14
DEVIZNI MENADŽMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU PRISTUPNI RAD IZ PREDMETA: GLOBALNI FINANSIJSKI MENADŢMENT I UPRAVLJANJE KORPORATIVNIM FINANSIJAMA Istočno Sarajevo, januar 2013

devizni menadžment

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŽMENT U INTERNACIONALNOM

BIZNISU

PRISTUPNI RAD IZ PREDMETA: GLOBALNI FINANSIJSKI MENADŢMENT I

UPRAVLJANJE KORPORATIVNIM FINANSIJAMA

Istočno Sarajevo, januar 2013

Page 2: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 2

Sadržaj :

1 Uvod ..................................................................................................................... 3

2 Devizna politika, pojam i vrste deviza .................................................................. 4

3 Devizni kurs ......................................................................................................... 6

3.1 Pojam i vrste deviznih kurseva ...................................................................... 7

3.2 Realnost i ravnoteţa deviznog kursa ............................................................. 9

3.3 Deprecijacija i aprecijacija ........................................................................... 10

3.4 Izloţenost kompanija kursnom riziku ........................................................... 10

3.5 Zaštita kompanija od kursnog rizika ............................................................ 10

4 Devizno trţište ................................................................................................... 12

5 Platni bilans ........................................................... Error! Bookmark not defined.

6 Zaključak ............................................................... Error! Bookmark not defined.

Literatura: .................................................................... Error! Bookmark not defined.

Page 3: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 3

1 Uvod

MeĎunarodnim ekonomskim odnosima savremena ekonomska praksa i teorija

pridaju posebnu paţnju i značaj. U osnovi toga stoje ekonomski interesi drţava i

njihovih ekonomija,pa moţemo reći da je za svaku drţavu veoma bitno da ima

razraĎen i definisan devizni sistem i deviznu politiku. Nove svetske ekonomije su

silom prilika sve više ili manje otvorene preme svetskom trţištu, bilo da je u pitanju

trţište roba, novca, rada ili kapitala. Privreda i ekonomija koje su dovoljne same sebi

više nema, njih zamenjuju privrede koje postaju komplementarne i sve više uzajamno

povezane.

Manipulisanje deviznim kursevima, politika uvoza i izvoza roba i kapitala, zaduţivanje

u inostranstvu, oteţan pristup svetskom trţištu novca i kapitala kao i mnogi drugi

problemi dovode do osnovane potrebe njihovog detaljnog izučavanja. Finansijski

menadţment postaje jedna od osnovnih funkcija upravljanja preduzećem u

ostvarivanju i samom kreiranju politike plasmana i efikasnog korišćenja finansijskog

kapitala, posebno kapitala uvoznog porjekla. MeĎunarodni finansijski menadţment

postaje jedan od najvaţnijih segmenata moderne finansijske nauke. Kao takav on u

sebi sadrţi sloţene fenomene i djelovanja deviznog kursa, meĎunarodnih plaćanja,

deviznu politiku, meĎunarodni monetarni sistem, meĎunarodne finansijske institucije i

meĎunarodno finansiranje.

Uspostavljanje ekonomskih odnosa jedne zemlje sa inostranstvom, podrazumjeva

izmeĎu ostalog, postojanje odgovarajućih novčanih transakcija (meĎusobno plačanje

roba, usluga, kamata, osiguranja i dr.), izmeĎu te zemlje i drugih zemalja.

Sistem plaćanja bitno se razlikuje u odnosu na sistem plaćanja koji se javlja izmeĎu

privrednih subjekata, unutar granica jedne zemlje.

Osnovne razlike izmeĎu domaćeg i inostranog sistema plaćanja je u tome, što se prvi

vrši domaćom valutom, novac ne prelazi drţavnu granicu i drţava ima punu

autonomiju pri ureĎenju svog sistems unurašnjeg platnog prometa.

Kod inostranog plaćanja , plaćanje se vrši inostranim sredstvima plaćanja, novac

prelazi drţavnu granicu (najčešće) i drţava u toj oblasti mora postaviti odreĎena

pravila koja postoje u meĎunarodnom sistemu plaćanja.

Svaka zemlja ima nacionalno sredstvo plaćanja, koje je jedino zakonsko sredstvo

plaćanja (nacionalna valuta) postaje roba koja ima svoju cijenu (kurs), kao i svaka

druga roba. Sva strana efektivna sredstva plaćanja (banknote i kovani novac)

nazivaju se valutama. Valuta je strani novac kojim se raspolaţe u zemlji,a deviza je

strani novac kojim se raspolaţe u inostranstvu.

Page 4: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 4

2 Devizna politika, pojam i vrste deviza

To je politika koja predstavlja aktivnost drţave u odnosu na meĎunarodna plaćanja,

kretanje deviza, devizni kurs, devizne rezerve i druga pitanja vezana za devize. I ova

politika kao i sve politike ima svoje ciljeve, instrumente i mjere. SprovoĎenje devizne

politike prepušta se centralnoj banci, koja kao vrhovna monetarna vlast sprovodi tu

politiku.

Tekuća ekonomska stabilnost svake zemlje u velikoj mjeri zavisi od kvalitete devizne

i monetarne politike. Najčešće se izraţava stabilnošću cijena izraţenih u domaćoj

valuti na domaćem trţištu i stabilnošću odnosa domaće prema inostranim valutama.

U tom kontekstu treba posmatrati i ciljeve devizne politike, koji se mogu odnositi na

stabilnost odnosa izmeĎu domaće i strane valute, obezbjeĎenja potrebnog nivoa

likvidnosti zemlje prema inostranstvu, stvaranju deviznih rezervii sl.

Ostvarivanje tih ciljeva u tijesnoj je vezi sa stanjem opšte ekonomske stabilnosti u

zemlji, stanjem njenog spoljnotrgovinskog i platnog bilansa.

Već smo rekli da se u unutrašnjem platnom prometu koristi domaća valuta, dok se u

platnom prometu sa inostranstvom koriste inostrana sredstva plaćanja.

U odnosima sa inostranstvom zemlja stiče, troši, plaća svoje finansijsle obaveze i

naplaćuje svoja potraţivanja u inostranim sredstvima plaćanja. Ta sredstva su

devize.

Devize su kratkoročna novčana potraživanja prema inostranstvu izražena u

stranom novcu.

Do deviza se moţe doći na više načina:

Izvozom roba i usluga na inostrano trţište

Pozajmicama od drugih drţava, njihovih banaka i privrednih subjekata,

meĎunarodnih finansijskih i drugih institucuja

Kupovinom na deviznim berzama i na druge načine

U meĎunarodnim ekonomskim odnosima plaćanje se vrši u devizama i to najčešće

bezgotovinskim načinom izdavanjem odgovarajućeg naloga.

Podjela deviza:

konvertibilne i

nekonvertibilne

Page 5: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 5

Konvertibilne su one devize koje se mogu bez ograničenja promjeniti u neku drugu

devizu. Razlikujemo dvije vrste konvertibilnosti:

unutrašnju i

spoljašnju

Unutrašnja konvertibilnost postoji onda kada domaći rezident moţe da za zakonsko

sredstvo plaćanja kupi devize u cilju izvršavanja neke svoje obaveze u inostranstvu.

Spoljašna konvertibilnost znači pravo nerezidenta da konvertuje imovinu u novcu

zemlje koja ga je emitovala u bilo koji drugi novac po sopstvenom izboru, a da pri

tome ne pretrpi gubitke.

Konvertibilnost moţe biti

potpuna i ograničena tj.

unutrašnja i spoljašnja.

Pod potpunom konvertibilnošću podrazumevamo neograničenu sposobnost da jedna

valuta moţe da se zamenjuje za druge valute.

Ograničena konvertibilnost podrazumeva da postoje ograničenja u razmeni

nacionalne valute jedne zemlje za valute drugih zemalja.

Spoljna konvertibilnost predstavlja mogućnost nerezidenta da valutu neke zemlje

moţe slobodno da zameni u druge valute po sluţbenom kursu.Ova konvertibilnost je

samo za tekuće transakcije , na temelju čl. VIII Statuta MMF-a, po kojemu su sve

članice duţne da otkupe devize stečene na osnovu robno- usluţne razmene meĎu

tim zemljama.

Unutrašnja konvertibilnost predstavlja pravo rezidenata date zemlje da mogu

slobodno da razmenjuju svoje domaće valute za valute drugih zemalja za tekuća

plaćanja.

Konvertibilnost se moţe razgraničiti na staru , klasičnu konvertibilbnost koja je trajala

u doba zlatnog standarda i novu konvertibilnost.

To znači da se konvertibilnost javlja u dva oblika :

klasična konvertibilnost iz doba zlatnog standarda

savremena konvertibilnost u doba papirne valute.

Ovi oblici konvertibilnosti se razlukuju kako u pogledu formiranja , tako i u

funkcionisanju , a i u politici korišćenja.

Razlike i sličnosti izmeĎu savremene i klasične konvertibilnosti

Razlike izmeĎu savremene i klasične konvertibilnosti :

1. valute zlatnog standarda su bile zamenjivane za zlato, dok su današnje papirne

valute direktno zamenljive samo jedna za drugu;

Page 6: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 6

2. valute zlatnog standarda su bile konvertibilne za bilo koju transakciju, a današnje

za tekuće međunarodne transakcije;

3. klasična konvertibilnost je imala akcenat na unutrašnjoj, a savremena na spoljnoj

konvertibilnosti;

4. klasična je vezana za sistem fiksnog deviznog kursa, a savremena podrazumeva

slobodu izbora politike deviznog kursa

Sličnosti izmeĎu savremene i klasične konvertibilnosti :

1. robna konvertibilnost čini osnovu konvertibilnosti ;

2. oba koncepta konvertibilnosti označavaju valutnu stabilnost ;

3. oba koncepta konvertibilnosti povezuju međusobno nacionalne privrede ;

Šifre i skraćenice za najtrgovanije valute

3 Devizni kurs

Page 7: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 7

Činjenica da se u meĎunarodnim ekonomskim odnosima često javljaju dva različita

partnera, s različitim novčanim nacionalnim jedinicama, dovodi do jasnog problema –

u kojoj nacionalnoj valuti će se izvršiti potrebno plaćanje. Izvoznik obično traţi

naplatu u svojoj valuti ili u nekoj drugoj za koju ima opravdan interes. Nasuprot tome,

kupac obično raspolaţe svojom nacionalnom valutom, a da bi došao do strane valute

mora izvršiti proces konverzije svoje valute u traţenu valutu. Samim tim, uvoznik ili

kupac prethodno se mora pojaviti na deviznom trţištu na kome će za svoj novac

(nacionalnu valutu) nabaviti potrebna sredstva plaćanja da bi se napokon mogao

pojaviti na inostranom trţištu roba i usluga.

Normalni put dolaţenja do meĎunarodnih sredstava plaćanja je pretvaranje domaće

valute u potrebnu inostranu valutu. U tom i takvom odnosu strana valuta, tj. novac je

roba koju mi za domaću valutu kupujemo. Da bi došlo do kupovine potrebno je

prethodno utvrditi iznos po kojem će se vršiti razmena, odnosno kupovina.

Devizni kurs, samim tim, predstavlja vrednost nacionalne novčane jedinice

izraženu u stranom novcu, ili drugačije rečeno vrednost stranog novca

izraženu u određenom broju jedinica domaćeg novca.

Broj koji nam pokazuje koliko se stranih valuta moţe kupiti za jedinicu domaće

nacionalne valute predstavlja kupovnu moć domaćeg novca u odnosu na stranu

valutu.

3.1 Pojam i vrste deviznih kurseva

Devizni kurs moţemo najjednostavnije definisati kao cijenu inostrane valute izraţene

u domaćem novcu. Pri tome mora se voditi računa da su inostrane valute roba kao

svaka druga roba, i da one svoju vrijednost izraţavaju u domaćoj valuti.

Devizni kurs se formira pod uticajem trţišta, odnosno pod uticajem ponude i

potraţnje inostranih valuta na domaćem trţištu, kao i pod djelovanjem ekonomske

politike. Njime se izraţava odnoscijena na domaćem i inostranom trţištu.

U zavisnosti od načina formiranja devizni kurs se dijeli na :

Page 8: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 8

a) Fiksni

b) Promjenljivi (fleksibilni)

Fiksni devizni kurs odreĎuje centralna banka tako što administrativnim putem

utvrĎuje fiksnu cijenu inostranih valuta izraţene u domaćem novcu. Fiksiranjem

deviznog kursa doprinosi se smirivanju inflacije i uravnoteţuje odnos izmeĎu ponude

i potraţnje na domaćem trţištu i to u krećem vremenskom periodu

Pozitivne strane:

lakše i efikasnije utvrĎivanje opravdanosti i rentabilnosti investicionih ulaganja

zainteresovanost stranih partnera za dugoročna ulaganja u zemlji

onemogućavanja špekulativnih transakcija i sl.

Nedostaci fiksnog deviznog kursa

preokupiranje ekonomske politike potrebom odrţavanja i odbrane čvrstog

deviznog kursa

precijenjenost nacionalne valute

narušavanje ravnoteţe platnog bilansa

smanjivanje efikasnosti monetarn politike i povećanje potrebe drţanja većih

monetarnih rezervi kojima bi se branio kurs

Fleksibilni, plivajući devizni kurs je tip reţima razmjene gdje se valuti dozvoljava

da mijenja vrijednost u skladu sa stranim deviznim trţištima na kojima se valuta

mijenja.

Dakle,vrijednost te valute se odreĎuje ponudom i potraţnjom na deviznom

trţištu.Valuta koja koristi ovaj vid reţima razmjene postaje poznata kao plivajuća

valuta (npr.euro ili američki dolar).

Ekonomisti generalno smatraju da je plivajući kurs u mnogim okolnostima bolji od

fiksnog kursa, zato što je u stanju da reaguje na promjenu situacije na deviznom

trţištu.Mada fiksni kurs, u odreĎenim situacijama, moţe biti poţeljniji zbog veće

stabilnosti koju daje valuti.

Prednosti promjenljivog kursa:

Veća autonomnost ekonomske politike

Povećnje efikasnosti monetarne politike

Omogućavanje uravnoteţenja monetarne politike

Eliminisanje potrebe drţanja velikih deviznih kurseva i stroge

spoljnotrgovinske i devizne kontrole i sl.

Nedostaci promjenljivog deviznog kursa:

Oteţano utvrĎivanje opravdanosti i rentabilnosti investicionih ulaganja

Negativan uticaj na dugoročna poslovna ulaganja inostranih partnera

Uticaj na inflaciju

Povećanje mogućnosti špekulativnih poslova i sl.

Nakon 1973. godine većina zemalja u svijetu prihvata sistem fluktuirajućih kurseva.

Devizni kurs ili kurs valuta ima značajnu ulogu u meĎunarodnom platnom prometu,

jer se plaćanja obavljaju izmeĎu rezidenata dvaju zemalja, što je prirodan tok

dogaĎaja ako se zna da se po pravilu plaćanja vrše u valuti prodavca, a da kupac za

Page 9: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 9

svoju valutu treba da kupi valutu prodavca, kako bi mogao da plati robu koju je od

njega kupio. Naravno, pre nego što se pristupi izvršenju ekonomsko-finansijske

transakcije, potrebno je da se zna odnos po kome će se obaviti pretvaranje jedne

nacionalne valute u drugu.

Devizni kurs se formira na više načina:

Sistem fiksnih deviznih kurseva gde fiksni iznos odgovara odnosu datih valuta

prema jednom konvencijalnom zajedničkom imenitelju;

Sistem pariteta kupovnih snaga gde relativno fiksni iznos odgovara odnosima

kupovnih snaga stranog i domaćeg novca;

Sistem fluktuirajući kursevi valuta gde varijabilni iznos odgovara odnosu

ponude i traţnje strane valute

Problem stabilnosti deviznog kursa danas se javlja kao jedan od vitalnih problema

savremenog sveta.

3.2 Realnost i ravnoteža deviznog kursa

Da bi uspješno obavljao svoju ulogu u privredi, devizni kurs mora biti realan. Ukoliko

je devizni kurs nerealan i ispod nivoa realnog deviznog kursa, domaća valuta je

precjenjena u odnosu na stranu valutu.

Ravnoteţni devizni kurs uravnoteţava platni bilans, odnosno ujednačava ponudu i

potraţnju deviza.

Pravi ravnoteţni devizni kurs mora da ispuni sljedeće uslove:

da obezbjedi ravnoteţu platnog bilansa u duţem periodu i

da ravnoteţu platnog bilansa odrţava bez uvoznih kontrola, inflacije, deflacije i

nezaposlenosti

U vezi s oblikovanjem deviznih kurseva razvile su se slijedeće teorije deviznih

kurseva:

1) Teorija platnog bilansa

2) Inflacionistička teorija kurseva

3) Teorija pariteta kupovne moći (podvarijanta inflacionistička teorija kurseva)

Teorija platnog bilansa tvrdi da su promjene intervalutarne vrijednosti domaćeg

novca (devizni kurs) vezane za pozitivni i negativni saldo platnog bilansa.Devizni kurs

raste kada je platni bilans pasivan. Tada je potraţnja za devizama veća od ponude,

pa takav odnos uvjetuje rast deviznog kursa. Devizni kurs pada kada je platni bilans

aktivan. U tom slučaju raste intervalutarna vrijednost domaćeg novca jer se manje

daje domaće valute za jedinicu strane valute.

Inflacionistička teorija kurseva objašnjava meĎuovisnost deviznog kursa i količine

novca u opticaju. Što je veća količina novca u opticaju u odnosu prema robnim

fondovima (inflacijsko stanje), to su veće cijene na domaćem trţištu, a manja

konkurentska sposobnost domaćih firmi na inostranom trţištu.

Zbog toga je i manji priliv deviza kojima se kurs povećava, zahvaljujući smanjivanju

intervalutarne vrijednosti domaćeg novca. Dakle, ova teorija ne dovodi u vezu stanje

platnog bilansa i vrijednost deviza.

Page 10: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 10

Teorija pariteta kupovne moći tvrdi da kretanje deviznog kursa zavisi od kretanja

kupovne moći novčanih jedinica koje se uporeĎuju.

3.3 Deprecijacija i aprecijacija

Pad cijene jedne valute izraţen jednom ili svim drugim valutama zove se

deprecijacija.

Suprotna je aprecijacija kada dolazi do porasta cijene jedne valute izraţen u jednoj

ili svim drugim valutama. Aprecijacija jedne valute izaziva automatski deprecijaciju

druge valute i obrnuto.

Deprecijaciju i aprecijaciju treba razlikovati od devalvacije i revalvacije.

Deprecijacija i aprecijacija je promjena deviznog kursa pod utjecajem ponude i

potraţnje na deviznom trţištu, dok je devalvacija i revalvacija promjena deviznog

kursa pod utjecajem monetarnih vlasti.

Naime, kada se sluţbeni kurs valute neke zemlje u odnosu na zlato ili druge valute

sniţava, dolazi do devalvacije. Poveća li se sluţbeni kurs neke valute u odnosu na

zlato ili druge valute, nastupa revalvacija

3.4 Izloženost kompanija kursnom riziku

Nastankom fluktuirajućih deviznih kurseva pojavljuje se rizik deviznog kursa. Kod

preduzeća, izvoz, uvoz, aktiva i pasiva, kao i prihodi i troškovi glase na različite

valute.

MeĎunarodne kompanije suočene su sa deviznom izloţenosti, kompanije koje se

bave izvozom robe i usluga izloţene su gubicima usljed kursnih razlika, što moţe

dovesti u pitanje i samu egzistenciju kompanije.

Zbog toga kompanije moraju pristupiti deviznom riziku na organizovan, strukturan

način kao dio integralnog finansijskog menadţmenta kompanije.

Postoje sljedeće izloţenosti kompanija kursnom riziku:

a) Ekonomska izloţenost – je rezultat efekata promjene u deviznom kursu nakon

priliva novčanih sredstava multinacionalnih kompanija

b) Transakciona izloţenost-javlj se kod izvoza i uvoza robe i to u vremenskom

periodu izmeĎu dana fakture i plaćanja

c) Translaciona ili bilansna izloţenost – proizilazi iz potrebe da se sredstva i

obaveze, odnosno bilans stanja i uspjeha koji su izraţeni u stranoj valuti, od

strane matične kompanije prevedu u domaću valutu

3.5 Zaštita kompanija od kursnog rizika

Mehanizam za smanjenje ovаkve vrste rizika, a i drugih koji se javljaju prilikom

poslovanja jeste hedţing. Kako je BiH zemlja u poodmakloj tranziciji i na taj način

postaje sve više otvorena ka drugim trţištima, a to sve zahtjeva sve savremenije

Page 11: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 11

finansijske instrumente prilikom poslovanja, javlja se sve veća potreba za

smanjenjem rizika usljed nepredvidljivosti trţišta.

Smanjenje te vrste rizika jeste hedžing.

Najbolji način da se shvati hedţigovanje jeste da se na to posmatra kao na

osiguranje od rizika koji proizilazi iz poslovanja. Kada ljudi odluče da hedţinguju, oni

sebe osiguravaju od negativnih dogaĎaja. Ovo ne sprječava da se negativan dogaĎaj

desi, ali ukoliko se on desi i vi ste pravilno osigurani, uticaj negativnog dogaĎaja će

biti smanjen.

Npr., ukoliko kupite osiguranje za kuću, vi ste hedţovali sebe od poţara, provale ili

drugih nesrećnih slučajeva. Portfolio menadţeri, samostalni investitori i korporacije

koriste hedţing tehnike da bi smanjile izlaganje različitim vidovima rizika.

MeĎutim, na finansijskom trţištu hedţingovanje postaje komplikovanije od prostog

plaćanja premije osiguravajućoj kompaniji svake godine. Hedţingovanje protiv

investicionog rizika znači strategijsko korišćenje instrumenata na trţištu da bi umanjili

rizik od bilo kojih nepovoljnih promena cijena. Drugim rječima, investitori hedţuju

jednu investiciju tako što ulaţu u drugu investiciju. Tehnički rečeno, da bi ste

hedţingovali vi morate investirati u dve hartije od vrednosti sa negativnom

koleracijom.

Kompanija se moţe zaštititi od kursnog rizika primjenom internih i eksternih

finansijskih tehnika zaštite.

Interne finansijske tehnike zaštite:

Odrţavanje bilansne devizne uravnoteţenosti – odnosi se na potrbu

usklaĎivanja obima i roka izmeĎu priliva deviznih sredstava po svakoj

pojedinačnoj valuti

Ubrzano ili usporeno izmirivanje obaveza i naplata u stranoj valuti – koristi se

kod kompanija sa velikim obimom spoljnotrgovinskog prometa

Izbor valute u kojoj će se vršiti fakturisanje i naplata – zavisi od realnosti

procjene snage i slabosti pojedinih valuta u narednom godišnjem periodu

Prebijanje dugovanja i potraţivanja unutar multinacionalnih kompanija –

odnosi se na prebijanje dugovanja i potraţivanja izmeĎu filijala unutar

multinacionalnih kompanija

Eksterne finansijske odluke se realizuju preko spoljašnjih finansijskih institucija.

Eksterne finansijske tehnike zaštite:

Terminski ugovori-jedan od najefikasnijih instrumenata zaštite

Valutni svopovi – omogućavaju izvoznicima i drugima prelazak iz valute u

valutu, da postojeće forvard transakcije odlaţu ili izvršavaju prije vremena i

da se na taj način štite od kursnog rizika, uz minimalne troškove

Page 12: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 12

Valutni fjučers – ovim ugovorima se fiksira devizni kurs po kojem će se

izvršiti razmjena valuta na odreĎeni ugovoreni dan

Valutne opcije – se ugovorom precizirano pravo, ali ne i obaveza da se

kupi ili proda odreĎena valuta po ugovorenom kursu u toku izvjesnog

perioda

Faktoring – predstavlja prodaju deviznih potraţivanja

Forfeting – predstavlja kupovinu deviznih dugova koji dospjevaju u

narednom periodu

4 Devizno tržište

Trţište na kome se formira devizni kurs je devizno trţište na kome se trguje valutama

različitih zemalja i odreĎuje njihova cijena.

Devizno trţište se formira pod uticajem ponude i potraţnje na deviznom trţištu,

odnosno na onom nivou na kome se ponuda i potraţnja stranih sredstava plaćanja

nalazi u ravnoteţi.

Visina deviznog kursa će se mijenjati na sličan način kao što se mjenja cijena na

trţištima roba uopšte.

Ako se potraţnja neke valute smanji, odnosno ako se poeća njena ponuda , devizni

kurs opada, i obrnuto, ako se potraţnja neke valute poveća ili se smanji njena

ponuda dolazi do porasta deviznog kursa.

Osnvne funkcije deviznog kursa su:

1. omogućava se obavljanje meĎunarodnog plaćanja

2. pruţa se mogućnost obezbjeĎenja od kursnog rizika

3. obezbjeĎuje se realizacija meĎunarodnih kreditnih aranţmana

4. objavljivanjem kretanja deviznih kurseva pruţa se informatička osnova za

odlučivanje svim zainteresovanim subjektima u meĎunarodnim odnosima

5. drţavnim organima se pomaţe da vode adekvatnu ekonomsku, prije svega

monetarnu i platno-bilansnu politiku.

Veličina potraţnje za inostranom valutom zavisit će od obima domaće potraţnje za

stranim robama, uslugama i aktivom.To istovremeno pokazuje kolika će biti ponuda

domaće valute.Veličina potraţnje za domaćim sredstvima plaćanja zavisit će o

stranoj potraţnji za domaćim proizvodima, uslugama i aktivom. Kao i u predhodnom

slučaju to odreĎuje obim ponude stranih sredstava plaćanja.

Devizno trţište se moţe podijeliti na više vrsta deviznih trţišta:

a) Promptno trţište (spot)

b) Terminsko trţište (forward)

c) Trţište valutnih opcija (options)

d) Trţište valutnih fjučersa (futures)

Page 13: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 13

Spot ili keš tržište je najrazvijenije i najrasprostranjenije devizno trţište, koje postoji

kao interbankarsko trţište. Po obimu transakcija ovo je i najveće devizno trţište.

Ovdje se vrši kupoprodaja deviza sa rokom od dva radna dana kada se najkasnije

imaju razmijeniti trgovane valute.

Forward devizna tržišta su terminska trţišta na kojima se trguje valutama koje

trebaju biti isporučene na neki budući ugovoreni dan. Ovakva devizna trţišta počivaju

na dogovoru izmeĎu kupca i prodavača date valute.

Valutne opcije daju pravo kupcu da kupi ili proda valute po datom kursu na neki

budući dan ili ga ne obavezuje da izvrši ovo pravo. Ovi ugovori glase na odreĎene

iznose i odreĎene datume isteka i sa njima se trguje na organizovanim berzama.

Takva trţišta su u Čikagu (CME, ICME), Londonu (LIFFE), Amsterdamu, Filadelfiji,

Singapuru itd.

Fjučersi su devizna trţišta u vidu berze, gdje se trguje standardizovanim ugovorima

u pogledu iznosa predmetne valute i budućeg datuma isporuke. Na ovom trţištu se

trguje veoma malim brojem valuta. Valutni fjučersi se trguju na berzama u Čikagu

( IMM ), Londonu (LIFFE), Singapuru (SIMEX) itd.

Na deviznom trţištu kao subjekti se javljaju: banke, Centralna banka, preduzeća,

institucije i stanovništvo.Devizno trţište je prisutno u cijelom svijetu preko ovlaštenih

banaka, pri čemu ovo trţište nema posebnu organizacijsku strukturu, nema radnog

vremenai nije ograničeno na jedno mjesto ili na jednu zemlju.

Zbog toga se kaţe da je devizno trţište interlokalno. U isto vrijeme ono je i

intertemporalno jer radi 24h dnevno.

Najveće devizno trţište po obimu trgovanja na svijetu je Forex ili FX trţište. Dnevni

obim trgovanja je 5,5 biliona dolara dok najveća berza za trgovinu akcijama,

Njujorška berza, ima dnevni obim od 20 milijardi dolara.

Prednost Forex trţišta je što se moţe trgovati 24 sata, 5 dana sedmično.

Trgovanje počinje u nedelju jedan sat prije ponoći, po lokalnom vremenu, kada se

otvara trţište na Novom Zelandu, pa zatim u Australiji, Tokiju, Hong Kongu,

Singapuru i Dubaiju. Prije zatvaranja tih trţišta, otvaraju se evropska trţišta; a prije

zatvaranja evropskog trţišta, kreće američko trţište u 14:30 do 22:00. Onda se opet

otvara trţište na Novom Zelandu i tako u krug.

Većina podataka iz SAD imaju uticaja na ostala trţišta, a tada i ima najviše učesnika

na trţištu. Iz tog razloga, otvara se američko trţište u 14:30, tada imamo najveću

aktivnost u toku dana.

Page 14: devizni menadžment

DEVIZNI MENADŢMENT U INTERNACIONALNOM BIZNISU

Istočno Sarajevo, januar 2013 14

Forex trţište je vanberzansko ili Over The Counter (OTC) ili meĎubankarsko trţište.

Na meĎubankarskom trţištu, računari učesnika su umreţeni tj. povezani jedni s

drugima.

Iako je poznat kao berza valuta, osim valutnih parova na Forex-u je moguće trgovati

sa naftom, zlatom, srebrom i drugim plemenitim metalima, svetskim berzanskim

indeksima i mnogim drugim finansijskim instrumentima.

Banke su meĎusobno dobro povezane telekomunikacijskim i satelitskim vezama

nazvanim SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication),

tako da je meĎusobna informiranost jako dobra.1

Na devitnom trţištu učestvuje mnogo subjekata, a obim transakcija je toliko veliki da

nijedan pojedinac ne moţe svojim transakcijama bitnije uticati na cijenu i količinu

deviza.

Transakcije na deviznom trţištu grupišu se u četiri grupe:

1. Transakcije izmeĎu komercionalnih banaka i njihovih komitenata koji su

zapravo krajnji kupci i prodavači deviza

2. Devizne transakcije izmeĎu komercionalnih banaka u zemlji (tkz.

MeĎubankarsko devizno trţište) koje se obavljaju, uglavnom, posredstvom

mešetara-brokera

3. Transakcije komercionalnih banaka sa svojim filijalama u inostranstvu, koje se

obavljaju, uglavnom, telefonom, SWIFTOM elektronski

4. Devizne transakcije izmeĎu centralnih banaka, koje se provode radi uticaja na

kurseve ili na kretanje kapitala