Prof. dr. Miro JakovljeviÊ

DEPRESIJAVODI» ZA BOLESNIKE I NJIHOVE OBITELJI

KOMU JE NAMIJENJENA OVA KNJIÆICA 3

DEPRESIJA SE MOÆE USPJE©NO LIJE»ITI 5

»INJENICE KOJE UPOZORAVAJU 7

KAKO PREPOZNATI DEPRESIVNI POREME∆AJ 11

DOBAR DAN TUGO - TESTIRAJTE SAMI SEBE NA DEPRESIJU 17

DEPRESIJA:BOLEST SA TISU∆U LICA 23

UZROCI DEPRESIVNIH POREME∆AJA 31

LIJE»ENJE DEPRESIVNIH POREME∆AJA 41

KOJI SU NAM ANTIDEPRESIVI NA RASPOLAGANJU 47

SAMOLIJE»ENJE DEPRESIVNIH POREME∆AJA 55

KAKO SMANJITI SKLONOST DEPRESIJI 61

lijekovi i kozmetika d.o.o.Koprivnica, Hrvatska

KOMU JE NAMIJENJENA OVA KNJIÆICA

Kako je depresija veliki problem zbog velike uËestalosti,velike smrtnosti i visoke stope radne nesposobnosti, a rela-tivno mali broj depresivnih osoba se na vrijeme, primjereno iuspjeπno lijeËi u mnogim su zemljama pokrenuti programiborbe protiv depresije. Hrvatsko druπtvo za biologijsku psihi-jatriju i kliniËku psihofarmakologiju pokrenulo je programranog prepoznavanja i lijeËenja πto veÊeg broja depresivnihporemeÊaja u Hrvatskoj. U sklopu ovog programa vaænomjesto pripada edukaciji puËanstva i publiciranju popularnopisanih tekstova, broπura i knjiga Ëiji je cilj ne samoomoguÊiti rano prepoznavanje depresivnih poremeÊaja, negoi ponuditi tehnike i metode samopomoÊi i uzajamne pomoÊi,kao i odreene metode prevencije.Edukacijom depresivnih bolesnika æeli im se omoguÊitiaktivno sudjelovanje u lijeËenju i osposobiti ih za partnerskiodnos sa svojim lijeËnikom, te ponuditi znanja kako umanjitirizik od ponovne pojave depresivne epizode.Ova knjiæica predstavlja dio edukativnog programaHrvatskog druπtva za biologijsku psihijatriju i kliniËku psi-hofarmakologiju u borbi protiv depresije. Njezin cilj jestpomoÊi svojim Ëitateljima da mogu prepoznati depresiju kodsebe ili u svojih bliænjih, te omoguÊiti im da nauËe djelotvornemetode samopomoÊi i uzajamne pomoÊi.

3

KAKAV STE TIP LI»NOSTI?

ZaËetak depresije moæe se Ëesto prepoznati u unutarnjem

sukobu ili neskladu kao i nezadovoljavanju vaænih

potreba. U situaciji sukoba moæemo reagirati na dva

naËina: aktivnoπÊu i borbom ili pasivnoπÊu i povlaËenjem

(bijegom). Svaki od ovih naËina moæe biti dobro rjeπenje

u odreenoj situaciji a krivo u nekoj drugoj. Neke osobe

preferiraju jedan a druge drugi tip ponaπanja pa

razlikujemo dva osnovna tipa liËnosti: aktivni ili otvoreni

(ekstrovertirani) i pasivni ili zatvoreni (introvertirani)

tip liËnosti. Aktivni tipovi traæe uzbuenja, radoholiËari

su, stalno su u pokretu, otvoreni su. Biraju hranu i

aktivnosti koje potiËu stvaranje noradrenalina i

dopamina koji su tzv. pokretaËki neurotransmitori u

mozgu i dovode do uzbuenja, pojaËavaju energiju,

okretnost, upornost i borbenost. Pasivni tipovi biraju

opuπtajuÊu atmosferu, laganu glazbu, intimnost,

meditaciju, Ëitanje odnosno aktivnosti koje pojaËavaju

djelovanje serotonina Ëime se postiæe opuπtanje, jaËa

osjeÊaj sigurnosti, povjerenja i zadovoljstva. Duπevno

zdravlje se sastoji u postizanju ravnoteæe izmeu

aktivnih i pasivnih djelatnosti, izmeu rada i odmora u

zadovoljavanju brojnih i vrlo razliËitih, a ne samo nekih

potreba. Ako sebe prepoznate kao pasivnu osobu nema

razloga da ne pokuπate uæivati u dinamiËnim

aktivnostima, ili pak ako ste aktivna osoba moæete naÊi

mnoga æivotna zadovoljstva u smirenosti

i u kontemplaciji.

DEPRESIJA SE MOÆE USPJE©NO LIJE»ITI

Prije nego πto proËitate tekstove koji slijede zapitajte sebekakva je Vaπa definicija depresije i πto sve znate o depresiji.Imate li i sami problema s depresivnoπÊu? Moæda ih skrivateod drugih? Tekstovi koji su pred Vama mogu znatno promi-jeniti Vaπ æivot nabolje. Moæda Êe nekima Ëak i spasiti æivot.Svi smo ponekad bili loπe raspoloæeni, tuæni ili nesretni,osjeÊali se osamljeno, umorno, iscrpljeno, bili smo bez apeti-ta, nismo mogli spavati... Takva su stanja normalna sastavni-ca æivota svih ljudi, posebice nakon stresnih situacija i psiho-traumatizirajuÊih dogaaja. ObiËno prou bez lijeËenja i æivotide dalje. Depresija je, meutim, mnogo viπe od normalne tugei æalosti. To je ozbiljan medicinski poremeÊaj koji uzrokujeznatne promjene raspoloæenja, volje, miπljenja, ponaπanja idrugih psihiËkih funkcija. Posljedice su velika subjektivnapatnja, smanjena radna sposobnost i kvaliteta æivljenja,naruπen obiteljski æivot i socijalno funkcioniranje, Ëesto iopasnost po æivot zbog samoubilaËkih poriva.Mnoge osobe idu kroz æivot pateÊi od depresije a da toga nisuni svjesne, kao ni njihova okolina. Neki svoju depresiju nas-toje prikriti zbog stida, drugi zbog straha od reakcije oko-line... Depresija je bolest kao i svaka druga, primjericeπeÊerna bolest, arterijska hipertenzija (poviπen krvni tlak),angina pektoris (bolest srca), ulkusna bolest (Ëir na æelucu ilidvanaesniku). ©to je najvaænije depresija je bolest koja semoæe precizno dijagnosticirati i uspjeπno lijeËiti. Suvremenapsiholoπka medicina raspolaæe brojnim i uËinkovitim meto-dama lijeËenja depresivnih poremeÊaja. U ovoj knjiæici obja- snit Êemo simptome, uzroke i kliniËka ispoljavanja depresije,te metode lijeËenja i samopomoÊi.

5

»INJENICE KOJE UPOZORAVAJU

Depresija se ubraja ne samo u najranije opisane bolesti upovijesti medicine nego i u najËeπÊe psihiËke poremeÊajedanas. Tijekom druge polovice naπeg stoljeÊa izrazito sepoveÊala uËestalost depresije tako da po nekim miπljenjimaulazimo u doba melankolije. Meutim, meu puËanstvommnogo je zabluda, mitova i neznanja o depresiji. MnogiuopÊe ne znaju da je depresija bolest. »esto se misli kakoje depresija samo prolazna slabost, nedostatak morala,odraz manje vrijednosti, neπto πto se moæe razrijeπitijakom voljom, Ëvrstom vjerom u Boga, itd.

PoremeÊaj velike uËestalostiDepresija je stara koliko i ËovjeËanstvo i malo tko nijeosjetio njezin neugodni dodir. Na sreÊu, za mnoge je tosamo prolazni i kratkotrajni susret. Depresija je prisutnau svim kulturama i univerzalno je ljudsko iskustvo, doæiv-ljaj nesreÊe, neugodne hibernacije, osjeÊaja da neπto u æivotuide u krivo, da neπto nije dobro, da treba mijenjati...Blagu je depresiju doæivjelo barem jednom u æivotu viπe odpolovice ËovjeËanstva, a da pritom mnogi nisu ni znali oËemu se radi. Meutim, depresija moæe biti i vrlo ozbiljna bolest, mnogoviπe od prolaznog neraspoloæenja koje izraæavamo samorijeËima: “Danas sam neπto depresivan ili depresivna”.Epidemioloπka istraæivanja pokazuju kako svaka Ëetvrtaæena i svaki osmi muπkarac tijekom æivota doæive baremjednu ozbiljnu depresivnu epizodu. Niπta manje zabri-njavajuÊi nisu ni rezultati istraæivanja koji govore kako jeuËestalost depresivnih poremeÊaja u opÊoj populaciji

7

3,6-6,8 %, a po nekima Ëak i veÊa, barem u nekim zemlja-ma. Poslijeratno je razdoblje obiËno razdoblje melankoli-je za razliku od ratnog koje karakteriziraju anksiozniporemeÊaji.Po svemu sudeÊi depresija je veliki problem i u naπojdomovini. Vjerojatno u Hrvatskoj imade viπe od 150 000osoba s razliËitim depresivnim poremeÊajima, a zabrinja-vaju i informacije koje upuÊuju na porast samoubojstava uposljednje vrijeme.

PoremeÊaj koji se Ëesto ponavljaDepresija je poremeÊaj koji se javlja epizodiËno. U viπe od50 % osoba s prvom depresivnom epizodom, pojavit Êe senova depresivna epizoda. NelijeËena depresivna epizoda unaËelu traje od 6 mjeseci do 2 godine. Zanimljivo je dadvije treÊine depresivnih epizoda prou spontano.Meutim, nelijeËena depresivna epizoda praÊena je znatnoveÊim rizikom od javljanja nove depresivne epizode,odnosno od ponavljanje bolesti, pri Ëemu je sljedeÊa epizo-da obiËno teæa. Ne smije se smetnuti s uma da je i rizik odsamoubojstva veÊi kad depresija nije lijeËena.

UzroËnik velikih patnjiDepresija je Ëesto praÊena velikim subjektivnim patnjama.Za razliku od drugih patnji, kad je u depresiji pacijent neosjeÊa simpatije, ljubav, rijeËi ohrabrenja i potpore svojihbliænjih, Ëak πto viπe oni mogu i pogorπavati njegovo stanje.OsjeÊa se straπno usamljen, sve mu izgleda crno i besmi-sleno, kao da je u nekom mraËnom tunelu koji nema kraja,niπta ga ne moæe razveseliti ili ohrabriti, sve mu je teπko,teπko mu se koncentrirati, teπko mu je donijeti odluku,

8

zapada u stanja razdraæljivosti i nemira “da iskoËi iz svojekoæe”, Ëini mu se kao da je teπko prokletstvo nad njim, kaoda je u paklu, muËi ga osjeÊaj samopodcjenjivanja i kriv-nje, Ëesta su razmiπljanja o smrti te pokuπaji samoubojstva...Depresija slikovito izgleda kao mraËni zatvor, tunel ilipakao u kojemu je jedna te ista osoba zatvorenik/muËeniki okrutni straæar, odnosno Ëuvar pakla/tunela.

Gubitak radne sposobnosti i æivotne radostiDepresija nije samo praÊena gubitkom æivotne radosti negoi smanjenjem i gubitkom radne sposobnosti. Radna ne-sposobnost, odnosno izostanci s posla, ËeπÊi su zbog depre-sije nego zbog arterijske hipertenzije (poviπen krvni tlak)ili πeÊerne bolesti.

Velika smrtnost»ak 15 % osoba lijeËenih zbog tzv. velike depresije poËinesamoubojstvo, a meu nelijeËenim depresivnim bolesnici-ma taj postotak je vjerojatno i veÊi. Meu samoubojicamanajveÊi je broj depresivnih osoba. Tomu u prilog govorisljedeÊa izreka: “Samoubojica gotovo nikada nije psihiËkizdrava osoba, a joπ manje osoba koja ne boluje od depre-sije”. ObiËno poËetak i kraj depresivne epizode nosepoveÊan rizik od samoubojstva. Samoubojstvo za nekedepresivce znaËe “izlaz iz patnje” jer “im je æivot postaonepodnoπljiv”. MoguÊa su i tzv. samoubojstva nakonbilance kada pacijent dræi da je neizljeËivo bolestan istrahuje od ponavljanja depresivne epizode. Ako je depre-sija praÊena alkoholizmom, rizik od samoubojstva je znat-no veÊi. PoremeÊaj u braËnim, odnosno obiteljskim odnosi-ma takoer pridonosi veÊoj vjerojatnosti samoubojstvadepresivne osobe.

9

»esto neprepoznati poremeÊajZbog neobavjeπtenosti, depresiju kao bolest, Ëesto ne pre-poznaju ni osobe koje pate od nje kao ni njihova najbliæaokolina pa Ëak i kad su depresije uzrok ozbiljnih braËnih,obiteljskih i profesionalnih poteπkoÊa. Porazna je i Ëinje-nica kako lijeËnici primarne zdravstvene zaπtite ne prepo-znaju Ëak i do 60 % depresivnih osoba koje su im se obra -tile za pomoÊ. Razlog tomu, uz ostalo, jest i u pojavi brojnihsomatskih simptoma u depresivnih bolesnika, to jest nekedepresije su maskirane i imaju “πuljajuÊi” karakter.

Visok postotak nelijeËenih i neprimjereno lijeËenihZabrinjavajuÊa je Ëinjenica da se veliki broj depresivnihosoba uopÊe ne obraÊa za pomoÊ. S druge strane poraznaje Ëinjenica da se veliki postotak depresivnih bolesnikalijeËi neprimjereno jer uzimaju manje doze od terapijskihi/ili prerano prekidaju uzimati antidepresive.

Veliki problem pred suvremenom medicinomSuvremena medicina imade na raspolaganju brojne antide-presivne lijekove i psihoterapijske tehnike tako da jedanas moguÊe vrlo uspjeπno lijeËiti depresivne poremeÊaje.S druge strane depresivni poremeÊaji ubrajaju se meu petnajËeπÊih poremeÊaja u ambulanti opÊe medicine, golem jebroj nelijeËenih depresivnih osoba, a posljedice depresijesu katastrofalne. To su sve razlozi zaπto se danas jakoistiËe potreba boljeg organiziranja zdravstvene sluæbe uborbi protiv depresije. Sadaπnju situaciju na tom planu umnogim zemljama neki struËnjaci ocjenjuju skandaloznomi sramotnom za suvremenu medicinu.

10

KAKO PREPOZNATI DEPRESIVNI POREME∆AJ

Depresivni poremeÊaji oËituju se pojavom depresivnih epi-zoda koje karakteriziraju razliËite kombinacije sljedeÊihsimptoma:1. Tuæno ili depresivno raspoloæenje (loπe raspoloæenje, osjeÊaj beznadnosti, pesimizma, obeshrabrenosti);2. Gubitak interesa ili zadovoljstva u uobiËajenimaktivnostima, povlaËenje u sebe, gubitak seksualne æelje;3. Smanjenje æivotne energije, brzo zamaranje, sve se Ëiniteπkim, najmanji zadaci predstavljaju veliki napor, osjeÊajumora i bez tjelesnih napora;4. PoremeÊaj apetita pri Ëemu je obiËno æelja za hranomsmanjena πto moæe biti praÊeno padom tjelesne teæine. UatipiËnim slikama apetit je pojaËan;5. PoremeÊaj se spavanja obiËno oËituje ranim ili uËesta-lim noÊnim buenjima, a u atipiËnim slikama prisutna jepojaËana potreba za spavanjem;6. PsihomotoriËke promjene mogu se oËitovati kao nemir(agitacija) kada je osoba u stalnom pokretu, krπi ruke,zapomaæe, traæi pomoÊ ili kao usporenost miπljenja i kret-nji i smanjena aktivnost (retardacija);7. Pesimizam, osjeÊaj vlastite bezvrijednosti i bezra-zloæne krivnje koja moæe dosegnuti razinu sumanutosti;8. Misli o smrti i bezvrijednosti æivota, razmiπljanje osamoubojstvu i pokuπaj samoubojstva;9. Smetnje koncentracije i pamÊenja, poteπkoÊe udonoπenju odluke.

11

Tuæno ili depresivno raspoloæenjeDepresivne osobe svoje raspoloæenje opisuju kao loπe,tuæno, utuËeno, beznadeæno, bespomoÊno, obeshrabreno,izgubljeno, nesretno, depresivno. Neke se osobe osjeÊaju“prazno”, æale se da nemaju osjeÊaja, a druge se osjeÊajutjeskobno i uznemireno. O prisutnosti depresivnograspoloæenja moæe se zakljuËiti po tuænom i zabrinutompogledu i izrazu lica. Depresivne osobe se lako rasplaËu iËesto su uplakane. Meutim, postoje i tzv. suhe depresijekada depresivne osobe ne mogu plakati, a Ëini im se kakobi im bilo lakπe kad bi se dobro isplakale. Neke osobe uprvi plan stavljaju razliËite tjelesne simptome, npr.bolove. Mnogi pokazuju izraæenu razdraæljivost, na sitnicereagiraju ljutnjom ili bijesom, katkada okrivljujuÊi druge,a prisutan je pretjerani osjeÊaj nezadovoljstva (frustracije).

Gubitak interesa ili zadovoljstvaZanimanje za razliËite aktivnosti i uæivanje u njima odlikasu zdravlja tako da njihovo smanjenje ili gubitak pred-stavlja siguran pokazatelj mentalnog poremeÊaja. U depre-sivnih osoba gubitak interesa i zadovoljstva gotovo je uvi-jek prisutan u manjem ili veÊem stupnju. Okolina obiËnozamijeti socijalno povlaËenje ili zanemarivanje aktivnostikojima se depresivna osoba ranije veselila. U mnogih jeseksualna æelja smanjena, a u teæim depresijama i potpunoodsutna.

Gubitak energije ili zamorSmanjenje æivotne energije i brzo zamaranje Ëesti su sim-ptomi. Depresivnim osobama sve se Ëini teπkim, i najmanjizadaci za njih predstavljaju veliki napor, za uobiËajenednevne aktivnosti treba im mnogo viπe vremena. Stalno se

12

æale na osjeÊaj umora, Ëak i kad nisu bili izloæeni tjelesnomnaporu.

PoremeÊaj apetitaÆelja za hranom obiËno je smanjena. Depresivne osobemoraju se prisiljavati kako bi jele. U blaæim sluËajevimadepresivne osobe uzimaju hranu ali je ona bez teka i neuæivaju u njoj kao ranije. U teæim sluËajevima moæe doÊi ido velikog gubitka na teæini.U nekih osoba apetit moæe biti i poveÊan, kao i pojaËanaæelja za slatkim. PojaËan apetit moæe biti praÊen i poras-tom teæine.

PoremeÊaj spavanjaDok su za anksioznost karakteristiËne smetnje uspavlji-vanja, za depresiju su karakteristiËna buenja nakon πtoje osoba zaspala. U nekih su osoba prisutna uËestala noÊnabuenja, a u drugih rana jutarnja buenja nakon kojihviπe ne mogu zaspati pa je spavanje skraÊeno.U nekih oblika depresije moæe biti prisutna i pretjeranapotreba ili æelja za spavanjem (hipersomnija) bilo da takveosobe imaju produæeno noÊno spavanje ili pak imajuosjeÊaj kako moraju spavati i po danu. U nekim sluËajevi-ma Ëini se kako depresivna osoba “bjeæi u san” od pro-blema i nesretne stvarnosti.

PsihomotoriËke promjenePsihomotoriËke promjene mogu se oËitovati kao nemir(agitacija) ili usporenost i smanjena aktivnost (retardaci-ja). Osobe u psihomotornom nemiru ne mogu mirno sjeditina jednom mjestu, stalno su u pokretu, krπe ruke, Ëupka-ju ili trljaju dijelove tijela ili odjeÊe, zapomaæu i vape zapomoÊi. Psihomotorna retardacija oËituje se kao

13

usporenost govora, miπljenja i kretnji, odgovori su oskud-ni, reËenice su kratke s malo rijeËi, velika je stanka izmeuodgovora, govor gubi intonaciju i djeluje monotono, suzu-je se sadræaj. U teæim sluËajevima moæe se razviti stupor,potpuna odsutnost reakcija na podraæaje iz okoline.

Pesimizam, osjeÊaj bezvrijednosti i krivnjePesimizam glede buduÊnosti i osjeÊaj manje vrijednostigotovo su redovita sastavnica depresije. Depresivne osobeobiËno pogreπno interpretiraju neutralne ili beznaËajnesvakodnevne dogaaje dokazujuÊi tako svoju manju vri-jednost ili u teæim sluËajevima nepostojeÊu krivnju.Samooptuæivanje sa sumanutim idejama krivnje karakte-ristika je psihotiËne depresije. Zbog uæasnog osjeÊanjakrivnje neki bolesnici traæe da ih se kazni, npr. poπalje uzatvor umjesto lijeËenja u bolnici, a velika je opasnost i odsamokaænjavanja, odnosno samoubojstva.

Misli o smrti i samoubojstvuU depresiji su Ëesto prisutna razmiπljanja o bezvrijednostiæivota, æelja za smrÊu i pokuπaji samoubojstva. Suicidalnarazmiπljanja su prisutna u gotovo 80 % depresivnih osoba.Ova razmiπljanja variraju od osjeÊaja depresivnih osobada je bolje da ih nema i da su samo na teret svojoj okolinipa sve do ozbiljnih razmiπljanja o samoubojstvu i pravlje-nja planova kako to izvrπiti, te do pokuπaja ili izvrπenogsamoubojstva. Nije moguÊe toËno predvidjeti hoÊe li i kadaneka osoba s depresijom pokuπati ili poËiniti samoubojstvo.

Smetnje koncentracije i pamÊenjaMnoge depresivne osobe æale se na osjeÊaj da ne mogu mi-sliti kao prije, da se teπko mogu koncentrirati, da im jeteπko donijeti bilo kakvu odluku, da imaju neugodne

14

poteπkoÊe s pamÊenjem. Zbog ovih simptoma u starijihosoba uvijek treba misliti na demenciju. Ako se depresivnaepizoda uspjeπno lijeËi problemi s pamÊenjem u cijelostinestaju, za razliku od sluËajeva kada je depresivna epizo-da poËetak razvoja demencije pa smetnje pamÊenja pro-grediraju.

Somatizacija - zaπto je depresija neprepoznataOko polovice depresivnih osoba æali se na tjelesne smetnjei simptome kao πto su razliËiti bolni sindromi (glavobolje,bolovi u leima, oko srca, u trbuhu, itd.), napadajivrtoglavice, astenija, muËnina, lupanje i preskakanje srca,pojaËano znojenje, osjeÊaj nedostatka zraka, itd. Oko 25 % depresivnih osoba zaokupljeno je poglavito svojimtjelesnim simptomima tako da nisu ni svjesni depresije ukojoj se nalaze. Nerijetko tjelesni simptomi zavaraju ilijeËnike koji onda upuÊuju pacijente na brojne i skupepretrage Ëime se samo gubi vrijeme i novac, a lijeËenjeodlaæe.

Anksioznost (tjeskobnost)Velika veÊina depresivnih osoba pokazuje istovremeno isimptome anksioznosti. Katkada je teπko odrediti radi li seprimarno o anksioznom ili depresivnom poremeÊaju, patada govorimo o mijeπanom anksiozno-depresivnomporemeÊaju. Utvren je i Ëest komorbiditet izmeu depre-sivnih i anksioznih poremeÊaja. Tako primjerice u oko 25 % osoba koje ispunjavaju kri-terije za primarnu depresiju moæe se utvrditi i prisustvopaniËnog poremeÊaja. U viπe od polovice osoba s primarnopaniËnim poremeÊajem razvija se i sekundarna depresija.

15

PR O C J E N ASUICIDALNOG RIZIKA

Razmiπljate li o smrti ?

Jeste li ikada imali osjeÊaj da je æivot bez

vrijedan?

Jeste li poæeljeli da Vas nema?

Razmiπljate li o samoubojstvu?

Imate li plan za samoubojstvo?

©to Vam pomaæe da to ne uËinite?

Jesu li razlozi za æivot jaËi od æelje za

smrÊu?

Je li Vam vaπa obitelj motivacija za æivot?

©to mislite zbog Ëega je samoubojstvo

loπa ideja?

DOBAR DAN TUGO - TESTIRAJTE SAMI SEBE NA DEPRESIJU

©uljajuÊa depresija moæe uzrokovati ne samo razliËitesubjektivne simptome, nego i velike obiteljske i profesio-nalne poteπkoÊe, a da na to uopÊe i ne pomiπljate. Zato jeuputno da popunite sljedeÊi upitnik.

BECKOV SAMOOCJENSKI UPITNIK ZA DEPRESIJU

I. PoremeÊaj raspoloæenjaNe osjeÊam se tuænoOsjeÊam se tuænoOsjeÊam se tuæno cijelo vrijeme i ne mogu se otrgnuti od tugeTako sam æalostan i nesretan da to viπe ne mogu podnijeti

II. Gubitak nadeNisam obeshrabren glede buduÊnostiObeshrabren sam glede buduÊnostiOsjeÊam da se nemam Ëemu veselitiOsjeÊam da je buduÊnost beznadna i da se stvari ne mogu popraviti

III. OsjeÊaj odbaËenostiOsjeÊam da sam uspjeπna osobaOsjeÊam se neuspjeπnijim od drugih ljudiKada se osvrnem na dosadaπnji æivot, vidim samo mnogo neuspjehaKao osoba osjeÊam se kao potpuni promaπaj

IV. Nesposobnost uæivanjaUobiËajene aktivnosti mi Ëine zadovoljstvoNe uæivam viπe u nekim stvarima kao ranijeViπe me gotovo niπta istinski ne radujeNiπta mi ne predstavlja zadovoljstvo i sve mi je isprazno

0123

0123

0123

0123

17

V. OsjeÊaj krivnjeNe osjeÊam se krivimDobar dio vremena patim od osjeÊaja krivnjeVeÊinom me muËi osjeÊaj krivnjeNeprestance me muËi osjeÊaj krivnje

VI. Potreba za kaznomNe mislim da sam kaænjenOsjeÊam da sam moæda kaænjenOËekujem kaznuOsjeÊam da mi je ovo kazna

VII. Mrænja prema sebiNisam razoËaran sobomRazoËaran sam sobomGadim se sam sebiMrzim se

VIII. SamoosuivanjeNisam gori od drugihImam viπe slabosti i pogreπaka od drugihSklon sam samoosuivanjuKrivim sebe za sve loπe πto se dogodi

IX. Sklonost samoubojstvuUopÊe ne pomiπljam na samoubojstvoPomiπljam na samoubojstvo, ali to ne bih uËinioVolio bih da me nema (Volio bih se ubiti)Ubio bih se da imam priliku

0123

0123

0123

0123

0123

18

X. PlaËljivostNe plaËem viπe nego obiËnoSada plaËem viπe nego ranijeSada stalno plaËemRanije sam mogao plakati, a sada ni to viπe ne mogu

XI. RazdraæljivostNisam razdraæljivLakπe se razljutim nego ranijeStalno se ljutimViπe me uopÊe ne diraju stvari koje su me ranije ljutile

XII. PoremeÊaj u odnosima s drugim ljudimaNisam izgubio zanimanje za druge ljudeDrugi me ljudi zanimaju manje nego ranijeUglavnom sam izgubio zanimanje za druge ljudeIzgubio sam svako zanimanje za druge ljude

XIII. NeodluËnostOdluke donosim bez problema kao i ranijeOdgaam donoπenje odluka viπe nego ranijeTeæe mi je donositi odluke nego ranijeUopÊe viπe ne mogu donositi odluke

XIV. Negativna slika o sebiNe mislim da loπe izgledamBojim se da izgledam loπe i nepoæeljnoOsjeÊam da sam postao neprivlaËanMislim kako ruæno izgledam

0123

0123

0123

0123

0123

19

XV. Nesposobnost za radMogu raditi jednako dobro kao i prijeMoram uloæiti napor da se pokrenem na aktivost ili radVrlo mi je teπko pokrenuti se na aktivnost ili radUopÊe ne mogu raditi

XVI. PoremeÊaj snaSpavam uobiËajeno dobroNe spavam dobro kao prijeBudim se sat-dva ranije i teπko mi je ponovno zaspatiBudim se mnogo ranije (nekoliko sati) i ne mogu viπe zaspati

XVII. UmorNe umaram se viπe nego πto je to uobiËajenoUmaram se lakπe nego prijeAko bilo πto radim, umorim sePreumoran sam da bih bilo πto radio

XVIII. Oslabljen apetitNemam oslabljen apetit Nemam viπe tako dobar tek kao prijeApetit mi je oslabljenUopÊe viπe nemam apetita

XIX. Gubitak na teæiniNisam znatno ili uopÊe smrπavioIzgubio sam viπe od 2 kgIzgubio sam viπe od 5 kgIzgubio sam viπe od 7 kg

0123

0123

0123

0123

0123

20

XX. HipohondrijaNisam zabrinut za zdravlje viπe nego obiËnoBrinu me tjelesno zdravlje zbog bolova, nervoze æeluca ili zatvoraVrlo sam zabrinut za zdravlje i teπko mi je o drugom razmiπljatiTako sam zabrinut zbog zdravlja da viπe ni o Ëemu drugom ne mogu razmiπljati

XXI. Oslabljen libidoSeks me zanima kao i ranijeSeks me zanima manje nego ranijeJako sam izgubio interes za seksSeks me viπe uopÊe ne zanima

Zbrojite sve zaokruæene brojevei rezultat usporedite sa sljedeÊom tablicom:

Nema depresije 0 -11 bodovaBlaga depresija 12-19 bodova Umjerena depresija 20-26 bodovaTeπka depresija > 26 bodova

©to Ëiniti nakon testaAko utvrdite da patite od blage depresije moæete u najbliæojljekarni potraæiti Aktivin®-H kapsule za poboljπanje raspoloæenja(standardizirani ekstrakt gospine trave) i uzimati ga prema uputi.Bilo bi dobro da o tomu izvijestite i svojega obiteljskog lijeËnikaili lijeËnika opÊe prakse. Ako ne doe do poboljπanja unutar 4-6tjedana neodloæno se javite svojemu lijeËniku i s njim vrloozbiljno razmotrite primjenu prikladnog antidepresiva.Ako utvrdite da patite od umjerene depresije Ëim prije se trebatejaviti svojemu lijeËniku i zapoËeti s primjenom antidepresiva ipsihoterapijom.U sluËaju teπke depresije ili razmiπljanja o bezvrijednosti æivota isamoubojstvu odmah se javite psihijatru radi lijeËenja antidepre-sivima i psihoterapijom.

0123

0123

21

Neravnoteæa• u kemijskim prijenosnicima

informacija u mozgu

• u prehrani

• u ponaπanju• u pogledu na æivot

DepresijaMoæe biti prevladana

• uz pomoÊ onoga πto svakodnevno radimo• uz pomoÊ hrane koju uzimamo• zahvaljujuÊi aktivnostima

kojima se bavimo• zahvaljujuÊi pozitivnim razmiπljanjima

koje dosljedno podræavamo

23

DEPRESIJA: BOLEST SA TISU∆U LICA

Depresivni poremeÊaji mogu se oËitovati u brojnim i vrlorazliËitim oblicima koji su praÊeni velikom subjektivnompatnjom, nesposobnoπÊu za rad, gubitkom æivotne radostii smisla, promijenjenim fizioloπkim funkcijama kao πto suspavanje, uzimanje hrane, itd. Zato ovdje ukratko opisu-jemo najvaænije oblike depresivnih poremeÊaja.

Prva depresivna epizodaO prvoj depresivnoj epizodi govorimo kada se u neke osobepojave neki od sljedeÊih simptoma ili znakova:1. depresivno ili æalosno raspoloæenje (osoba jeneraspoloæena, tuæna, plaπljiva, osjeÊa se izgubljeno, kaou tunelu ili magli...),2. smanjenje interesa za uobiËajene æivotne i radneaktivnosti i gubitak zadovoljstva u njima (sve izgledaprazno, besmisleno, osoba je bezvoljna, seksualna æelja jesmanjena ili iπËezla, prisutna je frigidnost u æena ili impo-tencija u muπkaraca),3. gubitak ili porast apetita πto moæe biti praÊeno gubitkomili porastom tjelesne teæine, 4. poremeÊaj spavanja u obliku nesanice (znakovito jekada osoba bez poteπkoÊa zaspi, ali se uËestalo budi ili serano probudi i ne moæe viπe spavati) ili neπto rjee u oblikupretjerane potrebe za spavanjem (hipersomnija),5. poremeÊaj psihomotorike u obliku agitacije (osoba jeuznemirena, stalno u pokretu, zapomaæe, plaËe, moli zapomoÊ, krπi ruke) ili u obliku psihomotorne zakoËenosti iusporenosti,

6. brzo umaranje i osjeÊaj gubitka energije, osjeÊaj iscr-pljenosti, slabosti, malaksalosti,7. samopodcjenjivanje, osjeÊaj vlastite bezvrijednosti ilineprimjerene krivnje, samooptuæivanje,8. kognitivne smetnje, prvenstveno smanjena sposobnostmiπljenja i koncentracije,9. ponavljajuÊe misli o smrti, æelja za smrÊu, planiranje ilipokuπaj samoubojstva.

Velika i mala depresivna epizoda - Ako neka osobaimade najmanje pet od pobrojanih simptoma u trajanju odnajmanje dva tjedna, govorimo o tzv. velikoj ili majordepresivnoj epizodi.Kada su prisutna samo Ëetiri ili manje simptoma, govorimoo maloj ili tzv. minor depresiji.

PsihotiËna i nepsihotiËna depresivna epizoda - Kadasu prisutne depresivne sumanute ideje i halucinacije, rijeËje o psihotiËnoj depresiji. Ovaj oblik neodgodivo zahtijevabolniËku obradu i lijeËenje. Depresivne sumanute mislioËituju se kao ideje propasti i osiromaπenja, zatim idejekrivnje i samooptuæivanja, te hipohondrijske ideje(uvjerenost da boluju od teπke i opasne somatske bolesti) inihilistiËke ideje (osjeÊaj da nema nikoga na svijetu, da tje-lesni organi ne rade ili ne postoje).NepsihotiËna se depresija moæe oËitovati kao blaga,umjereno teπka ili teπka depresivna epizoda.

Reaktivne depresijePredstavljaju reakcije na æivotne probleme i stresnesituacije kao πto su smrt bliske osobe, gubitak posla,razvod, itd. Ova su stanja jaËe izraæena od osjeÊaja tuge i

24

nesreÊe u svakodnevnom æivotu, traju duæe nego πto je touobiËajeno, a simptomi obiËno ukljuËuju tjeskobu (anksi-oznost), smetnje spavanja i gubitak apetita.

Sekundarne depresijeSekundarne depresije su stanja koja se razvijaju u osobakoje boluju od razliËitih tjelesnih, zaraznih (AIDS),endokrinoloπkih (bolesti πtitnjaËe) i neuroloπkih (Parkin-sonova bolest, multipla skleroza) bolesti. Potrebno jelijeËiti osnovnu bolest, a primjena antidepresiva je simpto-matska terapija.Depresivna stanja mogu biti izazvana i razliËitim lijekovi-ma kao πto su kortikosteroidi, digitalis, indometacin, feno-tiazini, benzodiazepini, klonidin, oralni kontraceptivi.Oralni kontraceptivi Ëesto mijenjaju raspoloæenje u æenakoje ih uzimaju. One postaju depresivne ili agresivne, a dato nitko ne povezuje s uzimanjem pilula. To moæe dovestido vrlo muËnih, pa Ëak i tragiËnih situacija. Æena poËinjeuzimati oralne kontraceptive nakon roenja djeteta ipostane razdraæljiva, svadljiva, depresivna, pa se svakrivnja svali na porod. Ili pak mladiÊ upozna djevojkukoja mu se dopada i oæene se. Kako ne æele odmah imatiæivot ispunjen obvezama odgoja djece, ona poËinje uzimatipilule i postane nesnosna. Muæ pomiπlja kako je nasjeo navjeπtu glumu i igra poËinje.

Porodiljna depresijaTzv. porodiljna tuga (“baby blues”) prisutna je u gotovopolovice rodilja koje su blago depresivne, anksiozne,napete ili se osjeÊaju loπe, mogu imati poteπkoÊa sa spa-vanjem iako najveÊi dio vremena osjeÊaju umor i letargiju.

25

Ova stanja traju nekoliko sati ili nekoliko dana a ondaspontano iπËeznu. Meutim, postpartalna depresija(depresija koja se javlja u razdoblju babinja) moæe bitiozbiljan poremeÊaj koji zahvaÊa oko 10 % rodilja pri Ëemuone imaju velikih problema u obavljanju uobiËajenihaktivnosti. Postpartalna depresija moæe se oËitovati vrlodramatiËno. Nije rijeË samo o hormonalnoj buri, nego i osuËeljavanju s posve novom situacijom, doæivljajemmaterinstva.

KlimakteriËna depresijaDepresivna stanja koja se javljaju u æena u dobi izmeu 45i 50 godina obiËno se pripisuju klimakteriju. Ako je hor-monalna terapija uspjeπna, dijagnoza je jednostavnopotvrena. Meutim, klimakterij ne znaËi samo hormonal-nu promjenu, nego i æivotnu prekretnicu, te suËeljavanjesa staroπÊu i pitanjem æivotne bilance. Neke se æene manjelome zbog gubitka hormona, a viπe zbog gubitka svog æi-votnog smisla. Njihova ljepota vene, a izostanak men-struacije interpretiraju kao kraj svoje æenstvenosti i sek-sualnosti.

Depresija iscrpljenjaPosljedica je kroniËnog nezadovoljstva u braku,kuÊanskim poslovima, odgojem djece, opÊenito naËinomæivota. Dolazi do tjelesne i emocionalne iscrpljenosti, aznaci depresije su jasno izraæeni.Sindrom izgaranja na poslu - jedan je od oblika depresijeiscrpljenja. Moæe se pojaviti u neuspjelih radoholiËara.

1. faza visokih oËekivanja - velika posveÊenost poslu, entuzijazam

26

2. faza poËetnog nezadovoljstva i pesimizma- brzo umara- nje poslom, frustriranost, gubitak ideala

3. faza povlaËenja i izolacije- izbjegavanje kontakata, lju t-nja, negativizam, teπkoÊe koncentracije, sve predstavlja ve-liki napor

4. faza apatije i gubitka interesa- ozbiljne depresivne pote -πkoÊe, gubitak samopouzdanja, nesposobnost interakci- je, smanjena obrambena sposobnost organizma,ËeπÊe in-fekcije ili nezgode.

PonavljajuÊi depresivni poremeÊaji (unipolarna depresija)Kada se u neke osobe ponavljaju tzv. velike depresivneepizode bez epizoda poviπenog raspoloæenja i hiperak-tivnosti koje zadovoljavaju kriterije za maniju, govorimo oponavljajuÊem depresivnom poremeÊaju. Stupanj izraæe-nosti simptoma moæe biti razliËit, tako da razlikujemoblage, umjereno teπke i teπke nepsihotiËne depresivne epi-zode i psihotiËne depresivne epizode koje su uvijek teæakduπevni poremeÊaj. Depresivne epizode obiËno traju oko 6mjeseci, ali duljina trajanja moæe varirati od 3 do 12mjeseci, pa Ëak i do dvije godine. PonavljajuÊe se depresi-je dva puta ËeπÊe susreÊu u æena nego u muπkaraca. UlijeËenju ponavljajuÊeg depresivnog poremeÊaja od velikeje vaænosti dugotrajna primjena antidepresiva i njihovaprofilaktiËka primjena.

Mijeπani anksiozno-depresivni poremeÊajVelika veÊina depresivnih osoba pokazuje istovremeno isimptome anksioznosti. Katkada je teπko odrediti radi li seprimarno o anksioznom ili depresivnom poremeÊaju, patada govorimo o mijeπanom anksiozno-depresivnomporemeÊaju.

27

Kratke depresivne epizodeKada simptomi depresije traju kraÊe od dva tjedna govo-rimo o kratkim depresivnim epizodama.

Sezonska depresijaSimptomi se obiËno pojavljuju u jesen, pogorπavaju zimi, anestaju u proljeÊe ili ljeto. Uz sniæeno raspoloæenje, sma-njenu aktivnost, letargiju i oslabljen libido, prisutni suatipiËni simptomi kao pojaËan apetit, pojaËana æelja zaugljikohidratima, porast teæine, pretjerana potreba za spa-vanjem i pogorπanje raspoloæenja u poslijepodnevnim satima.Bolesnici dobro reagiraju na lijeËenje svjetlom.

AtipiËna depresijaAtipiËne se depresije oËituju pojaËanim apetitom πto jeobiËno praÊeno porastom teæine, pretjeranim spavanjem, amogu biti prisutni razliËiti somatski simptomi.

Bipolarna depresijaKada se u neke osobe izmjenjuju faze poviπene energije,raspoloæenja i aktivnosti (manija) s fazama sniæenograspoloæenja i pada energetskih potencijala (depresija)govorimo o bipolarnom afektivnom poremeÊaju (BAP).Ako je osoba u depresivnoj faza tada govorimo o bipo-larnoj depresiji ili depresivnoj epizodi u sklopu BAP.

Ciklotimni poremeÊaj Ciklotimni poremeÊaj oËituje se nestabilnim raspoloæenjemkroz duæe vremensko razdoblje (najmanje dvije godine) aukljuËuje brojna razdoblja blage depresije (sniæenoraspoloæenje) i blage elacije (poviπeno raspoloæenje).Promjene raspoloæenja su neovisne o æivotnim dogaajima.

28

Distimija Distimija se oËituje simptomima depresije koji ne ispu-njavaju kriterije za blagi ponavljajuÊi depresivniporemeÊaj, kako glede izraæenosti simptoma tako i gledenjihova trajanja. DistimiËne osobe imadu razdoblja kojamogu potrajati danima i tjednima kada se osjeÊaju dobro,ali preteæito se mjesecima osjeÊaju umorno i depresivno,sve im je naporno, ni u Ëemu ne uæivaju, loπe spavaju,osjeÊaju se neadekvatnima. Meutim, obiËno su sposobninositi se s osnovnim zahtjevima svakidaπnjeg æivota.

KroniËni bolni sindromKroniËna je bol Ëest pratilac depresije. Isto tako osobekoje pate od bolesti koje su praÊene s boli Ëesto pokazujuznakove depresivnog raspoloæenja. U nekih osoba kroniËnise bolni sindrom moæe oËitovati kao oblik tzv. maskiranedepresije.

PMS i depresijaDepresija Ëesto moæe biti sastavni dio premenstrualnog sin-droma koji pogaa 3 do 8 % æena.

29

Kortikosteroidi, kontraceptivi, rezerpin,

a-metildopa, klonidin, digoksin,

beta-blokeri, inhibitori kolinesteraze,

insekticidi, cimetidin, indometacin,

l-dopa, fenotiazini, dugotrajna primjena

benzodiazepina, fenobarbiton, talium,

æiva, cikloserin, vinkristin, vinblastin

Progresivna paraliza, influenza, AIDS,

virusna pneumonija, virusni hepatitis,

infektivna mononukleoza, tuberkuloza

Hipo- i hipertireoza, hiperparatireoza,

Cusingova bolest, Adisonova bolest, PMS,

postpartalno razdoblje

Sistemski lupus eritematozus,

reumatoidni artritis

Multipla skleroza, Parkinsonova bolest,

trauma glave, temporalna epilepsija,

tumori mozga, moædani udar, sleep

apnea

Manjak vitamina (B12,C, folati,

niacin, tiamin)

Karcinom glave pankreasa, diseminirana

karcinomatoza

KroniËne srËane bolesti,

srËani infarkt

Farmakoloπki:

Infektivni:

Endokrini:

Imunoloπki:

Neuroloπki:

Nutritivni:

Neoplazme:

Kardiovaskularni:

Organsk i uzroc i depres i je

UZROCI DEPRESIVNIH POREME∆AJA

I BIOLO©KE TEORIJE

1. Naslijee Utvrena je nasljedna sklonost ka depresivnimporemeÊajima kao πto je to sluËaj i s razliËitim tjelesnimbolestima, kao πto su arterijska hipertenzija (poviπenkrvni tlak), bolesti srca, itd.

2. Biokemijski poremeÊaji u mozgu ÆivËani sustav iznimno je sloæen a Ëini ga oko stotinu mili-jardi æivËanih stanica - neurona. Kako bi organizam sklad-no funkcionirao stanice moraju meusobno komunicirati.Neuroni dolaze u kontakt s drugim stanicama na specijal-iziranom mjestu dodira koje se naziva sinapsa. ÆivËanestanice izluËuju kemijske tvari - neurotransmitore - kojiprenose informaciju s jedne stanice na drugu prekosinapse. Posebne tvorbe - receptori omoguÊavaju da drugastanica prepozna poruku neurotransmitora.

31

normalna s inapsa

izvorna monoaminska teorija(deficit NA i/ili 5-HT)

deficit NA /5-HT pluspoveÊanje broja receptora

smanjen brojreceptora

monoaminskireceptori

monoaminskireceptori

monoaminskireceptori

monoaminskireceptori

normalna aktivnost serotonina

(5-HT) i/ili noradrenalina (NA)

smanjena neuronskaaktivnost

smanjena neuronskaaktivnost

smanjena neuronskaaktivnost

depresija

Intenzitet sinaptiËke transmisije je konstantan. Meutim,depresija se dovodi u svezu s promjenama u nastanku irazgradnji pojedinih æivËanih prijenosnika (neurotransmi-tora) u mozgu kao πto su biogeni amini, noradrenalin iserotonin, ali i drugih neurotransmitora, te s promjenamau broju i osjetljivosti njihovih receptora.

Serotoninska hipoteza. Depresija moæe biti posljedicasmanjene serotoninske aktivnosti u mozgu. Smanjena kon-centracija serotonina u amigdalama moæe imati zaposljedicu gubitak zadovoljstva i osjeÊaja sreÊe, dok jesmanjena koncentracijama u ponsu (nucleus raphe)povezana s poremeÊajem spavanja.

Katekolaminska hipoteza. Dopamin i noradrenalin igrajuvaænu ulogu u nastanku depresivnih poremeÊaja.PoremeÊaji koncentracije dopamina u bazalnim ganglija-ma mogu dovesti do psihomotorne retardacije (usporenost,zakoËenost i siromaπtvo pokreta) ili agitacije u depresivnihbolesnika. Smanjena koncentracija noradrenalina uhipokampusu i hipotalamusu dovodi do somatskih sim-ptoma depresije kao πto su anoreksija, gubitak libida ianergija.KolinergiËka hipoteza. Neki oblici depresije mogu bitiposljedica apsolutne ili relativne hiperaktivnosti koliner-giËkih struktura u mozgu, posebice onih koji su sastavnicapsihofizioloπkog sustava kazne.Permisivna hipoteza. Prema nekim autorima smanjenakoncentracija serotonina pododgovorna je za sklonostdepresiji, a sama pojava depresije povezana je s padomkatekolamina, dok je manija posljedica poviπene kateko-

32

laminske aktivnosti. Ima miπljenja kako je depresivnoraspoloæenje posljedica smanjene serotoninske aktivnosti,dok je razvoj agitirane ili inhibirane depresije povezan skoncentracijom katekolamina.

Hipersenzitivnost monoaminskih receptora. Posljedicasmanjene koncentracije biogenih amina u mozgu jesthipersenzitivnost (tzv. up regulacija) njihovih receptoraπto je zapravo biokemijska osnova depresivnihporemeÊaja.

Disbalans receptorskih sustava. Neki oblici depresivnihporemeÊaja mogu biti posljedica hiperaktivnosti 5-HT2 ihipoaktivnosti 5-HT1-receptora. Hiperaktivnost 5-HT2receptora poveÊava senzitivnost na kaznu, inhibira meha-nizme nagrade, dovodi do anksioznosti i anhedonije.Hipoaktivnost 5-HT1 receptora povezana je sa smanjenomtolerancijom na stres i apatijom, te pridonosi razvojunauËene bespomoÊnosti.

Smanjena koncentracija cikliËkog AMP. PoremeÊaj umetabolizmu cikliËkog AMP koji ima funkciju drugog glas-nika ili sekundarnog hormona moæe dovesti do smanjenoglibida i amenoreje zbog smanjenja aktivnosti FSH, LH iestradiola, do konstipacije zbog smanjenja intestinalnihkontrakcija, do umora i slabosti uslijed smanjene neuro-miπiÊne transmisije, do anoreksije usljed poremeÊajafunkcije hipotalamusa, do suhoÊe usta zbog smanjene sali-vacije, itd.

PoremeÊaj elektrolita. Neki oblici depresivnihporemeÊaja povezani su s poremeÊajem u funkciji neuron-skih membrana i disbalansom elektrolita.

33

3. Neuroendokrinoloπki poremeÊajiDepresija je Ëest simptom u endokrinoloπkih bolesnika (uprvom redu u bolestima πtitnjaËe i nadbubreæne ælijezde)kada govorimo o sekundarnoj depresiji. Meutim, i ubolesnika s primarnom depresijom opisana su razliËitaneuroendokrinoloπka odstupanja kao πto su pojaËanoluËenje kortizola, pozitivan deksametazonski test, itd.Kortizol moæe uzrokovati pojaËanu pohranu neurotrans-mitora u sinaptosome, poremetiti omjer intra - i ekstra-neuronalnog natrija, smanjiti transport biogenih aminapoveÊanjem aktivnosti intraneuronalne ATP-aze.

4. Imunoloπka odstupanjaU depresivnih su osoba opisana razliËita odstupanjaimunoloπkih funkcija, Ëime se objaπnjava veÊa uËestalostnekih tjelesnih bolesti, primjerice karcinoma.

5. Neurofiziologija depresije Depresija moæe biti posljedica oslabljene aktivnosti moæ-danog sustava nagrade Ëime se objaπnjava nesposobnostza uæivanje i radost u depresivnih bolesnika, a katkad ipretjerane aktivnosti moædanog sustava kazne πtoobjaπnjava osjeÊaj krivnje i ideje samooptuæivanja.

6. Kronobioloπki poremeÊaji Neki oblici depresije mogu biti posljedica poremeÊaja kro-nobioloπkih sustava koji reguliraju ritmove aktivnostipojedinih funkcija kao πto su budnost-spavanje, luËenjehormona, itd.

34

II PSIHOSOCIJALNE TEORIJE

Stres i psihotraumaStresovi i psihotraume mogu imati vaænu ulogu u nastankui oblikovanju depresivnih poremeÊaja. Depresivne osobeËesto su æivotom ranjene osobe.

Depresija kao gubitak Prema psihoanalitiËkoj teoriji depresija moæe biti poslje-dica neuËinkovitog æalovanja u situacijama gubitka vo-ljenog objekta, odnosno voljene osobe. Prema izgubljenomobjektu uspostavljaju se dvostruki osjeÊaji, ljubav ibijes/mrænja, a zbog identifikacije s izgubljenim objektomdvostruka se osjeÊanja okreÊu prema bolesniku. Po nekimpsihoanalitiËarima depresija je oËajniËki krik za ljubavlju.

Depresija kao nauËena bespomoÊnost Prema bihejvioralnoj teoriji neki oblici depresije sunauËena ponaπanja. NauËena bespomoÊnost uspostavlja seu stresnim situacijama koje se ne mogu izbjeÊi ili nad koji-ma se ne moæe uspostaviti kontrola. U depresivnih osobapostoji oskudica pozitivnih potkrepljivaËa nedepresivnog,odnosno zdravog ponaπanja i doæivljavanja.Neke depresivne osobe kao da se ponaπaju po modelu:“Ako budem dovoljno jadan i bespomoÊan, drugi Êe semorati brinuti o meni, dat Êe mi ljubav, paænju, njeænost...

Depresija kao oËajniËki krik za ljubavljuDepresivci su Ëesto osobe koje nisu imale dovoljno ljubaviu djetinjstvu tako da simptomi depresije predstavljajuoËajniËki krik za ljubavlju.

35

Depresija kao egzistencijalni vakuumKatkada kad neke osobe odluËe promijeniti posao, pri-jatelje ili naËin æivota mogu upasti u stanje egzistencijalnogvakuma kada znaju πto ne æele, ali ne znaju πto æele zazamjenu.

Depresija kao agresija okrenuta prema sebi Depresija je Ëesto maska za neiskazanu ljutnju i bijes priËemu se loπa osjeÊanja koncentriraju unutar depresivneosobe. Kad neka osoba ne moæe ispoljiti agresivnost premadrugima ona je usmjerava prema sebi πto moæe rezultirati isuicidalnoπÊu.

Depresija kao crni filter Prema neurolingvistiËkom modelu depresivne osobe kao daimaju crne naoËale kroz koje vide sve tamno: sebe, svijet,buduÊnost. Sav njihov æivot, sva sjeÊanja, sve je u tamnomdepresivnom svjetlu. Zbog negativne percepcije kao da svi-jet doæivljava kroz tamne naoËale pacijent sve viπe gubikontakt sa stvarnoπÊu. Svoju buduÊnost pacijent vidi crnokao nastavak svojih patnji koje su u suπtini subjektivnenaravi.

Depresija kao destruktivni unutarnji dijalogDepresija je Ëesto unutarnji dijalog izmeu ego stanja ne-gativnog kritiËkog roditelja i jadnog (bespomoÊnog) djete-ta. U depresivnih osoba ego stanje nije dovoljno prisutno,pa je ego stanje slobodnog djeteta potisnuto, ili nedovoljnorazvijeno. Radi se o osobama koje imaju zabranu na uæi-vanje i radost.

36

Depresija kao mraËni zatvor ili tunel Prema transakcijsko-analitiËnom modelu depresija pod-sjeÊa na zatvor u kojemu je jedna te ista osoba zatvorenik(ego stanje bespomoÊno dijete) i okrutni straæar (ego sta-nje kritiËki roditelj).

Depresija kao duπevni gipsPrema nekim shvaÊanjima depresija je zaπtitni psihiËkimehanizam, neka vrsta “duπevnog gipsa”. Osoba koja jeizvrgnuta pretjeranim zahtjevima okoline stvara depre-sivno raspoloæenje kako bi na socijalno i psiholoπki prih-vatljiv naËin odbila zahtjeve okoline i tako sebi omoguÊilaËastan uzmak. Odbijanjem stvari koje nisu od æivotnevaænosti omoguÊuje se oporavak, “punjenje energijom”.

Depresivne znaËajke liËnosti Osobe s odreenim crtama liËnosti naginju depresivnimporemeÊajima. Perfekcionisti koji postavljaju visoke stan-darde i zahtjeve pred sebe i druge, odnosno osobe kojeteπko mogu prilagoditi svoje ideje i zahtjeve promjenamaokoline ËeπÊe i lakπe zapadaju u depresivna stanja.Nesigurne osobe koje su ovisne o drugima takoer su pri-jemËive za depresiju kada su odbaËene ili odbijene.Typus melancholicus - O depresivnom karakteru govori sejoπ od antiËkih vremena. Stari su Grci razlikovali Ëetiritemperamenta: koleriËan (naprasit), sangviniËan (vatren),flegmatiËan (trom) i melankoliËan (turoban). Premakarakteroloπkoj teoriji ako netko duπevno oboli, onda jepriroda njegove bolesti u znatnoj mjeri uvjetovana njego-vim karakterom. Tko je od djetinjstva turoban izvrgava seopasnosti da u stresnim situacijama klone u depresiju.

37

Depresivna kognitivna trijadaPrema kognitivnim teorijama neki oblici depresije suposljedica negativne evaluacije i negativnog razmiπljanja,odnosno negativne konceptualizacije. Neke osobe vide sebepogreπno kao neprimjerene, ostavljene ili grijeπne u njih sejavljaju depresivna Ëuvstva kao πto su æalost, osamljenosti krivnja. Kognitivnu depresivnu trijadu Ëine negativnainterpretacija iskustva, negativna interpretacija sepstva(samopodcjenjivanje) i negativna oËekivanja. U osoba spredispozicijom za depresiju Ëesto se nae sljedeÊa kogni-tivna shema: 1. svi me moraju voljeti; 2. u svemu moram biti dobar; 3. ako me drugi ne vole, to znaËi da nisam dobar.

Depresivna æivotna pozicija(Ja nisam O.K., drugi su O.K.) Æivotne pozicije predstav-ljaju duboki, Ëesto nesvjesni, doæivljaj sebe i drugih,odnosno svijeta u terminima dobar-loπ.Depresija moæe biti æivotni scenarij koji je premorbidnoodreen depresivnom æivotnom pozicijom u kojoj takvaosoba ima u sebi duboko usaen osjeÊaj da neπto s njomnije u redu i da se mora jako truditi da bude dobra dazadovolji druge koji su dobri. Zato se takve osobe trude dazadovolje druge, teπko im je reÊi ne, trude se da budusavrπene, okrivljuju sebe za svaku sitnicu. Zbog osjeÊajaosobne neadekvatnosti takve osobe su Ëesto stidljive, pateod osjeÊaja krivnje, imaju potrebu za kaznom. Nerijetkoje prisutno vjerovanje da ne zasluæuju dobar æivot, pa Ëakni æivot kao takav.

38

Depresivni æivotni scenarij karakteriziraju sljedeÊavjerovanja koja su za depresivne osobe apsolutne,neupitne i aksiomatske istine:1. Bez obzira koliko se Ëinio dobar i fin, ja sam loπ, zao i

neprihvatljiv sebi i drugim ljudima;2. Drugi ljudi su takvi da ih moram mrziti, zaviditi im ili ih

se plaπiti;3. Æivot je straπan, a smrt je joπ gora;4. U æivotu mi se dogaaju samo loπe stvari i tako Êe to

uvijek biti;5. Ljutnja je loπa;6. Nema oprosta.

Depresija kao socijalno prihvatljivagubitniËka strategijaSocio-kulturni Ëimbenici. U nekim sociokulturnim sredina-ma (tzv. “kulture krivnje”) depresije se ËeπÊe javljaju πtose dovodi u svezu sa strogim etiËkim normama i socijalnimzahtjevima koji pogoduju oblikovanju depresivnih obraza-ca reagiranja. Prema nekim teorijama depresivna stanjanastaju u svezi s izrazitom socijalnom kompeticijom kaonesvjesna, nevoljna gubitniËka strategija na socijalno pri-hvatljiv naËin. Naime, ova gubitniËka strategija omoguÊujedepresivcu prihvaÊanje poraza u socijalnom natjecanju, teprilagodbu na neπto πto bi drugaËije bilo neprihvatljivonizak rang.

39

»IMBENICI U DJETINJSTVU

KOJI PRIDONOSE RAZVOJU DEPRESIJA

O»IT GUBITAK (SMRT, RAZVOD, RAZDVAJANJE, NAPU©TANJE,

DUGOTRAJNI ZDRAVSTVENI PROBLEMI)

- rani gubitak majke ili oca

- gubitak drugih bliskih osoba, roaka i prijatelja

- dugotrajna ili teπka bolest u djetinjstvu

I © »EK I VANJE GUB ITKA

- iπËekivanje gubitka majke, oca ili neke druge bliske osobe

dugo vremena prije nego πto se stvarno gubitak i dogodio

- razoËaranje u neke vaæne osobe

- iπËekivanje velike nagrade za neπto πto smo uËinili,

a koju nikad nismo dobili

I © »EK I VANJE FANTAZ IRANOG GUB ITKA DUGO VREMENA ,

I AKO SE GUB ITAK N I JE STVARNO DOGOD IO

DOGA–AJ I KOJ I UMANJUJU OSJE∆AJ SAMOPO©TOVANJA

- poteπkoÊe u druæenju s drugom djecom - osjeÊaj neæeljenosti od strane roditelja

- zlostavljanje - osjeÊaj “nitko me ne voli”

- osjeÊaj razliËitosti od svojih vrπnjaka - osjeÊaj “svi me mrze”

OBRAT U VREDNOVANJU DRUGIH

- iznenadna promjena iz ljubavi u mrænju prema nekome

- iznenadna promjena samouvaæavanja u gaenje ili mrænju prema

sebi zbog nekog dogaaja

BACKGROUND

- depresija u Ëlanova obitelji i bliskih srodnika

- teπko kaænjavanje od strane jednog ili oba roditelja

- pretjerana zaπtita od strane roditelja koja guπi slobodu djeteta

- izolacija od druge djece

- stroga roditeljska pravila

- isticanje negativnih, a zanemarivanje

pozitivnih crta djeteta

LIJE»ENJE DEPRESIVNIH POREME∆AJA

Svaka depresivna osoba bi trebala biti upoznata kako omoguÊnostima lijeËenja depresije tako i o prevenciji even-tualne buduÊe depresivne epizode. Koliko je vaænouËinkovito lijeËenje same depresivne epizode, najmanje jetoliko vaæno πto depresivna osoba Ëini nakon depresivneepizode.

VRSTE LIJE»ENJA Suvremena psihijatrija raspolaæe brojnim i raznovrsnimbioloπkim, psihoterapijskim i socioterapijskim metodamalijeËenja.U najvaænije bioloπke metode lijeËenja ubrajaju se antide-presivi, terapija svjetlom, deprivacija spavanja i kronote-rapija, te elektrokonvulzivna terapija.Psihoterapijske metode lijeËenja ukljuËuju brojne tehnikekoje se primjenjuju individualno i u skupini. Obiteljskapsihoterapija je od velike vaænosti. Socioterapijske metodelijeËenja mogu znatno poboljπati rezultate farmakoterapijei psihoterapije.Kombinirani pristup u lijeËenju depresivnih poremeÊajadaje najbolje rezultate.

OP∆A NA»ELA LIJE»ENJAPridræavanjem sljedeÊih naËela, lijeËenje depresivnihporemeÊaja moæe postati znatno uspjeπnije.

Dobra informiranost pacijenta i njegove obiteljiPacijent treba biti u ulozi partnera u lijeËenju, a nepasivni objekt lijeËenja. Prije uzimanja lijekova pacijent injegova obitelj trebaju se informirati o prirodi bolesti,

41

ciljevima i moguÊim rizicima lijeËenja s preciznom infor-macijom o dostupnim lijekovima. Dobra informiranostbolesnika i njegove obitelji znatno smanjuje rizik lijeËenja,omoguÊuje pravodobnu prevenciju komplikacija,poveÊava suradnju bolesnika (“compliance”) i moguÊnostuspjeπne terapije.

Aktivna uloga pacijentaDepresivne osobe mogu se podijeliti na aktivne i pasivnetipove liËnosti. Pasivni se tipovi ponaπaju po modelu:“Doktore, meni je teπko. Ja jako patim. IzlijeËite me”.Nerijetko se u takvih osoba moæe prepoznati nesvjesnamotivacija “da se lijeËe, ali ne i da se izlijeËe”. To su osobekoje otpisuju odgovornost za svoje emocije i ponaπanje.Aktivni se tipovi ponaπaju po modelu: “Doktore, meni jeteπko. ©to mi je Ëiniti kako bih se izlijeËio?” To su osobekoje prihvaÊaju odgovornost za svoj æivot, svoje emocije iponaπanje. Samo se takve osobe mogu istinski mijenjati ipobijediti depresiju. Stoga je od izuzetne vaænosti da paci-jenti znaju kako samo propisivanje antidepresiva neÊepobijediti depresiju, nego je nuæna njihova aktivna uloga ulijeËenju i u radu na sebi, razvijanju nove æivotne filozofi-je i zdravijeg stila æivljenja.

Paæljivo odvagnuti rizik i dobrobit lijeËenjaOdabir antidepresiva primarno je odreen profilom nji-hovih nuspojava, te tjelesnim bolestima i poremeÊajima udepresivnih osoba, pa tek onda antidepresivnim svojstvi-ma lijeka. Lijekovi prvog izbora trebaju biti antidepresividokazane djelotvornosti koji su sigurni, dobro podnoπljivii prihvatljivi za konkretnog pacijenta.

42

Zaπtita od samoubilaËkih porivaSuicidalnost je Ëest pratilac depresije i moæe se pojaviti ubilo kojoj fazi bolesti, kako prije lijeËenja, tako i tijekomlijeËenja, pa Ëak i nakon lijeËenja, odnosno nakon πto jepostignuta kliniËka remisija. Suicidalnost je nemoguÊe sasigurnoπÊu predvidjeti. Stoga je zadaÊa lijeËnika sklopitiantisuicidalni ugovor sa svakim depresivnim bolesnikomkako bi se preveniralo to neæeljeno ponaπanje bez obzirapokazuje li on suicidalnost u vrijeme pregleda. Rodbinadepresivne osobe takoer ima vaænu i odgovornu ulogu uzaπtiti depresivnog pacijenta od samoubilaËkih poriva.

Algoritam racionalne farmakoterapije depresijeIzbor prikladnog antidepresiva nije tako jednostavanzadatak. Opisat Êemo malo modificirane preporukeameriËkog Instituta za mentalno zdravlje iz 1995. godine.U lijeËenju blagih i umjereno teπkih nepsihotiËnih depre-sivnih epizoda preporuËaju se selektivni inhibitoriponovne pohrane serotonina (fluvoksamin, fluoksetin, ser-tralin) kao antidepresivi prvog izbora, a po potrebi moguse dodati i benzodiazepini, najbolje alprazolam ili klo-nazepam. U sluËaju djelomiËnog, ali nedovoljnog tera-pijskog odgovora preporuËuje se “strategija pojaËanja”koja se sastoji od dodavanja drugih prikladnih antidepre-siva, litija, hormona πtitnjaËe, itd. U sluËaju izostanka te-rapijskog odgovora treba mijenjati lijek i propisati trici-kliËke antidepresive, IMAO, itd.U lijeËenju teπkih nepsihotiËnih depresija uz selektivneinhibitore ponovne pohrane serotonina, antidepresivi prvogizbora mogu biti i tricikliËki antidepresivi, pa Ëak i elektrokon-vulzivna terapija (EKT), πto ovisi o konkretnoj situaciji.

43

U lijeËenju atipiËnih depresija preporuËaju se IMAO kaoprvi izbor. Najbolje je propisati moklobemid koji jereverzibilan i selektivni inhibitor MAO-A. U lijeËenju psihotiËnih depresija preporuËaju se kombi-nacije antipsihotika i antidepresiva, ili EKT. U lijeËenjudepresivnih epizoda u sklopu bipolarnog afektivnogporemeÊaja treba pacijenta zaπtititi od maniËne epizodeprimjenom litija ili karbamazepina.

Svrhovite kombinacije lijekovaIako je poæeljna primjena samo jednog antidepresiva, Ëestosu u lijeËenju depresije nuæne kombinacije lijekova. Utakvim situacijama treba kombinirati lijekove Ëiji se meha-nizmi djelovanja meusobno nadopunjuju tako da dolazido sinergizma terapijskog uËinka, ali ne i nuspojava.

Antidepresiv u optimalnoj dozi dovoljno dugo vremenaJedan od Ëestih uzroka neuspjeπne terapije antidepresivi-ma jest nedovoljna doza lijeka ili prijevremeni prekid te-rapije. NajËeπÊi razlog za to su nuspojave lijekova, ali ineinformiranost depresivnih pacijenata i njihove rodbine.Danas se dræi nuænim da depresivni pacijent uzima antide-presive najmanje 6 mjeseci ako je rijeË o prvoj depresivnojepizodi, a Ëak i dulje, najmanje godinu dana, ako se radi oponovljenoj depresivnoj epizodi. Cilj lijeËenja nije samootklanjanje depresivnih simptoma, nego uspostava dugo-trajnog dobrog stanja i prevencija novih depresivnih epi-zoda.S obzirom na potrebu dugotrajne primjene antidepresivaod iznimne je vaænosti da je izabrani antidepresiv dobro

44

podnoπljiv. Samo optimalni izbor antidepresiva moæe osi-gurati uzimanje lijeka u dovoljnoj dozi i dovoljno dugovremena.

Taktika “Korak po korak protiv depresije”“Strpljen - spaπen” je izreka koja najbolje ilustrira taktikulijeËenja depresije. Uvijek je potrebno neko vrijeme dok seoËituje antidepresivni uËinak lijekova i zbog toga nijeuputno prebrzo i preËesto mijenjanje antidepresiva.Pacijenti mogu nauËiti razliËite tehnike samopomoÊi i takopridonijeti bræem i uspjeπnijem izljeËenju.

45

namirnice bogate triptofanom(sir, mlijeko i mlijeËne prerae-vine) te namirnice bogate sloæenim ugljikohidratima(cjelovite æitarice, korjenastopovrÊe, voÊe i voÊni sokovi)

rastezanje i lagane vjeæbe,boravak u prirodi

mirna i njeæna klasiËna glazba(»etiri godiπnja doba, Muzika navodi, »arobna frula, Odaradosti, Brandenburπki koncert)

molitva, pomaganje bliænjima i povezivanje sa zajednicom

namirnice bogate tirozinom (riba, plodovi mora,

piletina, puretina, razliËitemahunarke)

energiËne vjeæbe i natjecateljskeigre, video igre, aerobik, trËanje

uzbudljiva klasiËna glazba(Beethovenova Peta i Deveta

simfonija, Mala noÊna muzika) i rock and roll

ples, gledanje akcionih filmova,sajmovi, karnevali, πetnje

ulicama punim ljudi, sluπanjepropovjedi i pjevanje u crkvi

PoveÊanje razine neurotransmitora(serotonina, noradrenalina i dopamina)

prirodnim putemSEROTONIN NORADRENALIN

DOPAMINP R E H R A N A P R E H R A N A

V J E Æ B E V J E Æ B E

G L A Z B A G L A Z B A

A K T I V N O S T I A K T I V N O S T I

KOJI SU NAM ANTIDEPRESIVI NA RASPOLAGANJU

Antidepresivi su temelji uspjeπnog lijeËenja depresivnihporemeÊaja. Bolje poznavanje tih lijekova omoguÊuje nji-hovu djelotvorniju primjenu.

VRSTE ANTIDEPRESIVADanas na svjetskom træiπtu lijekova ima mnogo razliËitihantidepresiva. Dajemo pregled najvaænijih skupina anti-depresiva u koje se ubrajaju antidepresivi registrirani uHrvatskoj.

Inhibitori monoaminooksidaze (MAOI, RIMA)Antidepresivi iz ove skupine blokiraju enzim monoamino-oksidazu koji razgrauje biogene amine. Blokadom MAOpoveÊava se koncentracija ovih æivËanih prijenosnika umozgu. Prva generacija tih lijekova moæe biti vrlo opasnazbog trajne i neselektivne blokade oba tipa enzima; MAO-A i MAO-B. Interakcije s hranom u kojoj ima mnogotiramina (sir) ili tricikliËkim antidepresivima mogu iza-zvati smrtonosne hipertenzivne krize. Danas postoje reverzibilni i selektivni inhibitori MAO-Akao πto je moklobemid koji je dobro podnoπljiv i siguranantidepresiv. Nije potrebna dijeta pri uzimanju ovog anti-depresiva, a nema opasnosti od interakcija s tricikliËkimantidepresivima.

Neselektivni inhibitori ponovne pohranebiogenih monoaminaPoznati su pod imenom tricikliËki antidepresivi. Ti antide-presivi neselektivno blokiraju ponovnu pohranu biogenih

47

amina (noradrenalina, serotonina i dopamina) i takopoveÊavaju njihovu koncentraciju na spojevima æivËanihstanica. Imaju izraæen uËinak i na razliËite neurotransmi-torske receptore u mozgu. U ovu skupinu ubrajaju selijekovi kao πto su amitriptilin i klomipramin. To sudjelotvorni i korisni antidepresivi. Zbog moguÊih ozbiljnihnuspojava nuæan je oprez pri njihovoj primjeni. Uputno jekontrolirati EKG i EEG.

Selektivni inhibitori ponovne pohraneserotonina (SSRIs)Ovi antidepresivi selektivno blokiraju ponovnu pohranuserotonina u presinapsne okonËine. Serotonin ima vaænuulogu u kontroli raspoloæenja, spavanja, bioritma,impulzivnog ponaπanja, seksualnih funkcija, doæivljajaboli, itd. Ëiji poremeÊaji se susreÊu u depresiji. U ovuskupinu ubrajaju se fluvoksamin, fluoksetin, sertralin,paroksetin i citalopram. Radi se o djelotvornim, dobropodnoπljivim i sigurnim antidepresivima. Mogu se davati isrËanim bolesnicima, ne uzrokuju opstipaciju i smetnjemokrenja, ne poveÊavaju oËni tlak, nemaju izraæeneantikolinergiËke uËinke, niti uËinke na drugeprijenosniËke receptore u mozgu.Iako se gore navedeni lijekovi ubrajaju u istu skupinuantidepresiva, oni se kemijski jako razlikuju, a postojemeu njima i odreene farmakoloπke razlike. Zanimljivo jeda depresivni pacijent, koji ne reagira na neki antidepre-siv iz ove skupine, moæe posve dobro reagirati na drugi.Isto tako moæe se dogoditi da pacijent ne podnosi dobrofluoksetin zbog nemira koji taj lijek katkad uzrokuje, a dapotpuno dobro podnosi sertralin ili fluvoksamin.

48

U mnogim zemljama zbog svoje dobre podnoπljivosti SSRIspotiskuju tricikliËke antidepresive i preporuËuju se kaoantidepresivi prvog izbora.

Dualni serotoninski antidepresiviAntidepresivi iz ove skupine su antagonisti serotoninskihreceptora tipa 2 i slabi selektivni inhibitori ponovnepohrane serotonina u presinapsne okonËine. Najpoznatijipredstavnici ove skupine su trazodon i nefazodon.Ubrajaju se u antidepresive koji su dobro podnoπljivi irazmjerno sigurni.

Selektivni inhibitori ponovne pohrane noradrenalina (NRIs)Ovi antidepresivi selektivno blokiraju ponovnu pohranunoradrenalina u presinapsne okonËine. Predstavnici oveskupine su maprotilin, viloksazin i reboksetin.Maprotilin je dobar djelotvoran antidepresiv. Kako je posvojoj kemijskoj strukturi blizak tricikliËkim antidepre-sivima, to je potreban oprez kao i pri primjeni tricikliËkihantidepresiva.

PojaËivaËi ponovne pohrane serotoninaU ovu se skupinu ubraja tianeptin koji ima dobar antide-presivni uËinak i dobre je podnoπljivosti, ali s neobiËnimmehanizmom djelovanja. Za razliku od mnogih antidepre-siva koji blokiraju ponovnu pohranu serotonina i drugihæivËanih prijenosnika, ovaj antidepresiv pojaËava ponovnupohranu serotonina.

Za depresivne pacijente koji ne reagiraju zadovoljavajuÊe

49

na antidepresive koji su registrirani u naπoj zemlji korisnoje znati da postoje i druge skupine antidepresiva koji suregistrirani u europskim zemljama. Navodimo najpoznati-je skupine drugih antidepresiva:Reverzibilni i selektivni inhibitor MAO-A i ponovnepohrane serotonina (RIMA/SSRI) gdje spada brofaromin;AdrenergiËki modulatori (NDRIs) koji blokiraju ponovnupohranu noradrenalina i dopamina, a njihov predstavnikje bupropion;Dualni inhibitori (SNRIs) koji blokiraju ponovnu pohranuserotonina i noradrenalina, a gdje se ubrajaju venlafaksin(venlafaxine), duloksetin (duloxetine) i milnacipran;Antagonisti serotoninskih (tip 2) i alfa-2 noradrenergiËkihreceptora Ëiji je predstavnik mianserin;NoradrenergiËki i specifiËni serotoninski antidepresivigdje se ubraja mirtazapin (mirtazapine)Agonisti serotoninskih receptora tipa 1A Ëiji je pred-stavnik buspiron;Ostali antidepresivi, kao πto su pojaËivaËi adrenergiËkihfunkcija preko sustava drugog glasnika u koje se ubrajarolipram.

Biljni preparatiPrimjena razliËitih Ëajeva i biljnih ekstrakta zapoboljπanje raspoloæenja ima dugu tradiciju u narodnojmedicini mnogih zemalja. Znanstvena istraæivanja pokaza-la su kako je nedvojben antidepresivni uËinak gospinetrave. U NjemaËkoj, a sve viπe i u nekim drugim zemljama,pa i u Americi raπirena je primjena njezina standardizira-nog ekstrakta u lijeËenju depresije koji je poznat podimenom St. John’s Wort. Pod imenom Aktivin®-H ovajpreparat se nedavno poËeo proizvoditi i u Hrvatskoj.

50

NUSPOJAVE

Antidepresivi i srceKako u toksiËnim dozama tricikliËki antidepresivi izaziva-ju po æivot opasne srËane poremeÊaje, mnogi struËnjacivjeruju kako je πtetni uËinak na srce prisutan i uuobiËajenim terapijskim dozama, posebice ako se lijekuzima duæe vremena. NeoËekivane smrti mogu biti poslje-dica primjene tricikliËkih antidepresiva u neprepoznatihsrËanih bolesnika. Zato uvijek prije primjene tricikliËkihantidepresiva treba iskljuËiti moguÊnost srËane bolesti, atijekom njihove primjene kontrolirati EKG.

Antidepresivi i krvni tlakOrtostatska hipotenzija (nagli pad krvnog tlaka pri prom-jeni poloæaja tijela) Ëak je u 10 % depresivnih bolesnikarazlog za prekid lijeËenja tricikliËkim antidepresivima.Prema nekim istraæivanjima Ëak 4 % depresivnih bolesni-ka u dobi iznad 60 godina lijeËenih imipraminom (pred-stavnik tricikliËkih antidepresiva) zadobije neku povredupri padovima koji su uzrokovani ortostatskom hipotenzi-jom. Zato se depresivnim bolesnicima koji uzimaju trici-kliËke antidepresive savjetuje da ustaju polako, da ne hoda-ju bez pratnje, da koriste viπe uzglavlje, da izbjegavajudnevno spavanje, da uzimaju viπe soli i tekuÊine u hrani.

Antidepresivi i epilepsijaIako se konvulzije mogu javiti tijekom primjene svih anti-depresiva, rizik je znatno veÊi tijekom primjene maprotili-na, klomipramina i tricikliËkih antidepresiva opÊenito.Savjetuje se prije davanja ovih lijekova uËiniti EEG, apotrebite su i povremene kontrole EEG tijekom lijeËenja.

51

Antidepresivi i probavni traktPodraæaj sluznice æeluca s osjeÊajem muËnine, a katkad i spovraÊanjem razmjerno je Ëesta nuspojava selektivnihinhibitora ponovne pohrane serotonina, a znatno se rjeejavlja pri primjeni tricikliËkih antidepresiva. Ako se te-rapija poËinje s vrlo malim dozama SIPPS i doza postupnopoveÊava, ta se nuspojava moæe izbjeÊi.TricikliËki antidepresivi zbog antikolinergiËkog uËinkauzrokuju usporeni rad crijeva i opstipaciju.

Antidepresivi i vidTricikliËki antidepresivi mogu uzrokovati smetnje ako-modacije oËiju, zamuÊenje vida, porast oËnog tlaka πtomoæe biti vrlo opasno u bolesnika s glaukomom, pa ËakprouzroËiti i sljepilo.

Antidepresivi i krvna slikaMianserin neπto ËeπÊe od drugih antidepresiva izazivaagranulocitozu (veliko smanjenje broja bijelih krvnihzrnaca) zbog Ëega treba redovito kontrolirati krvnu slikutijekom njegove primjene.

Antidepresivi i smetnje mokrenjaTricikliËki antidepresivi s izraæenim antikolinergiËkimuËinkom mogu uzrokovati probleme i zastoj mokrenja.Upale mokraÊnih putova mogu komplicirati ovu nuspojavu.

Antidepresivi i seksualnostTricikliËki antidepresivi mogu uzrokovati erektilnu impo-tenciju zbog antikolinergiËkog uËinka, a poteπkoÊe ejaku-lacije zbog blokade alfa-1 adrenergiËkih receptora.Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina takoermogu izazvati anorgazmiju, smanjen libido i impotenciju.

52

Navodi se kako su seksualne nuspojave znatno rjee priprimjeni fluvoksamina u usporedbi s drugim antidepresivi-ma iz ove skupine. »ini se kako su seksualne nuspojave naj-manje izraæene na moklobemid. Ne smije se izgubiti iz vidada su seksualne smetnje gotovo redovit pratilac depresije.

Antidepresivi i voænja automobilomKako je suvremeni naËin æivljenja neodvojiv od potrebevoænje automobila, to je vaæno kako antidepresivi djelujuna vozaËku sposobnost. Sedativni antidepresivi (amitrip-tilin, mianserin, maprotilin), ali i drugi antidepresivi kojiruπe krvni tlak, mogu biti opasni ako ih uzimaju vozaËi.Fluvoksamin, sertralin, fluoksetin i moklobemid su raz-mjerno sigurni antidepresivi glede njihova uËinka navozaËku sposobnost.

Antidepresivi i radna sposobnost»esto pacijenti s depresivnim poremeÊajem moraju uzimatilijekove i kad su bez kliniËkih simptoma depresije. ObiËnopacijenti tada odlaze na posao pa je jako vaæno da antide-presivi koje uzimaju ne izazivaju nuspojave kao πto susedacija, pospanost i usporeni refleksi kako ne bi doπlo doopasnih povreda na radu.

Antidepresivi i suicidalnostKrajem osamdesetih godina pojavile su se teze kako jeprimjena noradrenergiËkih antidepresiva (maprotilin,dezipramin) u dugotrajnoj terapiji praÊena poveÊanimrizikom od pokuπaja ili izvrπenog samoubojstva. Sdolaskom na træiπte selektivnih inhibitora ponovnepohrane serotonina pojavljuju se tvrdnje kako ovi antide-presivi imaju selektivni antisuicidalni uËinak.

53

Meutim, danas prevladava stav kako nema sigurnoutvrene razlike izmeu pojedinih antidepresiva ili nji-hovih skupina kako glede suicidogenog uËinka tako i gledespecifiËnog antisuicidalnog djelovanja.

Antidepresivi i opasnost pri predoziranjuSuicidalne depresivne osobe Ëesto pokuπavaju samoubojst-vo antidepresivnim lijekovima. Smrtnost pri hotimiËnomili nehotiËnom predoziranju antidepresiva poglavito jeposljedica njihove kardiotoksiËnosti. Analizom smrtnihishoda na milijun propisanih recepata (fatalni indekstoksiËnosti) u Engleskoj naena je bitna razlika izmeustarih tricikliËkih antidepresiva koji su znatno opasniji inovih antidepresiva koji su razmjerno sigurni.

54

55

SAMOLIJE»ENJE DEPRESIVNIH POREME∆AJA

Na televiziji u posljednje vrijeme moæemo vidjeti spot “Sami steodgovorni za svoje zdravlje” koji se moæe tumaËiti na razliËitenaËine. Nedvojbeno je kako svojim ponaπanjem svaki Ëovjekmoæe pridonijeti unapreenju zdravlja ili razvoju bolesti.Aktivnim sudjelovanjem u lijeËenju svaki pacijent moæe pos-pjeπiti rezultate lijeËenja. Nerijetko mnogi se ljudi pokuπavajui sami lijeËiti od razliËitih smetnja i poremeÊaja. Bez obzira nato πto su moguÊnosti samoedukacije i dobivanja informacijadanas veÊe nego ikada ranije, uputno je uvijek konzultirati ses lijeËnikom. Kad je rijeË o depresiji, moguÊe je neke biljnepreparate, primjerice Aktivin®- H, dobiti u slobodnoj prodaji umnogim ljekarnama. Meutim, i u takvim sluËajevima trebaizvijestiti svojega lijeËnika i povremeno konzultirati psihijatraili psihoterapeuta, a posebice ako simptomi na primjenu togabiljnog preparata brzo i potpuno ne iπËeznu. Ako su prisutniozbiljni (umjereno ili jako izraæeni simptomi depresije), neod-loæno se treba obratiti obiteljskom lijeËniku ili psihijatru.

Aktivin®- HGospina trava (Hypericum perforatum) ima jako dugutradiciju primjene u narodnoj medicini kao sredstvo zapoboljπanje raspoloæenja, otklanjanje nervne napetosti inesanice, te stabilizacije psihoneurovegetativnog sustava.U nekim zemljama, prije svega u NjemaËkoj i Austriji,ekstrakt gospine trave u raznim farmaceutskim oblicimaprihvaÊen je i od sluæbene medicine i psihijatrije kaokorisno pomoÊno sredstvo u borbi protiv depresije. Na po-sljednjem kongresu Europskoga koledæa za neuropsiho-

farmakologiju (ECNP) u BeËu, u rujnu 1997. godine jedanminisimpozij bio je posveÊen moguÊnostima lijeËenja bla-gih i umjereno teπkih depresija gospinom travom, a ove godine i cijeli jedan broj uglednog Ëasopisa Pharmaco-psychiatry sadræavao je radove o tome lijeku.Radi se o standardiziranom ekstraktu gospine trave kojase veÊ stoljeÊima rabi u narodnoj medicini mnogih europ-skih zemalja, izmeu ostalog i za poboljπanje raspoloæe-nja i lijeËenje depresije. Kako nuspojave nisu zabiljeæenetaj se lijek nalazi u mnogim zemljama u slobodnoj proda-ji tako da ga pacijenti mogu i sami kupovati u ljekarnamabez lijeËniËkog recepta. Stoga je vaæno za lijeËnike pri-marne zdravstvene zaπtite da poznaju taj biljni lijek, auputno je da ga i sami propisuju pacijentima s blagom iumjereno izraæenom depresijom.Lijek je veoma popularan u NjemaËkoj gdje se ubrajameu najviπe propisivane antidepresive. U 1997. godini uNjemaËkoj je propisano 3,7 milijuna pakovanja prepara-ta koji sadræavaju standardizirani ekstrakt gospinetrave, πto u ukupnom broju propisanih antidepresivapredstavlja viπe od 25 %. Antidepresivni uËinak ekstraktagospine trave dokazan je u dvostruko slijepom kontrolira-nom kliniËkom pokusu u usporedbi s placebom, maprotili-nom, imipraminom i amitriptilinom.

Farmakodinamske karakteristike. S psihofarmakoloπkogstajaliπta glavni sastojci ekstrakta gospine trave suhipericin i pseudohipericin. U biljci su prisutne joπ i drugetvari: biapigenin, rutin, kvercitrin i hiperforin itd. kojeimaju korisna imunoloπka svojstva.Za hipericin se navodi kako ima inhibicijski uËinak namonoaminooksidazu tipa A sliËno moklobemidu, antide-presivu iz skupine RIMA. Zanimljiva su istraæivanja koja

56

govore o supresivnom uËinku ekstrakta gospine trave nainterleukine, prije svega na IL-6, i posljediËno na oslo-baanje kortizola. U posljednje vrijeme aktualne suhipoteze koje terapijski uËinak antidepresiva objaπnjava-ju upravo ovim mehanizmom normalizacije aktivnostihipotalamiËno-hipofizno adrenalne osi. Opisan je antago-nistiËki uËinak hipericina i na 5-HT2 receptore. Blokadom5-HT2 receptora objaπnjava se terapijsko djelovanjenekih dobro poznatih antidepresiva, primjerice mianseri-na. Prema nekim istraæivanjima, hipericin djeluje i na 5-HT1A receptore koji takoer imaju vaænu ulogu udepresiji, a ima uËinak i na GABA i benzodiazepinskereceptore.Na animalnim modelima hipericin takoer pokazuje svoj-stva antidepresiva. Na miπevima hipericin pokazuje re-zerpinski antagonizam. Smanjuje agresivno ponaπanje,pokazuje sedativni uËinak. AntikolinergiËki uËinci nisuuoËeni.Iako mehanizmi terapijskog djelovanja hipericina udepresivnih bolesnika nisu joπ u potpunosti objaπnjeni nitiopÊe prihvaÊeni, ne smiju se izgubiti iz vida istraæivanjakoja upuÊuju da hipericin djeluje mehanizmima kojimasuvremena psihofarmakologija objaπnjava terapijskiuËinak standardnih antidepresiva.Farmakoloπki uËinci. Aktivin®-H predstavlja standardizi-rani ekstrakt zeleni gospine trave, a njegov glavni sastojakjest hipericin koji utjeËe na aktivnost srediπnjeg i vegeta-tivnog æivËanog sustava. U jednoj kapsuli Aktivina-Hnalazi se 0,5 mg hipericina. Dræi se kako je vaæan sasto-jak i hiperforin za koji se tvrdi da koËi ponovnu pohranuserotonina, noradrenalina i dopamina, te da izaziva tzv.down regulaciju kortikalnih beta-adrenergiËkih receptorai serotoninskih 5-HT2 receptora.

57

Farmakokinetska svojstva. U dostupnoj literaturi mogu senaÊi dvije ozbiljne studije koje se bave farmakokinetikomhipericina. Navodi se da je tmax oko dva i pol sata, a vri-jeme poluæivota u plazmi oko 6 sati. Te vrijednosti varira-ju ovisno o postotku ekstrakta (0,1% ili 0,3%)PretkliniËka toksikoloπka ispitivanja. Nisu utvrenitoksiËni uËinci u terapijskim dozama. MoguÊa je fotosenzi-bilizacija, ali tek u velikim dozama. Na populaciji HIVzaraæenih pacijenata, fototoksiËnost je utvrena tek pridozama koje su 35 puta veÊe od terapijskih doza zalijeËenje depresije. Druga ispitivanja pokazuju kako sefotosenzibilizacija poËinje javljati tek pri dozama koje su30 puta veÊe od terapijskih antidepresivnih doza. Naenamutagenost na πtakorima tvrdi se kako nije relevantna zaËovjeka i nije izazvana hipericinom, nego kvercetinom.KliniËki uËinci. Hipericin poboljπava raspoloæenje otklanja-juÊi potiπtenost, osjeÊaj tuge, melankoliju i tjeskobu, zatimnervozu, razdraæljivost, maloduπnost, bezvoljnost, nezain-teresiranost za dogaaje i osobe iz svakodnevnog æivota, tenesanicu, Ëeste krize plaËa, umor i poremeÊaj apetita.KliniËka ispitivanja u depresivnih bolesnika. Djelo-tvornost i sigurnost primjene ekstrakta gospine traveutvrena je u brojnim kliniËkim opisima pojedinaËnihsluËajeva i praÊenjem viπe od 5 000 pacijenata. Rezultatikontroliranih kliniËkih ispitivanja takoer upuÊuju nadobar antidepresivni uËinak, dobru podnoπljivost i pri-hvatljivost lijeka od pacijenata. U dostupnoj literaturinalaze se rezultati 19 kontroliranih dvostruko-slijepih iotvorenih studija s viπe od 2 000 depresivnih bolesnikalijeËenih razliËitim ekstraktima gospine trave. U navedenimstudijama opisan je povoljan terapijski uËinak na sim-ptome kao depresivno raspoloæenje, gubitak interesa,

58

smanjena aktivnost, smetnje spavanja, teπkoÊe koncen-tracije i æalbe na tjelesne simptome. Antidepresivni uËinakgospine trave potvren je u usporedbi s placebom, ali i uusporedbi sa standardnim antidepresivima, imipramin,dezipramin, amitriptilin, maprotilin. Zanimljiva je studijakoja upuÊuje na povoljan uËinak ekstrakta gopine trave ukombinaciji s terapijom svjetlom u bolesnika sa sezonskimafektivnim poremeÊajem. Na temelju pregleda dostupne li-terature moæe se zakljuËiti kako je ekstrakt gospine trave,odnosno hipericin djelotvoran u lijeËenju blagih i umjerenoteπkih oblika nepsihotiËne depresije, te da je dobropodnoπljiv i bez ozbiljnih nuspojava.Primjena i doziranje. Aktivin-H kapsule primjenjuju sekod blagih i srednje izraæenih depresivnih stanja, zatimkod psihovegetativnih smetnja i simptoma kao nemir,tjeskoba i razdraæljivost. Doza za odrasle iznosi dvije kap-sule na dan, obiËno poslije doruËka i poslije ruËka.Osobama koje pate od nesanice preporuËuje se uzeti drugukapsulu pred spavanje. Djeca u dobi od 6 do 12 godinasmiju uzimati jednu kapsulu Aktivina-H na dan i to podkontrolom lijeËnika. UËinak Aktivina-H vidljiv je nakondva tjedna uzimanja, a preporuËuje se da terapija trajenajmanje 4 do 6 tjedana pri prvoj depresivnoj epizodi, apri ponovljenoj epizodi ili kroniËnoj depresiji najmanjeπest mjeseci, pa Ëak i do dvije godine.Nuspojave. Tijekom propisanog doziranja nisu zabilje-æene nuspojave. Posebno upozorenje. Tijekom primjene Aktivina-H ne pre-poruËuje se sunËanje zbog moguÊe preosjetljivosti na svje-tlo koje moæe uzrokovati hipericin, a koje se oËituje crve-nilom koæe i svrbeæom. U takvim situacijama treba pre-kinuti izlaganje suncu i uzimanje kapsula Aktivina-H.

59

AKTIVNOSTI KOJE POPRAVLJAJU

RASPOLOÆENJE

- biti u druπtvu dobrih i sretnih ljudi

- privuÊi interes drugih ljudi za ono πto govorite

- biti u druπtvu s prijateljima ili s nekim koga volimo

- poljubiti ili zagrliti dragu osobu

- voditi otvoren i srdaËan razgovor

- Ëuti da nas netko voli, dobiti kompliment ili potporu od drugih

- pokazati svoju ljubav, izreÊi kompliment i pohvalu

- voditi zanimljiv i æivahan razgovor

- vidjeti stare prijatelje- upoznati zanimljivu osobu- dobar seks- zabavljati ljude, smijati se, opustiti se

- razmiπljati o boljoj buduÊnosti

- misliti na ljude koje volimo ili koji nam se sviaju

- gledati prekrasan krajolik, sjediti na suncu

- imati mir i tiπinu- imati vremena za dokolicu- imati dobar san

- sluπati dobru glazbu- vidjeti da se neπto lijepo dogaa dragim nam ljudima

- imati osjeÊaj Boæje prisutnosti u svojemu æivotu

- Ëitati lijepu priËu, roman, pjesmu ili dramu

- planirati ili organizirati neπto

- planirati putovanja i odmor

- nauËiti neπto novo- dobiti kompliment ili potporu od drugih

- raditi svoj posao dobro i s ljubavlju- jesti dobru i zdravu hranu

- igrati se i maziti s djecom- igrati se sa æivotinjama

KAKO SMANJITI SKLONOST DEPRESIJI

U Ëimbenike koji imaju zaπtitni uËinak spram depresijeubrajaju se sretno djetinjstvo, ispravan odgoj, pozitivnakomunikacija, dobronamjerna okolina koja pruæa ljubav,sigurnost i razumijevanje, vjera u Boga, usmjerenost kapravim vrijednostima u æivotu, Posve je normalno i prirodno da nam nedostaju neke drageosobe kad nisu s nama ili da se povremeno osjeÊamo tuænoili melankoliËno. »esto rabimo rijeË depresija kako bismoopisali ovakve tuæne epizode, ali kao πto je opisano uprethodnom tekstu ozbiljna depresija je neπto potpunodrugo. Ozbiljna depresija onemoguÊava svoje ærtve dauspjeπno funkcioniraju u svakodnevnom æivotu. Kad su uozbiljnoj depresiji, takve osobe su jednostavno blokirane.Zato je od velike vaænosti u fazama dobrog raspoloæenjaraditi na spreËavanju nove depresivne epizode, jer kad seona pojavi to je mnogo teæe. Isto tako kako je depresijaËest i teæak poremeÊaj, dobro je da svaki Ëovjek procijenikakva je njegova sklonost ka depresiji i dok je joπ zdrav daporadi na sebi i razrijeπi riziËne Ëimbenike za depresije.Navodimo neke strategije kojima se uËinkovito moæeublaæiti ili prevenirati depresivna epizoda.

DOBAR SAN, ZDRAVA PREHRANA I FIZI»KE AKTIVNOSTI

Temeljni fizioloπki Ëimbenici mogu znatno pridonijetidobrom ili loπem raspoloæenju. Loπe spavanje je Ëestoposljedica loπeg raspoloæenja. Depresija je gotovo redovitopraÊena poremeÊajem spavanja zbog Ëega je potrebno uzi-

61

mati lijekove. Zato u dobroj fazi treba razvijati navikezdravog spavanja.

Budite i vi dobar spavaËZa dobro spavanje potrebno je otkloniti sve uzroke tje-lesne neugode ili boli koji interferiraju sa spavanjem.Treba izbjegavati alkohol i stimulativne napitke (kava,Ëaj) prije spavanja. Alkohol moæe pojaËati potrebu zamokrenjem noÊu πto moæe uzrokovati buenje. Dobarkrevet je uvelike vaæan za dobro spavanje. Preispitajtekakav je vaπ krevet. Je li vaπ krevet namreπkan i grbav ilije udubljen? Moæda bi bilo dobro da kupite novi krevet? Ukrevetu provedemo gotovo treÊinu æivota, pa je kvalitetakreveta od velike vaænosti za kvalitetu æivljenja. Iznimnoje vaæno spavati u krevetu u kojemu se osjeÊamo udobno iopuπteno. Nije dovoljno imati krevet koji trgovci nazivajuortopedskim leæajem Potrebno je da krevet po svojojveliËini i obliku odgovara baπ vama i vaπemu partneru.Krevet treba koristiti samo za spavanje i ljubav. Sve drugeaktivnosti u krevetu, koje mnogi nerijetko upraænjavaju,mogu imati pogubne posljedice po spavanje. Previπetopline koja dovodi do znojenja uvjetuje buenje i smetnjespavanja. ZvuËna izolacija je presudna za zaπtitu odπtetnog djelovanja buke na spavanje.Za jaËanje bioritma vaæno je odlaziti na spavanje i ustajatiujutro uvijek u isto vrijeme. Na spavanje treba odlazitirelaksiran, to jest prije spavanja treba izbjegavati sveaktivnosti koje stimuliraju i pojaËavaju budnost. Autogenitrening i druge tehnike opuπtanja mogu omoguÊiti lakπeusnivanje. Brojanje unazad npr. od 500 ili 232 moæepomoÊi. Mogu se brojati udisaji ili izdisaji.

62

Zdrava prehranaStroga dijeta moæe uzrokovati razdraæljivost, umor,osjeÊaj slabosti i malaksalosti, depresivno raspoloæenje.Bolje je tjelesnu teæinu regulirati zdravom prehranom itjelesnom aktivnoπÊu, a ne iscrpljujuÊim dijetama. S alkoholom treba biti jako obazriv. Zbog svojegeuforiËnog uËinka alkohol popravlja raspoloæenje i godisubdepresivnim osobama. Meutim, nekontrolirano uzi-manje moæe uzrokovati mnoge komplikacije, pa Ëak i suici-dalnost i izraæenu depresiju.

Aktivnosti i tjelovjeæbaPrimjerene fiziËke aktivnosti dovode do bolje tjelesnekondicije i poveÊane energije, te imaju i zaπtitni uËinakprotiv depresije. Vaæno je izbjegavati svako pretjerivanjekoje moæe uzrokovati fiziËku iscrpljenost. Izleti u prirodu,posebice u dobrom druπtvu, imaju viπestruko korisneuËinke.

RADITE NA SEBI DA VAM BUDE BOLJEAko naginjete depresiji, uputno je razmisliti malo o svojimæivotnim ciljevima i vrijednosnome sustavu, te kako struk-turirate i ispunjavate vaπe vrijeme. »esto je loπeraspoloæenje posljedica raskoraka izmeu onoga πto istin-ski cijenite i onoga πto radite, te izmeu onoga πto biste æe-ljeli i onoga πto imate.

Promijenite svoja vjerovanjaOsobe sklone depresiji nuæno moraju promijeniti svojanegativna vjerovanja o sebi. Kad poËnu vjerovati da

63

zasluæuju svako dobro koje im æivot nudi, bitno umanjujusklonost depresiji. Kriva ili negativna uvjerenja mogu se reprogramirati narazliËite naËine. Evo nekoliko primjera pozitivnihvjerovanja.

* »ak i ako pogrijeπim, ja sam u osnovi dobar, greπke su da ih ispravljamo i uËimo na njima biti joπ bolji;

* Razumijevanjem drugih ljudi mogu ih voljeti;

* Æivot je prihvatljiv i moæe biti divan, a smrti se ne treba bojati;

* S proπloπÊu se treba pomiriti, a na buduÊnost gledati s nadom;

* Premda je ljudski ljutiti se, mudro je oprostiti.

Vjeæbajte pozitivno miπljenjeNaπe misli stvaraju osjeÊanja, a mi obiËno æivimo u skladus tim osjeÊanjima. Proπlost postoji samo u mislima i nanaËin na koji je se prisjeÊamo. Naπe misli oblikuju ne samonaπu sadaπnjost nego i naπu buduÊnost. Moæemo biratikako Êemo i o Ëemu misliti. Netko je lijepo kazao: “Na πtousmjerite pozornost, to raste”. Ne samo u naπoj svijesti,nego i u naπem tijelu. Kad je naπa pozornost usmjerena naneπto pozitivno u mozgu se oslobaaju æivËani prijenosnicikoji stvaraju osjeÊaj zadovoljstva, sreÊe i nade. Dakle, akoimamo pozitivne misli, imat Êemo u mozgu pozitivnemolekule.

64

Pozitivno miπljenje je naπ izbor, a ne bijeg od problema.Problem se zna i prihvaÊa tako πto mu se prilazi s pozitivnepozicije. Time se mijenja odnos izmeu problema i naπesposobnosti da ga rijeπimo u naπu korist. Jednostavno netreba se baviti tamom, nego upaliti svjetlo. Dakle, ne radise o samozavaravanju veÊ o usmjeravanju pozornosti napozitivne moguÊnosti πto nam otvara nove vidike.

Uvijek moæe boljeNe postoji ni jedna situacija koja se ne moæe poboljπati, alii pogorπati. Napredovanje, Vaπ osobni rast i razvoj su preduvjet za sreÊu. »ovjek koristi samo mali dio svojihmoguÊnosti. Misli se kako je svega do 10 % naπeg mozgaiskoriπteno. Zato uvijek teæite boljem, a budite zahvalni zaono πto imate.

Umjesto da kritizirate druge, pohvalite ihOno πto vidimo u drugima naπ je odraz, to smo mi. KadsljedeÊi puta poæelite nekoga kritizirati, prvo se zapitajtezaπto sebe smatrate takvim. Umjesto da kritizirate druge,pohvalite ih kad god imate priliku za to. Rezultat Êe doÊivrlo brzo. I prije nego πto moæete pomisliti, doæivjet Êetepozitivnu promjenu na sebi. Ako ste do sada bili kritiËar, osoba koja gleda negativno naæivot, nije ni Ëudo da patite od depresije. VjeæbajuÊipohvaljivanje Vaπih bliænjih, nauËit Êete biti strpljivi sasobom. Pohvaljivati druge znaËi nauËiti prihvatiti æivot sljubavlju.

65

Zacijelite rane iz proπlostiSvaki se Ëovjek u æivotu nae u situaciji kada se osjeÊapovrijeenim. Nerazrijeπene psihotraume se ponavljaju uvaπim mislima i sjeÊanjima oæivljavajuÊi bolne emocije.Rad s djetetom u sebi je djelotvoran naËin prevladavanjapovreda u sebi. Ako ne moæete sami zacijeliti psihotraumeiz proπlosti, potraæite pomoÊ psihoterapeuta. Ljubav je najbolji brisaË rana iz proπlosti. Ona briπe naj-dublja i najbolnija sjeÊanja. Dozvolite sebi da Vas ljubavvodi kroz æivot. Gdje je ljubav, nema maloduπnosti idepresije.

Oprostite onima koji su Vas povrijediliNetko je slikovito kazao kako je depresija bolestneopraπtanja koja traje sve dok nas ne pojede. Zato jebolje oprostiti. Ako se negativne emocije potiskuju u sebi,one Êe izaÊi negdje u tijelu kao neugodni simptomi. U æivo-tu ne napredujemo kako treba dok ne poËistimo u sebistaro smeÊe, odnosno sve negativne emocije, posebice ljut-nju i mrænju. Depresivne osobe su najËeπÊe bilepovrijeene od strane svojih bliænjih. Nerazrijeπeni bijesili ljutnja su nerijetko praÊeni osjeÊajem griænje savjesti ilikrivice pri Ëemu se zatvara zaËarani krug.Opraπtati znaËi iskazivati milosre, a ne traæiti pravdu ilizadovoljπtinu. To znaËi odricanje od prava na osvetu makoliko je ta osveta opravdana. To je u suprotnosti s uvri-jeæenim shvaÊanjima u danaπnjem druπtvu. Meutim,opraπtanje nije samo jako vaæno za podmazivanjemeuljudskih odnosa veÊ i za psihiËko zdravlje svakoga odnas. Praπtanje znaËi odricanje od ljutnje, bijesa,neraspoloæenja. Oprostiti znaËi otkloniti sve osjeÊajne

66

posljedice koje pozljeda ili uvreda nosi sa sobom.Opraπtanje je oblik emocionalnog iscjeljenja. Opraπtanje ne znaËi pristajanje na zlo, niti pretvaranje dase niπta nije dogodilo. Opraπtanje nije ravnoduπnost, za-borav, a ni trpeljivost. Opraπtanje nije povezano s dava-njem lekcije onome tko Vas je povrijedio a niti soslobaanjem od odgovornosti.Opraπtanje je Ëin volje i izraz ljubavi i razumijevanja kojepobuujemo u sebi. Ono je izraz snage koja se u namarazvija Ëinom praπtanja. Kada ljudi ne mogu oprostiti to jezbog toga πto vjeruju u potrebu i pravo na osvetu, zbogsvoje nesigurnosti, straha, samosaæaljenja, potrebe za pre-bacivanjem krivice na drugoga, oholosti, itd. OprostitiznaËi osloboditi ogromnu pozitivnu energiju za svojpsihiËki i duhovni rast i razvoj. Oprostiti znaËi aktivirati usebi ljubav.

Izrazite svoje osjeÊajeSlobodno izraæavanje miπljenja, osjeÊaja, boli i radostinuæno je za zdravo ozraËje bliskosti i prisnosti meu ljudi-ma. Zato nauËite jasno izreÊi πto mislite i kako se osjeÊate.Zadræavanje emocija u sebi dovodi do povlaËenja u sebe,potiπtenosti, nezadovoljstva pa Ëak i do tjelesnih bolesti.Depresija je ljutnja koja je usmjerena prema unutra. To jetakoer ljutnja za koju smatrate da je nemate pravoosjeÊati.PlaËite kad Vam je teπko. U naπoj kulturi mnogi smatrajukako je sramota plakati. Vjerovanje da samo slabiÊi plaËupopriliËno je raπireno, pogotovo kad se radi o muπkarcima. Nemojte gutati bijes. U depresivnih se osoba Ëesto naepotisnuti bijes, ljutnja koja nije rastereÊena. Bolje je

67

68

oprostiti nego ljutiti se, a ako se veÊ morate ljutiti ondanemojte gutati ljutnju, nego je pokaæite. Meutim, najbo-lje je ne ljutiti se. Ako netko radi neπto πto nam se ne dopa-da, umjesto ljutnje bolje je zamoliti ga da to ne radi.“Dragi, to πto radiπ meni se ne svia, a ja ne bih æeljela dase ljutim na Tebe”. Kako kaæe stara poslovica “miroljubividulje æive jer mnogi ratnici ostaju na bojnom polju”.

Unesite viπe ljubavi u svoj æivotDepresija je praÊena samoomalovaæavanjem pa Ëak iosjeÊajem odbojnosti spram sebe. Osobe sklone depresijiËesto su drage, pametne i altruisti, ali sebe ne vrednujuvisoko, a nerijetko sebi otpisuju pravo na zadovoljstvo.»ak i kad je njihovo raspoloæenje normalno, imaju osjeÊajda ne zasluæuju lijepe stvari, da ih nisu vrijedni, te da supotrebe drugih ljudi vaænije od njihovih. Zato je unoπenjeljubavi i zadovoljstva u svakodnevni æivot jedna odtemeljnih strategija za dobro raspoloæenje.Velika je vrijednost u æivotu raditi ono πto volite. To Vamdonosi radost i sreÊu. Osobe sklone depresiji Ëesto obav-ljaju neke aktivnosti, ne zato πto to æele ili vole, nego izosjeÊaja da to moraju ili trebaju uËiniti. Ako veÊ neπtomorate uËiniti, onda to uËinite dragovoljno i s ljubavlju.Potraæite πto bi moglo biti zanimljivo, uzbudljivo ili lijepou aktivnosti za koju mislite da je morate izvrπiti.Ophodite se prema drugim ljudima sa smjeπkom na licu.Osmijeh obogaÊuje onoga koji ga prima, a ne osiromaπujeonoga koji ga daje.

Umirati od smijeha da bi dulje i sretnije æivjeliHumor je jedinstven dar Stvoritelja Ëovjeku po kojemu serazlikuje od ostalih æivih biÊa. Meutim, humor je jedan

69

od univerzalnih lijekova koji ublaæava posljedice stresa,nadvladava bol, pojaËava obrambene snage organizma,poveÊava radost æivljenja, normalizira krvni tlak, pomaæeu borbi protiv razliËitih psihosomatskih bolesti i smetnjikao πto su Ëir na æelucu i glavobolje... Znanstvenici tvrdeda je blagotvoran smijeh onaj koji dolazi iz trbuha i obu-zima Ëitavo tijelo, slobodan je, zvuËan i gromak, dok jesmijeh koji dolazi iz mozga izvjeπtaËen i negativan. Akonismo veseljaci po prirodi da bismo se mogli smijati od srcapotrebno je samo probuditi u sebi slobodno dijete koje sevoljelo igrati a nalazi se u svakome od nas. Ako se okruæi-mo veselim ljudima to Êe nam mnogo lakπe uspjeti.

Vizualizirajte pozitivan rezultatVizualizirajte svoje dobre æelje tako da stvorite jasnu, po-zitivnu sliku koja pojaËava Vaπu afirmaciju. ZaËuujuÊe jeπto sve ljudski um moæe ostvariti na ovaj naËin.Vizualizirajte svoje zdravlje. Vidite svojim unutraπnjimoËima æivot kao divno radosno iskustvo.Vizualiziranjem pozitivnih rezultata moæe se postiÊi repro-gramiranje nesvjesnog. Vidite sebe kako se izvrsnoosjeÊate. Vidite sebe kako zraËite zdravlje. Vidite sebe kaoosobu koja je vrijedna ljubavi. Pozitivne vizualizacije sukao sjeme koje se stavi u zemlju. Kada posijete sjeme,treba neko vrijeme da biljka izraste. Strpljivo vizualizi-rajte i uspjeh neÊe izostati.

Njegujte slobodno dijete u sebiMa koliko da nam je godina, u nama je uvijek malo dijetekoje treba prihvaÊanje i ljubav, neka njeæna djevojËicakoja treba pomoÊ ili djeËaËiÊ koji æudi za toplinom iljubavlju. U nama takoer postoji i ego stanje roditelj. To

70

je snimak ponaπanja naπih roditelja ili drugih vaænih osobakoje su nas njegovale i πtitile.U depresivnih osoba Ëesto postoji unutarnji dijalog izmeuego stanja roditelj i ego stanja djeteta koji sadræi prigovorei kritike. Depresivne osobe nerijetko sebe omalovaæavaju,kritiziraju ili kaænjavaju onako kako su to u njihovu dje-tinjstvu Ëinili njihovi roditelji. Zato je vaæno njegovati slobodno dijete u sebi. Uspostavitekontakt s njim jednostavnim pitanjima i dobit Êete korisneodgovore: “©to ja mogu uËiniti da te usreÊim? ©to bi æeliodanas? Mislim da bi bilo dobro otiÊi u kazaliπte, πto Tiæeliπ”? Moæda Êe odgovor biti “Ja bih æelio igrati nogomet”.Komunikacija je poËela. Ako svakoga dana komunicirate stom malom osobom u sebi, æivot Êe Vam postati ljepπi iveseliji. Igrajte se sa djetetom u sebi. »inite ono πto onovoli. äto ste æeljeli da Vam roditelji kaæu kad ste bili dijete?äto Vam to nikada nisu rekli, a Vi ste to æeljeli Ëuti? Hajde,baπ sada to recite djetetu u sebi! Govorite mu to svaki dandok se gledate u zrcalu. Promatrajte πto se dogaa.

Ne igrajte na samo jednu kartu u æivotuNikomu ne ide sve dobro cijeli æivot. Svi se katkad nalazi-mo u situacijama kad nam neke stvari u privatnom æivotu,obitelji, na poslu, s prijateljima ne idu kako bismo æeljeliili kako mislimo da treba, kada nam se Ëini da nam je æivotpun problema. Ako je naπ osjeÊaj vlastite vaænosti isamopoπtovanja vezan za samo jedan aspekt naπega æivotau kojemu nam ne ide baπ kako treba tada postajemo sklonidepresiji. Zato je vaæno imati i rezervne karte u rukavu.Ako se æelimo zaπtititi od depresije ne smijemo se posvetitisamo jednoj æivotnoj dimenziji, npr. poslu i karijeri, nego

71

i obitelji, prijateljima, hobiju πto nam omoguÊuje pozitivnopotkrepljenje i podrπku u stvaranju osjeÊaja ispunjenosti,radosti, smisla i vlastitog imagea s kojim smo zadovoljni.

Otvorite se æivotu i ljudimaUpoznajte nove ljude. Potraæite mjesta na kojima moæetesresti ljude sa sliËnim interesima i hobijima. Budite u kon-taktu sa susjedima. UkljuËite se u razliËite lokalneaktivnosti, politiËke, sportske, rekreativne, itd. Idite ucrkvu. Gradite nova prijateljstva. Prijateljstva najbolje cvjetajuna zajedniËkim aktivnostima, iskustvima i zadovoljstvima.Razmislite πto biste mogli podijeliti s potencijalnim pri-jateljima. UËvrπÊujte postojeÊa prijateljstva. Budite fair prema sebi iprema drugima. Odræavajte kontakte redovito. Buditeasertivni. Asertivnost znaËi slobodno iskazivanje svojihprava. Temelji se na vjerovanju da vaπa prava, potrebe,æelje i osjeÊaji nisu niπta manje vaæni od prava, potreba,æelja i osjeÊaja drugih ljudi. Vaæno je iskazivati ih pri-mjereno, jasno i poπteno. Umjesto da teæite da se po svakucijenu dopadnete ljudime, teæite fair play ponaπanju, kakoprema sebi tako i prema drugima.

72

IzdavaË:BELUPO, lijekovi i kozmetika d.o.o.Marketing farmaceutike

Za Belupo:dipl. ing. Jadranka JagodiÊ

Recenzenti:prof. dr. Nikola MandiÊprof. dr. Goran Dodig

Lektura:Ana RajiÊDomagoj GreËl

GrafiËko oblikovanje:Studio Henigsman

Fotografija:Goran Salleto

Realizacija:Madura d.o.o.