PowerPoint Presentation

Didaktika kao kibernetiko-informacijska teorija(Felix von Cube)

Utemeljitelj je Felix von Cube, njemaki profesor sa Univerziteta u Heidelbergu

Kibernetikaje dio nauke o opim zakonitostima procesa upravljanja, reguliranja, dobivanja, pohranjivanja, prerade i prijenosa informacija u sistemima nezavisno o njihovoj prirodi.

Kibernetiki sistem je skup elemenata meusobno povezanih vezama koji djeluju jedan na drugi.

Odgoj i obrazovanje kao upravljanjeOdgoj i obrazovanje - proces tokom kojeg adresati, uz stalnu korekciju, bivaju voeni prema datom odgojnom ili obrazovnom cilju.

Promjenu u ponaanju adresata valja postii uenjem.

Stalna korekcija upravljanja potrebna je jer uenik neprestano podlijee nepredvidivim vanjskim i unutranjim utjecajima.

U kibernetici se proces upravljanja ili voenja prema odreenom cilju uz stalnu korekciju zove regulacija.

Proces odgoja ili obrazovanja je proces regulacije, pa ga prikazujemo kao regulacijski krug.

Meutim, ovdje se radi o drugaijem objektu regulacije nego u tehnici ovjeku, koji ima svoje potrebe, motive, predstave o ciljevima...

Ipak se na njega moe ciljno usmjereno utjecati (upravljati)

Zadana vrijednost u odgoju i obrazovanju zove se odgojni ili obrazovni cilj.

Regulator je odgajatelji ili nastavnik kao strateg.

Obrazovna strategija je plan za postizanje obrazovnog cilja.

Izvrni lanci u odgoju i obrazovanju su personalni i nepersonalni (tehniki) mediji. Oni slue provoenju obrazovne strategije.

Mjerna osjetila u odgoju i obrazovanju slue kontroli uenja. Njihov je zadatak odreivanje stadija uenja u kojem se adresat nalazi. Nastavnik mora iz vidljivog ponaanja zakljuiti u kojem se stadiju uenik nalazi. Ako se stvarna i zadana vrijednost ne poklapaju, zapoinje novi proces upravljanja.

Regulacijski krug odgoja (obrazovanja) je funkcionalna ema.

Obrazovni ciljIzraeni su kao hou, zahtijevam, poeljno, emancipativno ...itd. ciljevi koje adresati trebaju dostii.

Obrazovni cilj je operacionaliziran ako je naveden u jednoznanim radnjama koje adresat treba postii.

Zatim se navode pretpostavke koje adresat mora ispunjavati dijelovi ciljeva, jer ih adresat jo nije dostigao.

Sadraji predmetna podruja koja, kao takva, nemaju nita sa odgojem ili obrazovanjem. Pritom se sadraji ukljuuju u ciljeve.

Obrazovne strategijeSlijed planiranih mjera koje nastavnik ili mediji moraju provest i koje adresata trebaju dovesti do odreenog obrazovnog cilja.

Strategije uvijek ovise o cilju i adresatu, a u realizaciji o medijima i drugim sredstvima.

Metode su utvren slijed regulacijskih mjera.

Ako su te mjere usmjerene na odreeni obrazovni cilj, radi se o obrazovnoj strategiji.

Felix von Cube navodi neke obrazovne strategije:

Za djelotovrno posredovanje znanja sluimo se dvjema strategijama:

Sreivanje obavijesti prije nego to bude upuena adresatu (npr. strukturiranjem), i

Ponovno pruanje informacije koju treba nauiti.

Pod spoznajom podrazumijevamo shvatanje povezanosti, struktura, pravila itd. Spoznajne strategije su: prikazujue i genetike.

U prikazujuoj strategiji pojedinane obavijesti rasporeujemo tako da postojea povezanost postaje vidljiva- tako spoznaja bila sugerirana.

U genetikoj spoznajnoj strategiji vjebamo produktivno miljenje. Adresata suoavamo s problemima, da bi samostalno doao do rjeenja.

Za formiranje stavova koriste se strategija identifikacije, strategija uzora i strategija pojaavanja. Naroito su uinkovite njihove kombinacije.

Strategije za sticanje vjetina sastoje se u pokazivanju i izvoenju pojedinih vjetina te u pojaavanju ispravnog ili otklanjanju pogrenog ponaanja.

Mediji Znakovi ili znakovni sistemi za kodiranje informacije.

Analogni i digitalni mediji, personalni i tehniki, simboli, eme itd.

Planiranje Ukoliko imamo operacionalizirane nastavne ciljeve, planiranje se sastojei iz tri koraka:

A) Razvijanje strategije za razvijanje konkretne obrazovne strategije ne moe se dati recept, ali moemo se posluiti opim strategijama za sticanje znanja, spoznaja, vjetina itd. Takoe, potrebno je ispitati ispunjavaju li adresati sve pretpostavke za postizanje datih ciljeva.

B) Planiranje prikladne upotrebe medija zadatak medijske didaktike (istraivanje specifinih mogunosti kodiranja medija).

C) Odreivanje didaktikih postajaDidaktika postaja nije zadana vrijednost, ona je jedna taka utvrene obrazovne strategije. Na nekoj did. postaji povretnu vezu uspostavljamo tako da nastavljejui neku regulaciju kod adresata utvrdimo stvarnu vrijednost te zatim, polazei od te stvarne vrijednosti vodimo adresata prema predvienoj postaji.

Kibernetike metode u pedagogijiKibernetika didaktika sastoji se u primjeni kibernetikih pojmova i metoda na podruje odgoja i obrazovanja.

Predstavlja dio podruja kritiko-racionalne nauke o odgoju

Umjesto kibernetike didaktike adekvatniji je izraz primjena kibernetikih metoda u pedagogiji

U primjeni kibernetikih metoda na odgoj i obrazovanje moemo razlikovati tri podruja:

Opis odgoja (obrazovanja) kao upravljanja, Primjena informacijsko-teorijskih metoda u teoriji uenja, didaktici i medijskoj didaktici, teProgramiranje povratno povezanih obrazovnih sistema.

Primjena informacijskoteorijskih metoda u didaktici doprinosi preciziranju i optimiranju obrazovnih strategija

Primjena kibernetiko-informacijske teorijeGlavni problem primjene sastoji se u rjeavanju konkretnih pojedinanih problema pomou opih naunih postavki i teorija.

Meutim, svaki pojedinani sluaj ima svoje posebne pretpostavke i uslove.

Odgajatelj mora biti sposoban da djeluje pod pritiskom vremena i u skladu sa uslovima koje mu namee situacija. To se stie vjebanjem.

Kibernetiko-informacijska teorija doprinosi planiranju nastave.

Planer treba razrezati odgovarajue regulacijske krugove i sukcesivno ih poredati.

Tako dobiva upotrebljiv mreni plan za nastavu koji se potvrdio u praksi.