Skripta iz DIPLOMATIJE

Skripta iz DIPLOMATIJEDiplomatski odnosi Pojam diplomatskog prava

Diplomatskim pravom (engl. Diplomatic) nazivamo skup svih odredaba meunarodnog prava koje se odnose na prava i dunosti drava u svezi s diplomatskim odnosima, funkcijama i privilegijama i imunitetima displomatskih predstavnitava i diplomatskog osoblja, kao i drugih lanova diplomatskog predstavnitva. Suvremeno diplomatsko pravo obuhvaa, kako redovita odnosno stalna diplomatska predstavnitva i njihovo osoblje, tako i specijalne misije, ukljuujui i diplomatska predstavnitva kod odreenih meunarodnih organizacija.

Do stupanja na snagu Beke konvencije o diplomatskim odnosima od 1961. Godine diplomatsko pravo bilo je dio meunarodnog opeg obiajnog prava, uz iznimku da je Beki pravilnik o rangu diplomatskih predstavnika iz 1815. Godine ureivao samo pitanje prvenstva izmeu raznih diplomatskih predstavnika. Odreeni pokuaji kodifikacije bili su na Aacehnskom kongresu 1818. godine (protokol o dopuni Bekog pravilnika o rangu diplomatskih predstavnika od 1815. godine), itd.Bekim pravilnikom o rangu diplomatskih predstavnika, koji je donesen na Bekom kongresu 19. marta 1815. godine, prvi su se put ugovorno uredila pitanja diplomatskih predstavnika, njihovog razreda i ranga.- Beka konvencija o diplomatskim odnosima - Diplomatsko pravo je danas preteito i u najvanijem dijelu kodificirano u Bekoj konvenciji o diplomatskim odnsoima iz 1961. godine. Sukladno odluci Ope skuptine Ujedinjenih naorda od 7. decembra 1959. godine odraan je u Beu od 2. marta do 14. aprila 1961. godine konferencija Ujedinjenih naroda o diplomatskim odnosima i imunitetima, kojoj su bili nazoni predstavnici 81 drave i predstavnici pojedinih meunarodnih organizacija. Konvencija je sklopljena 18. aprila1961. godine, a stupila na snagu 24. aprila 1964. godine, nakon to su skupljena 22 instrumenta o ratifikaciji i pristupanju. Pripremne radove za ovu kodifikaciju obavila je Komisija za meunarodno pravo. Konvenciji su dodana dva fakultativna protokola i etiri rezolucije. Prvi protokol ureuje podnoenje sporova o tumaenju ili primjeni Konvencije pred Meunarodnim sudom, a drugi (o stjecanju dravljanstva) odreuje da lanovi diplomatskog predstavnitva i lanovi njihovih obitelji, koji nisu dravljani drave primateljice, ne stjeu dravljanstvo te drave samim djelovanjem njezinog zakonodavstva. Beka konvencija o diplomatskim odnosima je postojee meunarodno ope obiajno pravo pretoila u ugovorni pisani oblik, te tako skupa s Bekom konvencijom o konzularnim odnosima od 1963. godine, smanjila mogunost kontradiktornih tumaenja grae odnosno unijela vie sigurnosti u meudravne diplomatske odnose. Beka konvencija o diplomatskim odnosima, pored kodifikacije postojeih pravila meunarodnog opeg obiajnog prava, obavila je i odreenu legislaciju, izgraujui pojedine nove meunarodnopravne odredbe i to prvenstveno u dijelu koji se odnosi na tijela meudravnih odnosa. Izmeu drava ugovornica Beke konvencije o diplomatskim odnosima primjenjivat e se odrebe Konvencije, ukoliko one uzajamno na osnovi sporazuma ili obiaja, ne primjenjuje povoljniji postupak nego to to zahtijevaju odredbe Konvencije. Ako neko pitanje nije ureeno posebnim ugovorom ili Bekom konvencijom o diplomatskim odnosima, tada e se ono rjeavati prema pravilima meunarodnog opeg obiajnog prava. - Izvori: Dakle, izvori pravila koja ureuju poloaj, prava i obveze, te odnose i druga relevantna pitanja izmeu meunardnopravnih subjekata, kao i njihovih predstavnika u meunarodnim odnosima, mogu se svesti na sljedee: - bilateralni sporazumi (ponajprije se radi o bilateralnim sporazumima u kojima su ova pitanja glavni predmet, ali ova pitanja mogu biti i djelomino ureivana u sklopu drugih dvostranih ugovora); - multilateralni sporazumi (ponajprije su to Beka konvencija o diplomatskim odnosima od 1961. godine, Beka konvencija o konzularnim odnosima od 1963. godine, Konvencija o specijalnim misijama od 1969. godine i drugi); - partikularno obiajno meunarodno pravo (vrijedi izmeu drava odreenog podruja koje ga prakticiraju, primjerice izmeu drava Latinske Amerike); - ope obiajno meunarodno pravo (i dalje vrijedi glede pitanja koja nisu ureena meunarodnim ugovornim, pisanim pravom odnosno vrijedi za meunarodnopravne subjekte koji takvim ugovorima nisu pristupili);

pored spomenutih meunarodnopravnih pravila, takoer su za ureivanje odnosa izmeu meunarodnopravnih subjekata odnosno njihovih predstavnika u meunarodnim odnosima, bitna i sljedea pravila:

- uzajamnost (reciprocitet bilo u pozitivnom smislu, kao npr. u sluaju klauzule najpovlatenije nacije ili u negativnom smislu, kao npr. u sluaju retorzije), - unutarnje pravo drave primateljice (u mjeri koje nije na tetu odredbama meunarodnog prava), - unutarnje pravo drave iljateljice (u mjeri koje nije na tetu odredbama meunarodnog prava odnosno prava drave primateljice); obiaji (esto imaju i prioritetnu vanost, npr. u pitanjima protokola i ceremonijala i slino); - kurtoazija i pravila etikete (to su pravila uljudnosti koja se primjenjuju u normalnim odnosima izmeu meunarodnopravnih subjekata, te iako nisu dio meunarodno prava, tj. nisu meunarodnopravno obvezna, ona su bitna, jer odreuju nain ponaanja i time osiguravaju meusobno tovanje, ime se olakavaju kontakti izmeu subjekata meunarodnog prava.

Diplomatski odnosi

Pod diplomatskim odnosima podrazumijevaju se slubeni odnosi izmeu drava, poglavito odnosi koji ukljuuju meusobno uspostavljanje diplomatskih predstavnitava odnosno meusobno akreditiranje efova diplomatskih predstavnitava. Pri tom treba razlikovati uspostavu diplomatskih odnosa od uspostave diplomatskih predstavnitava izmeu odnosnih drava, jer diplomatski odnosni mogu postojati iako izmeu odnosnih drava nisu uspostavljena stalna diplomatska predstavnitva. Meutim, tek nakon uspostavljanja meusobnih stalnih diplomatskih predstavnitava moe se govoriti o redovitim (stalnim) diplomatskim odnosima izmeu dvije drave.Uspostava diplomatskih odnosa - Da bi dolo do uspostave diplomatskih odnosa izmeu odnosnih drava, one se prethodno trebaju uzajamno priznati. Priznanje je politiki in s pravnim posljedicama. Uspostava diplomatskih odnosa je i sama po sebi in priznanja odnosne drave. To priznanje ostaje i u sluaju prekida diplomatskih odnosa. Da bi se izmeu draava mogli uspostaviti meusobni diplomatski odnosi i uzajamno uspostaviti stalna diplomatska predstavnitva, odnosne drave moraju imati puni meunarodnopravni subjektivitet koji ukljuuje i aktivno i pasivno dravno pravo, tj. pravo otvaranja svojeg diplomatskog predstavnitva i akreditiranja efa tog predstavnitva odnosno slanja svojih diplomatskih predstavnika u dravu primateljicu, kao i pravo primitka diplomatskog predstavnitva i efa tog predstavnitva odnsno primitka diplomatskih predstavnika drave iljateljice. Uspostavljanje diplomatskih odnosa izmeu drava, kao i uspostavljanje stalnih diplomatskih predstavnitava, obavlja se na temelju uzajamnog pristanka odnosnih drava, to utvruje i lanak 2. Beke konvencije o diplomatskim odnosima. Drave su slobodne same odluivati o uspostavi i odravanju, a takoer i o prekidu i obnovi diplomatskih odnosa. Vrste odnosa izmeu drava - Iako nema posve tone podjele i definicije odnosa izmeu drava, ipka je meunarodna praksa iskristalizirala odreene nazive za pojedinu vrstu tih odnosa, pod kojima se podrazumijeva odreeni tip odnosa prema njihovoj prirodi i izgraenosti, i to od najprijateljskijih do zaotrenih. Podjela - savezniki odnosi, dobrosusjedski odnosi, srdani odnosi, prijateljski odnosi, dobri odnosi, korektni (normalni) odnosi, indiferentni odnosi, hladni odnosi, zategnuti odnosi, odnosi de facto, obustavljeni odnosi, prekinuti odnosi.Prekid diplomatksih odnosa - Prekid diplomatskhi odnosa nastaje voljom jedne ili i jedne i druge odnosne drave. To je jednostrani meunarodnopravni in, koji ovisi o diskrecionoj volji drave u pitanju. Do prekida diplomatskih odnosa dolazi uslijed ozbiljne poremeenosti njihovih meusobnih odnosa, a najee zbog izbijanja oruanog sukoba izmeu tih drava. Prekid diplomatskih odnosa dovodi i do meusobnog zatvaranja diplomatskih predstavnitava odnosnih drava. Prekid diplomatskih odnosa ne znai i automatski prekid konzularnih odnosa. Prekid diplomatskog predstavnitva moe se dogoditi, ako je drava iljateljica odluila zatvoriti svoje predstavnitvo (npr. zbog tednje) ili ako je sporazumno izmeu drave primateljice i drave iljateljice dogovorena promjena razreda meusonobnih diplomatskih predstavnitava, to rezultira da se zatvara diplomatsko predstavnitvo jednog, a otvara diplomatsko predstavnitvo drugog, obino vieg razreda (iz poslanstva u veleposlanstvo).Tijela meunarodnih odnosa

Za drave i druge subjekte meunarodnog prava meunarodnopravne posljedice mogu nastati djelovanjem razliitih njihovih tijela. Meutim, neka od tih tijela su izriito odreena, kako po unutarnjem tako i po meunarodnom pravu, za vanjsko predstavljanje i zastupanje, tj. za djelatnosti koje se tiu meunarodnih odnosa. Stoga se pod tijelima meunarodnih odnosa podrazumijevaju meunarodno relevantni imbenici fizike ili pravne osobe, kojima je povjerena odreena funkcija u odnosu prema drugim (stranim) subjektima meunarodnog prava (drugim dravama, meunarodnim organizacijama). Najnoviji razvoj meunarodnih odnosa i meunarodnog prava doveo je, pored postajanja tzv. nacionalnih (dravnih) tijela, i do stavaranja ''meunarodnih tijela'' koja su zajednika odreenom broju drava, odnosno ije se djelovanje smatra skupnim djelovanjem odnosnih drava. Primjeri takvih tzv. meunarodnih tijela sve su ei uslijed porasta broja meunarodnih organizacija. U pravilu, dravni poglavar, vlada i parlament utvruju odrednice vanjske politike, dok diplomacija odnosno sluba vanjskih poslova provodi tako odreenu vanjsku politiku svoje zemlje. Kao uobiajena tijela, ovlatena za predstavljanje i zastupanje drava u meunarodnim odnosima, smatraju se dravni poglavar (ef drave), vlada, te ministar i ministarstvo vanjskih poslova, ukljuujui i diplomatske i konzularne predstavnike odnosno diplomatska i konzularna predstavnitva. Dravni parlament (skuptina) takoer moe biti jedno od tijela vanjskog predstavanja i zastupanja drave, te danas u veini parlamenata postoje odbori i komisije za vanjsku politiku, kao i za odreene posebne poslove iz meunarodnih odnosa. Parlament isto tako raspravlja i o ukupnom provoenju vanjske politike, te da zbog vanjske politike iskazuje ili uskrauje povjerenje ministru vanjskih poslova, pa i itavoj vladi. Dravni poglavar - Dravni poglavar je redovito najvie tijelo vanjskog zastupanja drave, koje po ustavnom poretku odnosne drave i prema meunarodnom pravu predstavlja i zastupa svoju dravu u meunarodnim odnosima, te u ime svoje drave daje oitovanja i opunomouje druga tijela za zastupanje prema vani. Meunarodno pravo trai da svaka drava, kao subjekt meunarodnog prava, mora imati najvie tijelo vanjskog zastupanja, tj. da je ono poznato odnosno da stvarno postoji, bilo da je to pojedinano ili skupno tijelo koje obavlja tu funkciju, s tim da se najvie tijelo vanjskog zastupanja drave ne mora poklapati s vrhovnim tijelom ustavnog poretka u dravi. U veini drava ustavom su odreene ovlasti dravnog poglavara i one se najee sastoje, izmeu ostalog, od prava i obveza na temelju kojih je dravni poglavar odgovoran za egzistencijalno stanje nacije, koje ukljuuje objavu rata i sklapanje mira, vrhovno zapovjednitvo nad vojskom, prava na sklapanje, potvrivanje i otkazivanje meunarodnih ugovora, imenovanje diplomatskih predstavnika svoje zemlje i slino. Njegove funckije u meunarodnim odnosima ponajprije ovise o politikom sustavu dotine drave. Vlada - Pod vladom se podrazumijeva najvie dravno izvrno tijelo, koje djeluje za dravu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena drava. Vlada moe biti i najefektivnije, pa ak i najvie tijelo vanjskog zastupanja dotine drave, to ovisi o ustavnom ureenju i unutarnjim propisima te drave o odreivanju nadlenosti vlastitih tijela. Vlada je u pravilu skupno tijelo, a njezin ef (predsjednik vlade, premijer) takoer svojim oitovanjima stvara za dravu meunarodno pravne posljedice, prava i obveze.Ministarstvo vanjskih poslova - Ministarstvo vanjskih poslova, na elu s ministrom vanjskih poslova, je dio vlade koji se bavi pitanjima i zadacima iz podruja vanjskih poslova i nastupa kao redoviti posrednik izmeu svoje vlade i drugih subjekata meunarodnog prava. Ministar vanjskih poslova dobiva ovlatenje za vanjsko zastupanje, jer zauzima taj poloaj, te se skupa sa svojim ministartsvom smatra ovlatenim za iskazivanje volje drave glede vanjskih poslova i meunarodnih odnosa. Opseg ovlasti ministra vanjskih poslova razliit je u pojedinim dravama, ali je ipak istovjetan u najosnovnijem. Takoer se i njegov naziv razlikuje u pojedinim dravama. Funkcije, ovlasti i organizacija ministarstva vanjskih poslova razlikuju se u pojedinim dravama, ovisno o njezinim potrebama i prioritetima u meunarodnim odnosima, veliini drave i njezinom utjecaju i ulozi u meunarodnoj politici, gospodarskoj snazi, te o drugim bitnim imbenicima. Meutim, gotovo svim ministarstvima vanjskih poslova zajednike su sljedee funkcije i poslovi odnosno osnovno unutarnje ustrojstvo: - politiki poslovi, koje obino primarno obavljaju regionalno podijeljene politike uprave ili odjeli; poslovi vezani za meunarodne organizacije, tzv. multilateralna diplomacija, esto s posebnim naglaskom na Ujedinjene narode, te druge univerzalne i regionalne meunarodne organizacije; poslovi iz podruja meunarodnih gospodarskih odnosa, bilateralnih ili multilateralnih; poslovi iz podruja meunarodnih kulturnih i znanstvenih odnosa; meunarodnopravni poslovi, u iji djelokrug obino ulaze pravna tumaenja, sklapanje meunarodnih ugovora i drugi poslovi iz podruja meunarodnog prava; konzularni poslovi odnosno poslovi vezani za zatitu vlastitih dravljana, pravnih osoba i posebnih dravnih interesa u inozemstvu. Uobiajeno je da ministar vanjskih poslova ima zamjenika ili dravne tajnike, te glavnog direktora ili glavnog tajnika kao sljedee najvie rangirane dunosnike.

Funkcije, ovlasti i organizacija ministarstva vanjskih poslova razlikuje se u pojedinim dravama, ovisno o njezinim potrebama i prioritetima u meunarodnim odnosima, veliini drave i njezinom utjecaju i ulozi u meunarodnoj politici, gospodarskoj snazi, te o drugim bitnim imbenicima. Meutim, gotovo svim ministarstvima vanjskih poslova zajednike su sljedee funkcije i poslovi odnosno osnovno unutarnje ustrojstvo: - politiki poslovi, - poslovi vezani za meunarodne organizacije, - poslovi iz podruja meunarodnih gospodarskih odnosa, bilateralnih ili multilateralnih, - poslovi iz podruja meunarodnih kulturnih i znanstvenih odnosa, - meunarodnoparvni poslovi. Uobiajeno je da ministar vanjskih poslova ima zamjenika ili dravne tajnike, te glavnog direktora ili glavnog tajnika kao sljedee najvie rangirane dunosnike. Diplomatski predstavnici - Pod diplomatskim predstavnicima (diplomatskim zastupnicima) podrazumijevaju se osobe koje na temelju izdane punomoi predstavljaju (zastupaju) svoju dravu prema drugim subjektima meunarodnog prava. Ponajprije su to efovi diplomatskih predstavnitava, te lanovi tih predstavnitava koji su na to uredno ovlateni. Diplomatski predstavnici uobiajeno se dijele na redovne i izvanredne, ovisno radi li se o efovima i lanovima stalnih diplomatskih predstavnitava ili je rije o osobama koje u pojedinim prigodama zastupaju svoju dravu u svezi s odreenim poslovima i dogaajima (specijalne misije). Diplomatske funkcije (funkcije diplomatskog predstavnitva)

Funkcije diplomastkog predstavnitva - su raznolike, a sukladno lanku 3. Beke konvencije o diplomatskim odnosima one se, izmeu ostalog, naroito sastoje: - u predstavljanju drave iljateljice u dravi primateljici, - u zatiti interesa drave iljateljice i njezinih dravljana u dravi primateljici, u granicama odreenim meunarodnim pravom, - u pregovaranju s vladom drave primateljice, - u sakupljanju obavjetenja svim doputenim sredstvima o stanju i razvoju dogaaja u dravi primateljici i izvjetavanju o tome vlade drave iljateljice, te u unapreivanju prijateljskih odnosa i razvijanju gospodarskih, kultrunih i znanstvenih odnosa izmeu drave iljateljice i drave primateljice. Naglaava se da nita prema ovoj Konvenciji ne treba tumaiti kao da diplomatskom predstavnitvu prijei obavljanje konzularnih funkcija. Stoga diplomatsko predstavnitvo razvija svoju djelatnost naroito na politikom, konzularnom, gospodarskom, kulturnom, prosvjetnom, znanstveno tehnikom i informacijskom podruju. Predstavljanje drave - Predstavljanje svoje drave u dravi primateljici jedna je od osnovnih funkcija diplomatskog predstavnitva i diplomatskog predstavnika koji je ovlaten istupati u ime svoje vlade (ef diplomatskog predstavnitva). Njegovim se posredstvom obavlja i dopisivanje izmeu vlada drave iljateljice i drave primateljice, a takoer je u njegovom djelokrugu i tumaenje informacija koje se tiu njegove drave. On zastupa svoju vladu i govori u ime svoje vlade, te stoga se njegovim izjavama daje puno slubeno znaenje. Diplomatski predstavnik predstavlja svoju zemlju i u raznim drutvenim prigodama, poput slubenih prijema i manifestacija, proslava, konferencija, skupova i slino. Nesudjelovanje na takvim prigodama moe imati tetne posljedice. Zatita interesa drave i njezinih dravljana - Zatita interesa svoje drave i njezinih dravljanja u dravi primateljici takoer je jedna od osnovnih dunosti diplomatskog predstavnitva drave iljateljice. Ovdje treba ukljuiti i pravne osobe, dakle ustanove, poduzea i organizacije koje po unutarnjem pravnom poretku imaju pravnu osobnost, a pripadaju dravi iljateljici. Pripadnost pravne osobe odreuje se sukladno injenici prema ijem je dravnom zakonodavstu ta pravna osoba nastala. Dakle, tite se interesi i dobra drave iljateljice u dravi primateljici, kao i dobra, integritet i interesi njezinih graana i pravnih osoba koji se nalaze u dravi primateljici, te u takve svrhe diplomatsko i konzularno predstavnitvo djeluje i posreduje kod nadlenih tijela drave primateljice. Ta pitanja zatite interesa prvenstveno su vezana uz konzularne funkcije i stoga su ureena Bekom konvencijom o konzularnim odnosima. Treba istaknuti lanak 3. St. 2 Beke konvencije o diplomatskim odnosima koji naglaava mjerodavnost diplomatskog predstavnitva za obavljanje konzularnih funkcija, a da lanak 3. Beke konvencije o konzularnim odnosima utvruje da konzularne funkcije obavljaju i diplomatska predstavnitva u skladu s odredbama te Konvencije. Dakle, diplomatsko predstavnitvo u obavljanju konzularnih funkcija ima mogunost djelovanja primjereno konzularnom uredu, uz odreene dodatne ire mogunosti rezervirane samo za diplomatsko predstavnitvo. (npr. openje sa sredinjim tijelima drave primateljice.Pregovaranje i obavjetavanje - Pregovaranje s vladom odnosno tijelima drave primateljice je stalni nain djelovanja diplomatskog predstavnitva. Ono se jo u vrijeme tzv. klasine diplomacije smatralo kao najvanija diplomatska djelatnost. Diplomatski predstavnik je i u suvremenoj diplomaciji vrlo esto u ulozi pregovaraa. Ti pregovori mogu biti neformalni, kada se takorei dnevno raspravlja o modalitetima meusobne suradnje i rjeavanju pojedinih pitanja, ili formalni, to je znatno rjee, kada diplomatski predstavnik na temelju ovlasti dobivenih od svoje vlade, pregovara i sklapa odreene meunarodne sporazume. Obavjetavanje je takoer stalni nain djelovanja diplomatskog predstavnitva i diplomatskog predstavnika i predstavlja jednu od njegovih najvanijih funkcija. Kvalitetno, analitiko i injenino utvreno izvjeivanje svoje vlade vrlo je bitno za voenje vanjske politike dotine zemlje. Odnosi se na obavjetavanje svoje vlade o stanju i razvoju dogaaja u dravi primateljici, njezinim unutarnjim politikim, gospodarskim i ukupnim prilikama, odnosima u regiji, o vanjskopolitikoj djelatnosti drave primateljice itd. U tu svrhu se mogu koristiti sva uobiajena doputena sredstava djelovanja i prikupljanja informacija. Dakle, prikupljanje informacija svim doputenim sredstvima, njihovo klasificiranje, analiziranje i slanje svome ministarstvu vanjskih poslova i drugim mjerodavnim tijelima, predstavlja jednu od glavnih zadaa u diplomatskom radu.Unapreivanje prijateljskih odnosa - Unapreivanje prijateljskih odnosa i razvijanje gospodarskih, kulturnih i znanstvenih odnosa takoer je posebno istaknuto u lanku 3. Beke konvencije o diplomatskim odnosima kao jedna od osnovnih zadaa diplomatskog predstavniva. Tu dolazi do izraaja inicijativa i uinkovitost djelovanja diplomatskog predstavnika u predstavljanju svoje drave i njezinih potencijala i interesa. Osim redovitih odnosno uobiajenih funkcija meunarodno pravo poznaje i izvanredne funkcije diplomatskog predstavnitva, kao to su npr. zastupanje i zatita interesa neke tree drave i njezinih dravljanja u dravi primateljici, bilo zbog prekida diplomatskih odnosa tree drave i drave primateljice ili to trea drava uope nema svoje diplomatsko predstavnitvo u dravi primateljici. Beka konvencija o diplomatskim odnosima predvia i mogunost da se nekoj treoj dravi povjeri samo uvanje prostorija diplomatskog predstavnitva, njegove imovine i arhiva, ali ne i zatita interesa. U oba sluaja potrebna je prethodna suglasnost drave primateljice.Diplomatska predstavnitva i diplomatski predstavniciDiplomatska predstavnitva - Pod diplomatskim predstavnitvom (diplomatskom misijom) podrazumijeva se stalno zastupstvo jednog meunarodnog subjekta (drave iljateljice) koje kod drugog meunarodnog subjekta (drave primateljice ili meunarodne organizacije) obavlja diplomatske poslove, bez obzira na njegov i ran efa tog predstavnitva. Beka konvencija o diplomatskim odnosima, koja je kodificirala dotadanje meunarodno obiajno pravo o poloaju dravnih predstavnika i inozemstvu, ali ujedno obavila i njegovu legislaciju, tj. daljnji razvoj i unapreenje, takoer je naglasila i vanost samog diplomatskog predstavnitva kao ustanove, za razliku od prijanjeg stava da je ef diplomatskog predstavnitva iskljuivo relevantni imbenik u tim odnosima, te detaljno uredila pojedina pitanja koja utvruju poloaj diplomatskog predstavnitva.Uspostava diplomatskih predstavnitava - Uspostavljanje stalnih diplomatskih predstavnitava obavlja se na temelju uzajamnog pristanka odnosnih drava, to utvruje i lanak 2. Beke konvencije o diplomatskim odnosima. Drava iljateljica moe otvoriti urede, kao sastavne dijelove svog diplomatskog predstavnitva, i u drugim mjestima izvan mjesta u kojima je diplomatsko predstavnitvo uspostavljeno, ali samo ako je za to prethodno dobila pristanak drave primateljice. Razumljivo je da veina drava ne moe imati svoja stalna diplomatska predstavnitva u svim dravama svijeta, te se uobiajilo da se u takvim sluejevima, kada ne postoje stalna diplomatska predstavnitva, dakle za voenje diplomatskih poslova bez stalnog diplomatskog predstavnitva, diplomatski poslovi obavljaju: akreditacijom diplomatskog predstavnika koji ima sjedite u drugoj dravi (nerezidencijalni veleposlanik); ili akreditacijom visokog diplomatskog dunosnika kao nerezidencijalnog veleposlanika (obino u vie drava odreene regije), a koji ima sjedite u svojem ministarstvu vanjskih poslova; putem stalnog diplomatskog predstavnitva tree drave u dravi primateljici, ako su se prethodno s tim sloile trea drava i drava primateljica.Ustrojstvo diplomatskog predstavnitva - Unutarnje ustrojstvo i funkcioniranje diplomatskog ili konzularnog predstavnitva ovisi o dravi iljateljici. Pri tome ona treba voditi rauna o dogovoru s dravom primateljicom odnosno o uzajamnosti ili o drugim vanim imbenicima. Velika diplomatska predstavnitva uglavnom imaju i precizniju podjelu poslova, pa i posebne podjele (politiki, konzularni, gospodarski, za odnose s medijima, za poslove iz podruja kulture, poslovi vojnog izaslanika i slino). Osobito zna biti brojan konzularni odjel, koji je esto i fiziki odijeljen od ostalih prostora diplomatskog predstavnitva.Diplomatski privilegiji i imuniteti

Pod diplomatskim privilegijama i imunitetima podrazumijevaju se povlastice i izuzea koje pozitivno meunarodno pravo priznaje i zajamuje diplomatskom predstavnitvu drave iljateljice odnosno lanovima osoblja njezinog diplomatskog predstavnitva i lanovima njihovih obitelji, radi osiguranja djelotvnornog obavljanja funkcija diplomatskog predstavitva. Diplomatski imuniteti sastoje se u izuzeima koja su neophodni preduvjet uspjenog obavljanja dunosti diplomatskog predstavnika i diplomatskog predstavnitva, dok se diplomatski priveligije sastoje u povlasticama koje nisu takve naravi da bi njihovo nepostojanje ili nepotovanje u svakom sluaju nuno onemoguavalo obavljanje funkcija diplomatskog predstavnitva, ali pridonose djelotvornom obavljanju tih funkcija. Privilegije i imuniteti koji se odnose na diplomatsko predstavnitvo - Beka konvencija o diplomatskim odnosima u pogledu olakica, privilegija i imuniteta openito istie obvezu drave primateljice da stranom diplomatskom predstavnitvu prui na svojem teritoriju sve olakice radi obavljanja njegovih funkcija. Pored ove naelne obveze Konvencija posebno utvruje pojedine obveze drave primateljice u odnosu na samo diplomatsko predstavnitvo drave iljateljice.

Nepovredivost prostorija - Beka konvencija o diplomatskim odnosima posebno utvruje, sukladno pravilima meunarodnog opeg obiajnog prava, da su prostorije diplomatskog predstavnitva nepovredive, to znai da tijela drave primateljice ne smiju ui u prostorije diplomatskog predstavnitva bez pristanka efa tog diplomatskog predstavnitva, te da je drava primateljica posebno obvezna na poduzimanje svih potrebnih mjera da bi sprijeila njihovo nasilno zaposjedanje ili oteenje, naruavanje mira ili povredu dostojanstva diplomatskog predstavnitva. Pod prostorijama diplomatskog predstavnitva podrazumijevaju se zgrade ili dijelovi zgrada i okolni prostor (vrt, dvorite i slino), kao i odvojeni dijelovi (npr. konzularni odjel), koji se, bez obzira ije su vlasnitvo, upotrebljavaju za potrebe tog predstavnitva, ukljuujui i rezidenciju efa diplomatskog predstavnitva. Dakle, nepovredivost prostorija, ukljuujui i izdvojenih dijelova diplomatskog predstavnitva, znai da drava primateljica ne moe u njima obavljati bilo kakav akt vlasti, osim ako za to nije dao pristanak ef diplomatskog predstavnitva.Neprovedivost arhiva - Arhiv i dokumenti diplomatskog predstavnitva nepovredivi su u svako doba i ma gdje se nalazili. Ova nepovredivost, koju Beka konvencija o diplomatskim odnosima posebno istie, nadovezuje se na nepovredivost prostorija i dopisivanja diplomatskog predstavnitva. Ta zatita vrijedi i u sluaju prekida diplomatskih odnosa odnosno konanog ili privremenog opoziva diplomatskog predstavnitva, pa ak i u sluaju oruanog sukoba. Sloboda komuniciranja - Kao osnovni preduvjet za uspjeno obavljanje funkcija diplomatskog predstavnitva je njegova mogunost slobodne komunikacije, ukljuujui tajnu, s vladom i drugim tijelima svoje zemlje, zatim s vlastitim dravljanima i pravnim osobama, kao i s diplomatskim i konzularnim predstavnitima, kako svoje, tako i drugih drava, te s tijelima meunarodnih organizacija. Stoga Beka konvencija o diplomatskim odnosima utvruje da drava primateljica doputa i titi slobodno openje diplomatskog predstavnitva za sve slubene svrhe. Slubeno dopisivanje, pod kojim se podrazumijeva svako dopisivanje koje se odnosi na diplomatsko predstavnitvo i njegove funkcije, je nepovredivo.a) Diplomatska pota - Kurirska pota i diplomatska valiza, tj. pota, poiljke i kurirska prtljaga diplomatskog predstavnitva, izuzeta je od svakog otvaranja, pregleda i zadravanja. Vree koje ine diplomatsku valizu moraju nositi vidljive vanjske znakove koji oznaavaju da se radi o diplomatskoj valizi. Njihov sadraj mogu biti samo diplomatske isprave ili predmeti namijenjeni slubenoj upotrebi. U novije vrijeme pojedine drave sve vie zahtijevaju da se diplomatska valiza drave iljateljice podvrgne tzv. sigurnosnoj (rendgenskoj) provjeri. Diplomatski kurir, ija je dunost da diplomatsku potu prenese na odredite (diplomatskom predstavnitvu odnosno ministarstvu vanjskih poslova), a kojeg u obavljanju njegovih dunosti titi drava primateljica, mora posjedovati slubenu ispravu (tzv. kurirsko pismo) kojim se potvruje njegovo svojstvo i oznaava broj vrea (paketa) koji ine diplomatsku potu.Fiskalno i carinsko izuzee - Drava iljateljica i ef njezinog diplomatskog predstavnitva izuzeti su od svih dravnih, pokrajinskih ili opinskih poreza i pristojbi u svezi s prostorijama diplomatskog predstavnitva, iji su vlasnici ili najmomprimci, osim ukoliko se radi o porezima i pristojbama koji se ubiru kao naknada za posebne usluge (npr. za komunalne usluge i slino). Takoer pristojbe i davanja to ih je propisalo diplomatsko predstavntvo za svoje radnje, izuzeti su od svih poreza i pristojbi. Diplomatsko dopisivanje

Dopisivanje - pod diplomatskim dopisivanjem podrazumijeva se svako dopisivanje koje u svom slubenom statusu izmeu sebe izmjenjuju osobe ili tijela nadlena za predstavljanje i zastupnaje meunarodnopravnih subjekata u njihovim meusobnim odnosima odnosno za obavljanje poslova iz podruja meunarodnih odnosa bitnih za drave i meunarodne organizacije. Diplomatsko dopisivanje moe se razvrstati u nekoliko grupa: slubeno dopisivanje podrazumijeva pisma koja izmeu sebe izmjenjuju tijela u sklopu svojih ovlatenja, osobno dopisivanje koje meusobno izmjenjuju relevantne osobe o mjerodavnim pitanjima i privatno dopisivanje koje mjerodavne osobe izmjenjuju o neslubenim pitanjima. Za svaku vrstu diplomatskog dopisivanja karakteristino je da, pored sadraja, ukljuuje odreene formalne elemente, posebnost vanjskog izbleda, te odreeni stil i ton. Pismo predstavlja i osobno predstavljanje njegovog autora, kao i izraz potovanja prema onome kome je upueno. Treba naglasiti da oblik diplomatskog dopisivanja ovisi od protokola, koji je u upotrebi u dravi primateljici. Pozornost treba obratiti, dakle, na oslovljavanje (tituliranje) osobe kojoj se pismo upuuje, zavrnu utivost, adresu, potpis i druge elemente. Najformalnije i najdetaljnije ue ureeno dopisivanje izmeu dravnih poglavara. Ponajprije su u upotrebi tzv. uredska pisma, koja imaju sveani karakter i strogo utvreni oblik, a koriste se u slubenim sveanim prigodama odnosno u dopisivanju od ope dravne vanosti. Sadre dravni grb ili grb dravnog poglavara. Kabinetska pisma su vrsta pisama u diplomatskom dopisivanju, preteito izmeu dravnih poglavara, koja imaju manje svean i manje formalan oblik u odnosu prema uredskim pismima, kako po izgledu, tako i glede teksta. Osobna (privatna) pisma i osobne poruke, koje meusobno razmjenjuju dravni poglavari, imaju vie osobni ton i stil. Osobnim pismima najee se izraaju estitke i zahvale, iskazi suuti i slino. Diplomatsko dopisivanje najee se koristi u dopisivanju izmeu diplomatskih predstavnitava i ministarstva vanjskih poslova, te njihovih efova i drugih diplomatskih predstavnika.Slubeno pismo (osobna nota) - Slubeno pismo esto se jo naziva i osobnom notom ili notom u prvom licu, odnosno diplomatskom notom, potpisanom notom. To je vrsta diplomatskog pisma kojim se njegov potpisnik, najee ministar ili drugi visoki dunosnik ministarstva vanjskih poslova odnosno ef diplomatskog predstavnitva ili drugi visoko rangirani diplomatski predstavnik, izravno obraa osobi na koju je naslovljeno, tj. najee ministru ili drugom visokom dunosniku ministarstva vanjskih poslova odnosno efu ili drugom visoko rangiranom diplomatskom predstavniku odreenog diplomatskog predstavnitva. Ovo pismo pie se na papiru obinog formata sa zaglavljem, te s navoenjem naslova i datuma na vrhu. Oslovljavanje je formalizirano, a kao i oblik pisma, ovisi o praksi drave.Nota (u treem licu) - nota (lat. nota znak, pisani znak, pismo, list, biljeka.), odnosno razmjena nota, je openito prihvaeni i najei nain diplomatskog dopisivanja, naroito u europskoj kontinentalnoj praksi, a takoer postaje sve dominantniji i u anglo saksonskoj praksi. To je slubeno priopenje izmeu ministarstva vanjskih poslova i diplomatskog predstavnitva strane drave, kao i izmeu samih diplomatskih predstavnitava u dravi primateljici. Nota ima slubenu i pravno obavezujuu vrijednost, a njezin sadraj bitan je za diplomatske odnose tih drava. Ova nota pie se u treem licu jednine, na papiru s tiskanim zaglavljem ili utisnutim grbom, te uz naznaku broja u gornjem lijevom kutu. Broj olakava pozivanje na notu koju smo primili, bez navoenja sadraja. Pored broja mogu se staviti i druge oznake.Posebni nazivi pojedinih nota - Pojedine note toliko su karakteristine da im se daju odreeni nazivi, bez obzira da li se radi o noti u treem licu (verbalnoj noti) ili o slubenom pismu (osobnoj noti).cirkularna nota - alje se veem broju primatelja. Obino ministarstvo vanjskih poslova drave primateljice tako izvjeuje strana diplomatska predstavnitva o odreenom pitanju opeg znaenja, za koje je potrebno da sva strana diplomatska predstavnitva u dravi primateljici budu izvjetena (npr. o pojedinim privilegijama i imunitetima. skupna nota - skupna (zajednika) nota moe biti slubeno pismo (osobna nota), to je ei sluaj ili nota u treem licu (verbalna nota), kojom diplomatski predstavnici vie drava skupa izlau dravi primateljici jedinstveni stav o nekom pitanju. identina nota - identina nota, takoer, moe biti slubeno pismo (osobna nota), takoer, moe biti slubeno pismo (osobna nota) ili nota u treem licu (verbalna nota), s tim da se ovdje radi o samostalnim notama istog ili slinog sadraja, upuenim u priblino isto vrijeme dravi primateljici od diplomtskih predstavnika vie stranih drava.Manifest - manifestom se naziva nota ija je svrha da, osim dostavljanja primatelju, bude i javno objavljena. Sadri naelne stavove, koji se ele priopiti ne samo primateljima (dravama) kojih se to neposredno tie ve i drugim primateljima i javnom mnijenju. U najnovije doba manifest se sve manje koristi., prosvjedna nota - prosvjednom notom naziva se nota, bez obzira o kojoj se vrsti note po obliku radi, kojom se primatelju izraava prosvjed, alba ili nezadovoljstvo u svezi s nekim stavom, pitanjem ili povredom odreenog prava, za to odgovornost, prema miljenju poiljatelja, snosi primatelj ovakve note, ultimativna nota (ultimatum) je nota kojom se primatelju najavljuju odreene represivne mjere ako ne postupi prema u noti navedenom uvjetu. Nije rijedak sluaj da se u ovakvoj noti prijeti i oruanim sukobom ukoliko primatelj ne ispuni traene uvjete, razmjerna nota - predstavlja u meunarodnim odnosima pojednostavljeni nain zakljuenja odreenih meunarodnih ugovora. Uobiajeno je da jedna strana u noti predloi tekst, u kojem navodi prethodno dogovorreni nain ureivanja odreenog pitanja, a da druga strana, potvrujui prijem takve note, u svojoj noti navodi njezin tekst, uz izjavu o suglasnosti prihvaanja takvog teksta.Osobno pismo - Osobnno pismo (personal letter) ili privatno pismo slino je slubenom pismu, ali uz manje formalnosti i slubenog stila. Pie se u prvom licu i u prisnijem tonu koji odgovara uspostavljenom stupnju osobnih odnosa izmeu poiljatelja i primatelja, ali i sukladno stanju odnosa izmeu njihovih drava. Osobnim pismom obino se obraaju ef diplomatskog predstavnitva i drugi diplomatski predstavnici izravno osoboma odgovarajueg ranga u ministarstvu vanjskih poslova drave primateljice, a koji takoer tako mogu odgovarati. esto se koristi kao dodatni oblik slubenog dopisivanja notama odnosno odranih pregovora, te iako ostavlja neslubeni dojam radi se, ako se pismo odnosi na slubeno pitanje, o vrsti slubenog diplomatskog dopisivanja.

Aide memoire (pro memoria) - (pro memoria ili Pour memoire) je pismeni akt (podsjetnik( u kojem se saeto predstavlja ve prethodno uinjeno usmeno priopenje odnosno obavljen razgovor. Njegova svrha je pismeno precizirati sadraj ve uinjenog usmenog priopenja odnosno sadraj obavljenog razgovora (usmeno izloenih stanovita), kako se isti ne bi krivo ili neprecizno tumaio iil zaboravio. Diplomatski predstavnik predaje ga na kraju razgovora (izlaganja ili razmjene miljenja) kojeg je vodio s dunosnikom ministarstva vanjskih poslova druge drave ili sa efom ili drugim lanom diplomatskog osoblja stranog diplomatskog predstavnitva. Aide memoire je vrlo neformalan, nema zaglavlja, oslovljavanja i adrese, niti uobiajenog uvoda ili potpisa, parafa i peata, a niti drugih formalnih dijelova, ima samo datum koji se stavlja ispod teksta, te naslov ''aide memoire''. Najee se upotrebljava kada se drugoj strani eli podnijeti neki prijedlog, stanovite, zahtjev ili prosvjed, ali se to ne eli uiniti notom kao slubenijom formom koja na odreeni nain obvezuje drugu stranu na odgovor.

Memorandum - je vrsta diplomatskog pisma koje sadri pregled izvjesnih injenica, stavova ili zahtjeva, u kojem se saeto, ali potanko, razlae i dokazuje odreeno stanovite koje je bitno, a esto i sporno, u meudravnim odnosima. Svrha memoranduma je da uvjeri stranu kojoj se dostavlja u ispravnost i opravdanost injenica, stavova ili zahtjeva koji se u njemu iznose, a to zahtijeva da se meritum izloi to cjelovitije i argumentiranije. Pored strane na koju se konkretno odnosi memorandum se moe slati i treim dravama. Moe se drugoj strani dostaviti kao jedini dokument, ali i kao prilog noti, sa svrhom obrazloenja u noti izloenog stava.

Non papar - tzv. non paper (nepostojei papir, nepostojei dokument) je neformalno pismo u kojem su formulirani neki stavovi ili izloen neki problem. Koristi se kada se drugoj strani eli izloiti svoje stanovite o nekom problemu ili pitanju, odnosno dati odreeni prijedlog, ali se ne eli vidjeti odakle taj tekst potjee. Stoga se takvo izlaganje ne eli uiniti nekim od ostalih naina diplomatskog dopisivanja. Naime, na ovakvo se pismeno ne moe pozivati, a niti ga navoditi jer se u pravnom smislu smatra nepostojeim dokumentom. Diplomatski azilZa razliku od teritorijalnog azila, kojeg drava daje na svom teritoriju, ekskteritorijalni oznaava azil kojeg se daje na mjestima pod nadzorom te drave, ali izvan njezinog vlastitog teritorija i unutar teritorijalne jurisdikcije druge vlasti. Glavni oblici ekteritorijalnog azila su diplomatski i konzularni azil. Diplomatski je onaj azil koje drava daje bjeguncu u svojem diplomatskom predstavnitvu, smjetenom na teritoriju druge drave (drave primateljice). To je pojam koji se uzima za oznavanje utoita (pribjeita) u stranom veleposlanstvu ili poslanstvu u namjeri izbjegavanja jurisdikcija postupaka mjesnih vlasti. Drava ima iskljuivo pravo davanja teritorijalnog azila na osnovi naela teritorijalne suverenosti. Davanje eksteritorijalnog azila je iznimno pravo, koje dovodi do povrede suverenosti teritorijalne drave. Dakle, diplomatski azil se temelji na konceptu eksteritorijalnosti i sadri ogranienje teritorijalne suverenosti. Meutim, diplomatski azil nije istovjetan teritorijalnom, kod kojeg je izbjeglica izuzet od jurisdikcije drave progona i kod kojeg ekstradicija (izruenje) predstavlja pravilan postupak za podvrgavanje izbjeglice progonu. Diplomatski azil je suprotan osnovama teritorijalnog azila. Stoga izbjeglica nema a priori pravo dobivanja azila, ve se radi o diskrecionoj ocjeni drave u ije se diplomatsko predstavnitvo izbjeglica sklonio. Drave imaju pravo, ali ne i obvezu, pruiti diplomatski azil. Tome dosljedno, osoba koja trai diplomatski azil nema ga pravo zahtijevati (da mu se mora pruiti), jer davanje azila ovisi o diskrecionoj ocjeni davatelja.

Diplomatski zbor

efovi diplomatskih predstavnitava, akreditirani u istom mjestu, sainjavaju diplomatski zbor. U irem smislu diplomatski zbor obuhvaa i ostale strane diplomatske predstavnike na slubi u diplomatskim predstavnitima u toj dravi i lanove njihovih obitelji. Diplomatski zbor ponekad nastupa kao cjelina, uglavnom kod odreenih sveanosti i ceremonijala ili u vezi s diplomatskim povlasticama i izuzeima odnosno drugim pitanjima. Diplomatski zbor predvodi doajen, tj. onaj ef diplomatskog predstavnitva u dotinoj dravi koji je najstarijii po rangu, osim u dravama koje su uvele da to uvije bude papinski nuncij. Beka konvencija o diplomatskim odnosima ne mijenja obiaje, koji su prihvaeni ili e to biti od strane drave primateljice u pogledu predstavnika Svete Stolice. Tako je npr. u Austriji, Belgiji, ileu, Hrvatskoj i drugdje. Doajen istupa pred dravmo primateljicom i ime diplomatskog zbora, ponajprije u prigodama protokolarnog odnosno ceremonijalnog karaktera, brani interese diplomatskog zbora kao cjeline, te prima odreene obavijesti i zahtjeve od strane drave primateljice upuene diplomatskom zboru ili pojedinim njegovim lanicama. Uobiajeno je da se novopristigli efovi diplomatskih predstavnitava obraaju doajenu radi upoznavanja s pitanjima ceremonijala i obiajima drave primateljice.DiplomacijaZaeci diplomacije seu u rane poetke civilizacije. Ureivanje odnosa izmeu drava, njihove meusobne slubene veze, pregovori, sporazumi i razni drugi oblici odnosa i suradnje, od davnine su ukazivali na potrebu stvaranja odreenih pravila u ophoenju i ponaanju izmeu drava. Pojam diplomacija ima vie znaenja: 1) voenje dravnih poslova na podruju vanjske politike preko slubenih odnosa s drugim dravama i meunarodnim organizacijama, 2) oblik i sadraj odnosa izmeu drava to nastaju i odravaju se slubenim vezama i kojima se nastoje uskladiti interesi odnosnih drava postizanjem pojedinih sporazuma i opim sporazumijevanjem, 3) sposobnost, znanje, umjetnost voenja pregovora s drugim dravama, 4) vanjsko predstavljanje drave, 5) karijera, poziv predstavljanja i zastupanja drava u odnosima s drugim dravama, pripadnost krugu osoba koje obavljaju taj poziv. Rije diplomatija najee se upotrebljava za oznaavanje voenja dravnih poslova na podruju vanjske politike putem slubenih odnosa s drugim dravama i meunarodnim organizacijama. U tom sklopu diplomacija se takoer dijeli na vie oblika i vrsta, te se tako govori o bilateralnoj i multilateralnoj, tradicionalnoj i parlamentarnoj, javnoj i tajnoj diplomaciji itd. odnosno o kombinaciji tih vrsta. Glavna zadaa diplomacije odnosno slube vanjskih poslova u cjelini je predstavljanje svoje drave u inozemstvu, te promicanje njezinih interesa i ciljeva. Dakle, diplomatsko djelovanje je dinamian proces irokog raspona aktivnosti, iji se prioriteti mijenjaju sukladno promjeni unutarnjih i meunarodnih prilika u odnosu na odreenu dravu.5