DEVIZNO TRITE I DEVIZNI TEAJ

1

DEVIZNO TRITE U meunarodnoj razmjeni transakcije se obraunavaju i plaaju u razliitim valutama Svako potraivanje u stranoj valuti naziva se devizama Trgovanje stranim valutama devizama, obavlja se na deviznom tritu Devizno trite je jedinstveno, globalno i traje 24 sata Najvee devizne transakcije obavljaju se u velikim financijskim sreditima: New York, London, Frankfurt, Tokio, Zurich, itd2

DEVIZNO TRITEGRUPIRANJE TRANSAKCIJA NA DEVIZNOM TRITU:

-Transakcije izmeu komercijalnih banaka i njihovih komitenata

-Transakcije meu komercijalnim bankama u zemlji : meubankarsko devizno trite ..Banka broker banka : trite na veliko

Banka komitent : trite na malo-Transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inozemstvu

-Transakcije meu centralnim bankama

3

DEVIZNO TRITEFUNKCIJE DEVIZNOG TRITA: - Razmjena, trgovina devizama

- Transfer kupovne moi, financijskihsredstava iz jedne zemlje u drugu - Kreditna funkcija4

DEVIZNO TRITE Najvee fin. trite 24-satno trite 1,900 milijardi $ dnevno (2004 g.) 9,273 milijardi $ godinji izvoz (2003 g.) Prema opsegu 2004. godine: Dolar, euro, yen, funta, . Franka...

5

Devizno trite u Republici Hrvatskoj30.000

Spot kupovine i prodaje stranih sredstava plaanja na domaem deviznom tritu u razdoblju od 1994. do 2004. godine

25.000

20.000

mil EUR

15.000

Spot kupovine Spot prodaje

10.000

5.000

0 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

Godina

6

DEVIZNI TEAJDevizni teaj je cijena jedne valute izraena u drugoj.Devizni teaj jeste cijena JEDINICE strane valute izraena brojem jedinica domae valute: DIREKTNO NOTIRANJE7

DEVIZNI TEAJ

Devizni teaj jeste cijena jedinice domae

valute izraena brojem jedinica stranevalute : INDIREKTNO NOTIRANJE

8

DEVIZNI TEAJFAKTORI KOJI UTJEU NA TEAJ: 1. Osnovni trend trita 2. Vremenska neusklaenost priljeva i odljeva deviza 3. Pregovaraka vjetina sudionika vanjske trgovine 4. Trina oekivanja terminskih teajeva 5. pekulativna kretanja kapitala 6. Promjene uvjeta na financijskom tritu 7. Fiskalne i monetarne mjere radi kontrole teajeva9

DEVIZNI TEAJ PROMPTNI TEAJ: jeste teaj u transakciji koja se izvrava odmah, odnosno u roku od dva radna dana od zakljuenja ugovora SPOT posao, odnosno teaj TERMINSKI TEAJ: jeste onaj koji se ugovara sada za isporuku deviza u odreenom danu u budunosti10

DEVIZNI TEAJ TERMINSKA PREMIJA nastaje ako je terminski teaj neke devize vei od promptnog TERMINSKI DISKONT nastaje ako je terminski teaj neke devize manji od njenog promptnog teaja

11

HEDGING

Pokrivanje teajnog rizika kod terminskih poslova naziva se HEDGING

12

INSTRUMENTI POKRIA DEVIZNOG RIZIKATerminski ugovori - Futures ugovori: standardizirani terminski ugovori za trgovanje US$, EUR i YENIMA: - Koliina, napr. 100,000.00 EUR - Vrijeme izvrenja: oujak, svibanj, rujan - Kvaliteta: dravne obveznice - Mjesto izvrenja - Identitet ugovornih stranaka Izvrenje jami KLIRINKA KUA13

INSTRUMENTI POKRIA DEVIZNOG RIZIKAOPCIJA : Terminski ugovor koji se moe ali ne mora izvriti. CALL-opcije: opcija za kupnju PUT opcija: opcija za prodaju AMERIKE OPCIJE: mogu se izvriti i prije dana dospijea EUROPSKE OPCIJE: mogu se izvriti samo na dan dospijea14

INSTRUMENTI POKRIA DEVIZNOG RIZIKA

SWAP ugovorima se razmjenjuju odreeni broj promptnih (spot) i terminskih (forward) transakcija u kojima terminske transakcije izravnavaju promptne..

15

DEVIZNE PEKULACIJEDevizna pekulacija je namjerno nepokrivanje deviznog rizika s nadom da e se zaraditi na promjeni deviznih teajeva

16

DEVIZNE PEKULACIJEDugu poziciju (kupuje na terminskom tritu) poduzima pekulant kad oekuje da e promptni teaj neke devize za tri mjeseca biti vei od dananjeg terminskog teaja za tri mjeseca Kratku poziciju (prodaje na terminskom tritu)poduzima pekulant ako oekuje da e promptni teaj za tri mjeseca biti nii od dananjeg terminskog teaja neke valute na tri mjeseca17

DEVIZNE PEKULACIJEOPCIJE uvjetovani terminski ugovori pekulant plaa pristojbu za marginu STABILIZIRAJUE PEKULACIJE pekulanti poduzimaju transakcije suprotne tendencijama trita DESTABILIZIRAJUE PEKULACIJE pekulanti poduzimaju transakcije sukladne tendencijama trita18

DEVIZNE PEKULACIJEPosljedice destabilizirajuih deviznih pekulacija: - Oekivanje deprecijacije - Poveava se broj poduzimanja Kratkih pozicija (prodaja na terminskom tritu) - Veliki terminski diskonti - Dunika kriza - Teajni rizik - Bijeg kapitala - Bankarska kriza - Financijska kriza19

DEVIZNE PEKULACIJEVRUI NOVAC ( hot money): Kratkorona kretanja kapitala uvjetovana oekivanjem deprecijacije ili devalvacije

20

DEVIZNA ARBITRAA je istodobno kupovanje i prodavanje iste devize na razliitim dijelovima deviznog trita i uz razliite cijene (teaj) - Arbitraa za izravnavanje (dugovanja ili potraivanja) - Arbitraa za diferencijaciju (radi zarade na razlici (diferencijaciji) teajeva)

21

KAMATNA ARBITRAA Arbitraeri transferiraju likvidna novana sredstva iz sredita s niim kamatnjakom u sredita s viim kamatnjakom, smanjujui ponudu u prvom a poveavajui ponudu u drugom sreditu Ako je razlika izmeu domaeg i inozemnog kamatnjaka (izraenog u postotku) vea od terminskog diskonta valute, isplati se investirati u drugu zemlju.22

KAMATNI PARITETIzjednaavanjem razlike meu kamatnjacima u zemlji i inozemstvu s Razlikom izmeu terminskog i promptnog teaja Dolazi do KAMATNOG PARITETA

23

KAMATNI PARITET+ I3 I1 rf/rd - 1

U2-

TP=Rt/Ro -1 I2 +

U1U3

KP

24

DEVIZNI TEAJR=Kn/

S

R

D Q25

0

DEVIZNI TEAJR=Kn/ S

R1

R0D D

0

Q26

DEVIZNO TRITE Ogranienje izvoza = QSKn/ R1

R0

D1R2

DD2 0

Q

27

DEVIZNO TRITE Potranja za uvozom je potpuno neelastina S1 DKn/ S R1 S2

R0R2 D 0 28

ADMINISTRATIVNO ODREIVANJE TEAJARS T1

R0T2 D Q1 Q Q2 29

SUSTAVI DEVIZNIH TEAJA FIKSNI (vezani) za: Zlato Pojedinu valutu (, , ) Skup valuta (SDR)

FLUKTUIRAJUI Samostalno Grupno (EMS) Puzajue prema indikatorima30

OPTIMALNO VALUTNO PODRUJE Ima opravdanja ako je uteda u transakcijskim trokovima vea od trokova prilagodbe

31

FIKSNI TEAJ Zlatni standard (1870. do 1. sv. rata) 1 unca zlata u US = 35 $ 1 unca zlata u vicarskoj = 70 Sfr 1 unca = 1 unca 35$ = 70 Sfr 1$ = 2 Sfr zlatni paritet32

ZLATNI STANDARDT=/ TGD S1 S2 S

TZ

A S

BE suficit u BP

TD

B

E

D

C

Ravnoteni teaj Q33

0

TD Izvoznici (A) naplauju svoj izvoz u zlatu

TG Uvoznici (A) plaaju svoj uvoz u zlatu

ZLATNI STANDARDT=/D2 D1 BE deficit u BP

C D TG TZ TD S B

Ravnoteni teaj

E

S

A D

Q34

ZLATNO-DEVIZNI STANDARD Dogovor o rezervnoj svjetskoj valuti Odreivanje fiksne cijene zlata u rezervnoj valuti Odreivanje teaja domae valute prema rezervnoj svjetskoj valuti s dozvoljenim odstupanjem +/- x%

35

ZLATNI DEVIZNI STANDARD Genova 1922 Bretton-Wood -> 15.VIII 1971.To + x % +2%

To To - x % -2%

t

36

PRILAGODLJIVO VEZIVANJET=kn/$T1 + X % T1 T1 X %

T0 + X % T0 T0 - X %

0

t1

vrijeme37

PUZAJUE PRILAGOAVANJE(Crawling peg)

su ee manje devalvacije kojima se relativno ee prilagouje teaj domae valute

38

FLUKTUIRAJUI TEAJEVI Teaj pojedine valute odreuje se djelovanjem iskljuivo trinih snaga ponude i potranje Fleksibilni devizni teajevi su bitni za ouvanje nacionalne autonomije i nezavisnosti konzistentne s uinkovitom organizacijom i razvojem svjetske privrede (H.G.Johnson)39

EFEKTIVNI TEAJ Primjene:1. Procjena promjene globalne konkurentnosti privrede 2. Procjena utjecaja promjene na BP 3. Procjena utjecaja na domae cijene

40

EFEKTIVNI TEAJ 1. 2. 3. 4. Indeksi efektivnog teaja razlikuju se prema: Izboru baznog razdoblja Izboru koarice valuta Ponderima pojedinih valuta Formulama za izraunavanje efektivnog teaja41

TEORIJE ODREIVANJA DEVIZNOG TEAJA1. Teorija pariteta kupovne moi - apsolutna - relativna 2. Teorija kamatnog pariteta 3. Teorija efikasnog deviznog trita 4. Teorija trita vrijednosnih papira 5. Teorija dugorone neravnotee u bilanci plaanja42

TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOI Objanjava kretanje teajeva dviju valuta kao odnos kupovne moi tih dviju valuta, tj. kao funkciju promjene odnosa unutarnjih i vanjskih cijena Odnos kupovnih moi definiran je odnosom cijena Tt = pAt/pBt43

APSOLUTNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOI Teaj se dviju valuta zemalja A i B izraunava kao odnos razine cijena u tim zemljama Tt = PAt/PBtTt = teaj ili cijena valute zemlje B u vremenu t PAt = razina cijene zemlje A u vremenu t PBt= razina cijene zemlje A u vremenu t44

RELATIVNA TEORIJA PARITETA KUPOVNE MOI Teaj u tekuem razdoblju objanjava kao teaj iz temeljnog razdoblja korigiran odnosom domaih i vanjskih cijena kojima je temelj isto razdobljeTBt = TB0* PAt/PBt

45

TEORIJA KAMATNOG PARITETA

Kretanje kratkoronog kapitala uvjetovano je razlikama u odgovarajuim domaim i vanjskim kamatnim stopama (J.M.Keynes)

46

TEORIJA EFIKASNOG DEVIZNOG TRITA Temelji se na sljedeim pretpostavkama:1. Trokovi deviznih transakcija su mali 2. Sudionici koriste sve relevantne informacije 3. Vrijednosni papiri denominirani u razliitim valutama savreni su supstituti

Ako su pretpostavke ispunjene, terminski teaj je nepristrani indikator budueg kretanja promptnog teaja47

TEORIJA TRITA VRIJEDNOSNIH PAPIRA u kratkom roku devizni teaj odreuju kretanja u bilanci kapitalnih transakcija (teorija kamatnog pariteta) u dugom roku kretanja u bilanci tekuih transakcija (teorija pariteta kupovne moi)48

TEORIJA DUGORONE NERAVNOTEE U BILANCI PLAANJA Pokuava obuhvatiti sve faktore koji mogu utjecati na devizne transakcije neke zemlje: teaj se odreuje na temelju dugorone pozicije bilance plaanja

49

MONETARNA TEORIJA polazi od teorije pariteta kupovne moi prema kojoj promjena deviznog teaja slijedi promjene u stupnju inflacije u zemlji i u inozemstvu razlika u promjeni novane mase u zemlji i inozemstvu utjee na promjenu deviznog teaja R/R =Md/Md - Mf/Mf50

Teajna lista HNB broj: 058Utvrena na dan: 24.03.2003. Primjenjuje se od 25.03.2003.

Jed.Valuta

Kupovni

Srednji

Prodajni

EUR AUD CAD

1 1 1

7,648024 4,264301 4,838072

7,671037 4,277132 4,852630

7,694050 4,289963 4,867188

CZKDKK HUF JPY

11 100 100

0,2409811,029607 3,108953 5,957797

0,2417061,032705 3,118308 5,975724

0,2424311,035803 3,127663 5,993651

NOKSKK SIT SEK

11 100 1

0,9717950,182946 3,307826 0,832664

0,9747190,183496 3,317779 0,835170

0,9776430,184046 3,327732 0,837676

CHFGBP USD PLN

11 1 1

5,18686011,286930 7,175180 1,763193

5,20246711,320893 7,196770 1,768498

5,21807411,354856 7,218360 1,773803

51

Konvencijom Direktno kotiranje = KN / 1 GPB= 11.3 (broj jedinica domae valute za jednu jedinicu strane valute) Indirektno kotiranje = GPB/ 1KN = 1/11.3 = 0.08 (broj jedinica strane valute za jednu jedinicu domae valute)52

Obino se navode dva teaja: BID rate (kupovni) ili onaj po kojem banka eli kupiti jednu jedinicu neke valute OFFER rate (prodajni) ili onaj po kojem banka eli prodati jednu jedinicu valute Razlika je SPREADAUD 1 4,264301 4,277132 4,289963

4,264301- 4.289963= 0.025662 po jedinici AUD kojim se trguje

53

Teaj postoji izmeu svih valuta, ali se u pravilu izraava u uvjetima domae valute Vehicle currency (jos uvijek USD, a da li moe postati?) Sve druge valute se izraunavaju indirektno, npr: KN/ i KN/USD tada imamo /USD ili 7.1/7.6 = 0.93 za 1 USD

Ovo slui i za izraunavanje teaja onih valuta kojima se na jednom tritu direktno NE trguje54

HNB kaeTeajevi lokalnih valuta izraunati su na osnovi srednjeg teaja amerikog dolara prema kuni, koji je na dan 1. oujka 2003. iznosio 7,093411 za jedan USD, kao i na osnovi srednjih teajeva stranih valuta prema amerikom dolaru i euru navedenih u "Financial Times Guide to World Currencies". Napominjemo da ovaj tablini pregled nije slubena teajna lista Hrvatske narodne banke te molimo eventualne korisnike ovog pregleda da se o teaju pojedinih valuta, naznaenih u ovom pregledu, informiraju putem financijskih servisa REUTERS ili Bloomberg, koji su dostupni veini poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj.

Radi se dakle o cross exchange rate gdje se teaj jedne valute izraunava preko neke tree, obino tzv. benchmark, valute (USD, )

55

Devizno trite Najvee i najlikvidnije u svijetu Nema centralnog, jednog trita ve ima nekoliko kljunih (London, New York, Tokyo, Frankfurt, i Singapore). Koritenje nove tehnologije (Internet veza) sve vie umanjuje korisnost arbitrae Tko su sudionici na deviznom tritu? Komercijalne banke Korporacije Nebankarske financijske institucije Centralne banke

56

Iz toga slijede i transakcije.. Izmeu komercijalnih banaka i njihovih komitenata Izmeu domaih banaka (preko brokera) Izmeu domaih i stranih banaka Izmeu centralnih banaka

57

Vrste SPOT (promptno) prodaja i kupnja uz izvrenje odmah (2 dana) FORWARD (terminsko) prodaja i kupnja s izvrenjem na neki budui datum po unaprijed dogovorenom teaju (30, 90, 180 dana ili due) FUTURE trite prodaja i kupnja za izvrenje u budunosti ali u odreenim veliinama transakcija i s odreenim datumima OPCIJE - ugovori koji dozvoljavaju opciju da se napravi devizna transakcija u odreenoj koliini po odreenom teaju do isteka odreenog roka CALL opcija (imalac opcije ima pravo KUPITI devizu) PUT opcija (imalac opcije ima pravo PRODATI devizu)

58

Odreivanje teaja U uvjetima potpuno slobodnog reima (o reimima malo kasnije), teaj se odreuje na tritu Potranja (izvodi se iz debitnih stavaka u bilanci plaanja) Ponuda (izvodi se iz kreditnih stavaka u bilanci plaanja)

59

Grafiki prikazKN/

S

KN deprecira Odnosno aprecira

D1

D Kolicina 60

Promjene u teaju Deprecijacija domae valute znai da je potrebno vie jedinica da se kupi isti broj strane valute (domaa valuta vrijedi relativno manje ili uvozno dobro za rezidenta postaje skuplje u domaoj valuti) Aprecijacija domae valute .

61

Osnovni faktori koji utjeu na trite (market fundamentals) Promjene realnog dohotka Promjene produktivnosti Monetarna i fiskalna politika Saldo na tekuem raunu Realna kamatna stopa Stopa inflacije Ukusi potroaa62

Trina oekivanja Novosti o buduim kretanjima odrednica (market fundamentals) pekulativna gledanja na kretanje teaja

63

Kratki i dugi rok Vanost pojedinih odrednica se mijenja ovisno o vremenskom razdoblju kojeg promatramo U kratkom roku su kritini realna kamatna stopa i (nagle) promjene u oekivanjima U dugom roku su vaniji inflacija, profitabilnost investicija, realni dohodak, produktivnost64

Promjene u potranji Ako inozemna potranja za HR dobrima ili financijskom imovinom raste (pada), tada teaj mora rasti aprecirati (padati deprecirati). To je pomak krivulje PONUDE Ako naa potranja za inozemnim robama ili financijskom imovinom rate (pada), onda teaj mora padati deprecirati (rasti- aprecirati). To je pomak krivulje POTRANJE

65

Grafiki prikazKN/

S

KN deprecira Odnosno aprecira

S1

D1

D Kolicina 66

Realni dohodak Ako realni dohodak u HR raste (pada), u odnosu na inozemstvo, ceteris paribus oekujemo da e teaj deprecirati (aprecirati) Zato? UVOZ raste dok IZVOZ pada

Kako to izgleda na grafu? Da li je vano zbog ega dolazi do promjene realnog dohotka?67

Grafiki prikazKN/

S

KN deprecira Odnosno aprecira

D1

D

Kolicina 68

Kamatne stope Promjene u kamatnim stopama utjeu na teaj preko utjecaja na kretanje kapitala Porast (pad) u domaoj kamatnoj stopi e, ceteris paribus, uzrokovati aprecijaciju (deprecijaciju) teaja Zato? Pad u potranji za stranom valutom + porast ponude

69

Grafiki prikazKN/ SS1

D D1 Kolicina 70

Inflacija Ceteris paribus, porast (pad) razine domaih cijena e uzrokovati deprecijaciju (aprecijaciju) teaja Zato? S inflacijom, HR KN izraene cijene robi poskupljuju pa raste potranja za uvozom. Istovremeno, HR izvoz postaje manje atraktivan pa pada ponuda

71

Grafiki prikazS1

KN/ S

D1 D

Kolicina 72

Neki zakljuci Devizna trita rade (skoro) na isti nain kao i ostala trita ponuda i potranja u svakom trenutku generiraju ravnotenu cijenu i koliinu Trite je pod utjecajem faktora koji odreuju ekonomske transakcije meu zemljama

73