Diplomski Naut. turizam

7/25/2019 Diplomski Naut. turizam

1/74

SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA

TEA MRI

POLITIKA ODRIVOG RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMAREPUBLIKE HRVATSKE

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2013.


2/74

SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

RIJEKA

POLITIKA ODRIVOG RAZVOJA NAUTIKOG TURIZMAREPUBLIKE HRVATSKE

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Pomorska i prometna politika

Mentor: dr.sc. edomir DundoviStudent: Tea MriSmjer: Tehnologija i organizacija prometa

RIJEKA, 2013.


3/74

SADRAJ

1. UVOD ..................................................................................................................................... 1

1.1. Problem istraivanja, predmet istraivanja i objekt istraivanja..................................... 11.2. Hipoteze ........................................................................................................................... 1

1.3. Svrha i cilj istraivanja.................................................................................................... 11.4. Struktura rada ................................................................................................................... 2

1.5. Znanstvene metode .......................................................................................................... 2

2. ZNAAJ I ULOGA NAUTIKOG TURIZMA................................................................... 32.1. Osnovne znaajke nautikog turizma.............................................................................. 32.2. Povijesni razvitak nautikog turizma ............................................................................... 52.3. Razvoj nautikog turizma u svijetu i u Hrvatskoj............................................................ 6

2.4. Konkurentnost nautikog turizma .................................................................................... 92.5. Sigurnost nautikog turizma .......................................................................................... 142.6. Nadzor i kontrola plovnih objekata RH ......................................................................... 16

3. LUKE NAUTIKOG TURIZMA....................................................................................... 173.1. Razvrstavanje luka ......................................................................................................... 18

3.2. Ostale luke nautikog turizma....................................................................................... 213.3. Kategorizacija luka ........................................................................................................ 22

3.4. Pomorski objekti ............................................................................................................ 23

3.5. Charter ........................................................................................................................... 24

3.6. Kruna putovanja ........................................................................................................... 254. PROSTORNO PLANIRANJE ............................................................................................. 28

4.1. Planiranje i okoli .......................................................................................................... 284.2. Standardi kvalitete i mjere zatite .................................................................................. 304.3. Izbor lokacija nautikih kapaciteta................................................................................ 34

5. INTEGRALNO UPRAVLJANJE OBALNIM PODRUJEM............................................ 385.1. Etape procesa integralnog upravljanja obalnim podrujem........................................... 385.2. IUOP u Hrvatskoj .......................................................................................................... 39

6. POLITIKA ODRIVOG RAZVOJA ................................................................................... 426.1. Zakonska regulativa odrivog razvoja ........................................................................... 47

6.2. Vizija i strateki ciljevi .................................................................................................. 486.3. Trina koncepcija ......................................................................................................... 516.4. Globalni trendovi u nautikom turizmu ......................................................................... 526.5. SWOT analiza hrvatskog nautikog turizma................................................................. 54

ZAKLJUAK........................................................................................................................... 55LITERATURA ......................................................................................................................... 58

POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 61

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................... 62

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 63

PRILOZI ................................................................................................................................... 64


4/74

1

1. UVOD

1.1. Problem istraivanja, predmet istraivanja i objekt istraivanja

Turizam je jedan od najvanijih pokretaa razvoja gospodarstva u svijetu. Republika

Hrvatska neosporivo raspolae izuzetnim prirodnim resursima, kao i vrlo atraktivnom

povijesno-kulturnom batinom. Meutim, danas jo uvijek ima nedovoljno neiskoritenog

potencijala, a pravilno pozicioniranje na konkurentnom turistikom tritu uz praenje

suvremenih trendova kroz koje se identificiraju kretanja potranje, nove trine prilike,

podruja moguih ulaganja i infrastrukturne potrebe, politika odrivog razvoja nautikog

turizma zauzela bi zavidne rezultate. Predmet istraivanja ovog rada je analiza postojeeg

stanja nautikog turizma, te istraivanje initelja razvoja koji utjeu na gospodarski razvitak

Hrvatske.

1.2. Hipoteze

Nautiki turizam kao djelatnost obeava mnogo za cjelokupno gospodarstvo. Postojei

organizacijski modeli kao i strategija razvoja nautikog turizma omoguava kvalitativni i

kvantitativni razvoj, a njegova usmjerenja potaknut e gospodarski rast, prosperitet drave,

ime se stvara osnova za poboljanje kvalitete ivota kako svjetskog tako i lokalnog

stanovnitva. To je sloeni sustav koji uvjetuje stvaranje regulatornog okvira buduegaturistikoga razvoja.

1.3. Svrha i cilj istraivanja

Nautiki turizam razvija se kontinuirano visokim razvojnim stopama. Ovaj razvoj u

svim zemljama Europe i svijeta ima, od samog poetka, trend kontinuiranog rasta pa je svrha i

cilj istraivanja nautikog turizma ukazati na karakteristike osnovnih nacionalnih stratekih

modela razvoja, analizirajui prednosti i nedostatke kako bi se iskoristio sav potencijal i time

dovela Hrvatska u red vodeih turistikih zemalja. Promatrajui hrvatski prostor s njegovomjedinstvenom atraktivnom obalom i otocima, moese rei da je nautiki turizam neprijeporno

autentian i posebno prepoznatljiv hrvatski "turistiki proizvod". Unato brojnim

komparativnim prednostima prirodnih resursa hrvatski nautiki turizam jo nije zauzeo

pripadajue mjesto na tritu. Budui razvitak nautikog turizma u Hrvatskoj treba promatrati

kroz stvaranje okvira za ravnoteu ekonomskog napretka i odrivosti razvoja, ali i

valorizaciju kroz dugorono planirane sustavne mjere ime bi se stvorili uvjeti za poboljanje

gospodarske slike hrvatskoga jadranskog prostora.


5/74

2

1.4. Struktura rada

Diplomski rad je podijeljen na est cjelina koje su meusobno povezane. U Uvodu su

navedeni problemi, predmet i objekt istraivanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi istraivanja,znanstvene metode kao i obrazloena struktura rada. U drugom djelu , Znaaj i uloga

nautikog turizma, njegova povijest i temeljna spoznaja kao drutvenoekonomska djelatnost

koja predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja u

nekom mjestu, te konkurentnost i sigurnost. Naslov treeg djela, Luke nautikog turizma u

kojem je analizirano razvrstavanje, kategorizacija, te pomoni objekti nautikog turizma. U

narednom poglavlju, Prostorno planiranje, predoeni su rezultati istraivanja u kojima se

govori o izboru lokacije, standardima kvalitete i mjerama zatite okolia nautikog turizma.

Peti dio odnosi se na integralno upravljanje obalnim podrujem s ciljem ekoloki odrivog

razvoja unutar ogranienja postavljenih fizikim, socijalnim i ekonomskim uvjetima. Uestom djelu, Politika odrivog razvoja, dana je vizija kroz strateke ciljeve, tj. osnovna

pretpostavka odrivog razvoja nautikog turizma Republike Hrvatske kao gospodarske grane

koja ima tendenciju uspona, a znaajan je izvozni proizvod koja prua mogunosti veeg

broja zapoljavanja stanovnitva razliitog profila zanimanja. U posljednjem djelu, Zakljuku

dana je sinteza rezultata istraivanja kojima je dokazana pretpostavka radne hipoteze.

1.5. Znanstvene metode

U obradi teme zavrnog rada u odgovarajuim kombinacijama koritene su sljedee

metode: metoda klasificiranja, metoda deskripcije, metoda rangiranja, metoda analize i sinteze

te statistika metoda. Takoer se u radu primjenjivala i metoda generalizacije.


6/74

3

2. ZNAAJ I ULOGA NAUTIKOG TURIZMA

Turizam je za mnoge zemlje znaajan izvozni proizvod te generator zapoljavanja koji

obuhvaa u svojoj realizaciji ekonomski, ekoloki, socijalni te kulturni aspekt ivota. Jedan jeod najdinaminijih pojava s neprocjenjivom vanou za razvitak svjetskog gospodarstva.

Nautiki turizam znaajna je grana cjelokupnog turizma Republike Hrvatske kao grane

hrvatskoga gospodarstva, a njena mogunost rasta u veliko e doprinositi domaem

gospodarstvu i globalnom zadovoljstvu nautikih turista koji dolaze na hrvatski Jadran.

Prema Zakonu o turistikoj djelatnosti Republike Hrvatske (NN, br.8/1996, l.52),

nautiki turizam se definira kao plovidba i boravak turista nautiara na plovnim objektima i u

lukama nautikog turizma radi odmora i rekreacije. Boravak u lukama nautikog turizma i

marinama podrazumijeva koritenje cjelokupne infrastrukture i svih objekata povezanih

uslunih djelatnosti u marinama potrebnih za njihov prihvat. Upravo zbog toga, a i zboginjenice da je za uivanje u ovoj grani turizma potrebno plovilo, bilo ono u vlasnitvo

korisnika ili iznajmljeno, nautiki turizam pogodan je za turiste neto vee platene moi.

Iako nautiki turizam u hrvatskom turizmu postaje sve vaniji, on jo uvijek ne ostvaruje

odgovarajuu materijalnu dobit koliku bi mogao s obzirom na njegove potencijale tako da se

njegov pravi razvoj tek oekuje.

Nautiki turizam je u proteklih trideset godina zabiljeio jednu od najviih razvojnih stopa u

europskom i u hrvatskom gospodarstvu.

Masovni turizam svojom pojavom na odreenom stupnju razvitka stvara temelj zarazvoj nautikog turizma. Njegove najvanije gospodarske znaajke su selektivnost,

obogaivanje ponude i potranje, utjecaj na razvoj nedovoljno razvijenih podruja (otonih),

utjecaj zaposlenosti i dr. Njegove najvanije drutvene znaajke su masovnost i obuhvatnost,

prostorna disperzija, dinaminost i individualizam.

2.1. Osnovne znaajke nautikog turizma

Nautiki turizam u 2012. godini Hrvatskoj je donio 660 milijuna kuna, to je 10 %

vie nego 2011.godine.1Mala brodogradnja godinje izveze plovila u vrijednosti 80 milijunaeura, a hrvatski jedriliari-natjecatelji godinje osvoje pregrt medalja na europskim i

svjetskim natjecanjima. U 62 hrvatske marine ima 17.454 veza2, a na vez u njima eka

nekoliko tisua stranih brodova, to je jedan od rijetkih sluajeva da je u turizmu potranja

vea od ponude pa Hrvatska ima veliku perspektivu i mogunost razvoja.

Sa svojih 1246 otoka, otoia, grebena i hridi, skoro savreno rasporeenih du obalne

crte3dugake 8281 kilometar, Hrvatska je najpoeljnije nautiko odredite na Sredozemlju.

1Dravni zavod za statistiku 2012., 1.6.2013.

2

Ibidem3Duljina obalne crte (kopno i otoci)


7/74

4

Uz razvedenost obale, Hrvatska se istie obiljejima reljefa, naa obala je visoka, strma i

stjenovita to prostoru daje posebnu ar. Odmah iza obale uzdiu se planinski lanci Uke,

Velebita, Svilaje, Kozjaka, Mosora i Biokova. Osim fizionomskih prednosti hrvatske obale

zanimljivo je i vano sagledati kapacitete za prihvat plovila. Od 98 luka, privezita, sidrita imarina, kvarnerski, zadarski i dubrovaki akvatorij ih sadre 60%.

Nautiki turizam jedan je od najbre rastuih segmenata maritimnih djelatnosti koji se

u svijetu poinje masovno razvijati usporedno sa svim ostalim oblicima maritimnog turizma,

ali se njegovo znaenje i ekonomska snaga uoavaju tek osamdesetih godina pa mnoge

turistike destinacije poinju ubrzanom izgradnjom specijaliziranih luka za prihvat plovila. Za

procvat nautikog turizma, koji predstavlja veliku ansu hrvatskog turizma, neophodna je i

optimalna nadogradnja, odnosno sustav marina koji e, s modernom infrastrukturom i

bogatom ponudom, moi zadovoljiti sve raznovrsnije potrebe nautiara.

Nautiki turizam se, u posljednjih 25 godina, razvijao takvim tempom da je danasprerastao u masovnu pojavu, odnosno prestao biti privilegijem visokih slojeva drutva iako po

svojoj socijalnoj strukturi obuhvaa klijentelu preteno viih prihoda. Na izrazito dinamian

rast nautikog turizma u svijetu upuuju podaci o rastu broja plovila u nautikom parku.

Problem formiranja marine, kao poetka nastajanja nautikog centra, esto nije toliko

u izgradnji potrebnih sadraja na kopnu i moru, koliko u izgradnji potrebne infrastrukture i

cestovnih komunikacija koje marinu dovode u vezu s potranjom i ostalom ponudom u blioj

ili daljoj okolici marine. Koliko god odreena marina moe autonomno djelovati, ona nuno

svoje aktivnosti dijelom usmjerava i prema drugim lokalitetima u sklopu odreene turistike

destinacije.

Prirodni uvjeti razvoja nautikog turizma ine prirodna dobra koja su neophodna za

razvoj nautikog turizma odreene regije ili zemlje. Tu prvenstveno spadaju: klimatske

prilike, geografski poloaj, razvedenost i karakteristike morske obale, jaina vjetrova i

vidljivost, temperatura, boja i prozirnost mora, jaina plime i oseke, prirodne znamenitosti i

sl. Rekreacijski i drugi sadraji i usluge omoguuju boravak i plovidbu nautiara. Tu spadaju

gotovo sve gospodarske djelatnosti i razne aktivnosti koje formiraju nautiko-turistiki

proizvod. Prvenstveno se odnosi na: izgradnju novih luka za potrebe nautikog turizma,

nautiko-turistike flote, hangari za servis i popravke plovila, brodogradilita, tereni za sport irekreaciju, trgovine i hotelsko-ugostiteljski objekti, stanice za opskrbu gorivom i sl.

Do 1980. g. Hrvatska je imala neznatnu nautiku ponudu koja jeraspolagala s oko 2.100

komercijalnih nautikih vezova u moru te 1.200 mjesta na kopnu u samo 12 marina.4

Izgradnja marina poela je na sjevernom dijelu Istre i nastavila se prema jugu. Osim

komercijalnih marina, izgraen je i vei broj luka nautikog turizma koje su preteno klupske,

komunalne i hotelske, a koriste se kao sidrita, privezita i suhe marine. Osnovne znaajke

nautikog turizma su: prirodno okruenje, dobra prometna infrastruktura, visoki stupanj

4

Dundovi,.,Kovai,M.; Komparativna analiza organizacijskih modela sjevernojadranskih nautikih luka,Pomorski zbornik, Rijeka,2004.,Vol.42,No.1.str.210.


8/74

5

sigurnosti i povoljan geografski poloaj. Hrvatsko podruje se ubraja u vana nautika,

odnosno jahting odredita, a rezultat je to, prije svega, atraktivnosti prirodnih i kulturnih

resursa, ukljuujui razvedene obalne linije, te izuzetno privlana mjesta.

Strateki pravci razvoja nautikog turizma nisu postojali, gradilo se po principuuniverzalnosti. Posebni doprinos razvoju luke infrastrukture daje osnivanje Adriatik

ClubYugoslavija (1983. godine) sa sjeditem na Brijunima, koji je 1993/94. preimenovan u

ACIAdriatic Croatia International Club.5

2.2. Povijesni razvitak nautikog turizma

Povijest nautikog turizma se moe povezati s povijeu pomorske plovidbe i

navigacije. Ve u starom vijeku postoje zapisi o pomorskom putovanju (Homerovo putovanje

opisano u epu Odiseja). Poetkom novog vijeka iskustva plovidbe od antikog svijetapreuzimaju Arapi i prenose u panjolsku, a od tamo se iri Sredozemljem. Prva transoceanska

krstarenja koja se ujedno mogu smatrati i poetkom suvremenog nautikog turizma

zabiljeena su krajem 18.stoljea.

Razvoj nautikog turizma obuhvaa putovanja u sportske i zabavne svrhe koja poinju

poetkom 19.stoljea, a izmeu dva svjetska rata nautiki turizam se iri, ali nema masovno

obiljeje. Obiljeje ekspanzije zapoinje poetkom 60-ih godina, a razvoj turistikih

krstarenja velikim brodovima zapoinje 70-tih godina.

Na hrvatskoj obali nautiki turizam moe se pratiti razvojem pomorstva, a

1890.godine javljaju se prva organizirana putovanja po naoj obali, koja organizira beki

turistiki klub. Hrvatsku obalu od 1830. god. do kraja stoljea posjetili su brojni strani

brodovi, veinom jahte poznatih linosti toga vremena. Povijesnu prisutnost i razvoj

nautikog turizma na hrvatskoj obali potvruje veliki broj luka i luica, koja je iz godine u

godinu sve vea.

Poeci nautikog turizma u Hrvatskoj pojavljuju sena kraju XIX.st. i u prvoj polovici

XX.st. gotovo jedno stoljee kasnije nego u svijetu (17. i 18.st.). Tako je npr. austrijski

nadvojvoda Karl Stephan jahtom Ossero posjetio 1899. Pore, njemaki je car Vilim II. sa

suprugom Augustom Viktorijom jahtom Hohenzollern doplovio 1908. u Pulu.6

Nautikiturizam znatnije se razvija od poetkom 1970-ih, poglavito od osnutka tvrtke ACI i

popularizacijom jahtinga. Njegov je razvoj intenzivniji u zadnjih 15 godina, a njegov se pravi

bum tek oekuje.

Do 1928. godine brodice se smjetaju u posebne dijelove luka, a kasnije zapoinje

izgradnja zasebnih luka, tj. marina. Nakon Drugog svjetskog rata nautiki turizam postaje

masovna pojava, a s time poprima i bru stopu rasta to inicira nove procese i izgradnju

specijaliziranih luka na morskim obalama. Krajem 20.st. osniva se veina dananjih marina

5

Poslovna izvjea ACI-a za 2002. i 2003.6Blaevi,I.: Nautiki turizam, online:http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1871,2.6.2013.
http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1871http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1871http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1871


9/74

6

pa se intenzivni razvoj nautikog turizma Hrvatske moe pratiti tek kroz posljednja tri

desetljea, a pravi uzlet tek se oekuje. Razvedenost hrvatske obale je uz veliki broj otoka

jedan od glavnih atributa za razvoj nautikog turizma. Uz to se istiu i pogodnosti reljefa i

klime. Hrvatska obala je visoka, strma i stjenovita to prostoru daje posebnu pejzanuslikovitost.

Kada su 1983. godine, prve marine u sustavu ACI-a otvorile vrata i privezale na

gatovima prva plovila, bio je to vizionarski pothvat.7 Odgovor na sve izrazitiju nautiku

prisutnost na Jadranu. Inicijatori projekta, osnivai ACI-a uspjeli su stvoriti lanac marina du

hrvatskoga dijela Jadrana s visokokvalitetnom i standardiziranom ponudom. Uz velike

priobalne gradove, mala otoka naselja ili pak u oazama netaknute prirode, otvarale su se

marine, koje su ih oplemenile i sauvale.

Prva polovica 20. stoljea predstavlja razdoblje tzv. klasinog nautikog turizma.

Osnovne karakteristike tog perioda: ogranienost na vrlo bogate slojeve drutva, koritenjeplovila visokog komfora i opremljenosti, prostorna ogranienost u kretanju, jedrenje i

krstarenje su osnovni oblici nautikog turizma. U drugoj polovici 20. stoljea poinje razvoj

suvremenog nautikog turizma.

2.3. Razvoj nautikog turizma u svijetu i u Hrvatskoj

Nautiki turizam razvija se kontinuirano visokim razvojnim stopama. Ovaj razvoj u

svim zemljama Europe i svijeta ima, od samog poetka, trend kontinuiranog rasta. Ipak,

razvoj nautikog turizma u svim nacionalnim ekonomijama ne razvija se na podjednak nain.

Mnogo je initelja koji uvjetuju specifinu strategiju razvoja nautikog turizma neke

nacionalne ekonomije, ali svi imaju trini karakter razvoja. Turizam je jedna od najvanijih

gospodarskih djelatnosti u sadanjosti, ali ponajvie u budunosti hrvatskoga, ali i svjetskog

gospodarstva. Prema razvojnim mogunostima u posljednjih deset godina posebno se

istaknuo nautiki turizam. Nautiki turizam predstavlja kretanje turista u plovilima po moru

ukljuujui njihovo pristajanje u marinama i obuhvaa svu infrastrukturu u marinama

potrebnu za njihov prihvat. Iako nautiki turizam u hrvatskom turizmu postaje sve vaniji, on

jo uvijek ne ostvaruje odgovarajuu materijalnu dobit koliku bi mogao s obzirom na njegovepotencijale.

Nautiki turizam u Hrvatskoj se pojavio u 19.stoljeu. Ono to je vanije je da se

njegov razvoj u ostalom dijelu svijeta razvijao vrlo brzo od polovice 19.st. to ne moemo rei

za njegov razvoj u Hrvatskoj. Razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj tekao je vrlo sporo sve

do poetka 80-ih godina 20.st. kada se osniva veina dananjih marina i udruga nautiara to

poveava njegovu popularnost. Dakle, intenzivniji njegov razvoj moese pratiti u zadnjih 15

godina. 1983. i 1984. godine izgraeno je 16 marina (Umag, Rovinj, Pula, Pomer, Rab,

7Adriatic Croatia International Club, online:https://www.aci-club.hr/hr-hr/aci/o-nama,1.6.2013.
https://www.aci-club.hr/hr-hr/aci/o-namahttps://www.aci-club.hr/hr-hr/aci/o-namahttps://www.aci-club.hr/hr-hr/aci/o-nama


10/74

7

Supetarska draga, ut, Pikera, Vodice, Skradin, Jezera, Trogir, Split, Milna, Vrboska i

Palmiana), kasnije su izgraene marine u Koruli (1988.), Opatiji (1989.), Dubrovniku

(1990.), imunima i Cresu (1992. i 1993.)8, a danas ih ima 62.

Tablica 1: Pokazatelji razvoja nautikog turizma u Hrvatskoj

Izvor: Izradio autor prema podacima Dravnog zavoda za statistiku

Tablica 2: Broj i struktura u moru prema duini plovila u Hrvatskoj u razdoblju 1980.-

2010.godine

Duina plovila Broj vezova

1980. 1990. 2000. 2010.

do 6m 516 1,371 2,010 1,239

6-8m 549 1,794 2,111 2,097

8-10m 523 2,235 2,697 3,542

10-15m 386 3,254 5,088 7,842

preko15m 157 216 957 2,193

UKUPNO 2,131 8,870 12,863 16,913


Nedostatak vezova u marinama i lukama istaknut je kao problem u itavoj Hrvatskoj. Kaonedostatak posebno treba istaknuti iznimno malo raspoloivih vezova za plovila dua od 15

metara, a u svijetu se istodobno biljei rast upravo tih plovila.

Turizam je za mnoge zemlje znaajan izvozni proizvod te generator zapoljavanja koji

se ocjenjuje kao jedna od najdinaminijih pojava s gotovo neprocjenjivom vanou za

razvitak svjetskog gospodarstva. Usprkos oscilacijama u svjetskoj ekonomiji i raznim

dogaajima koji naruavaju globalnu stabilnost, turizam dosad nije zabiljeio negativne stope

rasta. Nautiki turizam nije razvijen samo na moru, on je prisutan i razvijen na europskim

8Studija razvoja nautikog turizma Republike Hrvatske, Hrvatski hidrografski institut, 2006. str.7.

Pokazatelj 2003 2007. 2008. 2010. 2012.

Luka nautikog turizma 75 94 97 98 98

od toga marina 48 56 58 60 62

Broj vezova u moru 14,730 15,834 16,403 16,913 17,454


11/74

8

rijekama, jezerima i kanalima. Tijekom tehnikog i tehnolokog razvitka suvremenih plovila,

nautiki turizam je razvio nove oblike koritenja, koji su dostupni ljudima s neto niim

prihodima, na nain da se organiziraju charter putovanja raznim morima. Zemlje s

najrazvijenijim charter putovanjima u svjetskim razmjerima su SAD, Japan, Kanada, a naMediteranu Italija, Velika Britanija, Francuska i Grka.

Za prihvat plovila na Mediteranu postoji mnotvo luka, od panjolske, Portugala,

Francuske, Engleske i Italije, do Grke, Turske, Cipra i Malte. Vanije luke i prihvatilita

brodova na zapadnoj obali Mediterana nalaze se u panjolskoj i Portugalu. To su dvije zemlje

koje povezuju kruna putovanja oceanskog tipa s mediteranskim rutama. Najvea nautika

sredita nalaze se u Barceloni i Valenciji, a Portugal ima snane nautike baze na Azorima i

Castelu Brancu.9 U Gibraltaru se nalazi ak nekoliko nautikih centara koje su uspostavili

Englezi za prihvat i opskrbu svojih plovnih jedinica, a danas stoje na usluzi svim nautiarima.

Francuska ima nekoliko velikih luka, od kojih se istie Marseillesa u kojem se nalazi jedan odnajveih mediteranskih centara nautikog turizma iz koje se organiziraju velika putovanja

prema drugim kontinentima, ali i kruna putovanja Mediteranom. Italija sa svojim lukama i

marinama, od Tirenskog do Jadranskog mora, pomorska je sila, a vanije nautike baze nalaze

se u Trstu, Veneciji, Genovi, Napulju te na Siciliji i Sardiniji. Cipar i Malta su dvije pomorske

zemlje s razvijenim nautikim turizmom, posebice zbog blizine Sueskog kanala. Najpoznatiji

nautiki centri Grke nalaze se u Pireju, a vanije nautike baze nalaze se u Ateni, Solunu,

Janini i Patrasu, a skoro svako mjesto uz obalu posjeduje pristanite.10

9

Graan,D.,et.al.:Razvoj nautikog turizma na Mediteranu, Pomorski zbornik,Rijeka,2006, Vol.44.,No.1,str.128.10Ibidem, str.129.


12/74

9

Tablica 3: Nautiki kapacitet najsnanijih svjetskihzemalja za 2004. godinu

Zemlja Broj luka i pristanita Broj vezova

Njemaka 2000 80000Finska 1700 80000

Nizozemska 1200 250000

vedska 1000 200000

Danska 500 56000

Velika Britanija 355 206000

Italija 343 90500

Norveka 300 100000

panjolska 173 30000

Grka 140 8400Portugal 30 5200

SAD 10320 2024397

Novi Zeland 1500 200000

Kanada 1500 250000

Japan 567 69000

Australija 190 23000

Izvor: Graan,D.,et.al.:Razvoj nautikog turizma na Mediteranu, Pomorski zbornik,Rijeka,

2006, Vol.44.,No.1,str.126.

Europski kao i svjetski nautiki turizam razvija se kontinuirano visokim razvojnim

stopama. Sve zemlje Europe razvijaju nautiki turizam zavisno od svojih prirodnih

mogunosti i resursa, kao i u skladu s razvojem gospodarstva u cjelini. Hrvatska je 2004.

godine imala 83 nautike luke, 5.090 vezova u moru i 849 na kopnu.Pozornost u oblikovanju

budueg razvoja nautikog turizma treba pokloniti izgradnji i daljnjem oblikovanju nautiko

turistikog identiteta kao i oplemenjivanju sveukupne ponude. Hrvatska bi trebala stimulirati

izgradnju domae male flote, osobito sportske opreme za aktivnosti na vodi , ali i ubrzati

rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa u funkciji olakanog razvoja nautike infrastrukture.Radi postizanja to veih ekonomskih uinaka forsirani rast i razvoj negativno se odraava na

odrivi razvoj turizma, a posljedice se oituju u sezonskom karakteru aktivnosti i devastaciji

biolokog bogatstva mora, rijeka i jezera.

2.4. Konkurentnost nautikog turizma

Polazei od razvijenosti ponude i postojane trine pozicije nautikog turizma, a u

svijetlu trinih trendova i faktora uspjeha mogue je, s jedne strane, prepoznati jake strane


13/74

10

koje predstavljaju osnovu za promocijske i prodajne aktivnosti ve u ovom trenutku, kao i, s

druge strane, izazove koji otvaraju nove mogunosti daljnjeg razvoja nautikog turizma.

Hrvatska od svih zemalja na Mediteranu ima najbolje predispozicije za zaradu na

nautikom turizmu. Jedinstvena je po broju otoka (1183) i razvedenosti obale (7456km), aliod nautikog turizma zarauje samo 50 posto od onoga to bi mogla. Najvei konkurenti

Hrvatskoj u nautikom turizmu u pogledu razvijenosti su Italija, Francuska i panjolska, a u

pogledu atraktivnosti obale Grka i Turska. Slovenija i Crna Gora nisu stvarni konkurenti

zbog skromnih kapaciteta i razmjerno kratke obale. Isto tako, Hrvatska teko moe ozbiljnije

konkurirati Francuskoj, panjolskoj i Italiji ne samo zbog njihove nautike infrastrukture,

nego i zbog kvalitete te raznovrsnosti ukupne ostale turistike ponude.

Hrvatska ima prednost u prirodnim ljepotama, pejzanoj slikovitosti i ekolokoj

ouvanosti to su vana obiljeja za razvoj i budunost nautikog turizma. Kvaliteta ponude

hrvatskih marina ne moe se usporediti s ponudom marina u osta lim europskim zemljama.Neke hrvatske marine su jo na stepenici zadovoljavanja osnovne infrastrukture poput

zadovoljavajuih sanitarija ili restorana.

Dvije grupe imbenika u najveoj mjeri odreuju konkurentnost nautikog turizma:11

opi imbenici: klimatski uvjeti, ljepota i istoa mora, ljepota krajolika koja

podrazumijeva razvedenost i raznovrsnost obale i otoka ukljuujui naselja;

posebni imbenici: prometna dostupnost polazne luke nautikog turizma u odnosu na

glavna trita, osobna sigurnost i sigurnost plovidbe, broj, prostorni raspored i

opremljenost luka nautikog turizma.

Uz razvijenu mreu zranih luka u receptivnom podruju vlasnici plovila mogu brzo i

udobno stii do receptivnog podruja. S tim u vezi, ukoliko postoje infrastrukturni uvjeti i

dovoljno kvalificirane radne snage mogue je ponuditi servisiranje i sidrenje plovila u

marinama tokom cijele godine to lokalnoj ekonomije donosi bitne financijske efekte.

Hrvatskim marinama potrebno je restrukturiranje. Izlaz se vidi u restrukturiranju ve

postojeih luka koje bi nadogradnjom postale marine. Na taj nain bi se izbjeglo betoniranje

prirodnih povrina (jer bi se marina razvijala na ve postojeoj infrastrukturi koja bi bilaosnova).

Najvea prednost Hrvatske je u tzv. opim i socijalnim imbenicima nautike ponude

(istoa mora, ljepota krajolika, ekoloka ouvanost obale), a nedostaci su: loa ugostiteljska

ponuda, kapacitet i opremljenost luka nautikog turizma.12Najvanija je injenica da

Hrvatska, prema postojeem broju nautikih vezova, duljinom obale i otoka, njihovom

izuzetnom privlanou i jo uvijek dobroj ouvanosti te konano dosegnutoj kvaliteti ukupne

11

Studija razvoja nautikog turizma Republike Hrvatske, op.cit., str. 24.12Ibidem, str.37.


14/74

11

nautike ponude, nedvojbeno ima sve pretpostavke za daljnji kvalitetan i konkurentan razvoj

nautikogturizma pod uvjetom da u budunosti ne ugrozi osnovnu prirodnu razvojnu osnovu.

Tablica 4: Broj plovila za koje je koriten vez u moru u Hrvatskoj prema zastavi plovila urazdoblju 1980-2012. godine

ZemljaBroj plovila

1980 1990 2000 2010 2011 2012

Austrija 1,693 32,130 36,560 17,342 17,140 15,683

Njemaka 3,103 51,068 35,897 23,201 22,640 22,309

Italija 1,851 32,059 36,605 46,409 40,843 33,208

Ujedinjenjo

Kraljevstvo 0,050 3,012 4,762 3,907 3,441 3,830

Slovenija 6,349 10,421 8,408 7,483

Hrvatska 17,862 88,290 80,455 85,473

Ostali 1,652 36,609 14,908 30,889 21,718 20,346


Najjaa emitivna turistika trita nautikog turizma za Hrvatsku su trita Italije,

Njemake, Austrije, i Slovenije (gotovo 50% svih plovila). Promet domaih plovila inio je u

1995. godini oko 8% ukupnog prometa, dok je 2010. narastao na preko 40% ukupnog broja

plovila.

Prema svim bitnim pokazateljima hrvatska nautika ponuda je konkurentna.

Najvanija je injenica da Hrvatska, prema postojeem broju nautikih vezova, duljinom

obale i otoka, njihovom izuzetnom privlanou i jo uvijek dobroj ouvanosti, te konanodosegnutoj kvaliteti ukupne nautike ponude, nedvojbeno ima sve pretpostavke za daljnji

kvalitetan i konkurentan razvoj nautikog turizma pod uvjetom da u budunosti ne ugrozi

osnovnu prirodnu razvojnu osnovu.


15/74

12

Tablica 5: Europska obala Mediteranakvalitetne marine

Marine i

vezovi Francuska Grka Hrvatska Italija panjolska Turska

Ostali

(Malta,

Crna Gora iSlovenija)

UKUPNO

Mediteran

0-100 1 22 4 18 5 5 4 59

101-500 18 15 38 100 46 17 2 236

501-1000 17 2 4 23 25 3 4 78

1001-2000 6 1 1 7 8 1 0 24

2001-5000 3 0 0 0 0 0 0 3

> 5001 1 0 0 0 0 0 0 1

Ukupan broj

vezova41.845 6.642 13.416 53.835 43.341 8.659 3.420 171.158

Broj

kvalitetnihmarina

46 40 47 148 84 26 10 401

Ukupan brojmorskihmarina

406 428 161 395 556 111 / /

Prosjean brojvezova po

marini

909.67 160.05 285.45 363.75 515.96 333.04 342.00 426.83

Izvor: Lukovi,T.: Nautiki turizam Hrvatske megajahte, da ili ne, kada i kako, Nae more,Sveuilite u Dubrovniku, 2012,Vol.59., No.5-6, str.282.

Iz statistike analize vidi se da se svaka drava s obzirom na njezin prirodni potencijal

i stupanj razvijenosti pozicionirala na sebi svojstven nain u nautikom turizmu na tritu

Mediterana. Hrvatska je zemlja s najkvalitetnijim marinama na Mediteranu, ali i u Europi,

jedina je drava na Mediteranu kojoj su sve kvalitetne marine razvrstane i visoko

kategorizirane prema ADAC-u (njemaki automoto klub). Ukupno ima 161 marinu, ali zbog

zakonske regulative, veina njih su sportske, to jest nekomercijalne. Hrvatska ima i najbolju

marinu na svijetu, Frapu u Rogoznici.13

13

Lukovi,T.: Nautiki turizam Hrvatske megajahte, da ili ne, kada i kako, Nae more, Sveuilite uDubrovniku, 2012, Vol.59., No.5-6, str.282.


16/74

13

Slika 1: Marina Frapa u Rogoznici

Izvor:http://www.croatiasailingexperience.com/hrv/sailing/baza/marina_frapa.asp,1.6.2013.

Prednosti nautikog turizma ine prirodne ljepote, isto more, razvedena obala14, brojni otoci,

povoljna klimatska obiljeja, prirodne atrakcije (NP, PP), bioloka raznolikost, ekoloki

ouvan krajolik i podmorje. Najvei nedostaci su nedovoljan broj vezova i to nedostatak

vezova za vee jahte, sadraj ponude u marinama i razina usluge kao i nepovezanost

elemenata sustava. Rast potranje u turizmu u svijetu, pa tako i u nautikom je vei, a

trendovi se mijenjaju. Trenutano Hrvatska postaje sve popularnija turistika destinacija, a

ulaskom u EU otvorit e nam se jedinstveno trite.

Tablica 6: Usporedba s konkurencijom

Izvor: Tomas nautika jahting 2012., Zagreb 2013.,

online:http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/Tomas-Nautika-Jahting-2012-18-02-2013-za-

novinare.pdf,1.6.2013.

14

Koeficijent razvedene obale u konkurentskim zemljama Mediterana, Hrvatska je odmah iza Grke, a njezinindeks je 11.1
http://www.croatiasailingexperience.com/hrv/sailing/baza/marina_frapa.asphttp://www.croatiasailingexperience.com/hrv/sailing/baza/marina_frapa.asphttp://www.iztzg.hr/UserFiles/File/Tomas-Nautika-Jahting-2012-18-02-2013-za-novinare.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/File/Tomas-Nautika-Jahting-2012-18-02-2013-za-novinare.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/File/Tomas-Nautika-Jahting-2012-18-02-2013-za-novinare.pdfhttp://www.iztzg.hr/UserFiles/File/Tomas-Nautika-Jahting-2012-18-02-2013-za-novinare.pdfhttp://www.croatiasailingexperience.com/hrv/sailing/baza/marina_frapa.asp


17/74

14

Kako bi se potpunije obuhvatila kvalitativna analiza sadanjeg stanja nautikog turizma u

Hrvatskoj, potrebno je sagledati turistiku potranju, izvriti istraivanja, te utvrditi koje su

prednosti, a koji nedostaci. Sukladno rezultatima istraivanja Instituta za turizam, Stavovi i

potronja nautiara u Hrvatskoj, TOMAS Nautika 2007. prikazuju se podaci nautiara kojiposjeuju Hrvatsku.15

Hrvatska je ocijenjena boljom od konkurentskih zemalja kada je rije o ljepoti,

ouvanosti prirode, klimi, istoi mora i obalnih mjesta, kao i u socijalnim elementima

sigurnosti, gostoljubivosti i imiu zemlje. Boljim od konkurencije ocijenjen je prostorn i

raspored marina, ali nautiari nisu zadovoljni s ugostiteljskom ponudom. Vrijednost za novac

ukupne nautike ponude ocijenjen je boljom u Hrvatskoj jedino u usporedbi s Italijom. Cilj

istraivanja je utvrivanje prednosti i slabosti ukupne turistike ponude koju koriste nautiari.

Hrvatska je poeljna jahting destinacija na Sredozemlju, a rezultati istraivanja pokazuju kako

jo ima prostora za unapreenje ukupne nautike ponude. S obzirom na vanost i potencijalnautikog turizma kao jednog od razvojnih proizvoda, potrebno ga je razvijati kako bi

konkurirali na svjetskom nautikom tritu, a iz prikazane SWOT analize u prilogu potrebno

je sagledati realne potrebe iprostorne mogunostiza razvoj nautikog turizma kroz prostorne

i ekolokeciljeve koji bi trebali osigurati kvalitetno prostorno ureenje iodrivi razvoj bez

ugroavanja temeljne vrijednosti prirodnih resursa.

2.5. Sigurnost nautikog turizma

Hrvatska je pravno i praktino pomorski ureena zemlja. To vrijedi i za sustav

sigurnosti plovidbe na moru pa i u nautikom turizmu. Vano je sustav usavravati jer sve

izdaniji nautiki turizam sa sve veim brojem plovila i ljudi na moru, postavlja i vee

izazove.

Svrha sustava sigurnosti plovidbe16je osigurati sigurnu plovidbu i zatitu morskog

okolia odnosno sprijeiti i izbjei nezgode i druge opasnosti koje prijete s plovnih objekata.

Sustav sigurnosti plovidbe temelji se na primjeni niza propisa i odredbi meunarodnih

konvencija i ugovora koji se odnose na sigurnost plovidbe i zatitu morskog okolia koje je

prihvatila Republika Hrvatska. Sve te meunarodne propise implementirane u domaezakonodavstvo, u RH provodi itav niz institucija o ijem dugogodinjem djelovanju i

zajednikoj koordinaciji ovisi sigurnost plovidbe (posredno i neposredno) na hrvatskom

Jadranu. Najvanije su: Luke kapetanije i ispostave, Pomorska policija, Obalna straa,

Hrvatski hidrografski institut, Plovput, Dravni hidrometeoroloki zavod, Hrvatski registar

brodova, Pomorski fakulteti, Hrvatska ratna mornarica, Dravna uprava za zatitu i

15 Stavovi i potronja nautiara u Hrvatskoj ili TOMASNautika 2007 jedino je kontinuirano istraivanjerazliitih obiljeja putovanja i boravka nautiara u Hrvatskoj, koje je Ins titut za turizam u ljeto 2007. godine

proveo po trei puta (prethodna istraivanja provedena su 2001. i 2004. godine)16

Sustav sigurnosti plovidbe temelji se na primjeni niza propisa i odredbi meunarodnih konvencija i ugovorakoji se odnose na sigurnost plovidbe, zatitu morskog okolia koje je prihvatila Republika Hrvatska.


18/74

15

spaavanje, Hitna medicinska pomo, Vatrogastvo, Gorska sluba spaavanja, ronilaki

klubovi, razliite specijalizirane udruge i dr.

U cilju kvalitetnog organiziranja sustava sigurnosti plovidbe na moru te koordiniranja

akcija traganja i spaavanja ustrojena je Nacionalna sredinjica za usklaivanje traganja ispaavanja (MRCC) u Rijeci, sa podsredinjicama (luke kapetanije) i njihovim lukim

ispostavama, te svim obalnim radio postajama (Rijeka radio, Split radio i Dubrovnik radio).17

Najvei broj nezgoda na moru dogaa se zbog nedovoljnog nautikog iskustva, slabe

opremljenosti plovnih objekata i ponaanja posade koje nije u skladu s pomorskim propisima

i pravilima. Funkcioniranje sustava sigurnosti plovidbe svakako predstavlja komparativnu

prednost Hrvatske pri izboru destinacije za nautiare, jer iako naizgled nevidljiv, njegova

uinkovitost kroz uspostavljeni sustav traganja i spaavanja na moru, jedan je od osnovnih

temelja razvoja nautikog turizma.

Grafikon 1: Traganja i spaavanja na moru

Izvor: Panzi,T.: Sigurnost Nautiki turizam,

online:http://pomorskodobro.com/hr/nauticki-turizam/sigurnost-i-nauticki-turizam.html,

1.6.2013.

Meutim esto neopreznost, neadekvatna pomorska naobrazba te podcjenjivanje i

nepotivanje propisa i upozorenja dovodi do potrebe aktiviranja postojeih slubi za traganje i

spaavanje na moru, tvz. vikend pomorci esti su ljeti u nautikom turizmu, kada tijekom

godinjih odmora sigurnost podrede zabavi. Najvanije je uiniti sve da uope ne doe do

situacija koje ugroavaju sigurnost na moru.

17Strategija razvoja nautikog turizma RH za razdoblje 2009-2019., Ministarstvo Hrvatske, Zagreb,2008.,str.24.
http://pomorskodobro.com/hr/nauticki-turizam/sigurnost-i-nauticki-turizam.htmlhttp://pomorskodobro.com/hr/nauticki-turizam/sigurnost-i-nauticki-turizam.html


19/74

16

Neke uinkovite preventivne djelatnosti su projektiranje, izdavanje i odravanje

slubenih pomorskih karata i nautikih publikacija, odravanje i ureenje plovnih putova,

postavljanje i odravanje objekata sigurnosti plovidbe, obavljanje poslova radijske slube,

aktivni nadzor plovidbe, obavljanje inspekcijskih poslova vezanih uz sigurnosti plovidbe,usavravanje i provjera sustava utvrivanja strune osposobljenosti pomoraca za stjecanje

zvanja u pomorstvu (domaih i stranih), obrazovanje pomoraca (nautiara), izdavanje i

djeljenje (po mogunosti besplatnih) razliitih godinjih edukativno-informacijskih

publikacija namijenjenih nautiarima i turistima sa i bez pomorske naobrazbe i sl.

Strani nautiari imaju obvezu plaanja naknade za sigurnost plovidbe prilikom

ishoenja vinjete ovisno o duljini plovila od 140 do 1750 kn, to je vjerojatno bilo

najjednostavnije i najpraktinije rjeenje naplate, ali sigurno nije najpotenije (vrijednost

plovila i rizik za sigurnost bili bi bolji kriteriji, ali je njih mnogo tee u praksi odrediti).18

2.6. Nadzor i kontrola plovnih objekata RH

Svrha nazora i kontrole je osigurati sigurnost plovidbe i zatititi nacionalne interese. Nadzor i

kontrolu plovnih objekata namijenjenih nautikom turizmu u Republici Hrvatskoj vre:19

Hrvatski registar brodova,

inspektori sigurnosti plovidbe Ministarstva prometa i veza,

inspektori lukih kapetanija,

pomorska policija i opinski ribarski inspektori.Sposobnost amaca za plovidbu utvruje se tehnikim pregledom, koji moe biti: osnovni,

redovni i izvanredni.

Stupanj sigurnosti plovidbe i nautiara zavisi od :

pravnih propisa,

tehnike opreme i obuenosti ljudi,

organizacija koje kontroliraju i osiguravaju primjenu propisa o sigurnosti plovidbe.

Sigurnost i opremljenost broda za plovidbu osnovni je element sigurnosti plovidbe. Rad u

lukama i na plovnim putevima daje sigurnost unutar luke. Navigacijske oznake, pomorska

svjetla, radiofoni i VHF radijska sluba oznaavaju plovne puteve i osiguravaju sigurnost

plovidbe. Za oznaavanje plovnih puteva koriste seoptike i akustine naprave. Od posebnog

znaenja su plutae vidljive danju i svjetla za nonu plovidbu.

18Panzi,T.: Sigurnost Nautiki turizam, online:http://pomorskodobro.com/hr/nauticki-turizam/sigurnost-i-

nauticki-turizam.html,1.6.2013.19

Marui,E.:Plovila u nautikom turizmu, online:http://www.pfst.hr/old/data/materijali/5%20Plovila%20u%20NT.pdf,30.5.2013.
http://pomorskodobro.com/hr/nauticki-turizam/sigurnost-i-nauticki-turizam.htmlhttp://pomorskodobro.com/hr/nauticki-turizam/sigurnost-i-nauticki-turizam.htmlhttp://pomorskodobro.com/hr/nauticki-turizam/sigurnost-i-nauticki-turizam.htmlhttp://www.pfst.hr/old/data/materijali/5%20Plovila%20u%20NT.pdfhttp://www.pfst.hr/old/data/materijali/5%20Plovila%20u%20NT.pdfhttp://pomorskodobro.com/hr/nauticki-turizam/sigurnost-i-nauticki-turizam.htmlhttp://pomorskodobro.com/hr/nauticki-turizam/sigurnost-i-nauticki-turizam.html


20/74

17

3. LUKE NAUTIKOG TURIZMA

Luke nautikog turizma u isto vrijeme povezuju djelatnosti pomorstva i turizma, koje

u svojoj cjelovitosti ine jedinstvenu ponudu. Upravo nautiarima turistima koji su najeikorisnici usluga posebno u marinama osigurava se siguran privez, opskrba plovila te sve

pratee djelatnosti usko vezane uz pomorstvo i turizam.

Luka nautikog turizma definira se kao turistiki objekt koji u poslovnom,

prostornom, graevinskom i funkcionalnom pogledu ini cjelinu ili u okviru ire prostorne

cjeline ima izdvojeni dio i potrebne uvjete za nautiki turizam i turiste nautiare.20

Pravna regulativa najveim dijelom je u nadlenosti Ministarstva nadlenog za more

kao i Ministarstva nadlenog za turizam. Ministarstvo nadleno za more propisalo je razvrstaj

luka kroz Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama te Uredbom o razvrstaju luka

otvorenih za javni promet i luka posebne namjene, a prema njemu luke moraju ispunjavati

sljedee uvjete:

ispravnost i funkcionalnost ureaja i opreme,

opskrbu elektrinom energijom, ispravnom vodom,

usluge koje se pruaju u luci,

sanitarne prostorije,

ureaje i opremu za zatitu okolia, protupoarnu zatitu,

zaposlenike i njihove prostorije.

Pravilnikom se propisuju vrste luka nautikog turizma, minimalni uvjeti koje moraju

ispunjavati luke nautikog turizma, kategorije i nain kategorizacije luka nautikog turizma.

Luke nautikog turizma su turistikiobjekti u kojima se, osim usluga veza, pruaju i

razne druge dopunske usluge, kao to su: smjetaj i prehrana nautiara, odravanje plovila,

opskrba rezervnim dijelovima, prehrambenim i higijenskim proizvodima te rekreacijske i sve

druge usluge koje nautiari trae. Lukom nautikog turizma posluju pravne ili fizike osobe

koje ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje turistike djelatnosti, a na temelju dobivene

koncesije u sklopu redovitog postupka. Temeljem sporazuma s pravnom ili fizikom osobom

nadopunjujue usluge turistima-nautiarima u luci nautikog turizma mogu pruati drugepravne i fizike osobe.

20Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautikog turizma, 1999., NN, No.142, l.2. stavak 1., str.1.


21/74

18

Tablica 7: Luke nautikog turizma u Hrvatskoj po upanijama u 2012. godini

upanije Ukupno Sidrite Privezite

MarineNerazvrstane

lukeSuha I.kat. II.kat. III.kat.Ostale

marine

Primorskogoranska 29 8 6 16 1 3 3 1 1

Zadarska 19 7 2 2 - 4 4 - -

ibensko kninska 13 1 - - 2 4 5 - 1

Splitkodalmatinska 16 1 2 2 - 5 3 2 1

Istarska 15 - 2 - 3 6 2 1 1

Dubrovako-neretvanska

6 - - 1 - 2 - - 2

UKUPNO 98 17 13 11 6 24 17 4 6

Izvor: Dravni zavod za statistiku2012., 1.6.2013.

Bez luka nautikog turizma, kao temeljnog initelja sekundarne turistike ponude, ne

moe se ni zamisliti razvitak nautikog turizma. One imaju mnogostruku drutveno-

ekonomsku funkciju. Postoji vie kriterija za podjelu luka nautikog turizma kao to su:

smjetaj, vlasnitvo, veliina, namjena, nain izgradnje i sl. Prema smjetaju, tj. vrsti

akvatorija luka moe biti: morska, jezerska, rijena i kanalska, prema vlasnitvu: privatna ijavna, prema veliini: mala, srednja i velika, prema namjeni: komercijalna i klupska, prema

graevinskim radovima: umjetna i prirodna.

3.1. Razvrstavanje luka

Luke nautikog turizma razvrstavajuse u odreenu vrstu prema vrsti usluga koje se u

luci pruaju. Svaka pojedina vrsta luka nautikog turizma ovisno o vrsti usluga koje prua,

mora ispunjavati minimalne uvjete u pogledu izgradnje, ureenja i opreme, propisane

Pravilnikom i drugim posebnim propisima.

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautikog turizma (NN, br. 68/07. , 142/99. ,

47/00. , 121/00. i 45/01.) stupio je na snagu 20. lipnja 2008. Zamjena starog pravilnika novim

donijela je nekoliko promjena. Umjesto privezita u starom Pravilniku iz 1999., u novom se

Pravilniku pojavio pojam odlagalite plovnih objekata.

Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama razlikuju se:21

luke otvorene za javni promet,

luke posebne namjene.

21Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama,2009. ,NN, No.38., lanak.41.


22/74

19

Tablica 8: Razvrstavanje je od 1990. do 2008.

1990 1999 2008

1 Sidrite Sidrite Sidrite

2 Privezite Privezite Privezite

3Turistika

lukaSuha marina

Odlagaliteplovnih objekata

4 Marina Marina Marina

5

Nautiko-turistiki

centar

Izvor: Lukovi,T., eri N.: Strateki razvoj i promjene legislative nautikog turizma

Hrvatske, Pomorstvo, Pomorski fakultet Rijeka, 2009., Vol.23., No. 2., str.363.

Luke otvorene za javni promet su morske luke koje, pod jednakim uvjetima, moe

upotrebljavati svaka fizika i pravna osoba sukladno njihovoj namjeni i u granicama

raspoloivih kapaciteta.22 Mogu biti otvorene za meunarodni promet i luke otvorene za

domai promet. Luko im se podruje utvruje u skladu s prostornim planom, a njima

upravlja luka uprava.Luke posebne namjene su morske luke koje su u posebnoj upotrebi ili gospodarskom

koritenju pravnih ili fizikih osoba (luka nautikog turizma, industrijska luka,

brodogradilina luka, ribarska luka i dr.) ili dravnog tijela (vojna luka).23 Prema

djelatnostima koje se obavljaju u lukama posebne namjene razlikujemo: vojne luke, luke

nautikog turizma, industrijske luke, brodogradiline luke, sportske luke, ribarske luke i druge

luke sline namjene.

Luke nautikog turizma razvrstavaju se u sljedee vrste:24

sidrite,

odlagalite plovnih objekata (privezite),

suha marina,

marina.

22Ibidem, lanak.2.

23

Ibidem24Pravilnik o razvrstaju i kategorizaciji luka nautikog turizma, 2008.,NN, no.72.,lanak 5.


23/74

20

Sidriteje dio morskog ili vodenog prostora pogodnog za sidrenje plovnih objekata

opremljeno napravama za sigurno sidrenje. Namijenjeno je kratkotrajnom boravku brodova

(noenje/nekoliko dana). Moe imati svoj sustav sidara ili se sidrenje moe obavljati

brodskim sidrima. Nisu opremljena komercijalnom infrastrukturom.Odlagalite plovnih objekata (privezite) je dio vodenog prostora i dio obale, ureen

za pristajanje plovnih objekata i opremljen priveznim sustavom. Ako mogunosti vodenog

prostora privezita dozvoljavaju, u dijelu vodenog prostora privezita moe se oznaiti i

mjesto gdje je dozvoljeno sidrenje plovnih objekata.

Odlagalite plovnih objekata mora imati:25

dio vodenog prostora i obale izgraen i opremljen za privez objekata,

organiziranu slubu prihvata i opsluivanja,

jedno privezno mjesto osigurano i oznaeno za privez u nudi,

zasebno oznaeno svako privezno mjesto,

jednu skupinu prostorija za osobnu higijenu turista-nautiara.

Suha marina je dio obale odnosno kopna posebno ograen i ureen za pruanje usluga

ostave i uvanja plovnih objekata te pruanje usluga transporta plovnog objekta u vodeni

prostor ili iz vodenog prostora do suhe marine.

Suha marina mora imati:26

ograen prostor za uvanje plovila, koji je osvijetljen i uvan 24 sata dnevno,

osiguranu mogunost sputanja plovila u more i njegovo podizanje na kopno, pokretnu dizalicu i navoz na stalcima,

vaeu policu osiguranja,

stalke za ostavu plovnih objekata na suhom,

prikljuak na elektrinu mreu, prikljuak na higijenski ispravnu vodu,

prostorije za osobnu higijenu turista-nautiara .

Marinaje dio vodenog prostora i obale posebno izgraen i ureen za pruanje usluga veza

i uvanja plovnih objekata te smjetaja turista - nautiara u plovnim objektima odnosno u

smjetajnim objektima marine.27U marinama se pruaju i druge uobiajene usluge turistima -

nautiarima, a mogu se pruati i usluge servisiranja i odravanja plovnih objekata.

Usluge koje prua marina:28

glavnausluga veza,

25Ibidem, lanak 21.

26Ibidem, lanak 22.

27

Ibidem, lanak 8.28Dundovi, ., Kesi, B.: Tehnologija i organizacija luka, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001., str .229.


24/74

21

sporedna prikljuci na struju i vodu, odlaganje smea, administrativne usluge,

pomo pri sputanju i vaenju plovila u/iz vode, servis plovila, opskrba namirnicama,

sportskom opremom itd.,

dodatneusluge zabave, sporta i rekreacije.Uz razinu kvalitete glavne usluge, znatno pridonosi i odgovarajui asortiman i kvaliteta

sporedne i dodatne usluge. Marine imaju drutveno ekonomsku funkciju i predstavljaju bitni i

ograniavajui imbenik razvitka nautikog turizma.

S obzirom napoloaj akvatorija u odnosu na kopno, marine dijelimo na otvoreni, poluuvueni

tip, uvueni i potpuno uvueni tip marine. Prema tipu izgradnje i razine opremljenosti:29

ameriki tip jednostavna, kvalitetna i relativno jeftina izgradnja, funkcionalan

razmjetaj sadraja,

europski tip u arhitektonskom smislu nema jedinstven tip izgradnje, slabije je

opremljena i u prosjeku ima manji kapacitet od amerike,

prema vlasnitvu (privatna, komunalna i javna),

u odnosu na lokaciju (morska, jezerska, rijena i kanalska).

3.2. Ostale luke nautikog turizma

U ostale luke nautikog turizma ubrajaju se luke koje ne udovoljavaju propisanim

zahtjevima iz Pravilnika o lukama nautikog turizma ili iz bilo kojih razloga nisu obuhvaene.

U kategoriju ostalih luka nautikog turizma ubrajaju se brojne:30

ribarske,

klupske,

hotelske luke i luice,

brojne uvale i privezita koja nemaju izgraene temeljne infrastrukturne objekte.

Osim zakonske podjele, luke nautikog turizma se razlikuju i s obzirom na korisnike:31

sportske (sportska drutva),

komunalne luke (za lokalno stanovnitvo),

komercijalne luke (turisti, strani i domai).

Sportske luke nastale su najee od tradicionalnih ribarskih luica pa esto dijele luki

prostor s postojeim ribarskim i javnim lukama. U tim luicama najee su vezana plovila

hrvatskih graana.

29Lukovi, T., Bili, M.: Luke nautikog turizma u Hrvatskoj i strategija razvoja lokalnog razvitka, Nae more,

Sveuilite u Dubrovniku, 2004., Vol.54, No. 3-4., str.116.30

Dundovi ., Kesi B. : Tehnologija i organizacija luka, op.cit., str.31.31

Kovai M.: Specifinosti razvoja luka posebne namjene u Primorsko goranskoj upaniji, Pomorski zbornik,Rijeka, 2002., Vol.40., No.1., str.182.


25/74

22

3.3. Kategorizacija luka

Kategorizacija marina provodi se po logici po kojoj marina tree kategorije mora

zadovoljavati ope i posebne minimalne uvjete propisane za sve luke nautikog turizmapojedinano, a koji su izuzeti iz posebnih uvjeta to se odnose na kategorizaciju. Marine prve

i druge kategorije, prema istom pravilniku, nadograuju se na propisane uvjete marina tree

kategorije. Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautikog turizma, za marine

druge i tree kategorije definirani suposebni uvjeti.

Kategorizacija luka nautikog turizma u Republici Hrvatskoj provodi se na temelju

Zakona o turistikoj djelatnosti (NN, br. 8/96., 19/96. i 76/98.) i Pravilnika o razvrstavanju i

kategorizaciji luka nautikog turizma (NN, br. 142/99., 47/00., 121/00., 45/01. i 108/01.).

Prema Zakonu o pruanju usluga u turizmu (NN, br. 68/07.) u 2008. objavljen je novi

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautikog turizma, s naznakom da lukenautikog turizma koje ve imaju rjeenja prema starom Pravilniku nemaju obvezu

usklaivanja prema novom.

Uz navedene luke nautikoga turizma, mislimo da je vrijedno spomenuti novu vrstu

luka kojima se koristi u nautikom turizmu, a jo nisu zakonski regulirane kao specijalizirane

luke. To su posebno organizirane luke za prihvat velikih cruisera. Te luke nastaju kao rezultat

sve izraenije potranje za cruisingom, dakle zahtjeva velikih cruisera, s tisuama turista, za

takvim lukama. Klasine luke nisu adekvatno organizirane, a cruising se ubrzano razvija,

postavljajui sve izraajnije zahtjeve za kvalitetnim privezom i prihvatom turista. Luke koje

su zainteresirane za ulazak u taj posao, mijenjaju se i prilagouju.

Prema novom Pravilniku (NN, br. 72/08.) vrsta marine oznaava se sidrima (dva sidra,

tri sidra, etiri sidra, pet sidara).

Marine se kategoriziraju u tri kategorije. Kategorije oznaavaju sljedee standarde marina:32

prva kategorija oznaava marinu najvieg standarda,

druga kategorija oznaava marinu srednjeg standarda,

trea kategorija oznaava marinu najnieg standarda.

Kategorija marine utvruje se ovisno o ispunjavanju uvjeta propisanih za pojedinu

kategoriju: kvaliteti opreme i ureenja, standardu usluga, raznovrsnosti nadopunjujuihusluga koje se turistima-nautiarima pruaju u marini, kao i ostalih usluga i sadraja na

raspolaganju turistima-nautiarima u neposrednoj blizini marine te kvaliteti odravanja

marine u cjelini.

32Duli, A.: Nautiki turizam i upravljanje lukom nautikog turizma, Ekonom, Split 2002., p. 84.


26/74

23

3.4. Pomorski objekti

Plovila u nautikom turistikom prometu dijele se:33

mali plovni objekti za rekreaciju, plovni objekti za krstarenja i rekreaciju,

natjecateljski plovni objekti,

plovni objekti za jednodnevna krstarenja i izlete u svrhu obavljanja turistike

gospodarske djelatnosti,

plovni objekti za viednevna krstarenja u svrhu obavljanja turistike gospodarske

djelatnosti.

Mali plovni objekti za rekreaciju su plovni objekti jednostavne konstrukcije ija

duina ne prelazi pet metara, a pokreu se ljudskom snagom, vjetrom ili motorom te slue za

zabavu i rekreaciju u blizini obale (brodice, jedrilice, sandoline, bicikli na vodi, daske za

jedrenje i sl.).

Plovni objekti za krstarenja i rekreaciju su brodovi ili brodice koji su namijenjeni za

osobne potrebe turista nautiara za vrijeme njihovog prebivanja u lukama nautikog turizma

odnosno za vrijeme njihovog krstarenja, a opremljeni su za viednevni boravak turista

nautiara na njima (jahte na motorni pogon, jahte na pogon vjetra i dr.).

Natjecateljski plovni objekti su brodovi ili brodice koji imaju odreenu domau ili

meunarodnu klasu, a pokreu se ljudskom snagom, vjetrom ili motorom i slue za sport,

sportska natjecanja ili obuku natjecatelja (jedrilice, gliseri, kanui, kajaci i sl.)Plovni objekti za jednodnevna krstarenja i izlete u svrhu obavljanja turistike

gospodarske djelatnosti su brodovi ili brodice koji su namijenjeni za prijevoz putnika na

izletima u trajanju do najdue jednog dana.

Brodovi i brodice moraju za prijevoz osoba na izletima ispunjavati uvjete utvrene posebnim

propisima glede sigurnosti plovidbe i upisa u hrvatske upisnike odnosno oevidnike te imati

odgovarajuu kategoriju, sukladno odredbama Pravilnika.

Plovni objekti za viednevna krstarenja u svrhu obavljanja turistike gospodarske

djelatnosti su brodovi ili brodice koji su prilagoeni za prijevoz osoba na krstarenjima i

krunim putovanjima i opremljeni su za viednevni boravak posade i turista.

Pojedini plovni objekti nautikog turizma razvrstavaju se u tri kategorijekoje se oznaavaju

odgovarajuim brojem zvjezdica:34

prva kategorija - plovni objekt s pet zvjezdica,

druga kategorija -plovni objekt s etiri zvjezdice,

trea kategorija - plovni objekt s tri zvjezdice.

33

Pravilnik o vrstama i kategorijama plovnih objekata nautikog turizma, 1997., NN, No.11., l.2.34Ibidem


27/74

24

Plovni objekti trebaju na vidnom mjestu imati istaknutu oznaku vrste i kategorije u koju je

plovni objekt razvrstan.

3.5. Charter

Posebna kategorija nautikog turizma u kojoj lei mnogo neiskoritenog potencijala je

charter. Radi se o iznajmljivanju luksuznih plovila, bilo to velikih motornih jahti, velikih

jedrilica ili vie trupskih brodova na oba pogona. Trenutano u Hrvatskoj imamo oko tisuu

tvrtki koje se bave charter-iznajmljivanjem plovila i pruanjem smjetaja na plovilima. U

2008. godini bilo je registrirano 3.800 plovila, a spadaju u klasu manjih brodova i jedrilica do

otprilike 12 metara duine.35

Prije uvoenja zakonskih odredbi kojima je pravo iznajmljivanja plovila u Jadranu

doputeno samo brodicama pod hrvatskom zastavom, tim poslom bavilo se 148 tvrtki, anakon stupanja na snagu Pomorskog zakonika koncem 2004. godine, njihov broj se poveao

za 500. Od tada se nautika charter-djelatnost moe iskljuivo obavljati s plovilom pod

hrvatskom zastavom, u vlasnitvu hrvatske tvrtke. Tako je drava doskoila dotad

uvrijeenom obiaju da se plovila pod stranom zastavom daju u charter ime se mimo svake

kontrole izbjegavalo punjenje dravnog prorauna. Ministarstvo prometa, pomorstva i veza

procijenilo je da se prije uvoenja novihzakonskih mjera godinje gubilo 30 milijuna eura

samo na neplaeni porez od crnog chartera.

Grafikon 2: Rezervacije charter tvrtki u % za 2013.godinu

Izvor: Nautica, Hrvatskom charteru dobro ide? , 23.1.2013.

online:http://www.ijedrenje.com/novost/hrvatskom-charteru-dobro-ide/4497/

35Dravni zavod za statistiku 2009., 1.6.2013.
http://www.ijedrenje.com/novost/hrvatskom-charteru-dobro-ide/4497/http://www.ijedrenje.com/novost/hrvatskom-charteru-dobro-ide/4497/


28/74

25

Vidljivo je da su turske i hrvatske charter flote gotovo ve 40% rezervirane.Rezultati

po destinacijama su dobiveni analitikim izraunom prema podacima iz Yachtbooker sustava.

Za svaku charter destinaciju utvrdili su prosjenu koliinu bookiranih tjedana po charter

plovilu tijekom zadnjih dviju godina.Pristajanja velikih megajahti su upitna budui dasu nae marine graene pred puno

godina i tada su bile namijenjene manjim brodovima. Uz postojee prirodne ljepote,

razvedenu obalu, blagu klimu hrvatski nautiki turizam u kratkom roku moe razviti

primamljivu destinaciju luksuznog chartera.

3.6. Kruna putovanja

Kruzing je vrsta poslovanja nautikog turizma, a organizira se kao kruno putovanje

plovilom kruzing kompanije ili za tu svrhu nabavljenim i posebno pripremljenim plovilom.

Taj je oblik poslovanja u nautikom turizmu veoma razvijen u razvijenim zemljama zapadne

Europe i svijeta, koje imaju tradiciju kruzinga. U Hrvatskoj se u posljednjim godinama,

razvija posebna vrsta kruzinga Old Crusier, to je viednevno ili izletniko krstarenje na

tipinim hrvatskim motornim jedrenjacima, trabakulima.36Kruzing je povezan s lukama starih

gradova na obali, pri emu veliki svjetski kruzing svoje rute razvija u velikim lukama kao to

su Dubrovnik, Split, Zadar i druge.

Grafikon 3: Potranja za kruzing putovanjima u svijetu- broj putnika u razdoblju od 1990.-

2006. godine

Izvor: Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, Institut za turizam,

Zagreb, 2007., str.4.

36

Lukovi,T.: Nautiki turizam, definiranje i razvrstavanje, Ekonomski pregled, Zagreb, 2007., Vol.58, No.11,str. 702.


29/74

26

Razvoj kruzing turizma u svijetu u zadnja dva desetljea je impresivan. U 2006. godini

ukupan broj putnika na kruzerima je 16 milijuna, to je velika stopa rasta u odnosu na

prijanje godine.

Dosadanji razvoj meunarodnog kruzinga u Hrvatskoj odvijao se uglavnom stihijski,odnosno njegov su razvoj u kvantitativnom i kvalitativnom smislu odreiva le primarno

inozemne brodarske kompanije, a Hrvatska se nastojala prilagoditi njihovim zahtjevima.

Ukupna potranja nije bila znaajna, ali u budunosti razvoj meunarodnog kruzinga u

Hrvatskoj treba usmjeravati prema aktivnijem planiranju s vizijom da je Hrvatska jedna od

najpopularnijih i najprepoznatljivijih kruzing destinacija na Sredozemlju. Meunarodni

kruzing u Hrvatskoj odvija se gotovo cijele godine, a naroito je zastupljen izvan glavne

turistike sezone ime doprinosi produljenju sezone i poveanju ukupnih gospodarskih

uinaka od turizma.

Slika 2: Temeljna resursna osnova za razvoj meunarodnog kruzinga u Hrvatskoj

Izvor: Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, op.cit., str.21.

Unutar svake kruzing destinacije mora se voditi rauna o tome da se promet brodova i

posjetitelja tako planira da ni u jednome danu (osim moda iznimno) njihov broj ne prelazi

maksimalni odrivi nosivi kapacitet grada/mjesta, odnosno kruzing destinacije. Da bi to bilo

mogue potrebno je dobro planiranje dolazaka brodova i putnika te suradnja meu kruzing

destinacijama u preusmjeravanju potranje s jedne na drugu kruzing destinaciju u sluaju da


30/74

27

zahtjevi brodara u pojedinim danima prelaze odrivi nosivi kapacitet odreene kruzing

destinacije.37

Prognoze potranje u broju putnika s meunarodnih kruzera do 2017. godine se kreu

od najmanje 1,5 milijuna do najvie gotovo 5,5 milijuna putnika (eksponencijalni trend natemelju trenda zabiljeenog u razdoblju 2002.-2006. godine). 38

Kruzing na hrvatskoj obali Jadrana, koja je po veliini trea na Mediteranu, temelji se dijelom

na razvoju luka za prihvat kruzera i na razvoju hrvatske kruzer flote. Luke za prihvat dobro

posluju i ostvaruju financijske rezultate, ali je kapacitet tih gradova ogranien, to predstavlja

istraivanje prema odrivom razvoju grada ili regije.

37

Studija odrivog razvoja kruzing turizma u Hrvatskoj, op.cit. str.22.38Ibidem, str.21.


31/74

28

4. PROSTORNO PLANIRANJE

Planiranje prostora jedan je od najvanijih preduvjeta za dugoroan i odriv razvoj

nautikog turizma. Planiranje u osnovi sadri proces utvrivanja vizije, misije i ciljevaorganizacije (ogranienost resursa, neizvjesnost okoline na tritu nautikog turizma, plan,

izbor adekvatnih strategija za ostvarenje) te utvrivanje rtava i koristi koje nastaju

ostvarenjem tih ciljeva. Prostor je osnovna pretpostavka za dolazak i boravak nautiara, a

istovremeno i initelj razvoja destinacije nautikog turizma.

Strategija razvoja nautikog turizma RH je strateki dokument koji predstavlja

polazite svih aktivnosti dugoronog upravljanja odrivim razvojem nautikog turizma u svim

elementima odrivosti i na svim razinama donoenja razvojnih odluka, a sagledava se u

prilagodbi promjenjivim uvjetima, rasporedu resursa, zadovoljenje potrebe nautiara i

utvrivanju aktivnosti.

Izgradnja turistike nautike infrastrukture dugoronog je karaktera, a kvalitetno

planiranje prostora jedan je od najvanijih preduvjeta za dugoroan i odriv razvoj turizma.

Prostor u uem i irem smislu osnovna je pretpostavka za dolazak i boravak gostiju, a

istovremeno je faktor razvoja destinacije. Integralno planiranje razvoja prostora osnovni je

uvjet uspjenog dugoronog funkcioniranja turistike destinacije. Prostorni planovi su jedan

od temeljnih dokumenata razvoja jer uspostavljaju ravnoteu izmeu smjetaja, prometa,

komunikacija i ostalih usluga, a da se pritom zatite atraktivni resursi na kojima se turistiki

razvoj temelji. Prilikom izrade planova potrebno je voditi rauna o odrivom razvoju, zatitiobalnog i morskog okolia. Razvoj turizma Hrvatske mora se oslanjati na prostorne planove

kao kljune provedbene dokumente kako bi se adekvatno iskoristio prostor. Na temelju

specifinih prirodnih i kulturnih karakteristika, a sukladno zakonskim odredbama treba

odrediti koja e vrsta nautike luke optimalno iskoristiti raspoloive resurse.

4.1. Planiranje i okoli

Glavni zadatak prostornog planiranja je uspostavljanje ravnotee izmeu smjetaja,

prometa, komunikacija i ostalih usluga, a da se pritom zatite atraktivni resursi na kojima seturistiki razvoj temelji. Razvoj hrvatskog turizma pa tako i nautikog, mora se oslanjati na

prostorne planove. Njima treba definirati ne samo podruja izgradnje, ve i maksimalne

kapacitete koje odreeni akvatorij moe podnijeti.

Planiranje i projektiranje, graenje i opremanje luka nautikog turizma potrebno je sustavno

provoditi kako bi se izbjegli negativni utjecaji na okoli koji se manifestiraju kao:39

okupacija i uzurpacija obalnih i morskih prostora,

pretjerana komercijalizacija obalnih i morskih prostora,

39amanovi, J.: Nautiki turizam i managment marina, Visoka pomorska kola u Splitu, Split, 2002.,str.208.


32/74

29

zagaenje obale i akvatorija naftom, naftnim derivatima i raznim drugim ostacima,

devastacija i neovlateno prisvajanje biolokog i povijesno-kulturnog blaga podmorja.

Prilikom izgradnje marina potreban je veliki oprez u raspolaganju obalnim prostorom pa bi naekoloki osjetljivim i iznimno vrijednim prostorima trebalo zakonom ograniiti komercijalnu

izgradnju objekata. Za okoli su posebno opasne marine i njihova izgradnja u prirodnim

parkovima, jer mogu nagrditi i oneistiti prirodni ambijent. Nekontrolirano bavljenje

sportskim ribolovom i raznim drugim podvodnim aktivnostima moe biti opasno za bioloki

ivot, posebice koljke i povijesno kulturna blaga u moru.

Turizam u cjelini, kao i njegov nautiki dio, ima veliki znaaj u razvoju nacionalnog

gospodarstva, a njegov negativni utjecaj na prostor i okoli moe se svesti na najmanju

moguu mjeru samo upravljanjem njegovim razvojem, to podrazumijeva planiranje

racionalnog i kontroliranog, odnosno ogranienog i usmjeravanog koritenja prostora zaizgradnju kapaciteta i primjenu svih mjera zatite okolia. Provedbenim propisima luke

nautikog turizma obvezuju se na implementaciju sustava prihvatnih ureaja radi sakupljanja

otpadnih tvari s plovnih objekata (fekalije, ulja, komunalni otpad,), a ime seuz potivanje

svjetskih ekolokih standarda, uinkovito doprinosi ouvanju okolia.

Jadran je plitko more koje se, u odnosu na ostatak Sredozemlja, istie po razmjerno

veem broju biljnih i ivotinjskih vrsta te najvie endema. Najvee prijetnje ugroenim i

zatienim vrstama dolaze od unitavanja stanita, unosa invazivnih vrsta, balastnih voda i dr.

Do unitavanja stanita dolazi najvie izgradnjom naselja, luka te turistikom aktivnou.

Invazivne strane vrste drugi su razlog ugroenosti bioloke raznolikosti, koje mogu negativno

utjecati i na ivot i zdravlje ljudi te nanijeti ozbiljne tete gospodarstvu.

Ekoloki aspekt turizma temelji se na ouvanju prirodnih resursa te edukaciji svih

sudionika o aspektima, vanosti i primjeni ekolokih naela u turizmu. Takav koncept razvoja

turizma tei optimalnom ekonomskom efektu, uz minimalno degradiranje ivotne sredine.

Potivanje ekolokih standarda se sve vie namee kao trend meu turistikom potranjom.

Povratak prirodi i zdrava prehrana te koritenje prirodnih materijala svjetski je pokret koji se

reflektira i u turizmu.

Primjeri djelovanja u zatiti okolia:40

stavljanje vanih prirodnih podruja pod adekvatni stupanj zatite, to zahtijeva

promjenu zakonskog pristupa kroz vie ekoloke standarde injihovu strogu kontrolu,

na nacionalnoj razini treba ohrabrivati implementaciju standarda,

ukljuivanje ekologije u program edukacije u turizmu,

poticajna sredstva i stimulativni programi za projekte ekolokog turizma.

40

Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine, Ministarstvo turizma RH, 2003., str.25.


33/74

30

Prilikom planiranja izgradnje luka nautikog turizma potrebno je valorizirati i

primijeniti vie kriterija, a svakako jedan od najvanijih je kriterij odabira lokacije.

Prvenstveno, podruja planiranja izgradnje luka nautikog turizma trebaju biti devastirana

podruja i to posebno ona koja imaju program sanacije (kamenolomi, naputene vojne luke iindustrijska postrojenja, ...). Treba izbjegavati gradnje u prirodnim zatienim uvalama.

Primjenom kriterija, kojima se usmjerava izgradnja, moe se znaajno doprinijeti racionalnom

i kontroliranom koritenju prirodnog prostora. Isto tako, potrebno je voditi rauna o razvoju

postojeih luka nautikog turizma uvaavajui kapacitet prostora i ogranienja zbog

naruavanja ekoloke ravnotee i negativnog utjecaja na bioloku raznolikost. Pri konanoj

odluci o poveanju kapaciteta treba konzultirati studije zatite kulturne batine izraene u

okviru prostornih planova pojedinih upanija.

4.2. Standardi kvalitete i mjere zatite

Dugotrajna ljudska djelatnost daje vidljiv peat globalnog geografskom pejzau to ga

u obalnom prostoru formiraju more, kopno, klimatski uvjeti, hidrografske osobitosti, pogodna

temperatura, vegetacija i brojni drugi faktori. Nautiki turizam je postao jedan od

najekspanzivnijih oblika turizma na moru, a time je zapoela direktna turistika okupacija

mora te izgradnja odgovarajuih luka. Turizam u pravilu nije veliki oneiiva okolia, ako

je infrastruktura izvedena prema odgovarajuim tehnikim uvjetima. Jo uvijek postoje mjesta

sa nerijeenom infrastrukturom, odnosno izravnim isputanjem otpadnih voda u more bez

prethodnog proiavanja.

Kakvoa mora je izravan pokazatelj, a meunarodna Plava zastava41za plae i marine

je program zatite okolia mora i priobalja koji se ve etrnaest godina uspjeno provodi u

Europi i u nekoliko vaneuropskih drava. Nositelj i meunarodni voditelj programa je

Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoli (Foundation for Environmental Education - FEE),

utemeljena 1981. godine pri Vijeu Europe, a u Hrvatskoj se za nju brine pokret "Lijepa

naa".42

Plava zastava simbolizira ouvan, siguran i ugodan okoli namijenjen odmoru, zabavi

i rekreaciji, dobro razraen sustav gospodarenja obalnim podrujem i odrivi razvoj uturizmu. Nositi Plavu zastavu za plau i marinu znai vrhunsku turistiku promidbu, koja se

temelji na visokoj kakvoi usluge, istoi mora i obale te opremljenosti i ureenosti plaa i

41 Plava zastava za plae i marine je meunarodni ekoloki program zatite okolia mora i priobalja, iji jeprvenstveni cilj odrivo upravljanje i gospodarenje morem i obalnim pojasom. Plava zastava je danas u svijetuvrlo cijenjena turistika markica koja se sve brojnijim turistima glavni orijentir prilikom odabira destinacije.Plava zastava je danas najpriznatiji model ekolokog odgoja i obrazovanja i obavjeivanja javnosti, kada je u

pitanju briga za obalne prostore koje trpe najjai pritisak, a to su upravo plae i marine.42

Kovai,M., Komadina,P.: Upravljanje obalnim podrujem i odrivi razvoj, Pomorski fakultet Rijeka, 2011.,str. 135.


34/74

31

marina.43 Plava zastava je priznanje koje se dodjeljuje samo za jednu sezonu, te se zahtjev

svake godine mora dostaviti na propisani nain ako se eli dobiti Plava zastava. Za dobivanje

treba zadovoljiti kakvou mora, odgoj i obrazovanje za okoli i informiranje javnosti,

gospodarenje okoliem, sigurnost i usluge. Godine 2009., tu prestinu nagradu dobilo je 15marina, a 2013. godine istaknuti e 18 marina.44

Tablica 9: Broj plaa i marina s Plavom zastavom

ZemljaBroj marina Plaa Marina Plaa Marina Plaa Marina

2006 2012 2013

Hrvatska 41 103 19 106 18 102 18

Francuska 250 269 84 377 87 365 92

Grka 51 411 5 394 9 393 9

Italija 104 216 52 246 61 248 62

Crna Gora 3 15 0 19 0 20 0

Slovenija 3 8 2 8 2 11 3

panjolska 187 480 82 538 92 550 97

Turska 31 192 14 355 19 383 21

Izvor: Izradio autor prema http://www.blueeflag.org/BlueFlagMap.asp

Kakvoa mora - more, obalni prostor i okoli moraju biti vizualno (bez ulja, smea,kanalizacijskog otpada ili drugih tragova zagaenja), bez ikakvih znakova nafte,

kanalizacijskog ili drugog otpada; nije doputeno isputanje neobraenih otpadnih voda u

marinu ili u blizini njene obale iz usidrenih amaca ili s kopna.

Odgoj i obrazovanje za okoli i informiranje javnosti - marina treba svojim

korisnicima pruati obavijesti o okoliu ukljuujui informacije o osjetljivim podrujima gdje

se ne smije jedriti, sidriti itd; treba istaknuti ili na drugi nain objaviti kodeks ponaanja

prema okoliu; u marini treba postojati osoba zaduena za preuzimanje informacija o Plavoj

zastavi i pitanjima zatite okolia; kriterije Plave zastave za marine, a kao i sve dodatne

obavijesti potrebno je postaviti na lako pristupano mjesto u blizini Plave zastave.

Gospodarenje okoliem - marina treba biti dobro uklopljena u prirodni i izgraeni

okoli, trebaju postojati jasno obiljeeni i lako dostupni spremnici za prihvat otpadnih ulja na

obali, ukljuujui i pokretne ureaje za prihvat ulja, imati mogunost prihvata kaljunih voda,

moraju postojati posebni spremnici za odlaganja opasnih kemikalija i drugih sredstava, u

marini mora biti postavljen dostatan broj spremnika za otpad s kojim mora postupati na

propisani nain.

43

Ibidem, str.134.44Udruga Lijepa naa, online: http://www.lijepa-nasa.hr/plava-zastava,1.6.2013.
http://www.lijepa-nasa.hr/plava-zastavahttp://www.lijepa-nasa.hr/plava-zastavahttp://www.lijepa-nasa.hr/plava-zastava


35/74

32

U ekolokom pogledu najgrublji tip djelovanja turizma na prirodnu okolinu svjesno ili

nesvjesno je iskoritavanje i unitavanje rijetkih i vrlo vrijednih prirodnih resursa to se teko

obnavljaju, a koje se ponekad pretvara i u gusarstvo turista na prirodnim podrujima. Nautiki

turisti dodatno poremeuju prirodnu ravnoteu svojom cirkulacijom na moru i pod morem,bukom brodskih motora, glazbe, glasova, bliceva foto-aparata, osvjetljavanjem podvodnih

spilja u koje svijetlo nije prodrlo ve milijunima godina i sl.

Izravni ekoloki uinci turizma na prirodni okoli je poveano oneienje zraka,

mora, voda i tla. tete od zagaenja nije mogue u potpunosti otkloniti, ali ih treba

minimizirati gdje god je to mogue, te je nuno to prije uspostaviti sustav kontrole kvalitete

u lukama nautikog turizma zbog njegova ubrzanog razvoja, a koji e uz zakonske mjere

pridonijeti razvoju svijesti o moguim posljedicama. Za one zagaivae koji izbjegavaju

plaanje teta potrebno je pojaati sustav nadzora i sankcionirati poinitelje primjerenim

novanim i drugim kaznama. Razvijene zemlje u provedbi ekonomskog, socijalnog iekolokog programa razvoja u nerazvijenim i tranzicijskim zemljama imaju veliko znaenje.

Upravo transferom tehnologije razvijene bi zemlje trebale omoguiti brzi ekonomski i

kvalitetni ekoloki razvoj, pa ak i oprostom dugova ukoliko se uloe u zatitu okolia, mogle

bi znatno poboljati kvalitetu okolia na globalnoj razini.

Zatita mora od zagaenja ima strateko znaenje za razvoj gospodarstva, turizma, ali i za

zatitu ekolokih i prirodnih uvjeta. Radi cjelovite zatite mora i priobalja nuno je provoditi

sljedee potrebne mjere i aktivnosti na zatiti mora i priobalja:45

izrada strunih podloga o ureenju i zatiti obalnog pojasa,

donoenje odgovarajuih propisa za podruja od posebnog interesa,

utvrditi i izraditi katastar zagaivaa mora,

utvrditi naine otklanjanja zagaenja,

ugraditi sustav mehanikog i biolokog proiavanja voda,

za luke nautikog turizma treba utvrditi standarde opreme, tako da mogu prihvatiti

otpadnu vodu sa svih plovila,

pojaanom kontrolom i opremanjem luka sprjeavati isputanja u more (gorivo, ulje,

kaljue, tvrdi otpad, fekalije) kako u unutranjim morskim vodama, tako i u

teritorijalnom moru radi zatite pomorskog dobra i odravanja kvalitete mora,

ubirati i usmjeravati turistiku rentu na unapreenje okolia.

Osim Plave zastave postoji i nevladina organizacija za standardizaciju ISO.46ISO 14001:2004

predstavlja meunarodni standard za upravljanje okoliem. Sustavom upravljanja okoliem

45Kovai,M.:Razvoj nautikih luka u funkciji odrivog razvoja nautikog turizma, Pomorski zbornik, Croatian,

Vol.41, 2003., No.1., str.148.46Meunarodna organizacija za standardizaciju(International Organization for Standardization) je meunarodno

tijelo za postavljanjestandarda sastavljeno od predstavnika raznih nacionalnihtijela standarda.Osnovana23.veljae1947., organizacija producira industrijske i komercijalne standarde.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Standardhttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Organizacija_standarda&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/23._velja%C4%8Dehttp://hr.wikipedia.org/wiki/23._velja%C4%8Dehttp://hr.wikipedia.org/wiki/1947http://hr.wikipedia.org/wiki/1947http://hr.wikipedia.org/wiki/23._velja%C4%8Dehttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Organizacija_standarda&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Standard


36/74

33

tvrtka osigurava da su svi utjecaji na okoli u tvrtki identificirani, nadzirani i usklaeni sa

zakonskom regulativom.Raznim mehanizmima kroz vrijeme negativni utjecaji se ublauju ili

potpuno uklanjaju. Iskustva u primjeni sustava upravljanja okoliem potvruju kako je to

odlian okvir za inovativni razvoj baziran na ideji zatite okolia, sprjeavanja oneienja ilizatite prirodnih resursa.

Certifikacijom sustava upravljanja okoliem organizacija definira ciljeve upravljanja

okoliem, politiku upravljanja okoliem, kljune aspekte okoliai povezane programe te nain

usklaivanja sa postojeom zakonskom regulativom vezano uz zatitu okolia.

Razlozi zbog kojih se uvodi:47

stvaranja sigurnosti za kupce, investitore, javnost i zajednicu pokazivanjem svog

opredjeljenja za okoli,

smanjenja incidenata koji utjeu na stabilnost, poboljanja imida i konkurentnosti,

utede trokova kao posljedica sustavnog i proaktivnog razmiljanja i djelovanja,

pomoi za dobivanjem dozvola i autorizacijomza lokalna trita,

bolje organizacije zatite okolia u praksi,

zakonskog osiguranja putem sustavne identifikacije i procjene zakona i ogranienja.

Meunarodna norma ISO 14001 postavlja zahtjeve za planiranje, uspostavu, primjenu i

nadzor sustava upravljanja okoliem. Upravljanje okoliem prema zahtjevima norme

osigurava smanjenje nepovoljnih utjecaja na okoli, brzi odaziv u sluaju nezgoda ili

izvanrednih situacija smanjenja trokova (energije, materijala...) kao i usklaivanje

poslovanja sa zakonskim zahtjevima, te pozitivnu predodbu tvrtke u javnosti.

Metodologija normemeunarodna organizacija za standardizaciju (ISO), izdala je ISO

14000 standarde u cilju pomaganja gospodarskim subjektima diljem svijeta u upravljanju

ekolokim zahtjevima i osiguranju da njihove ekoloke politike i praksa zadovoljava njihovu

misiju i ciljeve. Ova meunarodna norma moe se primijeniti na svaku organizaciju koja eli

uvesti, odravati i poboljati sustav upravljanja okoliem kao i traiti potvrivanje odnosno

certifikaciju svog sustava upravljanja okoliem od druge.Zakon o zatiti okolia (N.N., 110/07) propisuje opi okvir ouvanja okolia koji se

temelji na naelima: preventivnosti, ouvanja prirodnih izvora i bioloke raznolikosti,

potivanja prava na zdrav ivot i ist okoli, plaanja trokova oneienja te sudjelovanje

javnosti. Sukladno tome obveza je svakog od nas u svom okruenju utjecati na zbivanja oko

sebe i biti odgovoran prema prirodnim, kulturnim i povijesnim vrijednostima kao i prema

okoliu uope.

47ISO 14001 ,

online:http://www.bureauveritas.hr/wps/wcm/connect/bv_hr/Local/Home/bv_com_serviceSheetDetails?serviceSheetId=14441&serviceSheetName=ISO+14001,20.5.2013.
http://www.bureauveritas.hr/wps/wcm/connect/bv_hr/Local/Home/bv_com_serviceSheetDetails?serviceSheetId=14441&serviceSheetName=ISO+14001http://www.bureauveritas.hr/wps/wcm/connect/bv_hr/Local/Home/bv_com_serviceSheetDetails?serviceSheetId=14441&serviceSheetName=ISO+14001http://www.bureauveritas.hr/wps/wcm/connect/bv_hr/Local/Home/bv_com_serviceSheetDetails?serviceSheetId=14441&serviceSheetName=ISO+14001http://www.bureauveritas.hr/wps/wcm/connect/bv_hr/Local/Home/bv_com_serviceSheetDetails?serviceSheetId=14441&serviceSheetName=ISO+14001


37/74

34

Svaka tvrtka trebala bi biti svjesna vanosti zatite okolia i potivanja propisa iz

zatite okolia, pa bi stoga u poslovnu politiku trebala ugraditi temeljna naela zatite okolia.

Kako se zakonska regulativa u podruju zatite okolia ubrzano razvija posljednjih godina,

tako se i mijenja, odnosno skoro svakodnevno iri, zakonski okvir odnosa svih zagaivaaprema okoliu.

Nove zakonske regulative koje tvrtke zagaivai moraju ispunjavati, kao i potreba za

sustavnim prepoznavanjem, praenjem i interpretacijom pojedinih propisa iz zatite okolia,

dodatno se poveavaju u opsegu, sloenosti i dinamici, u procesima pristupanja Republike

Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i Europskoj uniji.

Kako je praenje i provedba propisa iz zatite okolia zahtjevan i sloen proces, tako

se i uvoenje norme ISO 14001:2004 sve vie koristi kao najbolji alat za postupanje u

provoenju mjera koje osiguravaju sigurnost, zdravlje i zatitu okolia. Uvoenje sustava

upravljanja okoliem (SUO ili EMS Environmental managment system) i njegovacertifikacija po normi ISO 14001:2004 preduvjet su za kontinuirano unaprjeenje odnosa

prema okoliu. Tako norma postaje alat za provedbu poslovne politike u zatiti okolia.

Meunarodna norma ISO 14001 danas je najraireniji meunarodno prihvaeni

standard za upravljanje okoliem. Primjenjiv je na svaku tvrtku koja eli uvesti, odravati i

neprestano poboljavati vlastiti sustav upravljanja okoliem.

Primjenom alata meunarodne norme ISO 14001:2004 postavljaju se zahtjevi za

planiranje, uspostavu, primjenu i nadzor sustava upravljanja okoliem. Norma obuhvaa

planirane i sustavne mjere kojima se utjecaji svih poslovnih aktivnosti koje se obavljaju u

tvrtci, moraju svesti na najmanji mogui utjecaj na okoli kojim e se u potpunosti zadovoljiti

zahtjevi i oekivanja svih zainteresiranih strana.

Kako bi sauvali bioloku raznolikost kontinuirano se moramo osposobljavati i informirati, te

pratiti propise, kao i meunarodne konvencije, s ciljem preventivnog spreavanja

nepredvienih oneienja okolia.

Marina Punat implementirala je ISO 14001:2004 za zatitu okolia u svoju poslovnu

politiku i prva je marina na Jadranu koja je smanjila broj vezova zbog ouvanja okolia i

kvalitete, a ne kvantitete.

4.3. Izbor lokacija nautikih kapaciteta

Izbor lokacije luke spada u osnovne investicijske odluke. Trokovi izgradnje turistike

luke, odnosno marine, odreenog kapaciteta i kvalitete, mogu veoma mnogo varirati u

ovisnosti o karakteristikama lokaliteta.48 Od izbora lokacije ovisi uspjeh poslovanja marine

u njezinom itavom vijeku trajanja. Pravilnim izborom lokacije osiguravaju se nii trokovi

48Duli, A. : Nautiki

Documents

Diplomski Naut. turizam