Istocnohercegovacki dijalekt: Dijele se na 2 podijalekta sjeverozapadni i jugoistocni. Unutar jugoistocnog javlja se vise govornih tipova:istocnoherceg, centralnoherceg,sjevernoherceg,jugoistocnobos govorni tip. Govorne osobine: Vokalski sistem je stabilan. Ima 5 vokalskih sistema kao i drugi nasi dijalekti. Mogu biti sa dugim i kratkim realizacijama. Ono sto je karakteristicno su supstitucije vokala. a<e (objeniti se,jerebica,noces) a<I (dilji,dosti) a<o *poprat,konal) Susrece se RE umjesto RA u korijenima rast i vrab (vrabav,rebac).Ali je cesce sa RA vrabac,rasti I sl. a<u (su cim,su njima) o<e ne mere,evamo, Susrece se RE umjesto RO: groblje<greblje, o<a apateka, e<u rume… Sazimanje vokala u ovim govorima vrsi se prema drugom vokalu(od pocetka rijeci) nasao-naso,dosao-doso. Gubljenje vokala: 1.vokal a nema-nem, 2. O onako nako, 3. E sat je u vodi sta j u vodi, 4. U ja mu ovo , ja m ovo…5. I stani stan, je li je l……Pokretni vokali prisutni su u istocnoherceg dijalektu sad sada kad kada. Zamjena jata onakva je kakva je u standardnom jeyiku,postoje odstupanja. Sekundarni jat ima dugu tradiciju,nayiva se analogijskim refleksom jata npr pancijer. Asim Peco ga naziva sekundarnim jatom vodijer deromah…

Jekavsko jotovanje je jotovanje suglasnika koje se javlja nakon yamjene kratkog jata sa je. Po ovom jotovanu jotuju se glasovi d,t,l,z,s,c, D đed,zađeli, T ćerat,poćero, C ćedilo,ćepalo, Z izjelica,izjco, S sjedili sjeme…Jotovanje usnenih suglasnika p i b : pljesma,pobljeze..Jotovanje suglasnika m:grmljeti,mljesec...Jotovanje suglasnika V: vljenčati,vljera.. Konsonanti: Suglasnik h cuvaju muslimani,a ima ga i u pravoslav stanovnistvu ali oni znaju za njegovo gubljenje i mijenjanje. Mijenja se sa v,j,k,g (buva,duva). Cesti su oblici sa sekundarnim H: havlija,halat,haga. Skupina HV daje F: zafalio,prifati,ufati. Suglasnik F imaju svi u svom fonetskom sistemu,pravoslavci ga cesce mijenjaju sa V: vildzan,visek,vabrika. Suglasnik V sklon je gubljenju:jeverica,đadji.. Pojava sekundarnog V: februvar,jannuvar..Svi razlikuju suglasnike N i NJ .Poznata je pojava gubljenja i drugih suglasnika D jeno, P sovat,tica, K presinoc,neakav.. Suglasnici št i žđ su karakteristike ovog gov tipa stenad,gustr,ognjiste.. Izuzeci su rijetki i javljaju se kod glagola išćem,zaišći. Sibilarizacija: Javljaju se oblici sa neizvrsenom sibilarizacijom:nogi,motiki i sl. Metateze su najcesce prisutne kod pravoslav stan: Merija,barijo.. Obezvucenje suglasnika nije izrazita pojava,radi se o obezvucenju suglasnika na kraju rijeci nož-nožš..Dvoslozna imena sa dugouzlaznim akcentom imaju promejnu tipa: Mujo,Muja,Muju,..Prisvojni pridjevi su na ov:Mujov,Perov.. Ovaj govor zna za imperekt: Vikah,bijah..Akcent u istherc dijal je kao u standardnom jeziku.

Centralnohercegovacki govorni tip: Obuhvata podrucje Mostara,Capljine i Stoca,ukoliko su to ijekavksa podrucja. Najtipicnije osobine koje ga odvajaju od druga 2 govorna tipa su: 1.Jat u dugim slogovima najcesce je jednoslozan (snijeg) i neslogotvorni vokal i. U kratkim slogovima daje Je. 2. Odricni oblik glagola jesam je najcesce nisam, 3. Govor Bosnjaka ima ikavizma zbog imigracija(doseljenici iz Dalmacije) 4. Suglasnici d,t,c,z,s kad se nadju ispred j od jata ocdje se jotuju: đeca,ćerati. 5. Suglasnici b,p,m,v ne jotuju se sa j od jata. 6. Bosnjaci u gradovima i prigradskim naseljima ne razlikuju č i ć ,dž i đ, lj i j nj i n. Umjesto prvih obicno imamo druge.U govoru Mostara obicno ih ne razlikuju i nebosnjaci judi,gorni.) 7.Umjesto ra i ro nailazi se na re: vrebac,greblje.. 8. Svi znaju za foneme h i f. 9. Dugo vokalno r se skracuje 10. Dvoslozna imena sa dugouzlaznim akcent tipa Jovo,mujo imaju promejnu po obrascu Mujo Muje Muji. 11. Prisvojni pridjev je na in Mujin,Jovin.. 12. Zenska imena Marica,Danica imaju V na E...13. Pridjevi i pridjevske zamjenice imaju promjenu nekih osnova tvrdim,vrucim,njegovim,nasi,..14. Ovi govori skoro i ne znaju za imperfekt osim oblika iđase i bijase. 15. Ovaj gov tip ne zna za Danicicev akcenat. 16. Zvucni suglasnici na kraju takta se cesto obezvucju pomogo ti Bogk da mi nožš.

Sjevernohercegovacki govorni tip: Obuhvata dio opcine Mostara i opcinu Konjic. Ima nedoslijednu ijekavstinu (mlieko,sieno). U dugim slogovima obicno je jednoslozna zamjena jata. Dosta su obicni ikavizmi. Sekvenca RA daje RE,i RO daje RE vrebac resti naresti.. RE se javlja i u korineu krad:ukresti. Usneni suglasnici b,p,m,n jotuju se sa j od jata. Suglasnici dž i č najcesce daju đ i ć u govoru Bosnjaka ali za tu osobinu znaju i katolici tog kraja. Nailazi se na zamjenu j umjesto f. Susrecu se sekvence šć št: šćene,ognjišće. Javlja se i sekvenca žđ: možđani. Skracuje se dugo vokalno r ,..Imena tipa Mujo mijenjaju se: Mujo,Muje,Muji,Mujin..U promjeni pridjeva i prdjevskih zamjenica imamo nastavke nekih osnova: vrelim,vrucim,...V imena tipa Marica, Danica su sa nastavkom E Marice,Danice. Ovaj govorni tip ne zna za imperfekt ni za Dancicev akcenat.

Istocnobosanski/jugoistocni govorni tip: Sarajevsko Polje-Zeljeznica,Vucevo..prostire se izmedju istocnobos dijal i istocnoherc dijal. Slicniji je istocnoherceg. Dijeli se na dvije skupine sjeverni i juzni govori. Prijelazni govori imaju osobine oba ova govrora. Sjeverni: imaju sonantnu geminaciju tipa :jena,glana.. Zna za sekundarno H u primjerima tipa prohci,kohci, ne razlikuju č ć dž đ. Ima promjenu imenica po obrascu Mujo Muje Muji ..Prisvojni pridjev Mujin.. Juzni: razlikuju čć dž đ, slabija je sonantna geminacija, Ima promjenu imenica po obrascu Mujo,Muja,Muju..Prisvojni pridjev Mujov,Perov.. I u sje i juz govor izostaje duljenje vokala pred sonantima: sunce v +s+c suunce. Pojava habituala je karakteristicna za ovaj govorni tip. Osobine koje su zajednicke za obje govorne skupine: ima stabilan fonetski sistem,vokal a ponekad ima zatvorenu artikulaciju :sAovez,znAote, Ovo se zove izmejna vokalske boje. Supstitucija je prisutna. Umjesto vokala a imamo vokal e: noces,jerebica itd. Uobicajeni su oblici :krade,gorblje,vrabac i sl. Izuzetak se javlja u nekim muslim govorima npr greblje. a<i dilje dosti,timjen, a<o jayovac,doleko, a<u u prijedlogu SA uz brojeve,zamjenice,imenice, o<e ne meres,ne mere, o<a apateka,aperacija, o<u nudi vudi, e<i prima,ciment, e<a rasetka,biljaga, e<o godisnjo,njoyin, i<e u kolema,zasteta, i<u bine,skinit, u<o todi,kokuruy, u<e alemunij,zelezac.. Kontrakcije vokala cetrnaest<cetrnest… Redukcije I elizije vokala javljaju se ali manje nego u bos govorima apateka<apoteka, ofanziva<ofenziva..Najcesce se javlja redukcija vokala I. Zamjena jata u dugim slgovima najcesce se javlja IJE. A u kratkim JE. Umjesto jata u dugimslogovoima javlja se I niy dugih refleksa a najcesce ije,je,ie…Fonem H ocuvan je u govoru boosnjackog stanovnistva,, Afrikatski parovi čć cesto se kod muslim stanov ne razlikuju dok se kod pravoslaaca razlikuju. Jekavsko joptovanje cesto se javlja u govru pravosl stanovnista dok se kod muslim javljaju oblici koji nisu jotovani.

Ijekavskoscakavski dijalekt: Javljaju se dugosilazni akcenti,postojanje cakavskog metatonisjkog akuta. Dosadansje poimanje ovog dijalekta pokazuje da se njegove granice krecu od Drine Save I Fojnice. Istrazivanje ovog dijalekta zapoceto je Brozoviceim radom: O govoru Tuzle I okolice.. Ovaj diajlekt nalazi seizvan granica BiH u okolini Pecuha.Javlja se standardna zamejna jata sa ije ali nije suvise cesta. Osim nje javlaju se alofonske zamjene j I dift. zamjena jata je i (dugo kratko i= I te e. Ima dosta ekavizma I javlja se specificna zamjena kratkog jata iza R tipa grijehota,grijeska..Ova osobina je sporadicna gotovo redovno se javlja nje: njesto,njeko..Ikavizmi su kao I u drugim govorima ,refleksi se javljaju u oblicima preiko,prid si l. Diftonmg se javlja u okolici Varesa I Krivaje. U okolici VVaresa javlaju se ije I uo: žuoč, itd- Javlja se zatvoreni izgovor vokala.Sazimanje vokalske skupine ao je prema drugom vokalu te skupine ae ue . Prisutni su leksemi greblje itd. Redukcija: se javlja najcesce kod kratkgo vokala I to kod i:radla. Jekavsko jotovanje sprovedeno je samo uz l I nj :rodjak..Oblici ćerati,gđe I ćela javlaju se na prostoru oko Drine. Cesto se gubi J u polozaju izmedju vokala. Fonem f je stabilan glas. Dobro se cuva t u tko. Dugosilazni akcenti nisu preneseni,mogu se javiti I u unutrasnjim slogovima: meja..Javlanje predikatskih duzina. U deklinaciji se cuva genitive plural sa a: krusak itd..Suglasnicke skupine keg e ki gi:šeker I sl..Izostaju oblici na rest: narasti a ne naresti..Juznom podijalektu pripadaju centralbos,ramski,sjeverbos govorni tip.

Zapadni dijalekt se dijeli na sjeverni(zapadnobosanski) I juzni. Sjevernom pripada zapadnobos ikavskoscakavski govorni tip I manje ikavske oaze zapadno od rijeke Vrbasa.Juznod podijalektu pripadaju zapadnoherceg gov tip,ramski,jugozapadnobos,centralnobos, sjevernobos gov tip. Zapadnobosanski:(ikavskoscakavski tip).. U pisanim dokum iz tur I predtur perioda nalaze se neke tipcne cakavske osobine,takve osobine su ča,zač. Poslije dolaska Turaka na prostor Bos Krajine pocinju preovladavati stokavske osobine. Postoje svije teze od kuda cakavske osobine u ovim govorima.Jedna kaze da su te osobineostatak cakavskog narjecja cakavskog stanovnistva koje se pred Turcima povuklo a naselilo se stokavsko stanovnistvo. Prisustvo cakavskih osobinau pisanim dokum nije najbolje razrijesnjeno. Peco tvrdi da te osobine ne dokazuju da je cakavsko stanovnisvo bilo naseljeno tu,nego us psati mogli biti cakavci. Tu se javlja druga teza to nisu morale biti osobine stanov nego pisara. Ova teza nije bila najbolje prihvacena…Fonetske osobine: Vokalizam je prilicno stabilan. Dolazi do pojave zatvorenosti vokala,ali ta pojava nije doslijedna,potvrdjena je zatvorensot vokala IO: znAom,glAova,,Cesta osobina je redukcija vokala I,gubi se iz infinitiva. Vokal I se cesto gubi u imperativu npr dones. Pojava gubljenja vokala I obicna je u imenicama:punca,grančca…Vokal a,o,e,u rijeđe se gube ali su potvrdjeni pimejri: matrijal,unucad,dvadset..Sazimanje vokala je prema drugom vokalu.Pristuna je I pojava sekundarnog vokala otaj,ota,oto.. Supstitucije vokala nisu nepoznate ovom govornom tipu. U pisanim dokum predturs perioda jat se zamjenjivao sa I I sa e. Iz turskog perioda postoje potvrde za sve zamjene jata. Razlikuju se afrikatski parovi čć,džš. U savremenim govorima ovog tipa ima potvrda za ekavsku zamjenu jata: razumem,mesna zajednica. Javljaju se skupine šć žđ:šćap,možđani..Fonem h nije stabilan u finalnoj poziciji ni u govoru Bosnjaka, fonem f je stabilan. Gubljenje suglasnika zastupljeno je kao u drugim govorima:tica. Glasovne kosekvence ke ge ki gi dobijale su ć đ ali u ovim govorima to nije uvijek dosliedno. Potvrdjeni su primejri šeker,kiler I sl. Akcentuacija je novija. Imena tipa Mujo I Sule imaju promejnu po obrascu Muje Muje Muji..Zesna imena tipa Hanifa Kadira u nominativu jednie imaju nastavak E: Hanife,Kadire..