DETALJNI PLAN UREĐENJA NASELJA DEKLIĆI€¦ · raslinje, te smišljeno saditi listopadno drveće i grmlje tamo gdje je zimi potrebno osunčanje, a ljeti sjena, te crnogorično raslinje

arhetip21d.o.o. za arhitektonske djelatnosti, inženjerstvo i poslovanje nekretninama

HR-52440 POREČ, Vukovarska 7, tel: +385 52 429 460, fax: +385 52 429 469

e-mail: [email protected] www.arhetip21.hr

arhet

ip21

Poreč, travanj 2007.

DETALJNI PLAN UREĐENJA

NASELJA DEKLIĆI Naručitelj: OPĆINA KAŠTELIR-LABINCI Stručni izrađivač: ARHETIP 21 d.o.o. POREČ Voditelj izrade plana: ROBERT RABAC, dipl.ing.arh. Koordinatori plana: ĐULIJANO PETROVIĆ, dipl.ing.geod. ROBERT RABAC, dipl.ing.arh. Planeri suradnici: mr.sc. EDO KOS, dipl.ing.građ. EDI VLADIŠKOVIĆ, dipl.ing.el. ANAMARIJA TUBAKOVIĆ, dipl.ing.arh. Broj elaborata: U1-2007 Direktor: ROBERT RABAC, dipl.ing.arh.

arhetip21d.o.o. U1-2007

OPĆINA KAŠTELIR-LABINCI DETALJNI PLAN UREĐENJA NASELJA DEKLIĆI – konačni prijedlog Plana

2

ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA KAŠTELIR-LABINCI

Plan izradio:

arhetip21d.o.o. za arhitektonske djelatnosti, inženjerstvo i poslovanje nekretninama

HR-52440 POREČ, Vukovarska 7, tel: +385 52 429 460, fax: +385 52 429 469

e-mail: [email protected] www.arhetip21.hr Naziv prostornog plana: Direktor:

DETALJNI PLAN UREĐENJA NASELJA DEKLIĆI

Naziv kartografskog prikaza:

-

Pečat: Robert Rabac, dipl.ing.arh.

Broj kartografskog prikaza: Mjerilo kartografskog prikaza: Koordinatori plana: Voditelj izrade plana:

- - Robert Rabac, dipl.ing.arh.

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (službeno glasilo):

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):

Đulijano Petrović, dipl.ing.geod. Robert Rabac, dipl.ing.arh.

Službeni glasnik Službeni glasnik Stručni tim u izradi plana planeri suradnici: mr.sc. Edo Kos, dipl.ing.građ. Edi Vladišković, dipl.ing.el.

suradnici: Anamarija Tubaković, dipl.ing.arh.

Javna rasprava (datum objave): 6. srpnja 2007.

Javni uvid održan: od: 16. srpnja 2007. do: 16. kolovoza 2007.

Godina izrade plana:

2007Broj elaborata:

U1-2007 Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave: Enio Jugovac ____________________________(ime, prezime i potpis)

Pečat predstavničkog tijela: Pečat nadležnog tijela:

Suglasnost na plan: Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

Predsjednik predstavničkog tijela:

broj suglasnosti klasa:

datum: - ____________________________(ime, prezime i potpis)

Rozana Petrović ____________________________(ime, prezime i potpis)



3

S A D R Ž A J Opći dio - Rješenje Trgovačkog suda o upisu u sudski registar društva stručnog izrađivača Plana - Rješenje o suglasnosti za upis u sudski registar društva stručnog izrađivača Plana - Rješenje HKAIG o upisu u imenik ovlaštenih arhitekata za odgovornu osobu stručnog

izrađivača Plana - Prethodno mišljenje Hrvatskih voda - Suglasnost nadležnog odjela Ministarstva kulture Tekstualni dio I. Obrazloženje 3 1. POLAZIŠTA 4 1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU PLANA 4 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti 4 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 5 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja 6 2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 7 2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA 7 2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 7 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

i planiranih građevina 9 2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA

MREŽA 13 2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA 16 2.4.1. Uvjeti i način gradnje 17 2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 22 II. Odredbe za provođenje 24 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA 28 2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I

GRAĐEVINA 29 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA (IZGRAĐENOST, ISKORIŠTENOST I

GUSTOĆA IZGRAĐENOSTI) 30 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA (UKUPNA BRUTO IZGRAĐENA POVRŠINA

GRAĐEVINE, VISINA I BROJ ETAŽA) 31 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA 31



4

2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI 32 2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA 33 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA 34 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I

TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUK-TURNOM MREŽOM 35 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE 36 3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i

poprečni profili s tehničkim elementima) 36 3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta) 37 3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE

MREŽE 38 3.4. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRA-

STRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA (OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA, ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA) 38

4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA 41 8. MJERE PROVEDBE PLANA 41 9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 42 Grafički dio 1 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA, 1:1000 2 PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -

PROMET, 1:1000 2A PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -

JAVNE TELEKOMUNIKACIJE, 1:1000 2B PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -

ELEKTROOPSKRBA, 1:1000 2C PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA -

VODOOPSKRBA I ODVODNJA, 1:1000 3-4 UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA UVJETI GRADNJE, 1:1000



5

I. Obrazloženje



6

1. POLAZIŠTA

Na području općine Kaštelir-Labinci uspostavlja se kontinuitet razvojnog i urbanističkog planiranja područja od posebnog interesa, pa tako i građevinskih područja naselja koji imaju veliki neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, što je rezultiralo i pokretanjem izrade Detaljnog plana uređenja naselja Diklići (u nastavku teksta: Plan).

Plan se izrađuje u skladu s odredbama zakona, podzakonskih akata i drugih propisa, za područje obuhvata Plana označeno na svim kartografskim prikazima, koje je određeno katastarskim česticama ili njihovim dijelovima, sve u k.o. Kaštelir, iz kojih se formiraju građevne čestice prema odredbama ovog Plana.

Geodetska podloga za izradu Plana je digitalni vektorski geodetski snimak područja obuhvata Plana u mjerilu 1:1000. Površina područja obuhvata Plana iznosi cca 9,75 ha.

U elaboratu Plana ne obrađuju se točke 2.4.2., 3.1.1., 3.1.3., 3.1.5., 3.1.6., 3.1.7., 3.2., 5., 6., 7. i 9.1. iz sadržaja detaljnog plana uređenja koji je određen Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/1998, 39/2004, 45/2004 i 163/2004), jer građevina i cjelina iz navedenih točaka nema unutar područja obuhvata Plana ili su obrađene drugim poglavljima elaborata Plana. 1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU PLANA 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

Područje obuhvata Plana nalazi se u općini Kaštelir-Labinci, a određeno je granicom građevinskog područja naselja Diklići.

Zemljište unutar područja obuhvata Plana smješteni su na relativno razvedenom reljefu, ali i povoljnom za planirane zahvate u prostoru obzirom na uglavnom mali nagib prirodnog terena.

Na većem dijelu područja obuhvata Plana nalazi se dijelom zaravnato, a dijelom

razvedenno neizgrađeno građevinsko zemljište pod šumom, oranicom ili pašnjakom, a manjim dijelom voćnjakom.

Sjeverni središnji dio područja obuhvata Plana jest postojeća jezgra naselja Diklići s

gušćom stambenom izgradnjom na malim građevnim česticama, dok je na širem dijelu naselja postojeća sporadična obiteljska stambena izgradnja.

Sve su građevne čestice orijentirane na središnju glavnu mjesnu prometnicu koja je

uglavnom preuska i nezadovoljavajuće razine opremljenosti.



7

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost Promet Kolni i pješački prilaz području obuhvata Plana ostvaruje se opisanom postojećom središnjom prometnicom unutar obuhvata Plana u smjeru sjever-jug, koja je ujedno i pristupna ulica ovog dijela naselja Deklići. Na krajnjem sjevernom rubu, ali izvan područja obuhvata Plana, nalazi se postojeća prometnica kojom se pristupa građevnim česticama u susjednoj zoni ugostiteljsko turističke namjene i s koje je moguć pristup nekim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana. Drugih prometnica unutar područja obuhvata Plana nema. Postojeća pristupna ulica unutar područja obuhvata Plana dvosmjerna je ulica, no u sjevernom je dijelu njezin profil sužen i smanjene propusnosti, neuređen (makadam).

Sve površine unutar područja obuhvata Plana uglavnom se nadovezuju na nivelete prilazne prometnice.

Postojeće pješačke komunikacije nisu uređene u skladu s propisima o pristupačnosti građevina, pa nisu pogodne za kretanje invalidnih osoba i osoba smanjene pokretljivosti. Javne telekomunikacije

Unutar obuhvata Plana postoje telekomunikacijski vodovi do postojećih građevina.

Elektroopskrba Napajanje postojećih građevina električnom energijom osigurava se niskonaponskim kabelima iz postojećih trafostanica izvan područja obuhvata Plana.

Postojeća elektroopskrbna mreža unutar područja obuhvata Plana ne omogućuje

racionalno uređenje i razvoj područja obuhvata Plana, te je potrebna njezina rekonstrukcija i dogradnja.

Javna rasvjeta izvedena je za potrebe osvjetljavanja postojeće prometnice i

površina unutar obuhvata Plana.

Vodoopskrba Središnjim dijelom područja obuhvata Plana, pristupnom prometnicom u smjeru sjever-jug prolazi postojeći vodoopskrbni cjevovod, do postojećih građevina. Odvodnja Javna odvodnja nije izvedena unutar obuhvata Plana.



8

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

Prostorni plan Istarske županije i Prostorni plan uređenja općine Kaštelir-Labinci su prostorni planovi šireg područja obuhvata Plana. Plan je dugoročni dokument prostornog uređenja, koji u skladu s ciljevima i zadacima utvrđenim važećim prostornim planom šireg područja - Prostornim planom uređenja općine Kaštelir-Labinci ("Sl.glasnik Grada Poreča", broj 7/02 i 8/02), utvrđuje uvjete za uređenje, gradnju, korištenje i zaštitu površina i građevina unutar obuhvata Plana.

Prostornim planom uređenja općine Kaštelir-Labinci određeni su uvjeti gradnje,

rekonstrukcije i održavanja površina i građevina, koji predstavljaju okvir za izradu prostornih planova užeg područja, čija je izrada tim prostornim planom i uvjetovana. Prostornim planovima užeg područja mogu se uvjeti gradnje iz PPU-a općine Kaštelir-Labinci pobliže odrediti i ograničiti. Građevnom česticom smatra se zemljište, koje površinom i oblikom odgovara uvjetima Plana utvrđenim za izgradnju građevina, a ima pristup s javne prometne površine.

Namjena površina unutar obuhvata Plana temeljena je na namjeni površina

određenoj prostornim planom šireg područja - Prostornim planom uređenja općine Kaštelir-Labinci, kojim su određena građevna područja kao izgrađena građevna područja naselja i planirana građevna područja naselja. U građevnim područjima naselja smješteni su predjeli za stanovanje mješovite namjene.

U građevnom području naselja ne smiju se graditi građevine koje bi svojim

postojanjem ili upotrebom (neposredno ili možebitno) ugrožavale život i rad ljudi u naselju ili ugrožavale vrijednost čovjekove okoline, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice.

Uređenju okoliša i zaštiti krajobraza treba posvetiti osobitu pozornost. Treba

sačuvati zatečen vrijedan biljni nasad. U uređenju okoliša treba primjenjivati autohtono raslinje, te smišljeno saditi listopadno drveće i grmlje tamo gdje je zimi potrebno osunčanje, a ljeti sjena, te crnogorično raslinje tamo gdje je cijelu godinu potreban zeleni zaštitni ili ukrasni pojas.

Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih zgrada. Gradnja potpornih zidova (podzida) dopušta se samo prema postojećim okolnim prilikama. Osnovni materijal je kamen. Ne preporučuje se gradnja podzida viših od 1,5 m.

Na svakoj građevnoj čestici namijenjenoj izgradnji neke građevine mora se osigurati smještaj osobnih vozila. Parkiralište se ne smije predvidjeti duž postojeće prometnice na način da se time sužava kolnik, ili da se onemogući prolaz pješaka (potrebno je osigurati pločnik najmanje širine 1 metar). Na vlastitoj građevnoj čestici obiteljske kuće ili stambene građevine obvezno treba osigurati jedno parkirališno ili garažno mjesto za svaku stambenu jedinicu.



9

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA

Planom je potrebno ostvariti prostorne i urbanističke pretpostavke za razvoj ovog dijela općine Kaštelir-Labinci, prema smjernicama iz prostornih planova šireg područja.

Program gradnje određuje gradnju određenog broja građevina stambene namjene –

obiteljskih kuća, te potrebne prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture, kao i uređenja zaštitnih zelenih površina.

Nove sadržaje potrebno je priključiti na sustave prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture, koji se Planom u dijelu uklanjaju, te uglavnom rekonstruiraju i dograđuju.

Planirane zahvate u prostoru potrebno je provesti u skladu s propisima, uz maksimalno provođenje mjera zaštite okoliša. 2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

Područje obuhvata Plana označeno je na kartografskim prikazima, koje je određeno katastarskim česticama ili njihovim dijelovima, sve u k.o. Kaštelir, iz kojih se formiraju građevne čestice prema odredbama ovog Plana.

Unutar obuhvata Plana planirane su površine stambene namjene, javne prometne

površine za kolni i pješački promet, zaštitne zelene površine i površine za infrastrukturne objekte i uređaje. Ostale zelene površine nalaze se unutar svih navedenih površina različitih namjena. Kako bi se ostvarile pretpostavke za funkcioniranje naselja Diklići, potrebno je formirati građevne čestice prema kartografskom prikazu 3-4 i to:

− građevne čestice stambene namjene, planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18, sveukupno 83 građevne čestice,

− građevnu česticu za infrastrukturne objekte i uređaje - trafostanicu, planske oznake I1,

− građevne čestice zaštitnih zelenih površina, planskih oznaka Z1 i Z2, − građevne čestice javnih prometnih površina, planskih oznaka P1, P2, P3, P4, P5, P6

i P7.

Površine i građevine na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 moguće je uređivati, graditi, rekonstruirati, dograđivati, sanirati i održavati prema uvjetima ovog Plana i prostornih planova šireg područja.



10

Na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 mogu se graditi i rekonstruirati obiteljske kuće, prema odredbama ovog Plana, odredbama planova šireg područja i prema posebnim propisima. U građevinama osnovne namjene mogu se graditi i uređivati prostori isključivo stambene namjene kao i sve prostorije u funkciji stambene namjene, a ne mogu se graditi i uređivati prostori gospodarske namjene ili drugih namjena.

Sve zahvate u prostoru moguće je projektirati, pribavljati potrebne akte za gradnju

i izvoditi fazno. Na građevnim česticama svih namjena mogu se graditi i uređivati infrastrukturne građevine, vodovi i uređaji, prema potrebama konkretne namjene pojedine građevne čestice.

Na građevnim česticama planskih oznaka P1, P2, P3, P4, P5, P6 i P7 mogu se

graditi, rekonstruirati i uređivati kolne površine, kolno-pješačke površine, pješačke površine, površine za promet u mirovanju, infrastrukturne građevine, vodovi i uređaji, javna rasvjeta, zelene površine i zelenilo u potezu.

Građevne čestice planskih oznaka P1, P2, P3, P4, P5, P6 i P7 jesu javne prometne površine unutar obuhvata Plana.

Na građevnoj čestici planske oznake I1 može se graditi, rekonstruirati i uređivati

trafostanica za potrebe građevina unutar obuhvata Plana i u susjednim zonama, te zaštitne zelene površine.

Zelene površine unutar obuhvata Plana na građevnim česticama planskih oznaka Z1

i Z2, te one u sklopu javnih prometnica, uređuju se, u pravilu, sadnjom i održavanjem visokog i parternog parkovnog zelenila i drvoreda. Zelena površina planske oznake Z1 može se koristiti kao okućnica građevne čestice planske oznake C1.

Izgradnja i uređenje građevnih čestica, osim izgradnje građevina osnovne namjene, pomoćnih građevina i potrebnih infrastrukturnih građevina, vodova i uređaja, obuhvaća i uređenje internih kolnih, kolno-pješačkih i pješačkih površina, površina za promet u mirovanju, uređenje otvorenih rekreacijskih površina, hortikulturno uređenje neizgrađenih površina i ugradbu urbane opreme, sve u funkciji građevina osnovne namjene.



11

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

OZNAKA GRAĐEVNE ČESTICE

NAMJENA GRAĐEVNE ČESTICE POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE

[m2]

NAJVEĆI DOPUŠTENI BROJ

ETAŽA

E

NAJVEĆI DOPUŠTENI

kOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI

GRAĐEVNE ČESTICE

kig

NAJVEĆI DOPUŠTENI

KOEFICIJENT ISKORIŠTENOSTI

GRAĐEVNE ČESTICE

kis

NAJVEĆA DOPUŠTENA VISINA

GRAĐEVINE

[m]

NAJVEĆA MOGUĆA IZGRAĐENA

POVRŠINA ČESTICE POD GRAĐEVINAMA

[m2]

A1 STAMBENA NAMJENA

-obiteljska kuća, max. 400 m2 BRP

1134 3 Po+P+1

0,2426 0,3528 8 275 m2

A2 STAMBENA NAMJENA


1236 3 Po+P+1

0,2427 0,3236 8 300 m2

A3 STAMBENA NAMJENA


1847 3 Po+P+1

0,2030 0,2166 8 375 m2

A4 STAMBENA NAMJENA


853 3 Po+P+1

0,2638 0,4689 8 225 m2

A5 STAMBENA NAMJENA


818 3 Po+P+1

0,2751 0,4890 8 225 m2

A6 STAMBENA NAMJENA


794 3 Po+P+1

0,2834 0,5038 8 225 m2

A7 STAMBENA NAMJENA


860 3 Po+P+1

0,2617 0,4652 8 225 m2

A8 STAMBENA NAMJENA


389 3 Po+P+1

0,3214 0,9642 8 125 m2

A9 STAMBENA NAMJENA


534 3 Po+P+1

0,2809 0,7491 8 150 m2

A10 STAMBENA NAMJENA


1098 3 Po+P+1

0,2277 0,3643 8 250 m2



1100 3 Po+P+1

0,2273 0,3637 8 250 m2



1048 3 Po+P+1

0,2386 0,3817 8 250 m2



1261 3

Po+P+1 0,2380 0,3173 8 300 m2



766 3 Po+P+1

0,2938 0,5222 8 225 m2

B1 STAMBENA NAMJENA


1036 3 Po+P+1

0,2414 0,3862 8 250 m2

B2 STAMBENA NAMJENA


823 3 Po+P+1

0,2734 0,4861 8 225 m2

B3 STAMBENA NAMJENA

-obiteljska kuća, dvojna max. 400 m2 BRP

750 3 Po+P+1

0,3000 0,5334 8 225 m2

B4 STAMBENA NAMJENA


751 3 Po+P+1

0,2997 0,5327 8 225 m2

B5 STAMBENA NAMJENA


751 3 Po+P+1

0,2997 0,5327 8 225 m2

B6 STAMBENA NAMJENA


1593 3 Po+P+1

0,2355 0,2511 8 375 m2

B7 STAMBENA NAMJENA


1665 3 Po+P+1

0,2253 0,2403 8 375 m2



12

B8 STAMBENA NAMJENA


905 3 Po+P+1 0,2762 0,4420 8 250 m2

B9 STAMBENA NAMJENA


768 3 Po+P+1 0,2930 0,5209 8 225 m2

B10 STAMBENA NAMJENA


904 3 Po+P+1 0,2766 0,4425 8 250 m2



767 3 Po+P+1 0,2934 0,5216 8 225 m2



953 3 Po+P+1 0,2624 0,4198 8 250 m2



957 3 Po+P+1 0,2613 0,4180 8 250 m2



1183 3 Po+P+1 0,2325 0,3382 8 275 m2



931 3 Po+P+1 0,2686 0,4297 8 250 m2



1070 3 Po+P+1 0,2337 0,3739 8 250 m2



1405 3 Po+P+1 0,2492 0,2847 8 350 m2

C1 STAMBENA NAMJENA


851 3 Po+P+1 0,2644 0,4701 8 225 m2

C2 STAMBENA NAMJENA


952 3 Po+P+1 0,2627 0,4202 8 250 m2

C3 STAMBENA NAMJENA


956 3 Po+P+1 0,2616 0,4185 8 250 m2

C4 STAMBENA NAMJENA


949 3 Po+P+1 0,2635 0,4215 8 250 m2

C5 STAMBENA NAMJENA


949 3 Po+P+1 0,2635 0,4215 8 250 m2

C6 STAMBENA NAMJENA


963 3 Po+P+1 0,2597 0,4154 8 250 m2

C7 STAMBENA NAMJENA


801 3 Po+P+1 0,2809 0,4994 8 225 m2

C8 STAMBENA NAMJENA


936 3 Po+P+1 0,2671 0,4274 8 250 m2

C9 STAMBENA NAMJENA


878 3 Po+P+1 0,2563 0,4556 8 225 m2

C10 STAMBENA NAMJENA


886 3 Po+P+1 0,2822 0,4515 8 250 m2



926 3 Po+P+1 0,2700 0,4320 8 250 m2



815 3 Po+P+1 0,2761 0,4908 8 225 m2



719 3 Po+P+1 0,2921 0,5564 8 210 m2



738 3 Po+P+1

0,2846 0,5421 8 210 m2



800 3 Po+P+1

0,2813 0,5000 8 225 m2



13



1011 3 Po+P+1 0,2473 0,3957 8 250 m2

C17 STAMBENA NAMJENA -obiteljska kuća, niz

max. 400 m2 BRP 987 3

Po+P+1 0,2533 0,4053 8 250 m2


max. 400 m2 BRP 388 3

Po+P+1 0,3222 0,9666 8 125 m2


max. 400 m2 BRP 204 3

Po+P+1 0,4902 1,4706 8 100 m2


max. 400 m2 BRP 335 3

Po+P+1 0,3732 1,1196 8 125 m2



1138 3 Po+P+1 0,2417 0,3515 8 275 m2



1747 3 Po+P+1 0,2147 0,2290 8 375 m2



837 3 Po+P+1 0,2689 0,4779 8 225 m2



761 3 Po+P+1 0,2957 0,5256 8 225 m2


max. 400 m2 BRP 112 3

Po+P+1 0,3572 1,0716 8 40 m2


max. 400 m2 BRP 69 3

Po+P+1 0,8696 2,6087 8 60 m2


max. 400 m2 BRP 164 3

Po+P+1 0,4878 1,4634 8 80 m2


max. 400 m2 BRP 1173 3

Po+P+1 0,3410 0,3410 8 400 m2


max. 400 m2 BRP 127 3

Po+P+1 0,5118 1,5354 8 65 m2


max. 400 m2 BRP 131 3

Po+P+1 0,4962 1,4886 8 65 m2


max. 400 m2 BRP 166 3

Po+P+1 0,4518 1,3554 8 75 m2



401 3 Po+P+1 0,3741 0,9975 8 150 m2



1511 3 Po+P+1 0,2316 0,2647 8 350 m2



1306 3 Po+P+1 0,2680 0,3063 8 350 m2

D1 STAMBENA NAMJENA


948 3 Po+P+1 0,2638 0,422 8 250 m2

D2 STAMBENA NAMJENA


2904 3 Po+P+1 0,1375 0,1375 8 400 m2

D3 STAMBENA NAMJENA


1108 3 Po+P+1 0,2482 0,3611 8 275 m2

D4 STAMBENA NAMJENA


727 3 Po+P+1 0,2889 0,5503 8 210 m2

D5 STAMBENA NAMJENA


878 3 Po+P+1

0,2563 0,4556 8 225 m2

D6 STAMBENA NAMJENA


782 3 Po+P+1

0,2878 0,5116 8 225 m2



14

D7 STAMBENA NAMJENA


1090 3 Po+P+1 0,2753 0,3670 8 300 m2

D8 STAMBENA NAMJENA


750 3 Po+P+1 0,3000 0,5334 8 225 m2

D9 STAMBENA NAMJENA


1523 3 Po+P+1 0,2463 0,2627 8 375 m2

D10 STAMBENA NAMJENA


1485 3 Po+P+1 0,2357 0,2694 8 350 m2



5206 3 Po+P+1 0,0769 0,0769 8 400m2



2056 3 Po+P+1 0,1946 0,1946 8 400 m2



2238 3 Po+P+1 0,1788 0,1788 8 400 m2



1499 3 Po+P+1 0,2335 0,2669 8 350 m2



1378 3 Po+P+1 0,2359 0,2903 8 325 m2



1772 3 Po+P+1 0,2117 0,2258 8 375 m2



801 3 Po+P+1 0,2809 0,4994 8 225 m2



800 3 Po+P+1 0,2813 0,5000 8 225 m2

I1 TRAFOSTANICA 71 P - - - -

Z1 ZAŠTITNA ZELENA POVRŠINA 442 - - - - -


P1 JAVNA PROMETNA POVRŠINA 4487 - - - - -








OBUHVAT DETALJNOG PLANA UREĐENJA 97443 - - - - -



15

2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Mjesta i način priključenja građevina, odnosno građevnih čestica na prometnu, uličnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu određeni su kartografskim prikazima 2, 2A, 2B i 2C.

Prikaz javnih prometnih površina i trasa i vodova telekomunikacijske i komunalne infrastrukture na kartografskim prikazima dan je u skladu s Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). Konačna rješenja građevnih čestica javnih prometnih površina odredit će se posebnim projektima u postupcima pribavljanja akata kojima se dozvoljava gradnja, prema važećim propisima.

Trase koridora i uređaja, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture postavljene su načelno. Konačni smještaj odredit će se posebnim projektima, pa se Planom omogućavaju odstupanja prema konkretnim zahtjevima i posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba u postupcima pribavljanja akata kojima se dozvoljava gradnja, prema važećim propisima.

Pristupne ceste s priključkom na postojeću prometnu mrežu naselja Deklići unutar obuhvata Plana - javne prometne površine na građevnim česticama planskih oznaka P1, P2, P3, P4, P5, P6 i P7 određene su kartografskim prikazom 2.

Dio planiranih građevnih čestica na zapadnom rubnom pojasu područja obuhvata

Plana i to građevne čestice planskih oznaka D9, D10, D12 i D13 ostvaruje priključke na prometnu i komunalnu infrastrukturu s javne prometne površine - pristupne prometnice planirane unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja turističke zone Diklići, čije se područje obuhvata izravno nastavlja na obuhvat ovog Plana.

Nastavci planiranih javnih prometnih površina sa slijepim završecima riješit će se

kroz postupke pribavljanja lokacijskih dozvola, u skladu s razvojnim planovima prometne i komunalne infrastrukture općine Kaštelir-Labinci (okretište, spojna cesta, parkiralište, koridor, objekt ili uređaj komunalne infrastrukture i slično).

Izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće cestovne i ulične mreže unutar obuhvata Plana moguće je izvoditi u fazama, uz usporedno osiguravanje funkcioniranja svih vrsta prometa. Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih prometnih površina izvodi se prema projektnoj dokumentaciji, uz potrebnu rekonstrukciju komunalne infrastrukturne mreže, te paralelnu izradu katastra infrastrukture. Dimenzioniranje kolnika je za promet lakih i dostavnih i komunalnih vozila. Gornji sloj kolnika izvodi se od asfalta. Minimalni poprečni nagib prometnice iznosi 2,5%. Javne prometne površine izvode se kao asfaltirane prometnice najmanje ukupne širine koridora 6 metara, najmanje širine kolnika 4,5 metara, te jednostranog nogostupa širine 1,5 metara, što se ne odnosi na zatečene prometnice užeg koridora.

Sve građevne čestice unutar obuhvata Plana moraju imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu. Visinske kote prilaza pojedinim građevnim česticama treba prilagoditi niveleti prilazne javne prometne površine.



16

Prilazi građevinama i površinama moraju biti izvedeni u skladu s odrebama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Narodne novine, broj 151/05, 61/07).

Promet u mirovanju Unutar obuhvata Plana ne predviđa se uređenje javnog parkirališta, osim

eventualnih mjesta za uzdužno parkiranje osobnih vozila, na dijelovima prometnica unutar obuhvata Plana. Parkiranje vozila korisnika građevina na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 rješava se unutar tih građevnih čestica. Na građevnim česticama garaže se grade u sklopu građevine osnovne namjene ili kao pomoćne građevine i njihova površina ulazi u izgrađenu površinu građevne čestice i ukupnu bruto razvijenu površinu na građevnoj čestici. Garaže, odnosno parkirna mjesta smiju se graditi unutar prizemlja ili podruma ili pretežito ukopane etaže obiteljske kuće ili u sklopu pomoćne građevine.

Najmanje dopuštene dimenzije parkirališnih mjesta su 2,5 x 5,0 metara za

poprečno parkiranje i 2,0 x 6,0 metara za uzdužno parkiranje.

Površinu za parkiranje na građevnim česticama potrebno je izvesti kao asfaltiranu površinu, kao površinu od prefabriciranih betonskih elemenata, površinu od travnih ploča ili od PVC elemenata za zatravnjivanje, dimenzioniranu za laka vozila, prema pravilima struke. Nad površinama za parkiranje moguća je gradnja zaštitnih nadstrešnica od laganih, prozračnih materijala.

Na javnim parkiralištima će se osigurati određeni broj mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti, koja moraju biti izvedena prema Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Narodne novine broj 151/2005 i 61/2007).

Unutar obuhvata Plana moguća je izgradnja novih, te rekonstrukcija, sanacija i održavanje postojećih kolno-pješačkih i pješačkih površina i putova, uz međusobno prilagođavanje niveleta tih površina na građevnim česticama različitih namjena, te niveletama građevnih čestica javnih prometnih površina na mjestima priključka. Javne telekomunikacije Telekomunikcijska mreža izgradit će se kao distribucijska kabelska kanalizacija (DTK), prema propisima. U izgrađenu DTK, nadležna pravna osoba s javnim ovlastima uvući će odgovarajući telekomunikacijski kabel do kabelskog izvodnog ormara na građevini korisnika.

Građevine osnovne namjene trebaju imati unutarnju telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni, koja uključuje i vodove za antenski sustav i kabelsku televiziju i eventualnu računalnu mrežu, s ormarom u kojem će telekomunikacijska instalacija biti koncentrirana, prema propisima. Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu, a prema uputama za pojedine vrste radova koje je izdala ili prihvatila nadležna pravna osoba s javnim ovlastima. Priključivanje građevina na javnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je provoditi prema uvjetima nadležne pravne osobe s



17

javnim ovlastima. Pri paralelnom vođenju i križanju DTK s ostalim instalacijama treba zadovoljiti propisane međusobne minimalne udaljenosti. Opskrba pitkom vodom

Planirane građevine unutar obuhvata Plana priključuju se na sustav vodoopskrbe koji se ovim Planom gradi i rekonstruira unutar i izvan obuhvata Plana, uz zadržavanje, zamjenu i/ili izmještanje cjevovoda. Za potrebe svih građevina potrebno je osigurati kapacitete, u skladu s protupožarnim potrebama, i to sanitarne vode, te unutarnje i vanjske hidrantske mreže.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda Odvodnja sanitarnih otpadnih voda izvest će se internom kanalizacijom na vodonepropusne sabirne jame ili individualne uređaje za pročišćavanje otpadnih voda. Odvodnju otvorenih kućnih bazena potrebno je riješiti u skladu s uvjetima nadležne pravne osobe za zaštitu voda. Prije ispuštanja u teren pročišćena voda mora zadovoljavati granične vrijednosti prema važećim propisima. Unutar obuhvata Plana moguća je gradnja javnog sustava odvodnje u sklopu rješavanja sustava za šire područje naselja Deklići i drugih dijelova općine, prema posebnim projektima i aktima kojima se odobrava gradnja. Po izgradnji sustava građevine će se priključiti na sustav javne odvodnje otpadnih voda. Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda potrebno je dimenzionirati na temelju odgovarajućeg hidrauličkog proračuna, koji mora biti predočen u tehničkoj dokumentaciji. Treba voditi računa da efluent mora udovoljavati graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih člankom 2. Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, broj 40/99) i članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, broj 6/01), odnosno važećem propisu za ispuštanje u sustav javne kanalizacije. Vlasnici građevnih čestica omogućit će trajno nesmetani pristup revizijskim oknima kanalizacijskog cjevovoda, kako bi se sustav mogao kontrolirati i održavati. Poklopci revizijskih okana moraju ostati dostupni i vidljivi na svim površinama unutar obuhvata Plana. Iznad gabarita kanalizacijskog cjevovoda ne dopušta se izgradnja konstrukcijskih elemenata građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina (temelja, stupova, nosivih zidova i drugih konstrukcijskih elemenata). U sklopu izrade projektne dokumentacije kućnih bazena potrebno je obvezno izraditi tehničku dokumentaciju odvodnje bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena. U tehničkoj dokumentaciji treba dati prikaz mogućnosti pražnjenja bazena, te zbrinjavanje voda od ispiranja filtra. Pražnjenje bazena potrebno je vršiti povremeno, prema uvjetima nadležnog komunalnog društva. Čiste oborinske vode s krovnih površina građevine mogu se upustiti izravno u javni sustav oborinske odvodnje ili do izgradnje javnog sustava u upojne bunare. Oborinske



18

krovne vode građevine trafostanice kao uvjetno čiste prihvatiti putem oluka i olučnih vertikala i upustiti u teren. Nije dozvoljeno ispuštanje voda s predmetne građevne čestice na susjedne i druge čestice. Spremnici goriva za naftu (lož ulje) moraju biti dvostjenski s pokazivačem nivoa tekućine ili jednostjenski smješteni u vodotijesnoj tankvani volumena dostatnog da prihvati cjelokupni sadržaj spremnika u slučaju havarije. Plašt spremnika goriva i cijevni razvod goriva potrebno je antikorozivno zaštititi. U slučaju da se cijevni razvod goriva od spremnika do kotlovnice ukapa, potrebno ga je položiti u vodotijesne energetske kanale ili unutar zaštitne cijevi s mogućnošću kontrole propuštanja goriva. Prije izdavanja akata kojim se dozvoljava uporaba građevina potrebno je predočiti zapisnik, potpisan od izvođača radova i nadzornog inženjera, o provedenom ispitivanju vodonepropusnosti izvedene tankvane, ukoliko se izvede jednostjenski spremnik goriva. Smještaj kotlovnice treba predvidjeti na nepropusnoj podlozi s predviđenom tankvanom volumena dovoljnog za prihvat sve količine ulja u slučaju istjecanja iz kotla. Elektroopskrba

Elektroinstalacijska mreža prikazana je na kartografskom prikazu 2C. Postojeća niskonaponska mreža zadržava se u postojećoj funkciji.

Napajanje za planirane građevine osigurava se niskonaponskim kabelima tipa

PPOOA 4x150 mm2 iz postojeće trafostanice izvan obuhvata Plana ili iz planirane trafostanice na građevnoj čestici planske oznake I1. Eventuanu potrebu rekonstrukcije mreže ili gradnje novih uređaja i vodova elektroopskrbe unutar i izvan obuhvata Plana odredit će nadležna pravna osoba s javnim ovlastima. Smještaj transformatora predvidjeti u nepropusnoj tankvani volumena dovoljnog za prihvat sve količine transformatorskog ulja u slučaju istjecanja iz transformatora. Do uljne jame mora biti omogućen pristup autocisterne. U tehničkoj dokumentaciji potrebno je predvidjeti postupak ispitivanja vodonepropusnosti uljne jame, a prije izdavanja akta o uporabi građevine potrebno je predočiti zapisnik o ispitivanju na vodonepropusnost.

Unutar obuhvata Plana izvodi se javna rasvjeta prema posebnim projektima. Javna rasvjeta treba biti sukladna CIE, budući da se područje Grada Poreča svrstava u zonu E1A, kao tamno područje, jer se u radijusu od 20 km nalazi međunarodna zvjezdarnica Višnjan na Tićanu. 2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA

Uređenje površina i građevina unutar obuhvata Plana provodi se prema ovim Odredbama za provođenje i prema kartografskim prikazima 1, 2, 2A, 2B, 2C, te 3-4. Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni ovim Planom predstavljaju okvir za pribavljanje akata kojima se dozvoljava gradnja.



19

Zahvati uređenja površina, gradnje i rekonstrukcije građevina na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje unutar obuhvata Plana kojima se mijenja stanje u prostoru moraju biti u skladu s odredbama ovog Plana, prostornim planovima šireg područja, te posebnim uvjetima utvrđenim na temelju zakona i drugih propisa.

Posebne uvjete gradnje i uređenja prostora, koji nisu navedeni u Planu, iz područja

zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite voda, zaštite kulturne baštine, korištenja energenata i drugih područja utvrdit će nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku pribavljanja akata kojima se odobrava gradnja, u skladu sa zakonima i drugim propisima. Kako bi se izgradnja unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja mogla ostvariti, potrebno je izvršiti parcelaciju u skladu s Planom.

Da bi se moglo pristupiti gradnji građevina osnovne namjene, preduvjet je izgradnja

odgovarajućih komunalnih objekata i uređaja. Minimalna razina infrastrukturne opremljenosti sadrži izgradnju planiranih prometnih površina, izgradnju mreže javnih telekomunikacija, izgradnju mreže vodoopskrbe i odvodnje otpadnih i oborinskih voda (u prvoj fazi koristit će se vodonepropusne sabirne jame), te izgradnju mreže elektroopskrbe. Na građevnim česticama svih namjena mogu se graditi i uređivati infrastrukturne građevine, vodovi i uređaji, prema potrebama konkretne namjene pojedine građevne čestice, te uređivati zelene površine. 2.4.1. Uvjeti i način gradnje

U tekstualnom dijelu Plana koriste se slijedeći pojmovi, sukladni važećim propisima i prostornim planovima šireg područja:

Građevina osnovne namjene je građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Planom.

Pomoćne građevine su garaže, spremišta, drvarnice, kućni bazeni, građevine za smještaj infrastrukturnih i pogonskih uređaja i slično.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma, odnosno iznad pretežito ukopane etaže (ispod poda kata ili ispod krova).

Podrum (Po) građevine je prostor građevine potpuno ukopan u teren. Građevina može imati samo jednu etažu podruma.

Pretežito ukopana etaža (Po) je prostor građevine ukopan u zemlju više od 51%, sa svih strana građevine, odnosno prostor koji je najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine do gornje kote stropne konstrukcije te etaže. Može se graditi umjesto podruma, u skladu s odredbama Plana. Građevina može imati samo jednu pretežito ukopanu etažu. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. Iznad stropne ploče kata može se izvesti samo krovna konstrukcija bez nadozida, ili se može izvesti krovna konstrukcija izravno na nadozid iznad prizemlja, kao mansardna etaža.

Etaža podrazumijeva podrum, prizemlje i kat. Gradivi dio čestice jest dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja

građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Plana. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim

građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna



20

projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenost građevne čestice ne ulaze sabirne jame, spremnici plina i ostali energetski i drugi spremnici ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, otvoreni sportski tereni i slične građevine, te terase na terenu. Projekcija strehe ne ulazi u obračun ukoliko je streha istaknuta do 0,5 m. Izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od utvrđenog gradivog dijela građevne čestice.

Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos ukupne razvijene građevinske (brutto) površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice. Tavan ne ulazi u izračun razvijene građevinske (brutto) površine građevine.

Visina građevine (V) u metrima je udaljenost koja se mjeri po pročelju građevine od konačno zaravnata i uređena terena uz građevinu na njegovu najnižem dijelu do krovnog vijenca građevine, odnosno od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja. Najvišu dopuštenu visinu građevine određuju dva uvjeta, koji moraju biti zadovoljeni, a to su broj etaža građevine i visina građevine do vijenca.

Ukupna visina građevine V mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

Pod konačno zaravnatim terenom ne smatra se vanjsko stubište najveće dopuštene širine 1,5 m uz građevinu, za silazak u podzemnu etažu, ni rampa za silazak u podzemnu etažu ako služi za parkiranje vozila, širine do 5 metara. U najvišu dopuštenu visinu ne računaju se strojarnice dizala, strojarske instalacije i uređaji i slični elementi.

Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu režima korištenja). U pravilu je to granica između čestice javne prometne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

Građevna linija određuje poziciju na kojoj se građevina mora graditi. Građevinska (bruto) površina građevine je ukupna površina prostorija svih etaža

svih građevina na građevnoj čestici, bez tavana, izračunata prema važećoj normi. Obiteljska kuća jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevnoj

čestici, razvijene građevinske (bruto) površine do 400 m2, s najviše podrumom ili pretežito ukopanom etažom, te prizemljem i katom, te ne više od dvije samostalne stambene jedinice (dva stana), u čiju se površinu uračunava i površina pomoćnih građevina (garaže, spremišta, drvarnice, kućnog bazena, građevina za smještaj infrastrukturnih i pogonskih uređaja i slično i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su Planom i prikazani su u grafičkom dijelu Plana. Površine i oblici građevnih čestica unutar obuhvata Plana određeni su temeljem dostupne geodetske podloge, a točne površine i oblici građevnih čestica odredit će se geodetskom izmjerom i utvrđivanjem međa planiranih građevnih čestica, za svaku pojedinačno, uobičajenim geodetskim postupcima, pri čemu su moguća određena odstupanja u pogledu oblika i veličine građevnih čestica.

Najmanja dopuštena izgrađenost građevnih čestica planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 iznosi 60 m2. Ako je izgrađenost građevnih čestica u izgrađenom dijelu građevinskog područja manja od 60 m2, tada se ona uzima kao najmanja dopuštena izgrađenost građevne čestice. Najveći dopušteni koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti građevnih čestica planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 dani su tablicom 'Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih



21

građevina'. Za slučaj da je površina gradivog dijela građevne čestice manja od površine dopuštene izgrađenosti, tada je gradivi dio građevne čestice ograničenje i predstavlja maksimalnu izgrađenost.

Koeficijent iskorištenosti unutar obuhvata Plana (ukupno za građevne čestice planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18) iznosi Kis=0,5107. (2) Najveća gustoća izgrađenosti unutar obuhvata Plana uređenja iznosi Gig=0,2804.

Najveća dopuštena visina građevina osnovne namjene na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 iznosi V=8 m. Ukupna visina građevina ne propisuje se.

Najveći dopušteni broj etaža građevina osnovne namjene na građevnoj čestici

planske oznake A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 iznosi E=3 (Po+P+1, odnosno podrum ili pretežito ukopana etaža, te prizemlje i kat). Najmanja dopuštena svijetla visina etaže za stambenu namjenu iznosi 2,5 metara.

Građevine osnovne namjene i pomoćne građevine na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 grade se unutar granica gradivog dijela građevne čestice. Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i rekonstruirati:

- infrastrukturne građevine i uređaji prema posebnim uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima,

- arhitektonski elementi istaknuti do 50 cm na višim etažama građevina - vijenci, oluci i drugi elementi,

- elementi vizualnih komunikacija, vanjske rasvjete i drugi elementi urbane i vrtne opreme, ako ne ugrožavaju sigurnost svih vrsta prometa na građevnoj čestici,

- otvoreni kućni bazeni, na udaljenosti od najmanje 5 metara od regulacijskog pravca i najmanje 3 metra od granica građevne čestice prema susjednim građevnim česticama,

- sabirne jame, na udaljenosti od najmanje 5 metara od regulacijskog pravca i najmanje 3 metra od granice susjedne građevne čestice,

dijelovi postojećih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja, u zatečenim gabaritima. Gradivi dijelovi građevnih čestica planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 određeni su građevnim pravcima i granicama gradivih dijelova čestica, a označeni su na kartografskom prikazu 3-4. Građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 5 metara. Granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice prema susjednoj čestici najmanje 4 metra. Iznimno, na građevnim česticama u izgrađenom dijelu obuhvata Plana moguće su i manje udaljenosti od građevnog pravca od regulacijskog pravca, odnosno gradivog dijela čestice od granice građevne čestice, prema kartografskom prikazu 3-4. Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se prilagoditi postojećem ambijentu. Građevine treba oblikovati u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, bojama i materijalima. Arhitektonsko oblikovanje građevina valja uskladiti s krajobrazom i s tradicijskom slikom naselja. Preporučuju se tradicijski tlocrti građevina osnovne namjene u



22

obliku pravokutnika i jednostavnog volumena. Ti oblici imaju ishodište u tradicijskom graditeljstvu istarskog kraja.

Tlocrtne i visinske dimenzije građevina, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, te građevni materijali moraju biti u skladu s tradicijski korištenim materijalima, u skladu s tradicijskim građevinama, krajobrazom i načinom građenja na ovom području. Na kosom krovu dopuštena je izgradnja nadozidanih krovnih prozora (luminal, belvedere) jednovodnih i dvovodnih, bez upotrebe lučnih ili sličnih nepravilnih nadvoja i krovnih oblika.

Dopuštena je izgradnja natkrivenih terasa, trijemova i loggia, bez upotrebe lučnih otvora i lučnih ili sličnih nepravilnih nadvoja.

Preporučuje se da se sljeme krovišta postavi po dužoj strani građevine. Preporučuje se da se duža strana građevine na nagnutu terenu više od 15% postavi

paralelno sa slojnicama. Krovišta građevina moraju biti kosa, tradicijskog nagiba između 18 i 24 stupnja, a

pokrov mora biti crijep tipa kupa kanalica ili od nje izvedeni oblici, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi.

Ako se izvodi istak vijenca krova građevine onda je on armiranobetonski ili kameni s

istakom do 0,5 m od ravnine zidova pročelja građevine. Krovni prepust na zabatu može biti do 0,2 m. Preporučuje se izvedba vijenca u skladu s lokalnim tradicijskim rješenjima.

Nije dopušteno mijenjati nagib krovne plohe od vijenca do sljemena, jer čitava

krovna ploha mora biti istovjetna nagiba. Može se odstupiti samo u širini krovnih nadozidanih kućica (luminal, belvedere) u kojemu slučaju taj dio krovne plohe ima manji nagib, koji može završiti, ili na sljemenu krova, ili prije njega. Nadogradnja krovne kućice (luminal, belvedere) smije zauzimati najviše 30% krovne plohe smanjena nagiba.

Moguća je u manjem dijelu krova izvedba upuštenih krovnih terasa. Ako se grade mansardne prostorije, u njima je dopuštena ugradba krovnih prozora. Dopuštena je ugradba alternativnih izvora energije kao što su sunčani krovni

kolektori, na manjem dijelu krova. Trebalo bi koristiti interpretaciju motiva baladura u oblikovanju građevina. U iznimnim slučajevima moguće su građevine i s ravnim krovom, ili drukčijim

pokrovom, o čemu obvezno mišljenje daje Odbor za prostorno uređenje općine Kaštelir-Labinci.

Prikladnim oblikovanjem građevina potrebno je sačuvati sliku naselja, te težiti:

− tlocrtnom obliku građevine koji je u načelu je izdužen pravokutnik duže stranice paralelne sa slojnicama,



23

− da horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, građevni materijali te boja pročelja budu u skladu s okolnim građevinama, krajolikom i načinom građenja na predmetnom području,

− da zidovi pročelja budu žbukani, a ako se rade u kamenu, tada kamen mora biti korišten i obrađen na način da interpretira tradicijski način gradnje,

− da krovišta građevina budu kosa, poželjno dvostrešna nagiba između 18 i 24 stupnja, te da krovište bude pokriveno crijepom,

− da ograđivanje građevne čestice, odnosno čestice treba biti kamenom, poželjno suhozidom i (ili) živicom do uobičajene visine suhozidne međe,

− da se u vrtovima, parkovima i voćnjacima ne treba saditi uneseno (egzotično) bilje, kao ni ono uobičajeno u gradskim prostorima, nego koristiti vrste cvijeća i grmlja i stabala svojstvennih kraju,

− da se autohtoni pejzažni ambijenti očuvaju i da se omogući nastajanje novih, kao što su borici, šumarci i gajevi, skupine stabala i drvoredi.

Oblikovanjem, uređenjem i održavanjem pročelja svih građevina kao i ugradnjom

elemenata vizualnih komunikacija na građevinama, potrebno je ostvariti što kvalitetniju sliku naselja Deklići.

Na pročeljima svih građevina potrebno je primijeniti kvalitetne elemente za zaštitu od sunca (rolete, bris-soleil, škure, grilje i drugi).

Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 i to unutar gradivog dijela građevnih čestica i unutar najveće dopuštene izgrađenosti građevne čestice. Najveći dopušteni broj etaža pomoćnih građevina iznosi E=1, a najveća dopuštena visina iznosi 4 metra. Pri oblikovanju pomoćnih građevina koriste se odredbe za oblikovanje građevina osnovne namjene. U pomoćne građevine moguće je smještati infrastrukturne objekte i uređaje, energetske uređaje i spremnike prema posebnim propisima, te ostale prostore koji su u funkciji građevina osnovne namjene. Iznimno, otvoreni kućni bazen može se graditi na građevnoj čestici i kao osnovna građevina, bez gradnje ili prije gradnje obiteljske kuće kao osnovne građevine. Otvoreni kućni bazeni ne smiju se graditi na manjoj udaljenosti od 5 metara od regulacijskog pravca, te manjoj od 3 metra od granice susjedne građevne čestice. Iznimno, sabirne jame ne smiju se graditi na manjoj udaljenosti od 5 metara od regulacijskog pravca, te manjoj od 3 metra od granice susjedne građevne čestice, a moraju biti pristupačne za vozilo radi pražnjenja. Sabirne jame izuzete su iz izračuna najveće dopuštene izgrađenosti građevne čestice. Najmanje 30% površine svih građevnih čestica potrebno je urediti kao parkovne zelene površine, u pravilu, autohtonim vrstama parkovnog bilja. Postojeće kvalitetno šumsko bilje na građevnim česticama potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati i inkorporirati u novo uređenje zelenih površina na građevnim česticama. Zelene i ostale neizgrađene površine na građevnim česticama potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima javne rasvjete, koševima za otpatke, umjetničkim predmetima i drugim elementima.



24

Građevne čestice mogu se ograditi dijelom ili čitavom površinom. U izgradnju i oblikovanje ograda treba ugraditi duh istarskog suhozida. Ograda građevnih čestica može biti od punog kamena ili u kombinaciji sa živicom ili željeznom ogradom. Najveća ukupna visina ograde može biti 1,5 m. Puni kameni dio ograde može biti visok najviše 1 m. Nisu dopuštene montažne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. Dodatno se mogu ograđivati dijelovi građevnih čestica uz pogonske dijelove građevina. Iznimno su moguće žičane ograde, obvezno sa živicom s unutarnje strane građevne čestice. Ograde ne smiju svojim smještajem i gabaritima ugroziti sigurnost prometa unutar i izvan obuhvata Plana.

Ponad eventualnih potpornih zidova (podzida) i drugih visinskih razlika potrebno je

ugraditi sigurnosnu ogradu. Gradnja potpornih zidova (podzida) dopušta se samo prema postojećim okolnim prilikama. Osnovni materijal je kamen. Visinu potpornog zida potrebno je prilagoditi visini prirodnog pokosa u nastavku, te u pravilu izvoditi kombinaciju potpornog zida i pokosa, kako bi se smanjile visine potpornih zidova. Ne preporučuje se gradnja podzida viših od 1,5 m. Teren oko građevina, potporni zidovi (podzidi), terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih zgrada.

Obuhvat Plana treba opremiti kvalitetnim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara, na mjestima koje određuje nadležno tijelo općine Kaštelir-Labinci. Poželjna je ugradba elemenata vizualnih komunikacija, elemenata javne rasvjete, klupa za sjedenje, koševa za otpatke, te drugih elemenata urbane opreme i urbanog mobilijara. 2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Na čitavom području obuhvata ovoga Plana, ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili možebitno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrijednost okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnog pogleda s ulice. Za spremnike otpada (odvojeno skupljanje otpada - papir, staklo, plastika i drugo) treba predvidjeti prikladno, ali vizualno ne jako izloženo mjesto. Potrebno je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i promicanje prirodnoga i kultiviranog (antropogenog) krajolika, kao mjere za sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš. Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i drugim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu i višekratnim korištenjem ambalaže, gdje je to moguće,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada – podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada – podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim i termičkim postupcima.



25

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurat će jedinica lokalne samouprave. Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurat će županija. Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku. Postupanje s otpadom potrebno je provoditi izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada, sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom, iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe, odlaganjem otpada na odlagališta, saniranjem otpadom onečišćenih površina i drugim mjerama. Nepovoljni utjecaj na okoliš djelatnosti koje će se obavljati na građevnim česticama te prometnih tokova potrebno je mjerama zaštite koje su propisane zakonima i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.



26

II. Odredbe za provođenje



27

Članak 1. (1) Donosi se Detaljni plan uređenja naselja Deklići (u daljnjem tekstu: Plan), kojeg je izradilo poduzeće Arhetip 21 d.o.o. iz Poreča (broj elaborata U1-2007).

Članak 2. (2) Sastavni dio ove Odluke je Elaborat pod nazivom "Detaljni plan uređenja naselja Deklići", koji sadrži: TEKSTUALNI DIO I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA 1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu Plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja 1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta 2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje 2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih

vrijednosti 2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. Odredbe za provođenje

1. Uvjeti određivanja namjene površina 2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti) 2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i

broj etaža) 2.3. Namjena građevina 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici 2.5. Oblikovanje građevina 2.6. Uređenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže 3.1.1. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni

profili s tehničkim elementima) 3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i poprečni



28

profili s tehničkim elementima) 3.1.3. Površine za javni prijevoz (pruge i stajališta) 3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta) 3.1.5. Javne garaže (rješenje i broj mjesta) 3.1.6. Biciklističke staze 3.1.7. Trgovi i druge veće pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže 3.4. Uvjeti gradnje rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i

vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina 5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina 6. Uvjeti i način gradnje 8. Mjere provedbe plana 9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni. GRAFIČKI DIO

1 Detaljna namjena površina 1 : 10002 Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna

mreža – promet 1 : 1000

2A Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - javne telekomunikacije

1 : 1000

2B Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža – elektroopskrba

1 : 1000

2C Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža - vodoopskrba i odvodnja

1 : 1000

3-4 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Uvjeti gradnje

1 : 1000

Članak 3.

(1) Detaljni plan uređenja naselja Deklići (u daljnjem tekstu: Plan) izrađen je u skladu s odredbama zakona, podzakonskih akata, planova višeg reda i drugih propisa. (2) Ovim Odredbama za provođenje ne obrađuju se točke 2.4.2., 3.1.1., 3.1.3., 3.1.5., 3.1.6., 3.1.7., 3.2., 5., 6., 7. i 9.1. iz sadržaja detaljnog plana uređenja koji je određen Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/1998, 39/2004, 45/2004 i 163/2004), jer građevina i cjelina iz navedenih točaka nema unutar obuhvata Plana ili su obrađene drugim poglavljima ovih Odredbi za provođenje.

Članak 4. (1) Plan se donosi za područje obuhvata označeno grafičkim prikazima, površine cca 9,75 ha, koje je određeno katastarskim česticama ili njihovim dijelovima, sve u k.o. Kaštelir, iz kojih se formiraju građevne čestice prema odredbama ovog Plana.



29

Članak 5. (1) Plan je dugoročni dokument prostornog uređenja, koji u skladu s ciljevima i zadacima utvrđenim važećim prostornim planom šireg područja - Prostornim planom uređenja općine Kaštelir-Labinci (Službeni glasnik Grada Poreča, broj 7/02 i 8/02), utvrđuje uvjete za uređenje, gradnju, korištenje i zaštitu površina i građevina unutar obuhvata Plana. (2) U tekstualnom dijelu Plana koriste se slijedeći pojmovi, sukladni važećim propisima i prostornom planu šireg područja:

Građevina osnovne namjene je građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Planom.

Pomoćne građevine su garaže, spremišta, drvarnice, kućni bazeni, građevine za smještaj infrastrukturnih i pogonskih uređaja i slično.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma, odnosno iznad pretežito ukopane etaže (ispod poda kata ili ispod krova).

Podrum (Po) građevine je prostor građevine potpuno ukopan u teren. Građevina može imati samo jednu etažu podruma.

Pretežito ukopana etaža (Po) je prostor građevine ukopan u zemlju više od 51%, sa svih strana građevine, odnosno prostor koji je najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine do gornje kote stropne konstrukcije te etaže. Može se graditi umjesto podruma, u skladu s odredbama Plana. Građevina može imati samo jednu pretežito ukopanu etažu. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja. Iznad stropne ploče kata može se izvesti samo krovna konstrukcija bez nadozida, ili se može izvesti krovna konstrukcija izravno na nadozid iznad prizemlja, kao mansardna etaža.

Etaža podrazumijeva podrum, prizemlje i kat. Gradivi dio čestice jest dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja

građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Plana. Koeficijent izgrađenosti (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim

građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenost građevne čestice ne ulaze sabirne jame, spremnici plina i ostali energetski i drugi spremnici ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, otvoreni sportski tereni i slične građevine, te terase na terenu. Projekcija strehe ne ulazi u obračun ukoliko je streha istaknuta do 0,5 m. Izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od utvrđenog gradivog dijela građevne čestice.

Koeficijent iskorištenosti (kis) je odnos ukupne razvijene građevinske (brutto) površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice. Tavan ne ulazi u izračun razvijene građevinske (brutto) površine građevine.

Visina građevine (V) u metrima je udaljenost koja se mjeri po pročelju građevine od konačno zaravnata i uređena terena uz građevinu na njegovu najnižem dijelu do krovnog vijenca građevine, odnosno od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja. Najvišu dopuštenu visinu građevine određuju dva uvjeta, koji moraju biti zadovoljeni, a to su broj etaža građevine i visina građevine do vijenca.

Ukupna visina građevine V mjeri se od konačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).



30

Pod konačno zaravnatim terenom ne smatra se vanjsko stubište najveće dopuštene širine 1,5 m uz građevinu, za silazak u podzemnu etažu, ni rampa za silazak u podzemnu etažu ako služi za parkiranje vozila, širine do 5 metara. U najvišu dopuštenu visinu ne računaju se strojarnice dizala, strojarske instalacije i uređaji i slični elementi.

Regulacijska linija odvaja javnu površinu od privatne (u smislu režima korištenja). U pravilu je to granica između čestice javne prometne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

Građevna linija određuje poziciju na kojoj se građevina mora graditi. Građevinska (bruto) površina građevine je ukupna površina prostorija svih etaža

svih građevina na građevnoj čestici, bez tavana, izračunata prema važećoj normi. Obiteljska kuća jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevnoj

čestici, razvijene građevinske (bruto) površine do 400 m2, s najviše podrumom ili pretežito ukopanom etažom, te prizemljem i katom, te ne više od dvije samostalne stambene jedinice (dva stana), u čiju se površinu uračunava i površina pomoćnih građevina (garaže, spremišta, drvarnice, kućnog bazena, građevina za smještaj infrastrukturnih i pogonskih uređaja i slično i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici. 1. UVJETI ODREĐIVANJA NAMJENE POVRŠINA

Članak 6. (1) Namjena površina unutar obuhvata Plana temeljena je na namjeni površina određenoj prostornim planom šireg područja - Prostornim planom uređenja općine Kaštelir-Labinci, kojim su određena građevna područja kao izgrađena građevna područja naselja i planirana građevna područja naselja. (2) Građevno područje naselja Deklići ovim se Planom određuje se kao područje za stanovanje, te je u cjelosti isključivo stambene namjene.

Članak 7. (1) Uvjeti određivanja namjene površina dani su kartografskim prikazima 1, 2, 2A, 2B, 2C, 3-4 i ovim Odredbama za provođenje. (2) Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni ovim Planom predstavljaju okvir za pribavljanje propisanih akata kojima se odobrava gradnja.

Članak 8. (1) Zahvati uređenja površina, gradnje i rekonstrukcije građevina na površini, odnosno iznad ili ispod površine zemlje unutar obuhvata Plana moraju biti u skladu s odredbama ovog Plana, prostornim planovima šireg područja, te posebnim uvjetima utvrđenim na temelju zakona i drugih propisa. (2) Svi elementi na temelju kojih će se izdavati akti kojima se odobrava gradnja, a koji nisu posebno navedeni u ovom Planu, određuju se na temelju odredbi važećeg prostornog plana šireg područja.

Članak 9. (1) Unutar obuhvata Plana gradit će se građevine stambene namjene – obiteljske kuće. (2) Na svim česticama moguća je gradnja pomoćnih građevina.



31

(3) Unutar obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine koje narušavaju vrijednosti okoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada u susjednim zonama i naseljima.

Članak 10. (1) Unutar obuhvata Plana planirane su površine ovih namjena:

− površine stambene namjene, − površine za infrastrukturne objekte i uređaje, − zaštitne zelene površine, − javne prometne površine.

2. DETALJNI UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I GRADNJE GRAĐEVNIH ČESTICA I

GRAĐEVINA

Članak 11. (1) Za uređenje površina unutar obuhvata Plana potrebno je formirati građevne čestice prema kartografskom prikazu 3-4 i to:

− građevne čestice stambene namjene, planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18, sveukupno 83 građevne čestice,

− građevnu česticu za infrastrukturne objekte i uređaje - trafostanicu, planske oznake I1,

− građevne čestice zaštitnih zelenih površina, planskih oznaka Z1 i Z2, − građevne čestice javnih prometnih površina, planskih oznaka P1, P2, P3, P4, P5, P6

i P7. (2) Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina dan je tablicom, koja je sastavni dio ovih Odredbi za provođenje.

Članak 12. (1) Površine i građevine na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 moguće je uređivati, graditi, rekonstruirati, dograđivati, sanirati i održavati prema uvjetima ovog Plana i prostornih planova šireg područja.

Članak 13. (1) Na građevnim česticama planskih oznaka P1, P2, P3, P4, P5, P6 i P7 mogu se graditi, rekonstruirati i uređivati:

- kolne površine, - kolno-pješačke površine, - pješačke površine, - površine za promet u mirovanju, - infrastrukturne građevine, vodovi i uređaji, - javna rasvjeta, - zelene površine i zelenilo u potezu.

(2) Formiranje građevnih čestica i svi zahvati na građevnima česticama iz prvog stavka ovog članka mogu se izvoditi parcijalno, u fazama, odnosno na onim dijelovima gdje su riješeni imovinski odnosi.



32

(3) Planske građevne čestice iz prvog stavka ovog članka moguće je formirati od više katastarskih čestica ili dijelova katastarskih čestica, sve u granicama planirane građevne čestice.

Članak 14. (1) Izgradnja i uređenje građevnih čestica, osim izgradnje građevina osnovne namjene, pomoćnih i ostalih građevina, potrebnih infrastrukturnih građevina, vodova i uređaja, obuhvaća i uređenje internih kolnih, pješačkih i kolno-pješačkih prometnih površina, površina za promet u mirovanju, te hortikulturno uređenje površina. (2) Hortikulturno uređenje neizgrađenih dijelova građevne čestice podrazumijeva uređenje zelenih i parkovnih površina s pješačkim stazama, urbanom i vrtnom opremom, rasvjetom, sanaciju postojećeg i sadnju novog, u pravilu, autohtonog bilja, uređenje nenatkrivenih terasa i slično. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice. 2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA (IZGRAĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆA

IZGRAĐENOSTI)

Članak 15. (1) Veličina i oblik građevnih čestica određeni su ukupnim odredbama ovog Plana i prikazani su u grafičkom dijelu Plana. (2) Površine i oblici građevnih čestica unutar obuhvata Plana određeni su temeljem dostupne geodetske podloge, a točne površine i oblici građevnih čestica odredit će se geodetskom izmjerom i utvrđivanjem međa planiranih građevnih čestica, za svaku pojedinačno, uobičajenim geodetskim postupcima, pri čemu su moguća određena odstupanja u pogledu oblika i veličine građevnih čestica.

Članak 16.

(1) Najmanja dopuštena izgrađenost građevnih čestica planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 iznosi 60 m2. (2) Ako je izgrađenost građevnih čestica u izgrađenom dijelu građevinskog područja manja od 60 m2, tada se ona uzima kao najmanja dopuštena izgrađenost građevne čestice. (3) Najveći dopušteni koeficijenti izgrađenosti građevnih čestica planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 dani su tablicom 'Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina', koja je sastavni dio ovih odredbi za provođenje. (4) Za slučaj da je površina gradivog dijela građevne čestice manja od površine dopuštene izgrađenosti, tada je gradivi dio građevne čestice ograničenje i predstavlja maksimalnu izgrađenost.

Članak 17. (1) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevnih čestica planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 dani su tablicom 'Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina', koja je sastavni dio ovih odredbi za provođenje.



33

Članak 18. (1) Koeficijent iskorištenosti unutar obuhvata Plana (ukupno za građevne čestice planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18) iznosi Kis=0,5308. (2) Najveća gustoća izgrađenosti unutar obuhvata Plana uređenja iznosi Gig=0,2831. 2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA (UKUPNA BRUTTO IZGRAĐENA POVRŠINA

GRAĐEVINE, VISINA I BROJ ETAŽA)

Članak 19. (1) Najveća dopuštena visina građevina osnovne namjene na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 iznosi V=8 m. Ukupna visina građevina ne propisuje se.

Članak 20. (1) Najveći dopušteni broj etaža građevina osnovne namjene na građevnoj čestici planske oznake A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 iznosi E=3 (Po+P+1, odnosno podrum ili pretežito ukopana etaža, te prizemlje i kat).

Članak 21. (1) Najmanja dopuštena svijetla visina etaže za stambenu namjenu iznosi 2,5 metara. 2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 22. (1) Na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 mogu se graditi i rekonstruirati obiteljske kuće, prema odredbama ovog Plana, odredbama planova šireg područja i prema posebnim propisima. (2) U građevinama osnovne namjene mogu se graditi i uređivati prostori isključivo stambene namjene kao i sve prostorije u funkciji stambene namjene, a ne mogu se graditi i uređivati prostori gospodarske namjene ili drugih namjena. (3) Sve zahvate u prostoru moguće je projektirati, pribavljati potrebne akte za gradnju i izvoditi fazno.

Članak 23. (1) Na građevnim česticama svih namjena mogu se graditi i uređivati infrastrukturne građevine, vodovi i uređaji, prema potrebama konkretne namjene pojedine građevne čestice.



34

2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 24. (1) Građevine stambene namjene – obiteljske kuće, grade se na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18. (2) Za sve su građevne čestice kartografskim prikazom 3-4 određeni gradivi dijelovi građevnih čestica.

Članak 25. (1) Građevine osnovne namjene i pomoćne građevine na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 grade se unutar granica gradivog dijela građevne čestice. (2) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu se graditi i rekonstruirati:

- infrastrukturne građevine i uređaji prema posebnim uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima,

- arhitektonski elementi istaknuti do 50 cm na višim etažama građevina - vijenci, oluci i drugi elementi,

- elementi vizualnih komunikacija, vanjske rasvjete i drugi elementi urbane i vrtne opreme, ako ne ugrožavaju sigurnost svih vrsta prometa na građevnoj čestici,

- otvoreni kućni bazeni, na udaljenosti od najmanje 5 metara od regulacijskog pravca i najmanje 3 metra od granica građevne čestice prema susjednim građevnim česticama,

- sabirne jame, na udaljenosti od najmanje 5 metara od regulacijskog pravca i najmanje 3 metra od granice susjedne građevne čestice,

- dijelovi postojećih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja, u zatečenim gabaritima.

Članak 26.

(1) Gradivi dijelovi građevnih čestica planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 određeni su građevnim pravcima i granicama gradivih dijelova čestica, a označeni su na kartografskom prikazu 3-4. (2) Građevni pravac udaljen je od regulacijskog pravca najmanje 5 metara. (3) Granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice prema susjednoj čestici najmanje 4 metra. (4) Iznimno, na građevnim česticama u izgrađenom dijelu obuhvata Plana moguće su i manje udaljenosti od građevnog pravca od regulacijskog pravca, odnosno gradivog dijela čestice od granice građevne čestice, prema kartografskom prikazu 3-4.

Članak 27. (1) Mjesta pješačkih i kolnih prilaza građevnim česticama označena su na kartografskom prikazu 3-4.



35

2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 28. (1) Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se prilagoditi postojećem ambijentu. Građevine treba oblikovati u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, bojama i materijalima. Arhitektonsko oblikovanje građevina valja uskladiti s krajobrazom i s tradicijskom slikom naselja. Preporučuju se tradicijski tlocrti građevina osnovne namjene u obliku pravokutnika i jednostavnog volumena. Ti oblici imaju ishodište u tradicijskom graditeljstvu istarskog kraja.

Tlocrtne i visinske dimenzije građevina, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, te građevni materijali moraju biti u skladu s tradicijski korištenim materijalima, u skladu s tradicijskim građevinama, krajobrazom i načinom građenja na ovom području. Na kosom krovu dopuštena je izgradnja nadozidanih krovnih prozora (luminal, belvedere) jednovodnih i dvovodnih, bez upotrebe lučnih ili sličnih nepravilnih nadvoja i krovnih oblika.

Dopuštena je izgradnja natkrivenih terasa, trijemova i loggia, bez upotrebe lučnih otvora i lučnih ili sličnih nepravilnih nadvoja.

Preporučuje se da se sljeme krovišta postavi po dužoj strani građevine. Preporučuje se da se duža strana građevine na nagnutu terenu više od 15% postavi

paralelno sa slojnicama. Krovišta građevina moraju biti kosa, tradicijskog nagiba između 18 i 24 stupnja, a

pokrov mora biti crijep tipa kupa kanalica ili od nje izvedeni oblici, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi.

Ako se izvodi istak vijenca krova građevine onda je on armiranobetonski ili kameni s istakom do 0,5 m od ravnine zidova pročelja građevine. Krovni prepust na zabatu može biti do 0,2 m. Preporučuje se izvedba vijenca u skladu s lokalnim tradicijskim rješenjima.

Nije dopušteno mijenjati nagib krovne plohe od vijenca do sljemena, jer čitava krovna ploha mora biti istovjetna nagiba. Može se odstupiti samo u širini krovnih nadozidanih kućica (luminal, belvedere) u kojemu slučaju taj dio krovne plohe ima manji nagib, koji može završiti, ili na sljemenu krova, ili prije njega. Nadogradnja krovne kućice (luminal, belvedere) smije zauzimati najviše 30% krovne plohe smanjena nagiba.

Moguća je u manjem dijelu krova izvedba upuštenih krovnih terasa. Ako se grade mansardne prostorije, u njima je dopuštena ugradba krovnih prozora. Dopuštena je ugradba alternativnih izvora energije kao što su sunčani krovni

kolektori, na manjem dijelu krova. Trebalo bi koristiti interpretaciju motiva baladura u oblikovanju građevina. U iznimnim slučajevima moguće su građevine i s ravnim krovom, ili drukčijim

pokrovom, o čemu obvezno mišljenje daje Odbor za prostorno uređenje općine Kaštelir-Labinci. (2) Prikladnim oblikovanjem građevina potrebno je sačuvati sliku naselja, te težiti:

− tlocrtnom obliku građevine koji je u načelu je izdužen pravokutnik duže stranice paralelne sa slojnicama,

− da horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja, pokrovi i nagibi krovišta, građevni materijali te boja pročelja budu u skladu s okolnim građevinama, krajolikom i načinom građenja na predmetnom području,

− da zidovi pročelja budu žbukani, a ako se rade u kamenu, tada kamen mora biti korišten i obrađen na način da interpretira tradicijski način gradnje,

− da krovišta građevina budu kosa, poželjno dvostrešna nagiba između 18 i 24 stupnja, te da krovište bude pokriveno crijepom,



36

− da ograđivanje građevne čestice, odnosno čestice treba biti kamenom, poželjno suhozidom i (ili) živicom do uobičajene visine suhozidne međe,

− da se u vrtovima, parkovima i voćnjacima ne treba saditi uneseno (egzotično) bilje, kao ni ono uobičajeno u gradskim prostorima, nego koristiti vrste cvijeća i grmlja i stabala svojstvennih kraju,

− da se autohtoni pejzažni ambijenti očuvaju i da se omogući nastajanje novih, kao što su borici, šumarci i gajevi, skupine stabala i drvoredi.

Članak 29.

(1) Oblikovanjem, uređenjem i održavanjem pročelja svih građevina kao i ugradnjom elemenata vizualnih komunikacija na građevinama, potrebno je ostvariti što kvalitetniju sliku ovog naselja Deklići. (2) Na pročeljima svih građevina potrebno je primijeniti kvalitetne elemente za zaštitu od sunca (rolete, bris-soleil, škure, grilje i drugi). 2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 30. (1) Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 i to unutar gradivog dijela građevnih čestica i unutar najveće dopuštene izgrađenosti građevne čestice. (2) Najveći dopušteni broj etaža pomoćnih građevina iz prvog stavka iznosi E=1, a najveća dopuštena visina iznosi 4 metra. (3) Pri oblikovanju pomoćnih građevina iz prvog stavka koriste se odredbe za oblikovanje građevina osnovne namjene. (4) U pomoćne građevine iz prvog stavka moguće je smještati infrastrukturne objekte i uređaje, energetske uređaje i spremnike prema posebnim propisima, te ostale prostore koji su u funkciji građevina osnovne namjene. (5) Iznimno, otvoreni kućni bazen može se graditi na građevnoj čestici i kao osnovna građevina, bez gradnje ili prije gradnje obiteljske kuće kao osnovne građevine. (6) Iznimno, otvoreni kućni bazeni ne smiju se graditi na manjoj udaljenosti od 5 metara od regulacijskog pravca, te manjoj od 3 metra od granice susjedne građevne čestice. (7) Iznimno, sabirne jame ne smiju se graditi na manjoj udaljenosti od 5 metara od regulacijskog pravca, te manjoj od 3 metra od granice susjedne građevne čestice, a moraju biti pristupačne za vozilo radi pražnjenja. (8) Iznimno, sabirne jame izuzete su iz izračuna najveće dopuštene izgrađenosti građevne čestice.

Članak 31.

(1) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo, u pravilu, autohtonim vrstama parkovnog bilja. (2) Postojeće kvalitetno šumsko bilje na građevnim česticama potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri sačuvati i inkorporirati u novo uređenje zelenih površina na građevnim česticama.



37

Članak 32. (1) Sve građevne čestice unutar obuhvata Plana moraju imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu. (2) Visinske kote prilaza pojedinim građevnim česticama treba prilagoditi niveleti prilazne javne prometne površine.

Članak 33. (1) Kolni i pješački prilazi građevinama i površinama moraju biti izvedeni u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Narodne novine broj 151/2005 i 61/2007).

Članak 34. (1) Građevne čestice mogu se ograditi dijelom ili čitavom površinom. U izgradnju i oblikovanje ograda treba ugraditi duh istarskog suhozida. (2) Ograda građevnih čestica može biti od punog kamena ili u kombinaciji sa živicom ili željeznom ogradom. Najveća ukupna visina ograde može biti 1,5 m. Puni kameni dio ograde može biti visok najviše 1 m. Nisu dopuštene montažne ograde od armiranog (prefabriciranog) betona. Dodatno se mogu ograđivati dijelovi građevnih čestica uz pogonske dijelove građevina. (3) Iznimno su moguće žičane ograde, obvezno sa živicom s unutarnje strane građevne čestice. (4) Ograde ne smiju svojim smještajem i gabaritima ugroziti sigurnost prometa unutar i izvan obuhvata Plana.

Članak 35.

(1) Ponad eventualnih potpornih zidova (podzida) i drugih visinskih razlika potrebno je ugraditi sigurnosnu ogradu. (2) Gradnja potpornih zidova (podzida) dopušta se samo prema postojećim okolnim prilikama. Osnovni materijal je kamen. Visinu potpornog zida potrebno je prilagoditi visini prirodnog pokosa u nastavku, te u pravilu izvoditi kombinaciju potpornog zida i pokosa, kako bi se smanjile visine potpornih zidova. Ne preporučuje se gradnja podzida viših od 1,5 m. (3) Teren oko građevina, potporni zidovi, terase i slično moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih zgrada. 3. NAČIN OPREMANJA ZEMLJIŠTA PROMETNOM, ULIČNOM, KOMUNALNOM I

TELEKOMUNIKACIJSKOM INFRASTRUKTURNOM MREŽOM

Članak 36. (1) Mjesta i način priključenja građevina, odnosno građevnih čestica na prometnu, uličnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu određeni su kartografskim prikazima 2, 2A, 2B i 2C.



38

(2) Prikaz javnih prometnih površina i trasa i vodova telekomunikacijske i komunalne infrastrukture na kartografskim prikazima dan je u skladu s Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04). Konačna rješenja građevnih čestica javnih prometnih površina odredit će se posebnim projektima u postupcima pribavljanja akata kojima se dozvoljava gradnja, prema važećim propisima. (3) Trase koridora i uređaja, komunalne i telekomunikacijske infrastrukture postavljene su načelno. Konačni smještaj odredit će se posebnim projektima, pa se Planom omogućavaju odstupanja prema konkretnim zahtjevima i posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba u postupcima pribavljanja akata kojima se dozvoljava gradnja, prema važećim propisima. 3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

Članak 37.

(1) Javne prometne površine unutar obuhvata Plana određene su i prikazane na kartografskom prikazu 2.

Članak 38.

(1) Izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće cestovne i ulične mreže unutar obuhvata Plana moguće je izvoditi u fazama, uz usporedno osiguravanje funkcioniranja svih vrsta prometa.

Članak 39.

(1) Rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih prometnih površina izvodi se prema projektnoj dokumentaciji, uz potrebnu gradnju i rekonstrukciju telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, te paralelnu izradu katastra infrastrukture. 3.1.2. Gradske i pristupne ulice (situacijski i visinski elementi trasa i križanja i

poprečni profili s tehničkim elementima)

Članak 40. (1) Pristupne ceste s priključkom na postojeću prometnu mrežu naselja Deklići unutar obuhvata Plana - javne prometne površine na građevnim česticama planskih oznaka P1, P2, P3, P4, P5, P6 i P7 određene su kartografskim prikazom 2. (2) Dio planiranih građevnih čestica na zapadnom rubnom pojasu područja obuhvata Plana i to građevne čestice planskih oznaka D9, D10, D12 i D13 ostvaruje priključke na prometnu i komunalnu infrastrukturu s javne prometne površine - pristupne prometnice planirane unutar obuhvata Detaljnog plana uređenja turističke zone Diklići, čije se područje obuhvata izravno nastavlja na obuhvat ovog Plana. (3) Nastavci planiranih javnih prometnih površina sa slijepim završecima riješit će se kroz postupke pribavljanja lokacijskih dozvola, u skladu s razvojnim planovima prometne i komunalne infrastrukture općine Kaštelir-Labinci (okretište, spojna cesta, parkiralište, koridor, objekt ili uređaj komunalne infrastrukture i slično).



39

(4) Javne prometne površine iz prvog stavka ovog članka izvode se kao asfaltirane prometnice najmanje ukupne širine koridora 6 metara, najmanje širine kolnika 4,5 metara, te jednostranog nogostupa širine 1,5 metara. Ova se odredba ne odnosi na zatečene prometnice užeg koridora.

Članak 41. (1) Dimenzioniranje kolnika je za promet lakih i dostavnih i komunalnih vozila. Gornji sloj kolnika izvodi se od asfalta. Minimalni poprečni nagib prometnice iznosi 2,5%. 3.1.4. Javna parkirališta (rješenje i broj mjesta)

Članak 42. (1) Unutar obuhvata Plana ne predviđa se uređenje javnog parkirališta, osim eventualnih mjesta za uzdužno parkiranje osobnih vozila, na dijelovima prometnica unutar obuhvata Plana.

Članak 43.

(1) Parkiranje vozila korisnika građevina na građevnim česticama planskih oznaka A1 do A14, B1 do B17, C1 do C34 i D1 do D18 rješava se unutar tih građevnih čestica. (2) Na građevnim česticama stambene namjene potrebno je obvezno osigurati po jedno parkirno ili garažno mjesto za svaku stambenu jedinicu. (3) Na građevnim česticama garaže se grade u sklopu građevine osnovne namjene ili kao pomoćne građevine i njihova površina ulazi u izgrađenu površinu građevne čestice i ukupnu bruto razvijenu površinu na građevnoj čestici. Garaže, odnosno parkirna mjesta smiju se graditi unutar prizemlja ili podruma ili pretežito ukopane etaže obiteljske kuće ili u sklopu pomoćne građevine.

Članak 44.

(3) Najmanje dopuštene dimenzije parkirnih mjesta su: - 2,5 x 5,0 metara za poprečno parkiranje, - 2,0 x 6,0 metara za uzdužno parkiranje.

Članak 45.

(1) Površinu za parkiranje na građevnim česticama potrebno je izvesti kao asfaltiranu površinu, kao površinu od prefabriciranih betonskih elemenata, površinu od travnih ploča ili od PVC elemenata za zatravnjivanje, dimenzioniranu za laka vozila, prema pravilima struke. (2) Nad površinama za parkiranje moguća je gradnja zaštitnih nadstrešnica od laganih, prozračnih materijala.

Članak 46. (1) Na javnim parkiralištima će se osigurati određeni broj mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti, koja moraju biti izvedena prema Pravilniku o



40

osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (Narodne novine broj 151/2005 i 61/2007). 3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 47.

(1) Telekomunikcijska mreža izgradit će se kao distribucijska kabelska kanalizacija (DTK), prema propisima. U izgrađenu DTK, nadležna pravna osoba s javnim ovlastima uvući će odgovarajući telekomunikacijski kabel do kabelskog izvodnog ormara na građevini korisnika.

Članak 48.

(1) Građevine osnovne namjene trebaju imati unutarnju telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni, koja uključuje i vodove za antenski sustav i kabelsku televiziju i eventualnu računalnu mrežu, s ormarom u kojem će telekomunikacijska instalacija biti koncentrirana.

Članak 49. (1) Priključivanje građevina na javnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je provoditi prema uvjetima nadležne pravne osobe s javnim ovlastima. (2) Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu, a prema uputama za pojedine vrste radova koje je izdala ili prihvatila nadležna pravna osoba s javnim ovlastima. (3) Pri paralelnom vođenju i križanju DTK s ostalim instalacijama treba zadovoljiti propisane međusobne minimalne udaljenosti. 3.4. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE

INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA (OPSKRBA PITKOM VODOM, ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA, ELEKTROOPSKRBA I JAVNA RASVJETA)

Članak 50.

(1) Priključivanje građevina na sustav komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina potrebno je provoditi prema uvjetima nadležnih pravnih osoba s javnim ovlastima. Opskrba pitkom vodom

Članak 51. (1) Planirane građevine unutar obuhvata Plana priključuju se na sustav vodoopskrbe koji se ovim Planom gradi i rekonstruira unutar i izvan obuhvata Plana, uz zadržavanje, zamjenu i/ili izmještanje cjevovoda.



41

Članak 52. (1) Za potrebe građevina osnovne namjene potrebno je osigurati kapacitete, u skladu s protupožarnim potrebama:

- sanitarne vode, - vode za unutarnju i vanjsku hidrantsku mrežu, prema posebnim propisima.

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 53.

(1) Unutar obuhvata Plana planirana je gradnja javnog sustava odvodnje u sklopu rješavanja sustava za šire područje naselja Deklići i drugih dijelova općine, prema posebnim projektima i aktima kojima se odobrava gradnja. Priključenje sanitarno-potrošnih i oborinskih voda građevnih čestica stambene namjene i ostalih čestica izvest će se u sustav javne odvodnje, koji se ovim Planom gradi kao odvojeni sustav oborinske i fekalne odvodnje, s potrebnim propisnim uređajima za pročišćavanje i separatorima za masti i ulja. Po izgradnji sustava građevine će se priključiti na sustav javne odvodnje otpadnih voda. Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda potrebno je dimenzionirati na temelju odgovarajućeg hidrauličkog proračuna, koji mora biti predočen u tehničkoj dokumentaciji. Kanalizacijski sustav otpadnih i oborinskih voda i sve građevine predvidjeti i izvesti vodotijesno. (2) Unutar obuhvata Plana planirana je gradnja javnog sustava fekalne kanalizacije koji se smještava u koridore javnih prometnih površina i dio je sustava šireg područja naselja Deklići i drugih dijelova općine. U okviru cjevovoda fekalne kanalizacije izvode se kontrolna i priključna okna (šahtovi). Položaj cjevovoda odvodnje otpadnih voda treba projektirati i izvoditi tako da budu visinski smješteni ispod vodoopskrbnih cjevovoda. (3) Unutar obuhvata Plana planirana je gradnja javnog sustava oborinske kanalizacije s propisnim uređajima i separatorima za masti i ulja, te potrebnim upojnim bunarima za oborinske vode, koji se izvode u profilu javnih prometnica unutar obuhvata Plana, prema posebnim projektima. Za sve upojne bunare na tehničkom prijemu potrebno je dostaviti dokaz o upojnosti upojnih bunara. Do izgradnje sustava oborinske odvodnje, oborinsku vodu s prometnica usmjeravati prema najnižim kotama terena propisnim rubnjacima, gdje se u koridoru prometnice one upuštaju u teren putem upojnih bunara. (4) Nije dozvoljeno ispuštanje voda s građevne čestice na susjedne i druge čestice. (5) Do izgradnje sustava iz drugog stavka ovog članka, odvodnja sanitarno-potrošnih otpadnih voda izvest će se internom kanalizacijom u vodonepropusne sabirne jame ili u individualne uređaje za pročišćavanje otpadnih voda za slučaj kad korisnik želi koristiti pročišćenu vodu za navodnjavanje okućnice i sl. (6) Do izgradnje sustava iz trećeg stavka ovog članka, čiste oborinske vode s krovnih površina građevine mogu se upustiti u individualne propisne upojne bunare. Oborinske krovne vode građevine trafostanice kao uvjetno čiste prihvatiti putem oluka i olučnih vertikala i upustiti u teren. Oborinsku vodu s parkirnih i manipulacijskih površina potrebno je pročistiti separatorima za masti i ulja prije upuštanja u propisne individualne upojne bunare. Prije ispuštanja u teren pročišćena voda mora zadovoljavati granične vrijednosti prema važećim propisima. (7) U sklopu izrade projektne dokumentacije svih građevina potrebno je obvezno izraditi glavni projekt odvodnje i pročišćavanja otpadnih i oborinskih voda. Odvodnju riješiti razdjelnim sustavom, odnosno odvojiti oborinske od sanitarno potrošnih voda i voda iz dijela građevine u kojem se vrši priprema hrane.



42

(8) Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda potrebno je dimenzionirati na temelju odgovarajućeg hidrauličkog proračuna, koji mora biti predočen u tehničkoj dokumentaciji.Treba voditi računa da efluent mora udovoljavati graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama propisanih člankom 2. Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, broj 40/99) i članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (Narodne novine, broj 6/01), odnosno važećem propisu za ispuštanje u sustav javne kanalizacije. (9) Vlasnici građevnih čestica omogućit će trajno nesmetani pristup revizijskim oknima kanalizacijskog cjevovoda, kako bi se sustav mogao kontrolirati i održavati. Poklopci revizijskih okana moraju ostati dostupni i vidljivi na svim površinama unutar obuhvata Plana. Iznad gabarita kanalizacijskog cjevovoda ne dopušta se izgradnja konstrukcijskih elemenata građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina (temelja, stupova, nosivih zidova i drugih konstrukcijskih elemenata). (10) Odvodnju otvorenih kućnih bazena potrebno je riješiti u skladu s uvjetima nadležne pravne osobe za zaštitu voda. U sklopu izrade projektne dokumentacije kućnih bazena potrebno je obvezno izraditi tehničku dokumentaciju odvodnje bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena. U tehničkoj dokumentaciji treba dati prikaz mogućnosti pražnjenja bazena, te zbrinjavanje voda od ispiranja filtra. Pražnjenje bazena potrebno je vršiti povremeno, prema uvjetima nadležnog komunalnog društva. (11) Spremnici goriva za naftu (lož ulje) moraju biti dvostjenski s pokazivačem nivoa tekućine ili jednostjenski smješteni u vodotijesnoj tankvani volumena dostatnog da prihvati cjelokupni sadržaj spremnika u slučaju havarije. Plašt spremnika goriva i cijevni razvod goriva potrebno je antikorozivno zaštititi. U slučaju da se cijevni razvod goriva od spremnika do kotlovnice ukapa, potrebno ga je položiti u vodotijesne energetske kanale ili unutar zaštitne cijevi s mogućnošću kontrole propuštanja goriva. (12) Prije izdavanja akata kojim se dozvoljava uporaba građevina potrebno je predočiti zapisnik, potpisan od izvođača radova i nadzornog inženjera, o provedenom ispitivanju vodonepropusnosti izvedene tankvane, ukoliko se izvede jednostjenski spremnik goriva. (13) Smještaj kotlovnice treba predvidjeti na nepropusnoj podlozi s predviđenom tankvanom volumena dovoljnog za prihvat sve količine ulja u slučaju istjecanja iz kotla. (14) Odvodnju otpadnih voda unutar obuhvata Plana provoditi u skladu s posebnom općinskom odlukom o odvodnji otpadnih voda. Elektroopskrba

Članak 54. (1) Napajanje za planirane građevine osigurava se niskonaponskim kabelima tipa PPOOA 4x150 mm2 iz postojeće trafostanice izvan obuhvata Plana ili iz planirane trafostanice na građevnoj čestici planske oznake I1. Eventuanu potrebu rekonstrukcije mreže ili gradnje novih uređaja i vodova elektroopskrbe unutar i izvan obuhvata Plana odredit će nadležna pravna osoba s javnim ovlastima. (3) Smještaj transformatora predvidjeti u nepropusnoj tankvani volumena dovoljnog za prihvat sve količine transformatorskog ulja u slučaju istjecanja iz transformatora. Do uljne jame mora biti omogućen pristup autocisterne. U tehničkoj dokumentaciji potrebno je predvidjeti postupak ispitivanja vodonepropusnosti uljne jame, a prije izdavanja akta o uporabi građevine potrebno je predočiti zapisnik o ispitivanju na vodonepropusnost.



43

(3) Unutar obuhvata Plana izvodi se javna rasvjeta prema posebnim projektima. Javna rasvjeta treba biti sukladna CIE, budući da se područje Grada Poreča svrstava u zonu E1A, kao tamno područje, jer se u radijusu od 20 km nalazi međunarodna zvjezdarnica Višnjan na Tićanu.

Članak 55.

(1) Na kartografskom prikazu 2C prikazano je rješenje niskonaponske mreže na nivou planiranih kabelskih trasa. (2) Unutar obuhvata Plana izvodi se javna rasvjeta prema posebnim projektima. 4. UVJETI UREĐENJA I OPREME JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 56.

(1) Zelene površine unutar obuhvata Plana na građevnim česticama planskih oznaka Z1 i Z2, te one u sklopu javnih prometnica, uređuju se, u pravilu, sadnjom i održavanjem visokog i parternog parkovnog zelenila i drvoreda. (2) Zelena površina planske oznake Z1 može se koristiti kao okućnica građevne čestice planske oznake C1.

Članak 57.

(1) Obuhvat Plana treba opremiti kvalitetnim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara, na mjestima koje određuje nadležno tijelo općine Kaštelir-Labinci:

- elementima vizualnih komunikacija, - elementima javne rasvjete, - koševima za otpatke, - nadstrešnicama i drugim elementima urbane opreme i urbanog mobilijara.

8. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 58.

(1) Uređenje površina i građevina unutar obuhvata Plana provodi se prema ovim Odredbama za provođenje i prema kartografskim prikazima 1, 2, 2A, 2B, 2C, te 3-4. (2) Kriteriji i načini provedbe Plana u smislu rješavanja imovinsko-pravnih pitanja u vezi s komunalnom infrastrukturom i prometom odredit će se posebnim odlukama općinskih tijela općine Kaštelir-Labinci.

Članak 59.

(1) Posebne uvjete gradnje i uređenja prostora, koji nisu navedeni u Planu, iz područja zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite voda, zaštite kulturne baštine, korištenja energenata i drugih područja utvrdit će nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima u postupku pribavljanja akata kojima se odobrava gradnja, u skladu sa zakonima i drugim propisima.



44

Članak 60. (1) Unutar obuhvata Plana potrebno je ostvariti minimalnu razinu infrastrukturne opremljenosti, koja sadrži:

- izgradnju planiranih prometnih površina, - izgradnju mreže javnih telekomunikacija, - izgradnju mreže vodoopskrbe i odvodnje otpadnih i oborinskih voda, a u prvoj fazi

koristit će se vodonepropusne sabirne jame, - izgradnju mreže elektroopskrbe.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 61.

(1) Na čitavom području obuhvata ovoga Plana, ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili možebitno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrijednost okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice. (2) Na građevnim česticama potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine i treba biti zaklonjeno od izravnog pogleda s ulice. (3) Za spremnike otpada (odvojeno skupljanje otpada - papir, staklo, plastika i drugo) treba predvidjeti prikladno, ali vizualno ne jako izloženo mjesto. (4) Potrebno je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i promicanje prirodnoga i kultiviranog (antropogenog) krajolika, kao mjere za sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš.

Članak 62. (1) Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom određeni su zakonima i drugim propisima. Prema njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu i višekratnim korištenjem ambalaže, gdje je to moguće,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada – podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada – podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim i termičkim postupcima.

(2) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurat će jedinica lokalne samouprave. Provođenje mjera za postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom osigurat će županija. Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku. (3) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada, - sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom, - iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe, - odlaganjem otpada na odlagališta, - saniranjem otpadom onečišćenih površina.



45

Članak 63. (1) Nepovoljni utjecaj na okoliš djelatnosti koje će se obavljati na građevnim česticama te prometnih tokova potrebno je mjerama zaštite koje su propisane zakonima i drugim propisima svesti na najmanju moguću razinu.

Članak 64.

(1) Elaborat Plana izrađen je u 8 (osam) primjeraka, ovjerava se potpisom predsjednika općinskog vijeća općine Kaštelir-Labinci i pečatom općinskog vijeća općine Kaštelir-Labinci. (2) Elaborat iz prvog stavka ovog članka pohranjuje se u arhivu općinskog vijeća, te u Jedinstvenom upravnom odjelu općine Kaštelir-Labinci. (3) Elaborat iz stavka 1. ovog članka dostavlja se Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Uredu državne uprave u Istarskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove - Ispostava Poreč i Zavodu za prostorno uređenje Istarske županije.

Članak 65.

(1) Ova Odluka stupa na snagu 8 dana nakon objave u službenom glasilu općine Kaštelir-Labinci.

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA



46

Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

OZNAKA GRAĐEVNE ČESTICE

NAMJENA GRAĐEVNE ČESTICE POVRŠINA GRAĐEVNE ČESTICE

[m2]

NAJVEĆI DOPUŠTENI BROJ

ETAŽA

E

NAJVEĆI DOPUŠTENI

kOEFICIJENT IZGRAĐENOSTI

GRAĐEVNE ČESTICE

kig

NAJVEĆI DOPUŠTENI

KOEFICIJENT ISKORIŠTENOSTI

GRAĐEVNE ČESTICE

kis

NAJVEĆA DOPUŠTENA VISINA

GRAĐEVINE

[m]

NAJVEĆA MOGUĆA IZGRAĐENA

POVRŠINA ČESTICE POD GRAĐEVINAMA

[m2]

A1 STAMBENA NAMJENA


1134 3 Po+P+1 0,2426 0,3528 8 275 m2

A2 STAMBENA NAMJENA


1236 3 Po+P+1 0,2427 0,3236 8 300 m2

A3 STAMBENA NAMJENA


1847 3 Po+P+1 0,2030 0,2166 8 375 m2

A4 STAMBENA NAMJENA


853 3 Po+P+1 0,2638 0,4689 8 225 m2

A5 STAMBENA NAMJENA


818 3 Po+P+1 0,2751 0,4890 8 225 m2

A6 STAMBENA NAMJENA


794 3 Po+P+1 0,2834 0,5038 8 225 m2

A7 STAMBENA NAMJENA


860 3 Po+P+1 0,2617 0,4652 8 225 m2

A8 STAMBENA NAMJENA


389 3 Po+P+1 0,3214 0,9642 8 125 m2

A9 STAMBENA NAMJENA


534 3 Po+P+1 0,2809 0,7491 8 150 m2



1098 3 Po+P+1 0,2277 0,3643 8 250 m2



1100 3 Po+P+1 0,2273 0,3637 8 250 m2



1048 3 Po+P+1 0,2386 0,3817 8 250 m2



1261 3

Po+P+1 0,2380 0,3173 8 300 m2



766 3

Po+P+1 0,2938 0,5222 8 225 m2

B1 STAMBENA NAMJENA


1036 3

Po+P+1 0,2414 0,3862 8 250 m2

B2 STAMBENA NAMJENA


823 3 Po+P+1

0,2734 0,4861 8 225 m2

B3 STAMBENA NAMJENA


750 3

Po+P+1 0,3000 0,5334 8 225 m2

B4 STAMBENA NAMJENA


751 3

Po+P+1 0,2997 0,5327 8 225 m2

B5 STAMBENA NAMJENA


751 3

Po+P+1 0,2997 0,5327 8 225 m2

B6 STAMBENA NAMJENA


1593 3 Po+P+1

0,2355 0,2511 8 375 m2

B7 STAMBENA NAMJENA


1665 3 Po+P+1

0,2253 0,2403 8 375 m2

B8 STAMBENA NAMJENA


905 3 Po+P+1

0,2762 0,4420 8 250 m2



47

B9 STAMBENA NAMJENA


768 3 Po+P+1 0,2930 0,5209 8 225 m2



904 3 Po+P+1 0,2766 0,4425 8 250 m2



767 3 Po+P+1 0,2934 0,5216 8 225 m2



953 3 Po+P+1 0,2624 0,4198 8 250 m2



957 3 Po+P+1 0,2613 0,4180 8 250 m2



1183 3 Po+P+1 0,2325 0,3382 8 275 m2



931 3 Po+P+1 0,2686 0,4297 8 250 m2



1070 3 Po+P+1 0,2337 0,3739 8 250 m2



1405 3 Po+P+1 0,2492 0,2847 8 350 m2

C1 STAMBENA NAMJENA


851 3 Po+P+1 0,2644 0,4701 8 225 m2

C2 STAMBENA NAMJENA


952 3 Po+P+1 0,2627 0,4202 8 250 m2

C3 STAMBENA NAMJENA


956 3 Po+P+1 0,2616 0,4185 8 250 m2

C4 STAMBENA NAMJENA


949 3 Po+P+1 0,2635 0,4215 8 250 m2

C5 STAMBENA NAMJENA


949 3 Po+P+1 0,2635 0,4215 8 250 m2

C6 STAMBENA NAMJENA


963 3 Po+P+1 0,2597 0,4154 8 250 m2

C7 STAMBENA NAMJENA


801 3 Po+P+1 0,2809 0,4994 8 225 m2

C8 STAMBENA NAMJENA


936 3 Po+P+1 0,2671 0,4274 8 250 m2

C9 STAMBENA NAMJENA


878 3 Po+P+1 0,2563 0,4556 8 225 m2



886 3 Po+P+1 0,2822 0,4515 8 250 m2



926 3 Po+P+1 0,2700 0,4320 8 250 m2



815 3 Po+P+1 0,2761 0,4908 8 225 m2



719 3 Po+P+1 0,2921 0,5564 8 210 m2



738 3 Po+P+1 0,2846 0,5421 8 210 m2



800 3 Po+P+1

0,2813 0,5000 8 225 m2



1011 3 Po+P+1

0,2473 0,3957 8 250 m2



48


max. 400 m2 BRP 987 3

Po+P+1 0,2533 0,4053 8 250 m2


max. 400 m2 BRP 388 3

Po+P+1 0,3222 0,9666 8 125 m2


max. 400 m2 BRP 204 3

Po+P+1 0,4902 1,4706 8 100 m2


max. 400 m2 BRP 335 3

Po+P+1 0,3732 1,1196 8 125 m2



1138 3 Po+P+1 0,2417 0,3515 8 275 m2



1747 3 Po+P+1 0,2147 0,2290 8 375 m2



837 3 Po+P+1 0,2689 0,4779 8 225 m2



761 3 Po+P+1 0,2957 0,5256 8 225 m2


max. 400 m2 BRP 112 3

Po+P+1 0,3572 1,0716 8 40 m2


max. 400 m2 BRP 69 3

Po+P+1 0,8696 2,6087 8 60 m2


max. 400 m2 BRP 164 3

Po+P+1 0,4878 1,4634 8 80 m2


max. 400 m2 BRP 1173 3

Po+P+1 0,3410 0,3410 8 400 m2


max. 400 m2 BRP 127 3

Po+P+1 0,5118 1,5354 8 65 m2


max. 400 m2 BRP 131 3

Po+P+1 0,4962 1,4886 8 65 m2


max. 400 m2 BRP 166 3

Po+P+1 0,4518 1,3554 8 75 m2



401 3 Po+P+1 0,3741 0,9975 8 150 m2



1511 3 Po+P+1 0,2316 0,2647 8 350 m2



1306 3 Po+P+1 0,2680 0,3063 8 350 m2

D1 STAMBENA NAMJENA


948 3 Po+P+1 0,2638 0,422 8 250 m2

D2 STAMBENA NAMJENA


2904 3 Po+P+1 0,1375 0,1375 8 400 m2

D3 STAMBENA NAMJENA


1108 3 Po+P+1 0,2482 0,3611 8 275 m2

D4 STAMBENA NAMJENA


727 3 Po+P+1 0,2889 0,5503 8 210 m2

D5 STAMBENA NAMJENA


878 3 Po+P+1 0,2563 0,4556 8 225 m2

D6 STAMBENA NAMJENA


782 3 Po+P+1

0,2878 0,5116 8 225 m2

D7 STAMBENA NAMJENA


1090 3 Po+P+1

0,2753 0,3670 8 300 m2



49

D8 STAMBENA NAMJENA


750 3 Po+P+1 0,3000 0,5334 8 225 m2

D9 STAMBENA NAMJENA


1523 3 Po+P+1 0,2463 0,2627 8 375 m2



1485 3 Po+P+1 0,2357 0,2694 8 350 m2



5206 3 Po+P+1 0,0769 0,0769 8 400m2



2056 3 Po+P+1 0,1946 0,1946 8 400 m2



2238 3 Po+P+1 0,1788 0,1788 8 400 m2



1499 3 Po+P+1 0,2335 0,2669 8 350 m2



1378 3 Po+P+1 0,2359 0,2903 8 325 m2



1772 3 Po+P+1 0,2117 0,2258 8 375 m2



801 3 Po+P+1 0,2809 0,4994 8 225 m2



800 3 Po+P+1 0,2813 0,5000 8 225 m2

I1 TRAFOSTANICA 71 P - - - -











OBUHVAT DETALJNOG PLANA UREĐENJA 97443 - - - - -

Documents

DETALJNI PLAN UREĐENJA NASELJA DEKLIĆI€¦ · raslinje, te smišljeno saditi listopadno drveće i grmlje tamo gdje je zimi potrebno osunčanje, a ljeti sjena, te crnogorično raslinje