22
PREDMET: Monetarne i javne finansije PROFESOR: Husein Muratović ASISTENT: Jagoda Osmančević STUDENT: Velić Senaid Br. indeksa: 1365/06 Bihać, 2009 god.

DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

  • Upload
    mersud

  • View
    1.292

  • Download
    2

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

PREDMET: Monetarne i javne finansijePROFESOR: Husein MuratovićASISTENT: Jagoda OsmančevićSTUDENT: Velić SenaidBr. indeksa: 1365/06

Bihać, 2009 god.

Page 2: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

POJAM DEVIZNOG TRŽIŠTA

Devizni sistem je skup pravila po kojem se obavljaju plaćanja i obavljaju transakcije preko državnih granica. Taj sistem određuje vrijednost valute jedne zemlje prema vrijednosti drugih valuta na svjetskom tržištu deviza.

Devizno tržiste je dio međunarodnog finansijskog tržišta i na njemu se obavljaju transakcije razmjene ili transfera deviza u raznim valutama. Dakle, trgovanje stranim valutama obavlja se na deviznom tržištu tj. devizno tržište je mjesto na kojem se vrši kupovina i prodaja deviza.

Devizno tržište je dinamično tržište gdje se stalno dešavaju nove promjene i ovo je svakako najveće finansijsko tržište na svijetu sa prosječnim dnevnim prometom od preko 1.9 biliona dolara koje se razvija velikom brzinom.

Devizno tržište je jedinstveno u svijetu po tome što je otvoreno 24 sata dnevno i kao takvo ostavlja učesnicima mogućnost trgovanja u svako doba dana ili noći. Devizno tržište u sebi objedinjuje ogroman broj ljudi, novca i energije i kao takvo ono je predmet interesovanja mnogih ljudi od direktnih učesnika pa sve do analitičara, medija i dr.

Page 3: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

RAVNOTEŽA I NERAVNOTEŽA DEVIZNOG T RŽIŠTA

E

£

1.80

0Količina strane valute

D

S

Page 4: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

DEVIZE Devize su sva karatkoročna potraživanja (do tri

mjeseca) prema inostranstvu u stranoj valuti.

Mogu se javiti u obliku svih vrsta plaćanja u inostranstvu i stiču se po osnovu izvoza robe i usluga ili unošenje stranog kapitala ili zajmova ili poklona.

Devize mogu biti: Konvertibilne i nekonvertibilne, Klirinške i neklirinške, Čvrste i meke, Promptne i terminske.

Page 5: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

Na deviznom se tržištu uglavnom trguje sa najjačim devizama. Dolar je i dalje valuta kojom se najviše trguje (2004 god. u 89% svih transakcija na deviznom tržištu dolar je bio jedana od valuta) ali njegov relativni udio neznatno opada (2001 god. njegov udio je bio 90%). Poslije dolara valute kojima se najviše trgovalo u 2004.god. su Euro(37%) i Jen(20%) i funta(17%).

Što se tiče geografske strukture Velika

Britanija je najatraktivniji centar za trgovanje valutama(oko 31% prometa valuta se obavlja na ovom tržištu), zatim slijedi SAD(19%), Japan (8%), Singapur (5%), Njemačka (5%), Hong Kong (4%), Australija (3%) itd.

Page 6: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

UČESNICI NA DEVIZNOM TRŽIŠTU

Glavni učesnici (transaktori) na deviznom tržištu: Dileri, Klijenti, Brokeri.

Dileri su učesnici na tržištu koji kupuju i prodaju valute klijentima, ali i obavljaju kupovne transakcije međusobno, pri čemu se razlikuju kupovni i prodajni kursevi jednog dilera i ta razlika se zove marža.

Najveći dileri na deviznom tržištu su velike komercijalne i investicione banke kao što su USB, Deutsch Bank, JP Morgan Chase, Royal Bank of Sotland.

Page 7: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

Kategorija klijenata obuhvata različite

tipove organizacija počevši od nefinansijskih kao što su preduzeća, pa do finansijskih kao što su investicioni, penzioni, hedžing fondovi, osiguravajuća društva ali i razne druge organizacije i stanovništvo.

Kategorija brokera na deviznom tržištu se razlikuje od brokera na finansijskim tržištima.

Na primjer brokeri na tržištu akcija trguju za račun klijenata, ali i za svoj račun. Brokeri na deviznom tržištu trguju isključivo za račun svojih klijenata odnosno oni se ponašaju kao posrednici između dilera i olakšavaju njihovu trgovinu.

Page 8: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

UČESNICI NA DEVIZNOM TRŽIŠTU SA INSTITUCIONALNE OSNOVE

Komercijalne banke (Imaju najznačajniju ulogu u realizaciji većine međunarodnih transakcija. Minimalan iznos kojim banke trguju na deviznom tržištu je 1 milion dolara),

Firme koje se bave spoljnotrgovinskim poslovima (One kupuju i prodaju valute neophodne za normalno funkcionisanje njihovog biznisa),

Nebankarske finansijske institucije (Osiguravajuća društva, penzioni fondovi, u potrazi za sigurnim i konstantnim prinosima prenose svoje fondove sa jednih na druga finansijska tržišta i na taj način postaju značajni učesnici na deviznim tržištima),

Centralne banke (Njihova uloga na deviznom tržištu jeste da intervenišu na način što će kupovati ili prodavati određene valute, sa ciljem da održi određeni nivo deviznog kursa ili da spriječi značajnije oscilacije deviznih kurseva).

Page 9: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

TRANSAKCIJE NA DEVIZNOM TRŽIŠTU

Transakcije na deviznom tržištu se mogu grupisati u četiri grupe:

1. Transakcije između komercijalnih banaka i njihovih komitenata koji su zapravo krajnji kupci i prodavci deviza te zadovoljavaju potrebe svojih kupaca.

2. Devizne transakcije između komercijalnih banaka u zemlji (međubankarsko devizno tržište).

3. Transakcije komercijalnih banaka sa svojim filijalama u inostranstvu.

4. Devizne transakcije između centralnih banaka.

Page 10: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

ČETIRI VRSTE TRANSAKCIJA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU

1. Promptne transakcije - su transakcije kod kojih se kupoprodaja deviza obavlja odmah ili u roku od najduže dva dana.

2. Forward transakcije - su transakcije koje se ugovaraju u sadašnjem, a realizuju se u budućnosti.

3. Swop transakcije - su transakcije koje podrazumjevaju sinhronizovanu kupovinu i prodaju određene valute u dva različita trenutka.

4. Opcije -transakcije koje svom imaocu daju pravo, ali ne i obavezu da kupi ili proda valutu po određenoj cijeni u određenom trenutku u budućnosti.

Page 11: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

AKTIVNOSTI FINANSIJSKIH INSTITUCIJA NA DEVIZNOM TRŽIŠTU

Kupnja i prodaja deviza da bi klijenti mogli sudjelovati i dovršiti međunarodne transakcije komercijalne trgovine.

Kupnja i prodaja stranih valuta da bi klijenti mogli zauzeti pozicije u stranim stvarima i finansijskim investicijama.

Kupnja i prodaja valuta u svrhu osiguranja klijenata od rizika u bilo kojoj valuti.

Kupnja i prodaja strane valute u svrhu špekulacije putem predviđanja i očekivanja budućih kretanja tečaja.

Page 12: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

PODJELA DEVIZNOG TRŽIŠTA

Devizno tržište se dijeli na: Promptno, Terminsko.

Pod deviznim tržištima za promptne poslove podrazumjevaju se poslovi prodaje i kupovine deviza zaključenih na deviznom tržištu koji se prema ugovoru izvršavaju odmah, a najkasnije u roku od dva radna dana od dana zaključivanja ugovora o kupovini ili prodaji deviza.

Pod deviznim tržištima za terminske poslove podrazumjevaju se poslovi kupovine i prodaje deviza na rok zaključen na deviznom tržištu, koji su ugovoreni sa rokom izvršenja posla od trideset dana do jedne godine i koji se izvršavaju u ugovorenom roku.

Page 13: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

U skladu sa ovom podjelom deviznog tržišta imamo i dva

devizna kursa:

1. Promptni kurs devize je kurs u transakciji koja se odmah izvršava a to obično znači u roku od dva dana od dana zaključenja.

2.Terminski kurs deviza dogovaramo danas devize koje će biti isporučene u budućnosti (obično je to jedan, tri ili šest mjeseci).

Ako je terminski kurs neke devize viši od promptnog kursa tada ta deviza ima tzv. Terminsku premiju, a ako je obrnuto tada ta deviza ima tzv. Terminski diskont.

Page 14: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

DEVIZNI RIZIK Devizni rizik postoji uvijek kada

preduzeće obavlja poslovne transakcije u valuti različitoj od vlastite. Uzrok postojanja deviznog rizika su fluktuirajući devizni tečajevi glavnih svjetskih valuta.

Page 15: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

PREDUZEĆE JE IZLOŽENO DEVIZNOM RIZIKU

Kada posjeduje novčana sredstva u jednoj valuti i očekuje da izvrši konverziju u drugu valutu kako bi realizirao profit.

Kada su mu potraživanja denominirana u jednoj valuti koja mora biti konkretizirana u drugu po nekoj očekivanoj vrijednosti.

Kada posjeduje novčana sredstva u nekoj valuti te u trenutku vraćanja mora vršiti konverziju vlastite u stranu valutu kako bi se vratio dug.

Kada kupuje robu u jednoj valuti, prodaje u drugoj a ostvareni prihod konvertira u treću kako bi ostvarilo planirani profit.

Page 16: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

Imamo i tzv. Devizne špekulacije a to je namjerno ne pokrivanje deviznog rizika na deviznom tržištu u nadi da će se zaraditi na promjeni tečajeva. Devizne špekulacije se mogu obavljati na promptnom i na terminskom tržištu.

Špekulacije na terminskom tržištu se izvode na dva načina:

1. špekulant može ulaziti u dugu poziciju ili u kratku poziciju.

2. špekulanti povećavaju buduću potražnju za valutom za koju se smatra da će deprecirati.

Page 17: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

Međunarodno poslovanje za preduzeće nosi dodatni rizik. Iz tog razloga preduzeće treba da nađe način da se žaštiti od rizika ili da ga svede na najmanju moguću mjeru.

U tu svrhu se koristi tzv. Hedžing-zaštita od rizika. Njima se izbjegavaju ili umanjuje gubitak koji je nastao usljed nepovoljnih kretanja deviznog kursa.

U okviru Hedžinga poslova (zaštite od deviznog rizika) imamo:

1.devizne swopove,2.valutne fjučerse,3.valutne opcije.

Page 18: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

Devizni swap je trgovina valutama na međunarodnom planu kojem banke, uvoznici i investitori eliminiraju devizni rizik, odnosno gubitak nastao zbog kolebanja deviznih kurseva.

Valutni fjučersi su specijalne vrste ugovora kojima se uspostavlja da se po ugovorenom deviznom kursu kupi ili proda određeni iznos deviza u određenom terminu u budućnosti. Kupovinom fjučers ugovora ostvaruje se zarada ako kurs raste, a gubitak ako pada.

Valutne opcije su aranžmani na osnovu kojih se uspostavlja pravo kupovine ili prodaje valuta po unaprijed utvrđenoj cijeni i u ugovorenom roku.

Page 19: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

INTERVENCIJE VLADE NA DEVIZNIM TRŽIŠTIMA

Vlade zemalja daju instrukcije Centralnoj banci da uđe na devizno tržište u cilju kupovine valute ili radi uklanjanja ne potrebnih viškova valute. Ukoliko tražnja za uvozom u Velikoj Britaniji bude veća nego tražnja za izvozom Velike Britanije, doći će do ostvarivanja suficita funti na deviznim tržištima.

Pod djelovanjem slobodnog deviznog tržišta doći će do povećanja ponude funti tako da dolazi do pada vrijednosti funte.

Da bi se spriječilo da dođe do toga, CB može ući na devizno tržište u cilju kupovine viška funti, prodajom svojih rezervi inostrane valute. Na ovaj način će se uspjeti održati vrijednost funte koja će biti jednaka staroj vrijednosti.

D2

P1

P2

D1

S

Page 20: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

OSNOVNI FUNKCIJE I ZADACI DEVIZNOG TRŽIŠTA

Devizno tržište ima sljedeće osnovne zadatke i funkcije, odnosno svojim djelovanjem: a) Omogućava vlasnicima deviza da ih pretvore u nacionalnu

valutu, a drugim licima da nabave odgovarajuća sredstva za plaćanje u inostranstvu,

b) Usklađuje zahtjeve za prodaju deviza sa zahtjevima za njihovu kupovinu,

c) Usklađuje ponudu i tražnju posredstvom deviznog prometa u zemlji i deviznog prometa sa inostranstvom,

d) Omogućava obavljanje deviznog prometa sa inostranstvom.

Prema Kindlbergeru, tri osnovne funkcije deviznog tržišta sastoje se od: a) Transformisanju kupovnih sredstava - iz jedne zemlje u drugu

i iz jedne valute u drugu, sa osnovnim zadatkom efikasnog obavljanja međunarodne trgovine,

b) Davanju kredita za spoljnu trgovinu, c) Pribavljanju olakšica za osiguranje od deviznog rizika.

Page 21: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -

  Normalno funkcionisanje deviznog tržišta u velikoj mjeri je uslovljeno odgovarajućom intervencijom CB. Smisao intervencije je u nastojanju da se obezbijedi stabilnost deviznog kursa i pruži pomoć bankama u vezi sa usklađivanjem ponude i tražnje deviza. Položaj uvoznika i izvoznika zavisi od efikasnosti deviznog tržišta koji se ogleda u mogućnosti da uskladi ponudu i tražnju na određenom nivou deviznog kursa i deviznih propisa.

Dakle, da bi devizno tržište moglo da postoji i funkcioniše neophodno je postojanje odgovarajućih institucionalnih pretpostavki od kojih su najvažniji: tržišnost, odnosno kupoprodaja deviza po kursu koji se formira

na bazi ponude i tražnje, sami poslovi kupoprodaje deviza, subjekti deviznog tržišta, mjere intervencije CB na deviznom tržištu, način formiranja kursa, dozvoljene oscilacije.

 

Page 22: DEVIZNO TRŽIŠTEEE.ppt -