četiri navedene komponente koje utječu na promjenu broja stanovnika ne djeluju u istom smjeru. Rodnost i doseljavanje pozitivne su komponente ukupnog (općeg) kretanja stanovništva. tzv. „aktiva“ demografske bilance, a smrtnost i iseljavanje negativne, odnosno „pasiva“.

4. Opisati tip općeg kretanja E1, E4, I1, I4 (tabela).

Tip OBILJEŽJE TRENDE1 - Prirodna promjena pozitivna

- Popisom utvrđeno kretanje pozitivno- Stopa prirodne promjene veća od stope

popisom utvrđenog povećanja

Emigracija

E4 - Prirodna promjena negativna- Popisom utvrđeno kretanje negativno- Stopa prirodne promjene (smanjena) manja od

stope popisom utvrđenog smanjenja

Izumiranje

I1 - Prirodna promjena pozitivna- Popisom utvrđeno kretanje pozitivno- Stopa popisom utvrđenog povećanja veća od

stope prirodne promjene (priraštaja)

Porast imigracijom

I4 - Prirodna promjena negativna- Popisom utvrđeno kretanje negativno- Stopa popisom utvrđenog smanjenja manja od

stope prirodne promjene (smanjenja)

Vrlo slaba obnova imigracijom

5. Pojam prirodnog kretanja stanovništva?

Pojam prirodnog kretanja stanovništva implicira prisutnost bioloških „prirodnih“ činitelja i procesa u tom kretanju. To ne znači da se prirodno kretanje oblikuje pod isključivim djelovanjem biloških pojava. Naprotiv, u tome važnu ulogu imaju društveno-gospodarski, kulturni, psihološki i drugi čimbenici. Intervencija čovjeka u biološke procese rađanja i smrti to je jača što je neka društvena zajednica na višem stupnju gospodarskog i kulturnog razvoja.

6. Koje su osnovne komponente (sastavnice) prirodnog kretanja?

Osnovne su sastavnice prirodnog kretenja stanovništva rodnost ili natalitet i smrtnost ili mortalitet, a njihova je rezultanta prirodni prirast (inkrement), što uglavnom znači višak broja rođenih nad brojem umrlih. No sve češće je obrnuto stanje, tj. višak umrlih nad brojem rođenih, što je negativni prirast, tj. prirodno smanjenje ili prirodna depopulacija. Pojavljuje se u nultni prirast ili prirodna stagnacija (zastoj) stanovništva. Sve to pokazuje da je zapravo riječ o prirodnoj promjeni, koja može biti pozitivna, negativna ili stagnacijska. Mjere vrijednosti prirodnog kretanja jesu apsolutne i relativne, a njihovo poznavanje, uz ostale značajke prirodnog kretanja, nužno je za temeljitu spoznaju opće demografske tematike.

7. Pojam rodnost ili natalitet.

Rodnost ili natalitet pozitivna je sastavnica prirodnog kretanja stanoviništva koja utječe na porast stanovništva. Pojam nataliteta stanovništva pojavljuje se i pod nazivom fertilitet (posebice u angloameričkoj literaturi). U biti su to istovjetni pojmovi. Gledano u širem smislu, njima se razumijevaju kvantitativne pojave vezane neposredno za rađanje djece u cjelokupnoj populaciji ili u jednom njezinu djelu. Po pravilu, pri tome se razimijeva tzv efektivna rodnost, tj. broj živorođene djece. Ukupan broj živorođene i mrtvorođene djece obuhvaća se, pak, pojmom ukupna rodnost.

8. Razlika između pojmova natalitet, fertilitet i fekonditet.

Gledano u užem smislu, pojmovi natalitet i fertilitet razlikuju se u načinu izračunavanja pokazatelja. Natalitet je broj živorođenih u odnosu prema ukupnom stanovništvu, a fertilitet broj živorođenih u odnosu prema ženskom stanovništvu u fertilnoj dobi (tj. u dobi od 15 do 49 godina). Povezan je s tim i pojam fertilno razdoblje ili razdoblje reprodukcije, a označava razdoblje u kojem je osoba fiziološki zrela za sudjelovanje u reprodukciji. Smatra se da je to u većine žena (ili u prosjeku) već spomenuta dob od 15 do 49 godina. Fertilno razdoblje u muškarca je dulje i u prosjeku se odnosu na dob od 15 do 65 godina. U demografskoj literaturi fertilitet se povezuje i s pojmom fekonditeta, tj. plodnosti. Ipak, ti se pojmovi razlikuju. Pod fekonditetom se razimijeva potencijalna fiziološka plodnost (ili fiziološka sposobnost sudjelovanja u bioreprodukciji), a pod fertilitetom ostvarena (efektivna) plodnost, izražena stvarnim brojem djece.

9. Čimbenici koji određuju razinu rodnosti

Među mnogobrojnim čimbenicima koji određuju razinu rodnosti nekog stanovništva razlikuju se tri međusobno povezane skupine:

1.biološki čimbenici,

2.gospodarski i društveni čimbenici i

3.psihološki čimbenici.

Nadalje, među njima valja razlikovati neposredne i posredne te kratkoročne i dugoročne čimbenike.

10. U biološke faktore spadaju...

Među biološke čimbenike rodnosti valja uvrstiti:

- potencijalnu fiziološku plodnost (fekonditet),- dobni sastav stanovništva i, posebice, - dob ženskog stanovništva, - sterilitet (neplodnost, tj. nesudjelovanje žena u reprodukciji), razdoblje između - susljednih trudnoća,- razdoblje laktacije, - nasljedne (hereditarne) osobine i ostale biološko-medicinske čimbenike koji utječu na

začeće, trudnoću i porođaj.11. Društveno-ekonomske odrednice nataliteta su:

1.postignuti stupanj gospodarskog razvoja, posebice razina industralizacije i urbanizacije; 2.gospodarska uloga obitelji i materijalni uvijeti za osnivanje novih obitelji (posebice pitanja stanovanja); 3.položaj djece u obitelji i troškovi njihova uzdržavanja;4.položaj žene u društvu;5.stupanj općeg obrazovanja, posebice obrazovanja žena; 6.sociopsihološki čimbenici, vezani uz običajne i religijske norme, koji oblikuju stavove prema broju djece u obitelji, prema školovanju, zapošljavanju žena i sl.;7.razina smrtnosti, posebice djece; 8.tzv. kontrola rađanja

12. Implikacije promjene statusa žene na fertilitet u kontekstu modernizacije

S modernizacijom društva mijenja se i položaj žene. Ona se školuje, zapošljava, uspinje na društvenoj ljestvici, izgrađuje novi sustav vrijednosti, manje je podložna tradiciji, mijenja svoj odnos prema broju djece u obitelji,itd. Po mnogima je upravo porast zapošljavanja udanih žena poslije Drugog svjetskog rata jedan od glavnih čimbenika smanjena rodnosti u razvijenim zemljama. Osim toga, smrtnost dojenčadi je u razvijenim društvima veoma smanjena, pa s kompezacijskog gledišta visoka rodnost nije više nužna.

13. Koji su psihološki a koji indivudualni čimbenici koji utječu na razinu rodnosti?

Psihološki čimbenici čine treću skupinu odrednica rodnosti. Njihov je utjecaj na razinu rodnosti nedvojbeno velik jer je često neposredan, ponderiran individualnim obilježjima i katkad teško dikučivim ponašanjem. U sklopu te skupine možemo razlikovati sociopsihološke i individualne psihološke čimbenike. U sklopu društvenih psiholoških čimbenika važno je širenje ideja i ponašanja povezanih s planiranjem obitelji, tj. „difuzija inovacija“ iz jednog društva u drugo društvo. Informacija se prenosi i širi javnim (službenim) i neformalnim kanalima. Uobičajeno je da inovacije najprije prihvaća društvena elita, a jedna od tih „inovacija“ je i mala obitelj. S vremenom mali broj djece u obitelji postaje društvena norma, koju slijede i prihvaćaju i ostali društveni slojevi.

Individualni (osobni) psihološki čimbenici koji utječu na razinu rodnosti (prije samo na njezino smanjenje) mnogobrojni su, na primjer strah od porođaja, strah od budućnosti, osjećaj (ne)sigurnosti, (ne)postojanje želje za potomstvom, uživanje u lagodnijem životu bez obaveza itd.

14. Pokazatelji rodnosti. Opća stopa natalitetaNajjednostavniji, ali istodobno i „najgrublji“ pokazatelj učestalosti rođenja u određenom stanovništvu jest opća stopa rodnosti (nataliteta), a može se odnositi na ukupan broj rođenih u jednoj godini (živorođenih i mrtvorođenih), koji označavamo sa Nu i tada govorimo o stopi ukupne (ili bruto) rodnosti. Mnogo češće se opća stopa odnosi samo na broj živorođene djece u jednoj godini (N), a naziva se opća stopa efektivne (neto) rodnosti.

Obično se u demografskoj literaturi opća stopa stopa efektivne rodnosti ( nataliteta) jednostavno zove opća stopa rodnosti ( nataliteta). Naime, kad se govori o stopi rodnosti, redovito se razumjeva broj živorođene djece na tisuću stanovnika.

15. Šta označava totalna ili ukupna stopa fertiliteta TFR i koliko iznosi njena kritična vrijednost kojom je osigurana jednostvana reprodukcija stanovništva?

Totalna (ukupna) stopa fertiliteta – (Fx ili TFR) označava vjerovatan prosječan broj živorođene djece koju bi rodila „prosječna“ žena tokom svoga fertilnog razdoblja, uz pretpostavku da djeluju sadašnje posebne stope fertiliteta prema dobi i uz izostanak utjecaja smrtnosti.

Da bi se osigurala jednostavna reprodukcija stanovništva u smislu obnavljanja generacija, ukupna stopa fertiliteta (TFR) trebala bi iznositi prosječno 2,1 tj. toliko djece po jednoj ženi u fertilnoj dobi.

16. Navedite neke od najvažnijih varijabli diferencijalne rodnosti.1. Stupanj obrazovanja i obiteljski dohodak-određuju i društveni položaj pojedinca i utječu na diferencijalnu rodnost.

2. Dohodovna varijabla

3. Urbanizacija

4. Religija—islam ima najveći utjecaj na rodnost

5. Etničke i rasne skupine ( npr. rodnost bijelih i crnih Amerikanaca).

17. Pojam mortalitet?

Negativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja koja djeluje na smanjivanje ukupnog broja stanovnika zove se smrtnost iili mortalitet, a označava učestalost umiranja, odnosno broj umrlih u nekom stanovništvu u odrešenom vremenu. Razina smrtnosti u nekoj zemlji izraz je složenog djelovanja bioloških, gospodarskih i opće društvenih čimbenika.

18. Koje dvije grupe faktora određuju smrtnost i koji faktori spadaju u ove dvije grupe?

Razine opće smrtnosti u nekom stanovništvu bitno određuju dvije skupine:

a) biološki čimbenici

b) gospodarski i društveni faktori .

Među biološkim čimbenicima na prvome mjestu dobni sastav stanovništva, jer je razina smrtnosti zapravo funkcija starsti stanovništva. Ovdje spadaju brojni vanjski(okruženje) i unutarnji (individualni) faktori koji utječu na stupanj otpornosti pojedinca prema određenoj bolesti.To su biološko-medicinski faktori, u koje spadaju: različite nasljedne,genetske osobine koje pojedince i skupine čini sklonima, druge pak otpornima prema određenim bolestima.

U društveno-gospodarske čimbenike ulaze brojni čimbenici koji izravno utječu na razinu smrtnosti, kao : a) stupanj životnog standarda, b) obrazovna razina stanovništva, c)stupanj razvijenosti javnog zdravstva i općenito zdrastveni uvjeti života.

19. Pokazatelji smrtnosti,opća stopa mortaliteta, smrtnost dojenčadi?

Najjednostavniji pokazatelj je opća(sirova) stopa smrtnosti(mortaliteta)- (m).

Opća stopa smrtnosti dobar je pokazatelj tendencije kretanja smrtnosti na nekom području u određenom(kraćem) razdoblju. Ona odražava stvarnost utoliko ukoliko među podjednako brojnim stanovništvom ono koje ima veću stopu smrtnosti ima i stvarno veći broj umrlih.

Smrtnost dojenčadi označava učestalost umiranja djece u prvoj godini života (dijenče je dijete do navršena 364 dana života), pa je, zapravo riječ o podvrsti diferencijalne smrtnosti prema dobi.

20. Zašto su važne posebne stope smrtnosti?

Posebne stope smrtnosti važne su jer je riječ o stopama smrtnosti izračunatim posebno za svaku dobnu grupu i pokazuje učestalost smrtnosti među osobama različite dobi.

21.Smrtnost stanovništva prema društveno–ekonomskim obilježjima obilježava slijedeće varijable?

1. Smrtnost prema dohotku i društvenom statusu

2.Smrtnost prema uzroku i razvijenosti

3.Smrtnost prema mjestu stanovanja: grad-selo.

4 Smrtnost prema nekim drugim obilježjima

22. Koliko iznosi visoka, a koliko iznosi niska stopa smrtnosti dojenčadi i kojim zemljama su svojstvene?

Općenito gledano, možemo ocjeniti: stopa manja od 15% niska je i svojstvena razvijenijim zemljama;stopa veća od 80% visoka je i tipična za izrazito nerazvijena društva i zemlje.Između tih krajnosti je čitava ljestvica prijelaznih vrijednosti.

U svijetu smrtnost dojenčadi iznosi od 3 do 165%. Evo nekih primjera prosječne godišnje stope 2000-2005. godine izražene u %. Japan 3,2 Švicarska 4,4, Ruanda 115,5; Niger 152,7 Sijera Leone 165,1

23. Pojam i značaj tablica smrtnosti i biometrijske funkcije koje se koriste za njihovu izradu?

Odnosi koji postoje između razine smrtnosti te dobi i spola održavaju se u tzv. tablicama smrtnosti. Pokazuju na koji se način skup od npr. 100 000 istodobno rođenih smanjuje iz godine u godinu i poslije određenog razdoblja ( obično se u tablicama uzima da je granica života 100 godina) posve izumire. Tablice, po pravilu izračunavaju i objavljuju statističke ustanove pojedinih zemalja.

Osim vjerovatnosti umiranja, tablice mortaliteta sadrže i druge biometrijske funkcije za svaku godinu. Važnije su funckije : px-vjerovatnost preživljenja, tj. vjerovatnost da će osoba koja ima x godina doživjeti doba od x+ l godine (px=l-qx) ; lx-broj živih, polazeći od 100 000 ( lo) kao temelja tablice smrtnosti, a bro jse susljedno smanjuje ovisno o vrijednosti px, odnosno qx i e0-očekivano trajanje života ( ili prosječno trajanje života) za osobu u dobi x godina. Primjer je djelimične hipotetične tablice ( reducirana su godišta i pokazatelji )tabl. 23.

Tako je vjerovatnost da će osoba od 40 godina doživjeti sljedeću godinu (px) 0,99599 a to je 99,6% ili 996%. Vjerovatnost umiranja (qx) iznosi za tu dobnu skupinu 4 promila, a očekivano trajanje života (e0) 31 godinu.

24. Prirodna promjena (prirast) i odnosni pokazatelji?

Prirodna promjena (prirast) komponenta je općeg kretanja stanovništva, a rezultat je razlike između broja umrlih i broja rođenih ( inkrement).

Uglavnom znači višak broja rođenih nad brojem umrlih. No sve češće je obrnuto stanje, tj. višak umrlih nad brojem rođenih što je negativna prirodna promjena (negativni prirast,t. prirodno stanje ili prirodna depopulacija).

Prirodna promjena ( prirast) izražava se kao i mnogi drugi pokazatelji apsolutnim i relativnim vrijednostima, a izračunava prema izrazu Pp=N-M, dakle od broja živorođenih (N) oduzima se broj umrlih.

25. Šta se podrazumjeva pod pojmom biološka reprodukcija društva?

Pod pojmom biološka reprodukcija stanovništva podrazumjeva se proces obnavljanja stanovništva (ili naraštaja) u kojemu zajednički sudjeluju rodnost (natalitet) i smrtnost (mortalitet).

U užem smislu pojam reprodukcije odnosi se samo na žensko stanovništvo jer ono neposredno sudjeluje u (bio)reprodukciji.

26. Tipovi depopulacije (ukupna, emigracijska i prirodna)

Ukupna depopulacija razumjeva smanjenje broja stanovnika između dvaju susljednih popisa ili između bilo kojih odabranih godina.

Naraštajna depopulacija ukupnog stanovništva razumjeva da se populacija „oboje rodtelja“ ( dakle ukupno stanovništvo) više ne obnavlja s obzirom na rađanje muške i ženske djece ( TFR<2,1).-nije navedna u pitanju ali ima ova podjela!

Emigracijska depopulacija označava smanjenje broja stanovnikaponajprije pod utjecajem većeg iseljavanja nego doseljavanja, tj. zbog negativnoga migracijskog salda.

Prirodna depopulacija znači brojčano smanjenje stanovništva prirodnim putem zbog većeg broja umrlih nego rođenih, tj. zbog negativne prirodne promjene.

27. Šta podrazumjevamo pod pojmom migracija ili seljenje?

Pod migracijom ili seljenjem razumjevaju se sve promjene mjesta stalnog boravka( prebivališta) bilo da je riječ o preseljenju trajne , bilo privremene naravi na manju ili veću udaljenost unutar ili preko državnih i administrativnih granica.

28. Pojam cirkulacije?

Cirkulacija razumjeva različite oblike pokretljivosti,uglavnom kratkotrajne, učestale ili ciklične, kojim je zajednićko obilježje izostanak bilo kakve namjere za stalnom ili dugotrajnom promjenom boravišta (Zelinsky,1971)

Pritom odsutnost iz mjesta stanovanja može trajati od nekoliko sati i dana do nekoliko mjeseci.

29. Prema kriteriju udaljenosti razlikujemo dvije glavne podkategorije migracije?

Pri udaljenosti (teritorijalnom dometu) dvije su glavne potkategorije: unutrašnja i vanjska migracija i unutarnja migracija.

Unutarnja može biti područna („ lokalna“, iz jednog mjesto u drugo mjesto iste općine), unutarregionalna (iz jedne općine u drugu općinu iste regije ili npr.županije) i međuregionalna ( iz jedne regije u drugu regiju,županiju i sl. ).

30. Tipovi migracija prema drugim kriterijima?

Oblici prostorne pokretljivosti mogu se razlikovati prema još nekim kriterijumima. Tako se prema kriteriju glavnog uzroka (motiva) razlikuju ekonomska i neekonomska migracija/cirkulacija, tj. uzrokovana socijalnim, političkim,obiteljskim,individualnim, psihološkim,zdrastvenim i sličnima razlozima.Nadalje, razlikuju se dragovoljna i prisilna migracija (kada osoba nema mogućnosti izbora). Prema kriteriju orgariziranosti prostorne pokretljivosti razlikuje se orgaizirana i neorgarizirana (spontana,stihijska) migracija/cirkulacija. Razmjerno nagli odlazak velikog broja ljudi iz nekog kraja uvjetovan različitim nedažama naziva se bijeg ili egzodus.

31. Pojam egzodus ili bijeg?

Razmjerno nagli odlazak velikog broja ljudi iz nekog kraja uvjetovan različitim nedažama naziva se bijeg ili egzodus.

32. Pojam lančane migracije?

Zapravo riječ je o tzv. lančanoj migraciji, pojavi kada migrant poziva članove obitelji, rodbine ili lokalne zajednice, povezujući time pojedinačnu i obiteljsku migraciju u longitudinalnoj perspektivi.

33. Svaki oblik migracije implicira koja dva područja?

Svaki oblik migracije implicira dva područja: područje podrijetla (rodni kraj ili područje prethodnoga stalnog boravka) i područje doseljenja.

Rabe se i izrazi polazište i odredište, a primjereni su i za cirkulaciju. Između polazišta i odredišta potječe migracijska struja ili migracijski tok.

34. Koje su osnovne sastavnice migracije?

Osnovne su sastavnice imigracija ili useljavanja (doseljavanje) i emigracija ili iseljavanje (odseljavanje).

35. Šta predstavlja migracijski saldo?

Razlika između doseljavanja u određeno područje (I) i iseljavanje iz njega (E) u nekom razdoblju naziva se migracijski saldo, neto migracija ili migracijska bilanca (I-E). Ako je broj doseljenika (I>E), tada je riječ o pozitivnome migracijskom saldu (mehanički prirast).

Kada je broj iseljenika veći od broja doseljenika (E>I), tada je to negativan migracijski saldo( mehanički pad), a ako se, pak, poklapa broj doseljenih i odseljenih osoba ( I=E), tada je riječ o nultome migracijskom saldu ili o uravnoteženoj migraciji.

36.Kakav je utjecaj migracije na ukupno kretanje stanovništva?

Kao sastavnica ukupnog kretanja stanovništva migracija djeluje:

a) na veličinu ukupnog stanovništva i na njegov prostorni razmještaj,

b) na sastavnice prirodnog kretanja ( rodnost i smrtnost)

c) na sastav stanovništva( demografski, društveno-gospodarski i kulturno –antropološki).

37. Koja dva vremenska učinka ima migracija?

Migracija ima dva vremenska učinka: a) trenutačni, koji odmah mijenja broj stanivnika,

c) dugoročni (odgođeni), koji proistječe iz trenutačnoga, a ...očituje se u tome da stanovništavo koje napušta rodni kraj, istodobno „odnosi“ sa sobom buduća rođenja, smrt, sklapanja i razvode brakova koje bi to stanovništvo doživjelo u svom životnom vijeku u mjestu da podrijetla, da se nije selilo ( Werteimer-Baletić,1999:284).

38. Pojam i vrste selektivnih migracija posebno prema dobi ?

Vanjsi faktori, posebice administrativne mjere u područjima doseljenja, mogu utjecati na selektivnost migracije(npr. dopušta se useljenje samo mladim i obrazovanim parovima.

Taj proces imanentan migraciji( a donekle i cirkulaciji) zove se selektivnost ili probranost migracie ( ili seletivna migracija)

Selaktivnost migranata prema dobi odnosi se na veću sklonost migriranja starijih adolescenata,dvadesetogodišnjaka i mladih tridesetogodišnjaka.

Vrste:

1. selektivnost prema spolu,

2. selektivnost prema bračnom stanju (ili obiteljskim prilikama) usko je povezana s dobno-spolnim obilježjem.

3. selektivnost prema obrazovanju i zanimanju

39. Objasniti pojam odljeva stručnjaka mozgova(šta znači za nerazvijene zemlje)?

Zbog velikih razlika u stupnju razvijenosti među zemljama svijeta selektivnost migracije ima i jedno posebno obilježje –migraciju viskokoobrazovnih kadrova. Tja se oblik migracije u literaturi naziva odljev mozgova, ( engl. brain drain=, ili najprihvatljivije, odljev stručnjaka.

Pod tim se pojmom ponajpre misli na migraciju stručnjaka iz nedovoljno razvijenih zemalja u razvijene dijelove svijeta, prije svega u Sjevernu Ameriku, Australiju i zapadnu Europu.

Za nerazvijene zemlje odljev mozgova veliki gubitak ljudskog kapitala; riječ je o gubitku bez obzira na to što po pravilu ne mogu svojim stručnjacima pružiti zadovoljavajuću životnu i radnu perspektivu.

40..Pojam unutrašnje migracije?

Pod unutrašnjom migracijom podrazumjeva se oblik prostorne pokretljivosti čije se polazište i odredište nalazi unutar granica jedne države, pri čemu migrant mijenja mjesto ( naselje) stalnog boravka.

Unutrašnja migracija je povijesni i globalni proces uvjetovan kolopletom čimbenika koji su prostorno i vremenski različiti.

41. Vanjska/međunarodna migracija?

Oblik prostorne pokretljivosti stanovništva kojemu je polazište unutar granica, a odredište izvan granica jedne zemlje, i koji razumjeva promjenu mjesta stalnog boravka( prebivališta) nazivamo vanjska ili međunarodna migracija.

42. Tipologija savremenih prema R. Appleyard?

Razmjerno jednostavnu tipologiju suvremenih međunarodnihmigranata nudi R. Appleyard (1991:22-23):

a) stalni migranti ( naseljenici) uključuje i osobe koje su migrirale radi spajanja obitelji;

b) privremeni radnici na ugovor, pretežito slabije obrazovani koji ostaju u zemljama primitka određeno vrijeme ( oko dvije godine);

c) privremeni „profesionalnitransitanti“, stručnjaci i menadžeri koji se sele od jedne zemlje do druge, obično kao zaposlenici multinacionalnih kompanija, te stručnjaci koje šalju međunarodne oragnizacije;

d) prikriveni ili ilegalni radnici

e) tražitelji azila,

f) izbjeglice.

43. Neki od pull ( privlačnih) i push (potisnutih) faktora?

Imamo: 1. ekonomski čimbenik kao a) privlačni ( pull faktor ( npr. ostvariti viši životni standard, želja da upoznaju život u SAD-U, bolje perspektive za djecu 64 %) b) kao potisni ( push ) faktor ( niska zarada kod kuće, neslaganje s političkom prilikom kod kuće, 36%.

44. Neki od općih tendencija međunarodnih migracijskih tokova prema autorima S. Castelsu i M. Milleru?

S. Castels i M. Miller za razdoblje 1945-1970. Razlikuju se 3 glavna tipa migracije koja su utjecalala na stvaranje novih etničkih skupina ( ili nacionalnih manjina) u razvijenim zemljama primitka. Osim toga, ti su tokovi izazvali proces spajanja obitelji i druge oblike lančane migracije. To su :

1. migracija radnika iz europske periferije u zapadnu Europu, uglavnom u modela Gastarbeiter,

2. migracija „ kolonijalnih radnika“ u prijašnje kolonijalne metropole,

3. trajna migracija u Angloameriku i Australiju, najprije iz Europe, a zatim iz Azije i Latinske Amerike.

U drugu grupu autori svrstavaju tipove međunarodne migracije koje nisu bitno utjecali na stvaranje etničkih skupina, a to su :

1. masovna kretanja izbjeglica nakon II svjetskog rata,

2. povratne struje bivših kolonijalista nakon stjecanja nezavisnost kolonija,

3. mobilnost visokokvalificiranih zaposlenika, često unutar mulatinacionalnih kompanija i međuvladinih organizacija.

*Populacijska politika

45. Pojam populacijska politika?

Populacijska politika u osnovi znači nadziranje demografskih procesa-prirodnog kretanja i migracije.

Populacijska politika ili politika stanovništva razumjeva sustav mjera i djelovanje koji je putem prirodnog kretanja i migracije usmjeren prema željenome demografskom razvitku.

46. Definirati populacijsku politiku u užem i širem smislu?

Populacijska politika definira se uže i šire.

Uži pojam odnosi se na skup mjera koje utječu na jednu ili više varijabli, kao što je rodnost smrtnost ili migracija premda i takvo djelovanje utječe na ukupni razvoj stanovništva, ponajprije na njegov broj. Najčešće se utjecaj na stopu porasta stanovništva postiže djelovanjem na razinu rodnosti. To je bila eksplicitna populacijska politika.

U širem smislu populacijska politika dobiva društveno-gospodarsku i političku podlogu; ona je implicitna tj. obuhvaća sve društvene pore i u međuzavisnosti je sa društvom u cjelini.

47. Tipovi populacijske politike (poticajna ili ekspanzivna, restriktivna, eugenična kvalitativna)?

1.Poticajna ili ekspanzivna( s pronatalitetom i imigracijaskom varijantom)

Usmjerena je na povećanje stope brojčanog porasta stanovništva,ili na njezino održanje na istoj razini, ako su se prethodno pojavili znaci njezina usporavanja. Dvije su varijante te politike: pronatalitetna i imigracijska.

Pronatalitetna rabi dvije strategije:

1. Ograničavanje dostupnosti metoda kontracepcije

2. Poticanje rodnosti putem novčanih dodataka i niza mjera usmjerenih na skrb o djeci, uz stvaranje „moralne krize“ koja prihvaća obitelji s velikim brojem djece.

2. Restriktivna ( s antalitetom i emigracijskom varijantom).

U protunatalnoj varijanti primjenjuju se mjere koje u kraćem roku djeluju na smanjenje razine rodnosti ( liberalizacija pobačaja, sterilizacija,poticanje kontracepcije,zabrana sklapanja brakova prije određene dobi, itd.)i one mjere koje će isti učinak postići u srednjoročnom ili dugoročnom razdoblju( podizanje obrazovne razine stanovništva, promjene u strukturi gospodarstva, zapošljavanje žena, medijska potpora politici“jednog djeteta“, itd.).

Druga je varijanta te politike emigracijska. Čini se da je sustav mjera i djelovanja za poticanje iseljavanja radi smanjivanja stope porasta stanovništva.Emigracijska varijanta rijetko se pojavljuje samostalno, obično prati antinatalitentnu, a često jew povezana s redistribucijm stanovništa i radne snage.

3.Eugenična kvalitativna koja teži općem poboljšanju prirodnih( bioloških) obilježja stanovništva.

Djeluje na poboljšanje kakvoće prirodnih ( bioloških), a u šrem smislu i društvenih obilježja stanovništva.Katkad se iza nekih mjera te politike kriju ciljevi „oplemenjivanja“ stanovništva, tj. sprečavanje rođenja djeteta zbog zdrastvenih razloga, u mentalno zaostalih osoba, hereditarno opterećenih i sl.Ta je populacijska politika imala i „tamnu stranu medalje“, ozloglašenu politiku obavezne sterilizacije i „ socijalnog darvinizma“(selekcija).

4. Redistributivna ( ili migracijska), koja potiče povoljniju prostornu (pre)raspodjelu stanovništva i naseljenosti./nije u sklopu pitanja ali ima i ova podjela!

48. Navesti neke od mjera kojima se provodi populacijska politika?

Posebne mjere restriktivne populacijske politike obuhvaćale su: poticanje kasnijeg sklapanja braka,odgađanje rođenjja prvog djeteta i široku primjenu kontracepcije i sterilizacije.

*Sastav stanovništva/Biološki sastav: spol i dob

49. Šta označava sastav stanovništva?

Pojam stanovništva prema nekom obilježju označava razdiobu pojedinaca(frekvenciju) prema vrijednostima ili modaliteta tog obilježja.

50. Klasifikacija „parcijalnih struktura“ ?

Relevantna je podejela na tri skupine:

a) biološki( demografski) sastav u kojem je najvažniji sastav prema spolu i dobi;

b) društveno-gospodarski sastav, u kojem se ističu sastav prema djelatnosti , aktivnosti, zanimanju,obrazovanju( školskoj spremi), bračnom stanju i dr.

c) kulturno-antropološki sustav, koji obuhvaća sastav prema rasi, narodnosti, jeziku,vjeri i sličnim obilježjima.

51.. Šta predstavlja sastav prema spolu?

Sastav prema spolu pokazuje brojčani odnos muškog i ženskog stanovništva. Kad je riječ o obilježju s alternativnim oblicima,analiza tog sastava rezmjerno je jednostavna.Sastav stanovništva prema spolu razlikuje se od zemlje do zemlje. Razlike su uglavnom povezane s društveno-gospodarskim i općim kulturološkim značajkama pojedinih zemalja i regija. Velika neravnoteža sastava prema spolu po pravilu je posljedica nenormalnih društvenih zbivanja, npr. rata, i selektivne migracije prema spolu.

52. Odnosni pokazatelji sastava prema spolu?

Osnovni sastavni pokazatelj prema spolu jest koeficijent maskuliniteta (Km), koji označava broj muških na sto (ili tisuću) ženskih stanovnika, ili koeficijent feminiteta (Kf) koji označava broj ženskih na sto (ili tisuću) muških stanovnika. U oba slučaja riječ je o općem koeficijentu jer obuhvaća ukupno stanovništvao prema spolu. No za demografska su istraživanjavažni i posebni koeficijenti maskuliniteta, poglavito prema pojedinim dobnim skupinama.

Drugu skupinu pokazatelja sastava stanovništva prema spolu čine postotni udjeli muškog ili ženskog stanovništva u ukupnom stanovništvu, ili prema pojedinim obilježjima ( dobi,zanimanju, obrazovanju, itd.)

53.. Značaj biološkog sastava stanovništva?

Sastav prema spolu i dobi ( starosti ) jest biološki sastav jer je u biti izravno uvjetovan prirodnim kretanjem stanovništva ( pri zatvorenom tipu populacije). To ne znači da je biološki sastav izvan utjecaja društveno.gospodarskih činitelja, štoviše u njemu se ogledaju društvena i gospodarska zbivanja.

/-Biološka sastav stanovništva značajan je ponajprije zbog uticaja na prirodno kretanje i druge vitalne značajke stanovništva, u njoj se ogledaju društvena i ekonomska zbivanja/.

54.. Značaj sastava prema dobi?

Sastav prema dobi jedan je od najvažnijih pokazatelja potencijalne živosti i biodinamike stanovništva nekog područja, a posebno je važan zbog svojih društvenih i ekonomskih implikacija. Sastav prema dobi je temelj istraživanja stanovništva.

Iz njega se vidi prošlost, čita sadašnjost i nazire budućnost kretanja stanovništva.Promjene po sastavu i spolu su dugoročne i uvelike određuju promjene u prirodnim kretanjima stanovništva.

55. Utjecaj prirodnih kretanja na sastav prema dobi?

Djelujući dugoročno, rodnost i smrtnost oblikuju sastav prema dobi koji, također dugoročno, uveliko određuje razinu rodnosti i smrtnosti. U uvjetima normalnog razvoja stanovništva (i tzv. zatvorene populacije) rodnost bitna odrednica promjena u sastavu prema dobi, a da je uticaj smrtnosti mnogo slabiji (jer zahvata sve dobne skupine). Stopa rodnosti može poslužiti kao približni pokazatelj sastava prema dobi. Smrtnost djeluje na sastav prema dobi različito, ovisno o tome u kojoj se tranzicijskoj i općerazvojnoj etapi nalazi pojedina zemlja.

56.Utjecaj vanjskih („nenormalnih“) faktora na sastav prema dobi?

Velika neravnoteža sastava prema dobi po pravilu je, kao i u slučaju sastava prema spolu, posljedica vanjskih čimbenika posljedica vanjskih faktora, među kojima se ističu ratovi i prirodne katastrofe, npr. epidemije ( uz uvjet da jače pogađaju određene dobne skupine). Navedeni faktori izazivaju smanjenje broja stanovnika određene dobi ( i spola), ali utječu i na promjene u kretanju rodnosti.

W. Winkler utvrdio je da rat djeluje na sastav prema dobi preko:

gubitka stanovništva u dobi za vojnu obavezu (vojnika) gubitka civilnog stanovništva naglog smanjivanja nataliteta konačne unutarnje migracije dijelova stanovništva vanjske migracije (izbjeglice)

57 Dobno-spolni funkcionalni kontigent?

Sastav stanivništva prema dobi predočava razdiobu ukupnog stanovništvau vrijeme popisa po jednogodišnjim (0,1,2...) ili petogodišnjim( 0-4,5-9,10-14)skupinama.Iz tih analitičkih podataka mogu se oblikovati veće dobne skupine, ovisno o potrebama konkretnog istraživanja. To su tzv.dobno-spolni funkcionalni kontigenti:

a)za očitavanje mladosti zrelosti i starosti po tzv dobnim skupinama( mlada,zrela,stara)

b) za istraživanja bioreprodukcije: predfertilna dob, postfertilna dob.

c) za ocjenu radnog potencijala stanovništva ( predradna dob, radna, postradna)

d) za planiranje školstva ( predškolska,školska,srednjoškolska, redovito studentska)

e) za politološka i sociološka istraživanja ( punoljetna dob,mlađa i starija godišta u biračkom tijelu).

58. Povezanost dobne strukture i nivoa nataliteta?

Kretanje buduće stope rodnosti uveliko ovisi o veličini ženskog fertilnog kontigenta, ali i o njegovu dobnom sastavu. To znači da će uz iste uvjete (koeficijente feminiteta, norme rađanja isl.) veća rodnost biti u zemlji ili regiji koja ima mlađi dobni sastav fertilnog kontigenta.

Ako se, pak, smanji udio mladog stanovništva tada će se i u slučaju neizmjenjenih stopa rodnosti nužno smanjiti broj rođenih; računica je vrlo jednostavna –do roditeljske dobi dozrijevaju brojčano slabi(okrnjeni) naraštaji.

59. Tipovi dobne strukture?

1. a) izrazito mlado ili izrazito ekspanzivno stanovništvo ima dobnu piramidu vrlo široke osnovice, tj. visok je udjel djece (tzv. dječija baza), kao plod visoke rodnosti. Presjek piramide pokazuje konkavnost strana. Udjel stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi do 2,5 %.

1. b) mlado ili ekspanzivno stanovništvo ima pravilnu dobnu piramidu široke osnovice, rodnost je visoka. Udjel stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi do 2,6 % do 4,0 %.

2. zrelo ili stacionarno stanovništvo- katete trokuta ( strane piramida) povijaju se tako da poprimaju oblik plasta sijena ili košnice (konveksne su)- stope rodnosti i smrtnosti niske i stabilne, stopa prirodne promjene teži nultoj vrijednosti. Osnovica se piramide sužava, a raste udjel zrele dobi. Udjel starih iznosi od 4,1 % do 8 %.

3. staro ili kontraktivno stanovništvo- osnovica piramide je znatno sužena, a srenji dio je ispupčen, pa piramida poprima oblik „urne“. Obilježava ga niska stopa rodnosti i smrtnosti, pojavljuje se i negativna prirodna promjena (prirodna depopulacija). Udjel starijih dobnih skupina viši je od 8 %.

60. Dobno-spolna ili populacijska piramida.

Podsjeća na obris piramide. Drugačije se naziva: starosna/populacijska/biološko stablo/dobno stablo. Riječ je o dvodimenzionalnom licu piramide, tj. o trokutu.

Piramida je dvostruki histogram, tj. grafički prikaz pomoću položenih stupaca. Jedna strana piramide (obično lijeva) označava dobni sastav muškog, a druga ženskog stanovništva. Na apscisu se nanose frekvencije stanovništva, apsolutne ili relativne (pri usporedbi je

preporučljivije koristiti relativne, iskazane u %), a ordinata je podjeljena na dobne razrede (jednogodišnje, ali češće petogodišnje). Apsolutna simetrija obje strane ne postoji, zbog različite smrtnosti muškaraca i žena, a asimetrija je posebno jaka u starijim dobnim grupama.Nagla proširenja i udubljenja (brazde, rovovi) posljedica su uticaja različitih vanjskih faktora (npr. ratova,migracije).

Napomena! ZnatiI Tipovi stanovništva prema dobnom sastavu:

1. mladost (< ili = 22,9)-ovo je indeks starosti

2. na pragu starenja( 23,0-34,9)

3. starenje (35,0-44,9)

4. duboka starost( 55,0-99,9)

5. izrazito duboka starost > ili = 100,0

61. Karakteristike mladog, zrelog i starog stanovništva?

U demografskoj se literaturi razlikuju 3 tipa stanovništva:

1. mladi ili ekspanzivni ( progresivni)

2. zreli ili stacionarni ( stagnantni)

3. stari ili regresivni( kontraktivni)

1) mlado ili ekspanzivno stanovništvo ima pravilnu dobnu piramidu široke osnovice, rodnost je visoka.Udjel stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi do 2,6 % do 4,0 %.npr. Niger

2) zrelo ili stacionarno stanovništvo-katete trokuta( strane piramida) povijaju se tako da poprimaju oblik plasta sijena ili košnice(konveksne su) - stope rodnosti i smrtnosti niske i stabilne, stopa prirodne promjene teži nultoj vrijednosti. Osnovica se piramide sužava, a raste udjel zrele dobi. Udjel starih iznosi od 4,1 % do 8 %. npr. Argentina

3) staro ili kontraktivno stanovništvo- osnovica piramide je znatno sužena, a srednji dio je ispupčen, pa piramida poprima oblik „urne“ Obilježava ga niska stopa rodnosti i smrtnosti, pojavljuje se i negativna prirodna promjena (prirodna depopulacija). Udjel starijih dobnih skupina viši je od 8 %.- npr. Francuska

62. Pojam starenja stanovništva i njegovi uzroci?

Pod pojmom starenja stanovništva ili demografskog starenja u literaturi se najčešće podrazumijeva povećanje udjela stanovništva dobne grupe 60 i više ili 65 i više godina u ukupnom stanovništvu. To je, zapravo, skupni demografski izraz biološkog starenja

pojedinca. Taj pojam treba razlikovati od biološkog, individualnog starenja, čime se bavi gerijatrija, posebna grana medicine.

Osnovni uzrok starenja stanovništva je sekularno smanjivanje rodnosti. Dugotrajnije smanjivanje rodnosti uzrokuje sužavanje mladih dobnih skupina, a kao posljedica toga povećava se udio starog stanovništva.

63. Navesti posljedice dobnog starenja?

Što se tiče demografskih posljedica, starenje djeluje uglavnom na sljedeći način:

a) usporava stopu porasta stanovništvab) smanjuje stopu rodnostic) povećava opću stopu smrtnostid) smanjuje migraciju stanovništvae) izaziva dalje pogoršavanje sastava prema dobi i spolu (feminizaciju starijih dobnih

grupa)f) utiče na starenje radnog kontigenta

64. Koji su socijalne i ekonomske implikacije demografskog starenja?

Socijalne implikacije demografskog starenje ogledaju se ponajprije u potrebi osiguranja nužne kvalitete života što većeg broja staroga stanovništva.Vrlo starim dobnim skupinama, koje čine bolesni i često nepokretni ljudi, potrebna je sveobuhvatna skrb,posebna njega i odgovarajući smještaj.

Gospodarske posljedice demografskog starenja dolaze do izražaja u obujmu odljeva iz radne dobi i starenju radne snage. A starija radna snaga teže je prilagodljiva tehničkom napretku, ima nižu proizvodnost rada, nije dovoljno poduzetna itd. Starenje utječe na strukturu javne i osobne potrošnje. Zastoj u gospodarskom rastu nedvojbeno se može dovesti u vezu sa starenjem populacije. Stoga zemlje s visokim stupnjem demografskog starenja nužno traže rješenja za obnovu biodinamične snage, a ublažavanje teškoća nalaze uglavnom u imigraciji radne snage iz slabije razvijenih zemalja.

65. Gospodarski sastav/ekonomska struktura

Pojam gospodarskog sastava u užem smislu razumijeva sastav stanovništva prema aktivnosti, djelatnosti i zanimanju, a u širem smislu razumijeva još i položaj u zanimanju, sektor vlasništva, kućanstva prema izvorima prihoda, veličini posjeda itd. Polazište za razmatranje gospodarskog sustava ukupnog stanovništva čini aktivno stanovništvo (radna snaga). To proistječe iz činjenice da se ekonomska struktura ukupnog stanovništva formira preko

ekonomske strukture aktivnog stanovništva, jer su neaktivne osobe ovisne i uzdržavane od aktivnih članova njihove obitelji ili kućanstva.

66. Koje kategorije ulaze u u ekonomski aktivno a koje u ekonomski neaktivno stanovništvo?

Gospodarski aktivno stanovništvo čine:

1. Sve zaposlene osobe (u radnom odnosu), koje rade:a) Puno radno vrijeme,b) Pola radnog vremena ili više,c) Manje od polovice prosječnog radnog vremena;

2. Sve osobe koje obavljaju neko zanimanje, ali nisu u radnom odnosu (aktivni u poljoprivredi, zanatsvu, osobe koje rade za „vlastiti račun“, pomažaći članovi obitelji);

3. Nezaposlene osobe u određenom razdoblju:a) Nezaposleni koji su bili zaposleni,b) Osobe koji prvi put traže zaposlenje.

Gospodarski neaktivno stanovništvo čine:

1. Osobe koje imaju samostalan izvor prihoda:a) Osobe koje primaju mirovinu (više ne rade),b) Osobe koje se pripremaju ili školuju za neko zanimanje i imaju stipendiju i sl.,c) Ostale gospodarski neovisne osobe koje ne rade niti traže posao (rentijeri i sl.);

2. Gospodarski ovisne osobe (uzdržavane):a) Djeca do navršene 15 godine,b) Kućanice,c) Osobe koje se pripremaju za obavljanje zanimanja, koje se školuju na teret

roditelja, rođaka i sl.,d) Osobe nesposobne za rad i bolesne osobe.

67. Koje su osnovne društveno-ekonomske odrednice obima radne snage?

U osnovne društveno-gospodarske odrednice obujma radne snage pripadaju:

a) Granski sastav gospodarstva (npr. smanjivanjem uloge poljoprivrede smanjuje se gospodarski aktivno stanovništvo jer se u proces rada uključuje manji broj osoba iz predradnih i postradnih dobnih skupina),

b) Potražnja za radnom snagom (posebno izvan poljoprivrede),c) Stopa gospodarskog razvoja,d) Trajanje obvezatnog školovanja i stupanj obuhvata djece i mladih školovanjem,e) Opća tendencija porasta gospodarske aktivnosti žena,f) Opća tendencija smanjivanja udjela rada djece i starijih osoba,g) Radno zakonodavstvo (minimalna dob za osnivanje radnog odnosa, dob za stjecanje

prava na mirovinu itd.),

h) Ostali čimbenici (opći uvjeti rada, tradicija i običaji, posebice glede zapošljavanja žena itd.).

68. Koje su tri osnovne grupe djelatnosti odnosno sektora?

Radi preglednosti i, posebice, međunarodne usporedbe, djelatnosti se obično svrstavaju u tri osnovne skupine djelatnosti (sektora): prvi ili primarni, drugi ili sekundarni i treći ili tercijarni sekotor gospodarskih djelatnosti. No sve češće se iz trećeg sektora izdvaja i četvrti ili kvartarni sektor. U svakome od navedenih sektora postoji jedna prevladavajuća djelatnost ili više njih.

Prvi (primarni) sektor obuhvaća stanovništvo koje radi u popljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (tzv. prvotne ili primarne djelatnosti). U razvoju čovječanstva to su bile prve grane djelatnosti koje su osiguravale opstanak, a još su glavne u nerazvijenom djelu svijeta (agrarna civilizacija).

Drugi (sekundarni) sektor obuhvaća stanovništvo zaposleno u rudarstvu, industriji, građevinarstvu, vodoprivredi , proizvodnom obrtništvu. U razvoju društva te su se djelatnosti postupno razvijale i prevladale u industrijski razvijenim zemljama, stoga su i nazvane sekundarnim (industrijska civilizacija).

Treći (tercijarni sektor) obuhvaća stanovništvo koje radi u neproizvodnim gospodarskim granama: uslužno obrtništvo, promet, ugostiteljstvo, trgovina, novčarstvo i sl. Te su se grane razvile kao nadogradnja prvom i drugom sektoru. To je sektor uslužnih djelatnosti razvijen na kasnijem stupnju gospodarskog razvitka društva (tercijarna civilizacija, uslužno društvo).

Četvrti (kvartarni) sektor izdvaja se iz trećeg sektora zbog porasta opće stope razvijenosti i složenije podjele rada. Obuhvaća upravu, obranu, školstvo, zdravstvo, znanost, kulturu i sl.

69. Kakva je tipizacija zemalja odnosno društava prema sektorima privredne djelatnosti?

Tipizacija je zemalja (društava) prema sektorima gospodarskih djelatnosti ovakva: 1. Poljoprivredni tip I-II-III (ili I-III-II); 2. Industrijski tip (II-III-I); 3. Uslužni tip (III-II-I). U najrazvijenijim zemljama udio primarnog sektora djelatnosti iznosi samo 3%. S druge strane, u najslabije razvijenim zemljama udio primarnog sektora vrlo je visok ( npr. Burkina Faso 85,1%).

70. Stanovinštvo u dobi od 15 godina i više prema bračnom stanju razvrstava se u slijedeće kategorije:

- Neoženjeni/neudane- Oženjeni/udane- Udovci/udovice

- Razvedeni/razvedene- U braku, ali žive zakonski neformalno.

71. Monogamna i poligamna društva?

Neko se društvo naziva monogamnim ako jedna osoba u isto vrijeme može biti u zakonitoj bračnoj zajednici samo s jednom osobom suprotnog spola. Poligamna su ona društva u kojima jedna osoba može biti istodobno u bračnoj zajednici s više osoba suprotnog spola. Pritom je poliandrija pojava da jedna žena ima više muževa, a poliginija da je muškarac istovremeno u braku s više žena.

72. Egzogamija i endogamija

Postoje zakonske i običajne zabrane sklapanja konsagvinih brakova, tj. brakova bližih rođaka,među kojima postoji određeni stupanj krvnog srodstva (stupanj konsagviniteta). Kada je dopušten samo brak između muškarca i žene koje pripadaju istoj skupini (klanu, plemenu, kasti), to se naziva endogamija. Obrnuta pojava, tj. slobodan izbor izvan skupine kojoj pripada osoba zove se egzogamija (može značiti i zabranu braka osobama koje pripadaju istoj skupini). Kada se supružnici razlikuju po određenim obilježjima, kao što su nacionalnost, vjera, rasa i sl., to se naziva mješovitim brakom.

73. Pokazatelji sastava stanovništva prema biološkom stanju:

Opća stopa nupcijaliteta, koeficijent nupcijaliteta, posebne (specifične) stope nupcijaliteta prema dobi i spolu, opća stopa divorcijaliteta, opći koeficijent divoricijaliteta i udio (%) pojedine kategorije bračnog stanja u stanovinštvu starijem od 15 godina (ili 18 godina i više).

74. Koja obilježja ulaze u kulturno-antropološki sastav stanovništva?

Osim predočenih oblika sastava stanovništva, koji su najvažniji za demografska istraživanja, valja ukratko razmotriti i sastav stanovništva prema ostalim razmjerno važnim obilježjima. Sastav prema rasi, narodnosti, jeziku, vjeri i sličnim obilježjima u literaturi se kadšto naziva skupnim nazivom kulturno-antropološki sastav stanovništva. Riječ je, zapravo, o rasnom, etničkom, jezičnom, vjerskom i kulturnom pluralizmu, kao jednom od glavnih obilježja svjetskog stanovništva.

75. Šta se podrazumijeva pod rasom?

Pod rasom razumijevamo skupinu ljudi koji se urođenim osobinama razlikuju od ljudi drugih rasa (npr. boja kože i druge pojavne osobnosti). Te fizionomijske razlike među rasama ne narušavaju jedinstvo ljudskog roda, već pokazuju čovjekovu sposobnost prilagođavanja životnom okolišu (npr. tamna put nastala je kao zaštita organizma od prejakog osunčavanja).

76. 3 velike rasne grupe su:

Čovječanstvo je proisteklo iz istog izvorišta, a klasifikacija prema rasama proistječe iz potrebe za boljim razumijevanjem opće slike. Na temelju antropoloških varijabli općeprihvaćena je

podjela u tri velike rasne skupine: europeidna (bijela), mongolidna (žuta) i negroidna (crna), koja se zove i negro-australoidna.

77. Prožimanjem rasa nastale su slijedeće podgrupe:

Mulat (mješanac bijele i crne rase), mestik (mješanac bijele i žute rase), zambo (mješanac crne i žute rase)

78. Pleme, narod/etnos i nacija?Najranija etničko populacijska zajednica bilo je pleme. Ono je ujedinjavalo ljude koji su se smatrali potomscima zajedničkog pretka.

U daljem poviejsnom procesu sjedinjuje se više plemena u jedan narod,etnos,/ grč. ethnos-narod, narodnost/ i to na temelju prostornoga, rasnog,religijskoga,kulturnoga, jezičnoga i gospodarskog zajedništva(etnogeneza).

Ipak, u mnogim krajevima ekumene u africi i Južnoj Americi, očuvana je plemenska struktura. S pojavom industrijske evolucije i kapitalističkog društvapojavljuje se nacija, složenog postanka(etničko –političkog) jezika i kulture( dva ili više naroda mogu se sjediniti u jednu naciju.

79.Tipovi stanovništva prema narodnosnom sastavu?Razlikujemo slijedeće tipove stanovništva prema narodonosnom sastavu:

homogeno, kada 80-90 i više posto stanovništva čini jedna etnička skupina(npr. u Irskoj 93% stanovništva čine Irci)

heterogeno, s različitim stupnjevima heterogenosti: bimodalna heterogenost ( dvije glavne etničke skupine; npr. u Belgiji; 58 % Flamanci, 33% Valonci),

trimodalna heterogenost ( tri glavne etničke skupine; npr. u Bosni i hercegovini 1991. Godine: Muslimani 44%, Srbi 31%,Hrvati 17%).

80. Koji indoevropski jezici su najzastupljeniji u svijetu?

Otprilike polovica svjetskog stanovništva govori jednim od indoevropskih jezika, među kojima preovladavaju engleski, španjolski, hindski i ruski, a otprilike petina govori nekim od kinesko-tibetskih jezika. Ostali, oko 30% svjetske populacije, govore jednim od 6000 jezika .

81. Navesti velike svjestke religije

U bogatstvu vjera, vjerskog shvaćanja i kultova na Zemlji, od mnogobožačkih (animizmi, totemizmi) do jednobožačkih (monoteističkih) izdvajaju se velike svjetske religije. To su krščanstvo, islam, hinduizam (brahmanizam kao stari oblik) i budizam. Svaka od tih svjetskih religija ima ogranke. Judaizam (vjera Židova), jedna od najstarijih vjera, ne okuplja velik broj stanovnika svijeta, ali je zbog židovske dijaspore vrlo raširena.

82. Procijenjeni udjeli najvećih religija početkom XXI vijeka?

Prema približnim procjenama početkom 21.stoljeća udio pojedine relogije je slijedeći:

- Krščanstvo 30%- Islam 21%- Budizam (zajedno sa kineskom narodnom religijom i šinotizmom) 20%- Hinduizam 14%- Judaizam 0,4%