Dervi Sui

Dervi Suiroen je uVlasenici3. juna1925. godine.[1]Kao ak sarajevske Uiteljske kole, odlazi s grupom uenika1942. godine u partizane, to e imati znatnog uticaja na njegov knjievni svijet i tematsku zaokupljenost.Nakon rata uiteljovao je uSrebreniciiTuzli, zatim bio novinar "Osloboenja", "Zadrugara", povremeno saradnik drugih listova, te upravnik Narodne biblioteke u Tuzli i drutveno politiki radnik uSarajevu."Naoj povjesti i tradiciji, Sui ne prilazi mitomanski, nego u maglinama prohujalog otkriva sve ono to nas ini onakvima kakvi jesmo, sve ono u emu se pouzdano prepoznajemo, ponosno ili postieno."Umro je uSarajevu1990. godine.Bibliografija[uredi|uredi izvor]Jabuani. Zadruno izdavako preduzee. Sarajevo,1950

S proleterima. Svjetlost. Sarajevo, 1950.

Mome iz Vrgorca. Seljaka knjiga. Sarajevo, 1953.

Ja, Danilo. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Maslea, 1963; - Prijevod na njemaki. Zrich, 1967; - 3. izd. Veselin Maslea. Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. Mnchen -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Veselin Maslea. Sarajevo, 1983; - Osloboenje. Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989.

Danilo u stavu mirno. Veselin Maslea. Sarajevo, 1961.

Teferi. Svjetlost. Sarajevo, 1963.

Kurir. Roman za djecu. Veselin Maslea. Sarajevo, 1964; 1969; 1976.

Drugarica istorija. Scenska igra za djecu. Narodno pozorite. Tuzla, 1965.

Pobune. Veselin Maslea. Sarajevo, 1966.

Uhode. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci.Ljubljana, 1979; - Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Osloboenje. Sarajevo, 1989.

Hoda strah. Svjetlost. Sarajevo, 1973; - Hodza strach.Bratislava, 1977.

estine. Veselin Maslea. Sarajevo, 1976.

Tale. Osloboenje. Sarajevo, 1980.

Parergon. Biljeke uz roman Tale. Osloboenje. Sarajevo, 1980.

. Izabrana djela. I-III. Univerzal. Tuzla, 1980.

ar i mir. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni. Knjiga I-II. Osloboenje. Sarajevo, 1983.

Veliki vezir. Istorijska drama u dva dijela (est slika). Zajednica profesionalnih pozorita. Sarajevo, 1984.

Izabrana djela. Knjiga I-X. svjetlost. Sarajevo, 1985.

A. triptih. Oslobodjenje. Sarajevo, 1985.

Nevakat. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Parktehu Sabedin Halit. Rilindija.Pritina, 1987.

Listopad. Svjetlost. Sarajevo, 1987.

Jesenji cvat. Drama. Osloboenje. Sarajevo, 1988.

Drame. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Osloboenje. Sarajevo, 1988.

Cvijet za ovjekoljublje. Osloboenje. Sarajevo, 1989.

udnovatoOsloboenje. Sarajevo, 1992.

Dervi Sui je roen u Vlasenici 3. juna 1925. godine, gdje je zavrio osnovnu kolu. Gimnaziju je zavrio u Tuzli, a uiteljsku kolu u Sarajevu. 1941. godine primljen je u SKOJ, a poetkom 1942. godine postaje borac I proleterske brigade. Poslije osloboenja bio je omladinski rukovodilac, potom uitelj i novinar. Od 1949. do 1951. urednik je lista Osloboenje, a onda prelazi u Tuzlu gdje radi kao referent za kulturu i narodno prosvjeivanje, potom kao upravnik Gradske biblioteke. Potom prelazi u Sarajevo i radi kao savjetnik u CK SKBiH.Dobitnik je brojnih priznanja, izmeu ostalih i Dvadesetsedmojulske nagrade, Nagrade ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Bio je redovni lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Umro je u Sarajevu 1990. godine.BIBLIOGRAFIJAJABUANI. Zadruno izdavako preduzee, Sarajevo, 1950.

S PROLETERIMA. Svjetlost, Sarajevo, 1950.

MOME S VRGORCA. Seljaka knjiga, Sarajevo, 1953.

JA, DANILO. Beletra, Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Maslea, 1963; - Prijevod na njemaki. Zrich, 1967; - 3. izd. Ja Danilo. Veselin Maslea, Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. Roman. Mnchen Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Ja, Danilo. Veselin Maslea, Sarajevo, 1983; - Osloboenje, Sarajevo, 1984; - Ja, Danilo. Uhode. Svjetlost, Sarajevo, 1984/1985; - Osloboenje, Sarajevo, 1989.

DANILO U STAVU MIRNO. Veselin Maslea, Sarajevo, 1961.

TEFERI. Svjetlost, Sarajevo, 1963.

KURIR. Roman za djecu. Veselin Maslea, Sarajevo, 1964; 1969; 1976.

DRUGARICA ISTORIJA. Scenska igra za djecu. Narodno pozorite, Tuzla, 1965.

POBUNE. Veselin Maslea, Sarajevo, 1966.

UHODE. Svjetlost, Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. Ljubljana, 1979; - Univerzal, Tuzla, 1980; Svjetlost, Sarajevo, 1982; - Osloboenje, Sarajevo, 1989.

HODA STRAH. Svjetlost, Sarajevo, 1973; - Hoda strach. Bratislava, 1977.

ESTINE. Veselin Maslea, Sarajevo, 1976.

TALE. Osloboenje, Sarajevo, 1980.

PARERGON. Bilkjeke uz roman Tale. Osloboenje, Sarajevo, 1980.

IZABRANA DJELA. I-III, Univerzal, Tuzla 1980.

AR I MIR. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje uBosni. Knjiga I-II. Osloboenje, Sarajevo, 1983.

VELIKI VEZIR. Istorijska drama u dva dijela (est slika). Zajednica profesionalnih pozorita, Sarajevo, 1984.

IZABRANA DJELA. Knjiga I-X. Svjetlost, Sarajevo, 1985.

A. TRIPTIH. Osloboenje, Sarajevo, 1985.

NEVAKAT. Roman. Svjetlost, Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Perktehu Sabedin Halit. Rilindija, Prishtina, 1987.

LISTOPAD. Svjetlost, Sarajevo, 1987.

JESENJI CVAT. Drama. Osloboenje, Sajevo, 1988.

DRAME. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Osloboenje, Sarajevo, 1988.

CVIJET ZA OVJEKOLJUBLJE. Osloboenje, 1989.

Dervi Suiistaknuti bosanskohercegovaki pripovjeda, romansijer, dramatiar,roen je na dananji dan (3. jun) 1925. godine u Vlasenici, Bosna i Hercegovina. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom mjestu, gimnaziju u Tuzli, a Uiteljsku kolu u Sarajevu. Godine 1942, za vrijeme Drugog svjetskog rata Sui odlazi sa grupom uenikasarajevske Uiteljske kole u partizane (I proleterska brigada), to e imati znatnog uticaja na njegov knjievni svijet i tematsku zaokupljenost.Taj njegov odlazak ostavio je utjecaj na njegova knjievna djela. Nakon rata uiteljovao je u Srebrenici i Tuzli, zatim bio novinar Osloboenja, (urednik od1949. do 1951.),Zadrugara, povremeno saradnik drugih listova, te upravnik Narodne biblioteke u Tuzli i drutveno politiki radnik u Sarajevu. Najvanija djela su mu: Uhode, Tale, Ja, Danilo, Veliki vezirBio je redovni lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Dervi Sui je dobitnik estoaprilske i Dvadesetsedmojulske nagrade, Nagrade ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Umro je u Tuzli 1990. godine, sahranjen u Aleji Velikana u Sarajevu.Dervi Sui gimnaziju je pohaao u Tuzli, aUiteljsku kolu u Sarajevu. Bio jeuesnikNOR-a od 1942. godine. Poslije rata radio jekao uitelj, urednik Osloboenja, Omladinskerijei i vojnog lista Front. U Tuzli je radio kaoupravnik Istorijskog arhiva Tuzla,upravnikNarodne biblioteke Tuzla i dramaturg uNarodnom pozoritu Tuzla. Bio je predsjednikUdruenja knjievnika BiH, te lan Akademijenauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.Dobitnik jeniza visokih drutvenih priznanja.Umro je u Tuzli, 1. septembra 1990. godine

U periodu rata (1941-1945.) knjievno stvaranje ne zamire, dapae nastaju znaajna pjesnika djela s ratnom tematikom (KulenovievaStojanka majka Kneopoljka,KovaievaJama),aIvo Andripie svoje znaajne romaneNa Drini upriju, Travnicku hronikuiGospoicu.Meutim, ve prvih poslijeratnih godina (1945-1950.) sva knjievnost je u znaku doktrinesocrealizmakoji je zagovarao tobonju vjernost injenicama realnog ivota, a s druge strane ispostavljao zahtjev partijnosti:pisati samo o onome to je pozitivno i uzvieno.Proizvod takve knjievno-politike ideologije bila je crno-bijela tehnika prikazivanja. Neprirodna sinteza romantizma i realizma najizraenija je u proznim djelima iji su junaci ljudi bez straha i mane, hrabri ratnici, ukraeni svim pozitivnim ljudskim osobinama. est oblik proze sudnevniciizapisipartizanskih boraca i komandanata. U poeziji se vie opijeva zanos mladosti pri obnovi i izgradnji zemlje. Ovaj e koncept knjievnosti biti prolazna stvaralaka faza i za mnoge, kasnije uvaene autore (Mea Selimovi, Dervi Sui, Josip Lei). Kao evidentna novina od druge polovine pedesetih godina prepoznaje sesubjektivisticki tip ratne prozeu kome sveznajueg pripovjedaa smjenjuje introspekcijsko pripovijedanje u prvom licu. Pripovjedni diskurs se lirizira uporedo sa subjektivacijom narativne svijesti glavnog junaka kroz koju se prelamaju ratni i poratni dogadaji. Biraju se teme koje govore o sukobima, rasulu, pa i besperspektivnosti ratnog poduhvata,iznevjerenju ratnih ideala ili nemogunosti da se savlada jaz izmeu ratnih navika i mirnodopskog ivota. Znatniju mjeru umjetnike ostvarenosti ovaj tip proze dobija u romanimaNe tuguj bronzana strao(1958.) iOsma ofanziva(1964.)Branka Copia,Ja, Danilo(1960.)Dervia SuiaiTisine(1961.)Mee Selimovia Najsnaniji trag u savremenoj bosanskohercegovakoj knjievnosti ostavio jenovohistorijski tip proze.Motivi okretanjapisaca ka prolosti poivali su u nastojanju da se posredstvom dekora historijskog vremena kao alegorijskih kulisa kazuje istina o naem dananjem dobu i njegovim dramama, kakav je sluaj kodMee Selimovia(romaniDervi i smrt,1966. iTvrava,1970.), da se kroz historijsku fabulu otkrivaju pieve ivotne melanholije (amil Sijari,Konak,1971. iCarska vojska,1977.), u anru historijskog romana testira avangardizam pripovjednog postupka (Nedad Ibriimovi,Ugursuz,1968.,Karabeg,1971.), iz nove vizure reaktuelizira problemarika kulturoloko-civilizacijskih i socijalnih prijeloma unutar bonjakog naroda (Kulenovi,Ponornica,1977), na osnovama marksisrikog humanizma romaneskno osmisli historija Bosne kao povijest klasnih sukoba, bunai ustanaka (Dervi Sui,Pobune,1966.), u spoju historizma i biografizma spoznajno univerzalizira sudbina pojedinca na bosanskoj historijsko-politikoj vjetrometini (Ivan Lovrenovi,Putovanje Ivana Franje Jukia,1977), osvijetli enski ugao gledanja i preivljavanja u vihoru historije (Jasmina Musabegovi,Skretnice,1986.). Naglaenija simbolizacija i dehistorizacija hronotopa karakreristike su iAndrievogromanaProkleta avlija(1957), za razliku od objektivnog realistikog manira u poimanju historije svojstvenog njegovim historijskim romanima ukljuujui i posljednjiOmer-paa Latas(1976.). c)u dramiZa razliku od predratne, poslijeratna dramska knjievnost u Bosni i Hercegovini ne prati u onoj mjeri knjievna zbivanja. Gotovo da nema pisaca kojima je drama osnovni oblik umjetnikog izraavanja nego su tekstovi mahom nastajali od sluaja do sluaja i imaju manji znaaj od njihovog ostalog rada. Zbog prirode anra (upuenost na javno prikazivanje) drama je bila pod jaim dogmatskim stegama i tee se emancipirala socrealistike doktrine. O tome ilustrarivno svjedoe pokuaji pisanja i izvoenja drama slobodnije kritike orijentacije, primjerice KulenovieveDjelidbe(1947.) koja je izvedena jednom i potom zabranjena, iSvjetala na drugom spratu(1959.), ije je izvoenje najavljeno ali je potom iskljuena iz repertoara.Sredinom pedesetih godina javljaju se dva najznaajnija savremena dramska piscaFadil HadiiMiodrag alicaije stvaralatvo reprezentuje i dva dominantna anra u modernoj bosanskohercegovakoj drami kritiku komediju i neosimbolistiku dramu.Ostali dramariari "neprestano su mijenjali svoj dramski model, odbacujui i preuzimajui razne dramske tehnike, ogledajui se u mnogim anrovima, ulazei ponekad i u najekstremnije eksperimente, esto ak i nasilno i zato obino neuspjelo".******KomadiIrfana Horozoviapodraavajumodel beketovske antidramea kao opa pojava u knjievnosti Bosne i Hercegovine ezdesetih i sedamdesetih godina i u drami se obnavlja interes za historiju. Na identinim osnovama kao to je sluaj s prozom i poezijom tog tipa, u neohistorijskim dramamaDerviaSuia,Miroslava Jania,Nedada IbriimoviaiDuka Andiahistorija je samo povod za izvlaenje odreenih akltuelnih idejno-filozofskih pa i politikih vertikala. Tematsko-poetike tendencije nekih drama (npr.To,1979,Alije Isakovia) pandan su aktuelistiko-veristikoj poeziji i prozi.