Upload
marina-zidic-loncar
View
480
Download
5
Embed Size (px)
Citation preview
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Zavod za automatiku i procesno računarstvo
PREZENTACIJA MULTIMEDIJALNIH SADRŽAJA U OKVIRU SUSTAVA ZA UČENJE NA DALJINU
Diplomski zadatak br. 1321
Andrija Lončar
Zagreb, 2003
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
Sadržaj 1.Uvod:........................................................................................................................ 3
2. Što su to multimedijski sadržaji , kako se proizvode i kako ih pripremiti za prezentaciju na Internetu? ........................................................................................ 5
2.1 Produkcija multimedijskih sadržaja..................................................................... 5
2.2 Obrada i konverzija multimedijskih sadržaja u prikladan format ......................... 5
2.3 Najpopularniji formati za objavljivanje multimedijskih sadržaja na Internetu....... 6
3. Standardi i formati za objedinjavanje multimedijskih sadržaja u jedinstvenu prezentaciju na Internetu........................................................................................... 7
3.1 SMIL (Synchronised Multimedia Integration Language) ..................................... 7
3.2 MPEG-4.............................................................................................................. 7
3.3 HTML+TIME....................................................................................................... 8
3.4 Macromedia Flash .............................................................................................. 8
4. Što je SMIL, i kako ga koristiti? .......................................................................... 10
4.1 Općenito o SMIL-u............................................................................................ 10
4.1 Kratka povijest SMIL-a ..................................................................................... 10
4.1 Mogućnosti i ograničenja SMIL-a ..................................................................... 10
4.3 Struktura SMIL-a i najvažnije oznake, primjer SMIL datoteke. ......................... 12
5. Multimedijski sadržaji u okviru FER-ovog sustava za učenje na daljinu. ....... 17
5.1 Zbog čega su multimedijski sadržaji potrebni unutar sustava za učenje na
daljinu? ................................................................................................................... 17
5.2 Odnos između klasičnih i modernih sustava učenja. ........................................ 17
5.3 Potrebe sustava udaljenog učenja na FER-u. .................................................. 18
5.4 Standard za stvaranje i prikaz multimedijskih prezentacija unutar FER-ovog
sustava za učenje na daljinu. ................................................................................. 18
6. Program za stvaranje i obradu SMIL prezentacija - Smiley.............................. 20
6.1 Potrebne mogućnosti aplikacije. ....................................................................... 20
6.2 Programski jezik i platforma. ............................................................................ 21
6.3 Osnovna struktura i objektni model Smiley aplikacije. ...................................... 22
6.4 Pojašnjenje detalja programske izvedba aplikacije Smiley............................... 25
7. Rad u programu Smiley....................................................................................... 28
7.1 Sučelje programa ............................................................................................. 28
7.2 Učitavanje, snimanje i stvaranje novih prezentacija u Smileyu......................... 29
1
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
7.3 Dodavanje elemenata u prezentaciji................................................................. 30
7.4 Rad sa elementima prezentacije, brisanje i editiranje....................................... 32
7.5 Rad sa Timelineom, vizualno editiranje vremenskih atributa prezentacije........ 34
7.6 Rad sa Scenom, vizualno editiranje prostornih atributa prezentacije. .............. 35
7.7 Importiranje sadržaja iz PowerPointa. .............................................................. 36
8. Načini testiranja ispravnosti rada programa. Mogućnosti za
poboljšanje programa. ..................................................................................... 38
8.1 Načini testiranja i ispravnost rada programa. ................................................... 38
8.2 Mogućnosti za poboljšanje programa. .............................................................. 38
9. Zaključak .......................................................................................................... 40
10. Literatura ....................................................................................................... 42
11. Sažetak ........................................................................................................... 43
12. Životopis ......................................................................................................... 45
............................................................................................................ 46 13. Zahvale
2
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
1.Uvod: Tekstualni dokumenti popraćeni slikama su već dugo vremena standard na
Internetu. Multimedijski dokumenti, koji se u mnogo većoj mjeri oslanjaju na vremenske
značajke, te na međusobnu sinkronizaciju između elemenata se tek počinju pojavljivati u
značajnijoj mjeri u svijetu Interneta.
Ograničenost Weba u odnosu na multimedijske sadržaje je donekle bila uvjetovana
niskom propusnošću mreže koja je danas sve manje izražena zbog sve bolje
infrastrukture i sve kvalitetnijih algoritama sažimanja. Osim toga multimedijalne
elemente je teže i skuplje izraditi, te zahtijevaju snažnija računala od statičnih
tekstualnih sadržaja popraćenih slikama kakve danas nalazimo na Internetu. No možda
je ipak najjači razlog sporom prodoru multimedije na Internet bio nepostojanje
općeprihvaćenog standarda za distribuciju vremenski sinkroniziranih multimedijalnih
prezentacija. Naime, za razliku od HTML-a koji je već godinama standard preporučen
od W3C (World Wide Web Consortium) organizacije, na području vremenski
sinkronizirane multimedije postojala su samo polovična rješenja raznih tvrtki koja nisu
udovoljavala svim zahtjevima ili pak nisu bila dovoljno otvorena ili jednostavno nisu
imala dovoljno odjeka da bi postala standard. Tek u novije vrijeme počela su se
pojavljivati neka prihvatljiva i konkretna rješenja. U prvom redu tu je SMIL (Synchronized
Multimedia Integration Language), preporuka W3C-a za novi jezik koji omogućuje
integraciju različitih multimedijalnih formata u jedinstvenu prezentaciju, animiranje,
prilagođavanje gledatelju, interaktivnost, razne efekte i slično. Ovaj format je osobito
zanimljiv jer je u potpunosti otvoren i neovisan o platformi gledatelja pa je zbog toga u
ovom diplomskom radu osobita pažnja posvećena upravo njemu.
No da bi se stvorila multimedijalna prezentacija namijenjena prikazivanju na
Internetu potrebno je sve multimedijalne sadržaje pretvoriti u pogodan oblik. Ovisno o
tipu multimedijskog sadržaja, postoje razni formati koji su postali standardom te će u
prvim poglavljima osobita pažnja biti posvećena upravo tim formatima, ali i načinu
pripreme sadržaja.
Fakultet Elektrotehnike i Računarstva u posljednje vrijeme ulaže velike napore u
razvoj vlastitih sustava za učenje na daljinu (distant learning), a multimedija na Internetu
je nezaobilazni dio svakog takvog sustava. Iz tog se razloga potrebno opredijeliti za
tehnologiju koja će omogućiti jednostavno stvaranje multimedijskih sadržaja visoke
kvalitete za distribuciju na Internetu, koja će biti otvorena i neovisna o platformi korisnika
3
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
sadržaja, te će moći kvalitetno predočiti sadržaje prvobitno namijenjene klasičnim
oblicima učenja. U ovom radu će biti razmotreni razni aspekti nekih takvih tehnologija, te
predložena neka od mogućih rješenja koja se autoru ovih redaka čine optimalnima.
4
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
2. Što su to multimedijski sadržaji , kako se proizvode i kako ih pripremiti za prezentaciju na Internetu?
Multimedija označava objedinjavanje raznih formi grafičkih, audio i video
sadržaja, te teksta u jedinstvenu cjelinu. Multimedijski sadržaji dakle mogu biti u obliku
slika, video sekvenci, audio zapisa, tekstualnih, vektorskih i raznih drugih podataka.
2.1 Produkcija multimedijskih sadržaja
Da bismo pripremili te razne multimedijske sadržaje možemo ih snimati i
digitalizirati putem skenera, digitalnih kamera i fotoaparata, digitalnih diktafona i slično.
Također je moguće i proizvoditi sadržaje na računalu uz pomoć nekih programa za
animiranje, stvaranje zvučnih efekata, slikanje i slično. Bitno je da u ovoj fazi sadržaji
budu relativno visoke kvalitete, jer se u daljnjim koracima kvaliteta uglavnom teško
može značajno popraviti. Tako na primjer prilikom digitalizacije slika moramo koristiti
rezoluciju koja je veća od one koju ćemo koristiti u kada budemo objavili sadržaje, video
snimke bi trebale biti snimljene sa najkvalitetnijom raspoloživom opremom uz najveću
rezoluciju, najbolju kvalitetu zvuka i slično.
2.2 Obrada i konverzija multimedijskih sadržaja u prikladan format
Zatim se u većini slučajeva ti sadržaji formatom i drugim značajkama priređuju da
bi odgovarali multimedijalnoj prezentaciji u kojoj će se koristiti. Tada se obično smanjuje
rezolucija slika i videa, odstranjuju se šumovi iz audio zapisa i slično. Svi ti sadržaji su u
svom izvornom obliku vrlo velike datoteke, pa se zbog toga koriste različiti načini za
sažimanje podataka, jer se u svojoj izvornoj veličini nikako ne bi mogli prenositi preko
mreže u stvarnom vremenu. Smanjivanje veličine datoteka se može obaviti na dva
načina. Prvi je takozvana looseles kompresija podataka kada se veličina datoteke
smanjuje bez ikakvog gubitka podataka. Takvom metodom se koriste primjerice gif
(Graphics Interchange Format) slike. Za razliku od te vrste kompresije postoji i loosy
kompresija koja omogućuje mnogo veće stupnjeve sažimanja, ali uz gubitak dijela
informacije. Većina sadržaja namijenjenih protočnoj multimediji na Internetu koristi ovu
vrstu kompresije, pa se tu ubrajaju jpeg (Joint Photographic Experts Group), mpeg
5
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
(Moving Pictures Expert Group), mp3 (MPEG Layer 3) i mnogi drugi formati. Bitna je
stvar da kod loosy formata vrijedi općenito pravilo da je kvaliteta sadržaja tim manja što
je kompresija veća. Zbog toga je u većini slučajeva potrebno pronaći neki kompromis
između kvalitete i veličine koji će omogućiti da se sadržaji mogu normalno prikazivati uz
minimalnu dozvoljenu protočnost mreže, ali da kvaliteta istodobno bude na podnošljivoj
razini. Potrebno je primijetiti da je kvaliteta sadržaja koji se uživo prenose preko Weba
mnogo slabija od kvalitete npr. DVD (Digital Video Disc) ili Televizijskih sadržaja, ali bit
multimedije na Webu i nije kvalitetan izgled sadržaja nego dostupnost. Drugim riječima
dovoljno je da zatražite neki sadržaj i već ga možete početi koristiti.
2.3 Najpopularniji formati za objavljivanje multimedijskih sadržaja na Internetu
Najvažniji formati za distribuciju sažetih audio sadržaja putem Weba su mp3
format koji koristi kompresiju vrlo visokog stupnja uz jedva primjetan gubitak kvalitete i
realAudio format, format koji je razvila tvrtka RealNetworks, jedna od najvažnijih tvrtki na
području multimedije na Internetu.
Slike se uglavnom distribuiraju u sustavima protočne multimedije u jpeg, gif i png
(Portable Network Graphics) formatima koji su već odavno postali standard na Internetu.
Video zapisi se distribuiraju u vrlo velikom broju formata, sa mnoštvom različitih vrsta
kodiranja i slično. Najčešći bi bili avi (Audio Visual Interleaved), mpeg , quickTime –
Appleov format i realVideo – ponovno format tvrtke RealNetworks. Svi ti formati imaju
svoje dobre i loše strane, svoje prednosti i mane, a vrsta i potrebna kvaliteta sadržaja
koje izrađujemo najčešće uvjetuju izbor formata koji ćemo koristiti. Vektorski sadržaji su
relativno rijetki, a u novije vrijeme se uglavnom prezentiraju na Internetu u Flash formatu
tvrtke Macromedia. Tekstualni podaci se mogu prikazivati u običnom ili HTML formatu,
ali kada je potrebna vremenska sinkronizacija trenutaka pojavljivanja sadržaja pred
gledateljem, najčešće se koristi RealNetworksov realText format.
6
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
3. Standardi i formati za objedinjavanje multimedijskih sadržaja u jedinstvenu prezentaciju na Internetu.
Nakon što pripremimo sve multimedijske elemente, dakle slike, audio, video,
tekst, flash animacije i drugo, potrebno je sve te elemente povezati i vremenski
sinkronizirati da bi se dobila kvalitetna prezentacija.
3.1 SMIL (Synchronised Multimedia Integration Language)
Standardi u ovom području su još vrlo mladi i još se niti jedan format nije osobito
istaknuo nad ostalima tako da možemo biti sigurni da će upravo on biti standard
sutrašnjice. Pa ipak, SMIL, standard koji je u svojoj prvoj inačici W3C izbacio još krajem
1998. godine i koji je sada u verziji 2.0, se trenutno ipak čini kao jedan od
najperspektivnijih. SMIL je implementacija XML-a (eXtensible Markup Language) te
podliježe svim pravilima sintakse XML-a. Omogućuje kombiniranje raznih vrsta
multimedijskih dokumenata u jedinstvenu prezentaciju te kontrolu vremena prikazivanja
svakog od njih. Svi se elementi prezentacije mogu animirati, te im se mogu dodavati
razni efekti. Osim toga SMIL nudi i razne mogućnosti prilagodbe sadržaja gledatelju.
Više riječi o SMIL-u bit će u četvrtom poglavlju.
3.2 MPEG-4
Vrlo sličan SMIL-u u nekim pogledima je i MPEG-4 standard kojeg je definirala
MPEG (Moving Pictures Expert Group) skupina unutar organizacije ISO (International
Organization for Standardization). Mada je prvenstveno namijenjen za prikaz audio i
video sadržaja MPEG 4 format također nudi mnoge mogućnosti SMIL-a. On, naime,
nudi spajanje raznih multimedijskih formata u jedinstvenu prezentaciju, a nudi i neke
veoma napredne mogućnosti kao što je sintetiziranje glasa i zvuka, simuliranje grimasa
lica (facial animation) nudi i podršku za prikaz trodimenzionalne grafike i drugo. Vrlo
bitna razlika, te po mnogima značajna prednost MPEG-4 formata je i to što je već u
standardu definirana podrška kontroli isporuke sadržaja gledatelju. Ovisno o brzini
mreže sadržaji i kvaliteta se automatski prilagođavaju uvjetima tako da ne prijeđu limit
koji zadaje propusnost mreže, a također se šalju povratne informacije o kvaliteti
7
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
pruženih usluga (Quality of Service). MPEG-4 standard također pruža mogućnosti
zaštite i kontrole autorskih prava. Nasuprot nekim relativno značajnim prednostima u
odnosu na SMIL, MPEG-4 standard ima i neke slabije strane. Značajno je zatvoreniji i
složeniji od SMIL-a, te u pozadini uglavnom nosi tehnologiju tvrtke Apple što ga čini
manje zanimljivim korisnicima koji su se dosada oslanjali na Appleu konkurentske
proizvode. Sve sadržaje smješta u jednu datoteku što čini izmjenu i osvježavanje samo
jednog dijela prezentacije nepotrebno složenim. Osim toga MPEG-4 ne nudi podršku za
mnoštvo formata koji su itekako pronašli svoje poklonike u svijetu protočne multimedije
(primjerice široko prihvaćene formate tvrtke RealNetworks). Možda je ipak važniji
nedostatak MPEG-4 formata to što nudi značajno slabije mogućnosti vremenskog
usklađivanja događaja u odnosu na robusni SMIL-ov timing modul.
3.3 HTML+TIME
Vrlo je Zanimljiv i HTML+TIME standard iza kojeg stoji Microsoft, a prate ga i
Macromedia, Compaq i drugi. Taj format je u stvari svojevrsna mješavina SMIL-a i
HTML-a. Ideja iza projekta HTML+TIME standarda je bila ta da se ponudi mogućnost
integriranja vremenski sinkronizirane multimedije u HTML odnosno u statičke stranice. U
praksi je to izvedeno pomalo nespretnim spojem SMIL-a koji se u svojoj nestandardnoj
verziji miješa sa standardnim HTML kodom, a nespretnost ovog rješenja je još više
naglašena insistiranjem na potpunoj kompatibilnosti sa starim standardom HTML-a.
Zbog postojanja CSS-a (Cascading Style Sheet) i standardnih mogućnosti HTML-a
korištenje SMIL-ovog layout dijela je odbačeno, te se koriste samo dijelovi za
vremensko usklađivanje i određivanje atributa multimedijskih sadržaja koji se prikazuju.
Najzastupljeniji Web pretraživač MS Internet Explorer u novijim inačicama podržava
HTML+TIME prilično kvalitetno. Potrebno je naglasiti da HTML+TIME standard nije
zamišljen kao zamjena SMIL-u iako im se funkcionalnost donekle preklapa, te da je bar
za sada Internet Explorer jedini pretraživač koji podržava ovaj standard.
3.4 Macromedia Flash
Posljednji značajniji format za prikaz multimedijskih sadržaja na Internetu je Flash
tvrtke Macromedia. Mada je u ovom trenutku Flash najrašireniji format za prikaz
multimedijskih prezentacija na Webu, zbog svojih mnogobrojnih ograničenja i
nedostataka teško se može očekivati da će preuzeti značajniji udio u budućnosti
8
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
multimedijskih sadržaja i prezentacija na Internetu. Flash je naime zatvoren format, te
vlasništvo tvrtke Macromedia. Prvenstveno je namijenjen prikazivanju vektorskih
sadržaja i vrlo je ograničen u prikazu slika, audia, a posebno videa ( trenutno podržava
samo quickTime format, a i njega samo djelomično). Flash datoteke su obično veoma
velike, podržavaju kompresiju tek od najnovije inačice (Flash 6), te imaju vrlo slabu
podršku za protočne sustave na Internetu. Velika prednost Flasha je izuzetno kvalitetan
softverski alat tvrtke Macromedia za izradu sadržaja u Flashu, skriptni jezik ActiveScript
kojim se može programirati u Flashu, te velika rasprostranjenost pluginova koji su
potrebni da bi korisnik gledao Flash sadržaje na svom računalu.
9
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
4. Što je SMIL, i kako ga koristiti?
4.1 Općenito o SMIL-u
SMIL je jezik koji djelomično podsjeća na HTML, te je jedna od implementacija
XML-a. SMIL se izgovara poput riječi smile (osmijeh na engleskom). Namjena SMIL-a je
da omogući standardizirano i jednostavno stvaranje bogatih multimedijskih prezentacija
koje se mogu prikazivati putem Interneta i prilagođavati gledatelju.
4.1 Kratka povijest SMIL-a
Priča o SMIL-u počinje sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća. 1996. godine
organizirana je konferencija pod pokroviteljstvom W3C-a na kojoj su vodeći znanstvenici
iz područja multimedije pokušali predložiti oblik budućeg standarda za distribuciju
sinkroniziranih multimedijskih sadržaja na Internetu. Za razliku od dotadašnjih skriptnih
jezika ovo je trebao biti opisni jezik koji ne zahtijeva programersko znanje. Prva
specifikacija SMIL-a je od W3C-a stigla u ljeto 1998. godine. Mada je prva verzija SMIL-
a bila prilično jednostavna te je omogućavala jednostavno stvaranje prezentacija, bila je
prilično ograničena u svojim mogućnostima. Zbog toga je u ljeto 2001. godine W3C
izdao 2.0 verziju SMIL standarda. Nova je verzija višestruko složenija od stare verzije, te
podržava mnogo novih mogućnosti, a zadržana je i potpuna kompatibilnost sa starom
verzijom.
4.1 Mogućnosti i ograničenja SMIL-a
Bitna je značajka SMIL-a to da se SMIL dokumenti mogu stvarati i čitati čak i uz
pomoć običnog tekst-editora poput Microsoft Notepada ili vi editora kao što je to moguće
i sa HTML kodom. Nadalje, SMIL prezentacije, u prvom redu namijenjene prikazivanju
putem Interneta se u neizmijenjenom obliku mogu distribuirati i na CD-ROM-ovima i
drugim medijima. Veoma je bitno i to da SMIL prezentacije nisu ograničene formatima
multimedijskih dokumenata koje sadržavaju. Da li će se multimedijski dokumenti
određenog formata moći prikazati ovisi samo o mogućnostima preglednika – playera koji
gledatelj koristi. Ovakav pristup nudi velike mogućnosti za uklapanje nekih
multimedijskih formata sutrašnjice u prezentacije, primjerice neki novi VRML (Virtual
10
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
Reality Modeling Language) koji će prezentacijama dati treću dimenziju ili nešto slično.
Kako je SMIL otvoren format, preporučen od W3C-a, postoji značajan broj preglednika
od kojih su neki bolji, a neki lošiji, ali zasada niti jedan ne podržava SMIL 2.0 standard u
potpunosti. Jedan od najboljih, ako ne i najbolji SMIL preglednik danas je
RealNetworksov besplatni RealPlayer. RealPlayer osim mogućnosti prikazivanja SMIL-a
može prikazivati gotovo sve formate multimedijskih datoteka koji se danas mogu naći na
Internetu, a u sebi sadrži i integrirani Web preglednik, te mnoge druge više ili manje
korisne sadržaje. No ovaj program uz to pruža i nešto veću razinu gnjavaže korisnika
raznim komercijalnim ponudama i inzistiranjem na registraciji, te značajno iscrpljuje
sistemske resurse.
SMIL nudi fantastične mogućnosti prilagodbe sadržaja prezentacije korisnicima.
Uz pomoć tih mogućnosti korisnik može primjerice dobivati prezentaciju praćenu
glasovnim komentarom na jeziku koji preferira, ovisno o brzini veze može dobivati
kvalitetniji ili manje kvalitetan video, ili ga ne dobivati uopće, a u slučaju da gledatelj ima
problema sa sluhom može primati prezentaciju sa titlovima.
Najčešća zamjerka SMIL standardu je nepostojanje mehanizama za isporuku
sadržaja gledatelju. Naime, na poslužiteljskoj strani mora biti instaliran program koji
kontrolira isporuku sadržaja gledatelju. Ako kontrola isporuke nije kvalitetna ili ako je
prezentacija jednostavno prevelika lako se može desiti da gledatelju trebaju biti
prikazani sadržaji koji se još nisu prenijeli preko mreže na lokalno računalo. Tada dolazi
do zastoja prilikom kojeg se prezentacija zaustavlja dok se preko mreže ne prenesu
sadržaji za neometano prikazivanje, primjerice, sljedećih 30 sekundi prezentacije. Taj
proces se naziva buffering, odnosno rebuffering.
Zamjerka SMIL-u bi mogla biti nepostojanje nekog konkretnog sustava za zaštitu
autorskih prava nad sadržajima. Doduše unutar SMIL-a postoji meta oznaka kojom
definiramo tekst zaštite autorskih prava, ali ne postoji nikakva zaštita koja bi doista
mogla spriječiti nekoga da kopira ili mijenja prezentaciju ili dijelove prezentacije.
Također je zamjerka i to što za sada nema doista dobrih shareware ili freeware
programa za kreiranje SMIL sadržaja u nekom vizualnom okružju. Otuda i ideja za
programski dio ovog diplomskog rada.
11
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
4.3 Struktura SMIL-a i najvažnije oznake, primjer SMIL datoteke.
Jednostavan primjer SMIL prezentacije ilustriraju slika 4.1 koja prikazuje
prezentaciju za vrijeme izvođenja u RealPlayeru i primjer SMIL koda 4.1. Kako se radi o
vrlo jednostavnom primjeru, nije bilo potrebe za korištenjem SMIL editora pri njegovu
pisanju, pa je načinjen u jednostavnom tekst-editoru. Kratka objašnjenja značenja
najvažnijih oznaka i njihovih atributa bit će navedeni u nastavku teksta.
Slika 4.1: Primjer prezentacije u SMIL-u
12
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
Primjer SMIL koda 4.1: <?xml version="1.0"?> <smil xmlns="http://www.w3.org/2001/SMIL20/Language" xmlns:rn="http://features.real.com/2001/SMIL20/Extensions"> <head> <meta name="author" content="Andrija Loncar" /> <meta name="title" content="Primjer SMILa"/> <meta name="copyright" content="(c)2003 Andrija Loncar, FER"/> <layout> <root-layout backgroundColor="blue" width="500" height="370"/> <region id="main" left="0" width="500" top="0" height="370" fit="fill" z-index="1"/> <region id="video" left="10" width="160" top="10" height="120" z-index="2"/> <region id="subs" left="20" width="460" top="300" height="70" z-index="3"/> </layout> <transition id="fade" dur="2.6s" type="fade"/> </head> <body> <par> <a href="http://www.company.com/index.htm" show="new"> <video region="video" src="voditeljica.rm" begin="0s" /> </a> <switch> <audio src="french/voice.rm" system-language="fr"/> <audio src="german/voice.rm" system-language="de"/> <audio src="english/voice.rm"/> </switch> <ref region="subs" begin="0s" dur="20000s" src="subs.rt" transIn="fade" transOut="fade"/> <seq> <img region="main" src="fer1.jpg" dur="5s" /> <img region="main" src="fer2.jpg" dur="8s" /> <img region="main" src="fer3.jpg" dur="9s" /> </seq> <animate targetElement="main" attributeName="left" from="0" to="50" begin="3s" dur="2s" /> </par> </body> </smil>
13
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
SMIL dokument ima dva jasno odijeljena dijela - HEAD i BODY dio. U prvom se
dijelu definiraju prostorne značajke prezentacije, a u drugom vremenske, odnosno
određuju se vremena i elementi koji će se pojavljivati na prezentaciji.
<head> dio sadrži one značajke prezentacije koje se odnose na prostorni
razmještaj elemenata te njihove atribute a uz to se definiraju podaci o autoru, nazivu
prezentacije, zaštiti sadržaja od neovlaštenog kopiranja i drugo. U <head> dijelu se
također definiraju i prijelazi (transition) koji će se koristiti u prezentaciji.
<meta> dio pruža podatke o prezentaciji. Atribut name govori o kojem je podatku
riječ, a atribut content sadrži taj podatak. Postoje sljedeće meta oznake: abstract,
author, base, copyright i title.
<layout> dio sadrži definiciju parametara prezentacije - root-layout , te definicije
područja u kojima se nalaze slike, video i drugo.
<root-layout> dio sadrži definiciju scene. Atribut background-color opisuje
boju pozadine, a atributi width i height definiraju veličinu scene.
<region> dio opisuje područje scene koje služi kao okvir u kojem se prikazuju
sadržaji poput slika, videa, teksta i drugog. Atribut id daje jedinstvenu oznaku području,
a atributi top, left. width i height definiraju veličinu i položaj područja. Atribut z-index
određuje poredak iscrtavanja područja na sceni, a atribut fit određuje da li i kako sadržaj
scene mijenja veličinu u odnosu na veličinu područja.
<transition> dio opisuje prijelaz, odnosno transformacije na multimedijskom
objektu prilikom njegova nestajanja ili stvaranja. Atribut id daje jedinstveno ime prijelazu,
atribut dur sadrži duljinu trajanja prijelaza a type opisuje tip prijelaza.
<body> dio sadrži podatke o sadržajima prezentacije i o njihovoj sinkronizaciji,
te o animacijama koje se u prezentaciji koriste.
14
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
<par> dio sadrži elemente koji se pojavljuju paralelno, odnosno njihov početak
nije uvjetovan završetkom izvođenja prethodnog elementa.
<seq> dio sadrži elemente koji se pojavljuju sekvencijalno, odnosno njihov je
početak uvjetovan završetkom izvođenja prethodnog elementa. Najčešće se koriste sa
slijedno prikazivanje slika u jednom području (slideshow).
<a> oznaka označava da se unutar nje nalazi element koji će kada ga gledatelj
klikne djelovati kao hiperlink, odnosno otvorit će neku web stranicu, drugu prezentaciju
ili nešto slično.
<switch> oznaku koristimo da bi prilagodili prezentaciju gledatelju. U gornjem
primjeru će gledatelji različitog preferiranog jezika od engleskog dobivati prezentaciju na
tom jeziku, a ako za njihov jezik ne postoji audio datoteka ili koriste engleski jezik,
prezentaciju će dobivati na engleskom jeziku. Switch oznaka se može koristiti i za
prilagođavanje prezentacije u ovisnosti o brzini pristupa Internetu ili za gledatelje sa
posebnim potrebama (osobama sa oštećenim sluhom bi na primjer mogli pomoći titlovi i
slično)
<video>, <audio>, <img>, <text>, <textstream> i <ref> oznake
označavaju dijelove sa podatcima o multimedijskim elementima koji se koriste u
prezentaciji. Ti elementi mogu biti bilo koje vrste, a različita imena oznaka su
uporabljena samo radi lakše čitljivosti SMIL dokumenata. Naime, preglednik prepoznaje
o kojem se tipu multimedijskog dokumenta radi prema samom tipu dokumenta, a ne
prema korištenoj oznaci. Atribut src sadrži lokaciju i naziv dokumenta, region govori u
kojem se području iz kolekcije definiranih područja multimedijski dokument treba
prikazivati. Atributi begin, end i dur definiraju početak i trajanje prikazivanja sadržaja, a
atribut fill govori da li se taj sadržaj nakon završetka trajanja briše sa scene ili ostaje do
pojavljivanja novog sadržaja u istom području ili kraja prezentacije. Atributi transIn i
transOut određuju koji se prijelaz iz kolekcije prijelaza definiranih u head dijelu koristi.
Kod elemenata audio ili video tipa može se koristiti i repeatCount atribut koji programu u
kojem se prezentacija prikazuje govori koliko puta da ponovi izvođenje elementa.
15
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
<animation> oznaku koristimo za animiranje parametara elemenata
prezentacije. Animation dio SMIL-a je u verziji SMIL1.0 bio uglavnom skroman i
jednostavan, ali je u SMIL2.0 verziji postao izuzetno kompleksan, te pruža mnoštvo
mogućnosti. Glavni atributi animation oznake bi bili targetElement - element koji se
animira, atributeName - ime atributa kojeg ćemo animirati, from i to - početna i krajnja
vrijednost animiranog atributa i begin, end, dur - početak i trajanje prikazivanja sadržaja.
Postoje još neke oznake koji se rjeđe koriste, te niz atributa koji su također rijetko
korišteni, pa ih ovdje nećemo objašnjavati. Potpuna i veoma detaljna specifikacija
SMIL2.0 standarda se može naći na stranicama http://www.w3.org/TR/smil20 , a
nešto jednostavnija specifikacija se nalazi na stranicama tvrtke RealNetworks na adresi
http://service.real.com/help/library/guides/production8/realpgd.htm.
16
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
5. Multimedijski sadržaji u okviru FER-ovog sustava za učenje na daljinu.
5.1 Zbog čega su multimedijski sadržaji potrebni unutar sustava za učenje na daljinu?
Multimedijske prezentacije unutar svakog ozbiljnog sustava za učenje na daljinu
su neophodno potrebne iz više razloga. Poznato je da se gradivo značajno brže uči uz
vizualizaciju sadržaja, a mnogi ljudi uz to mnogo brže pamte podatke koje čuju nego
one koje pročitaju. Na primjer kvalitetna animacija koja primjerice pokazuje principe rada
hidrauličkog sustava će omogućiti višestruko brže i kvalitetnije učenje nego dugi tekst
koji opisuje taj proces. Uz to će skoro svakoj osobi učenje uz animirane primjere, slike i
audio sadržaje biti zanimljivije od učenja iz običnog teksta.
5.2 Odnos između klasičnih i modernih sustava učenja.
U klasičnim metodama učenja se uz priručnike, knjige i ostale oblike tiskanog
znanja koriste i predavanja. Predavanja pružaju mogućnost da student dobije podrobnije
informacije o pojedinim temama i to u zvučnom obliku, kroz glas predavača. Uz to,
predavanja mogu poslužiti i za pružanje nekih primitivnih vizualizacija gradiva na ploči,
ili u novije vrijeme kao slajdove na grafoskopu. To su korisne značajke klasičnog načina
učenja, te ih je potrebno prenijeti i u nove, moderne sustave učenja. Knjige se relativno
lako i bezbolno mogu prenijeti u HTML ili PDF format te ih time učiniti dostupnima u
udaljenim sustavima učenja. Problem za sada predstavlja prilagođavanje predavanja
novom sustavu. Priprema posve novih multimedijskih predavanja bila bi idealno
rješenje, no jako je skupa, dugotrajna i zahtijevala bi veći broj stručnjaka za izradu novih
sadržaja. Već postojeća predavanja se međutim mogu relativno jednostavno i jeftino
preraditi i uklopiti u moderne sustave. To konkretno znači da je potrebno prenijeti
slajdove, folije i slike koje profesori crtaju na ploči u digitalni oblik pogodan prikazivanju
na Internetu, te ih popratiti sa glasovnim a po potrebi i video zapisom samog
predavanja. Valja napomenuti da mnogi predavači zaziru od novih sustava kao što su
sustavi udaljenog učenja sa argumentom da se cijeli proces učenja dehumanizira, da
studenti nemaju konkretne interakcije sa predavačem, te da se gubi društveni element
17
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
naobrazbe. No, unatoč tome, novi sustavi ipak pružaju veće mogućnosti, osobito u
prezentacijskom smislu i u smislu raspoloživosti, te iziskuju manje napora kod
predavača, te manje inkomodiraju studente. Optimalni sustav učenja će vjerojatno na
neki način morati kombinirati klasične i moderne pristupe.
5.3 Potrebe sustava udaljenog učenja na FER-u.
Sustav udaljenog učenja na FER-u je projekt koji je još uvijek u ranoj fazi izrade,
no u konačnici bi to trebao biti kompleksan sustav koji raspolaže svim funkcionalnostima
potrebnim za kvalitetno učenje na daljinu. U to se ubrajaju forumi, upitnici i testovi na
Webu, virtualni laboratoriji, razni priručnici i knjige u digitalnom obliku i mnoštvo drugih
sadržaja. U toj cjelini je neophodan i jedan sustav koji bi omogućio asinkrono
objavljivanje prezentacija, odnosno predavanja putem Interneta. Pridjev asinkrono se
odnosi na to da korisnik može gledati snimljeno predavanje kada on to želi, a ne samo
onda kada se predavanje uistinu događa. Asinkronost je u ovom kontekstu bitna jer
omogućuje pomak unaprijed u odnosu na klasična predavanja. Student ne mora biti
nazočan na predavanju, nego predavanje može odslušati uz komoditet svoga doma, u
bilo koje vrijeme koje mu odgovara. Također, dio predavanja koji mu je možda manje
razumljiv ili kompleksniji može ponoviti više puta, ne ometajući pri tom druge studente.
Pitanja i komentari na predavanje se mogu putem foruma ili elektroničke pošte postaviti
predavaču, a neka vrsta FAQ (Frequently Asked Questions) na kojoj bi predavač
objavljivao najčešća i najkorisnija pitanja te odgovore na njih bi otklonila potrebu za
stalnim postavljanjem i odgovaranjem istih pitanja.
5.4 Standard za stvaranje i prikaz multimedijskih prezentacija unutar FER-ovog sustava za učenje na daljinu.
Za većinu funkcionalnosti FER-ovog sustava udaljenog učenja HTML uz CSS
daje dovoljno dobru podlogu za prezentaciju sadržaja korisnicima. Nažalost, što se
multimedijalnih sadržaja tiče HTML ne pruža ni približno dovoljne mogućnosti. Zbog
toga će se FER najvjerojatnije morati opredijeliti za neku od tehnologija poput SMIL-a,
MPEG-4 ili HTML+TIME-a o kojima je bilo više riječi u trećem poglavlju. S obzirom na
realne mogućnosti, prednosti i mane različitih tehnologija moje je mišljenje da bi najbolja
(ili možda najmanje loša) tehnologija bio SMIL. SMIL je naime standard kojeg definira
W3C organizacija, po mnogim mjerilima najjača nezavisna organizacija za određivanje
18
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
standarda na Internetu. Nadalje SMIL tehnologija može odgovarati FER-ovom sustavu i
zbog potpune otvorenosti i neovisnosti o platformi korisnika. Također je prednost i
mogućnost distribuiranja sadržaja na drugim medijima, a ne samo preko Weba.
Nedostatak sustava konkretne zaštite autorskih prava za FER nije od osobite važnosti i
ne bi trebao biti velika prepreka integraciji SMIL-a u FER-ov sustav učenja na daljinu.
Realne zapreke uvođenju SMIL-a u FER-ov sustav za učenje na daljinu su to što je
SMIL relativno nov standard, što nije bar za sada globalno prihvaćen, te što za punu
funkcionalnost sa serverske strane treba koristiti neki od komercijalnih proizvoda poput
RealServera.
19
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
6. Program za stvaranje i obradu SMIL prezentacija - Smiley.
Jedna od ozbiljnijih prepreka uvođenju SMIL-a u FER-ov sustav za učenje na
daljinu je nepostojanje kvalitetnog i jednostavnog SMIL editora koji bi svojim
mogućnostima i cijenom bio prihvatljiv. Naime, postojeći freeware SMIL editori su
veoma loši i ograničeni. Komercijalni SMIL editori su u većini slučajeva jednako loši, a
neki koji su navodno nešto bolji imaju astronomske cijene (primjerice, RealNetworksov
Presentation Maker ima cijenu od 1995$ za jednu licencu). Ideja praktičnog dijela ovog
diplomskog rada je bila stvaranje programa koji će uz jednostavno i intuitivno sučelje
moći stvarati i obrađivati SMIL prezentacije, te će omogućiti brzu i kvalitetnu produkciju
multimedijskih predavanja temeljenih na već postojećim materijalima.
6.1 Potrebne mogućnosti aplikacije.
Unutar ovog projekta bilo je potrebno pronaći kompromise između mnogih
oprečnih zahtijeva koje je nametala problematika stvaranja upotrebljivog SMIL editora.
Kao prvo, trebalo je pomiriti potrebu za jednostavnošću i intuitivnošću aplikacije sa
velikim brojem opcija koje su morale biti uključene. Veliki problem je također bio i veliki
broj raznorodnih multimedijalnih formata koje je aplikacija morala podržavati. Uz to je
trebalo program pisati čim bolje optimiziranim kodom jer je u ovoj aplikaciji brzina
izvršavanja od ključne važnosti. Kako sama SMIL2.0 specifikacija ima preko 200
stranica, očito je da sve opcije i funkcionalnosti nisu uključene, jer bi u tom slučaju ovo
bio projekt posve drugačijih dimenzija.
Osnovna stvar koju ovaj program podržava je učitavanje SMIL prezentacija iz
datoteka koje mogu čak biti stvorene i ručno ili uz pomoć nekog drugog SMIL editora, te,
naravno, zapisivanje u SMIL datoteke. Izrada layouta prezentacije je podržana u
potpunosti i to u vizualnom okruženju. Također je podržano umetanje i editiranje atributa
svih mogućih formata multimedijalnih dokumenata. Zatim, osobito važna u kontekstu
stvaranja novih sadržaja za FER-ov sustav za učenje na daljinu, je i mogućnost
učitavanja prezentacija iz PowerPointa uz opciju istovremene sinkronizacije sa
glasovnim ili video zapisom predavanja. Timeline (hrvatski prijevod vremenska linija ili
vremenski tijek nije adekvatan) prozor je načinjen po uzoru na slične kontrole koje
nalazimo u naprednim programima za nelinearnu montažu videa te nudi razne
20
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
mogućnosti prilagodbe vremenskih atributa elemenata prezentacije, opet kroz
jednostavno vizualno sučelje. Reprodukcija prezentacije je moguća unutar samog
programa uz izvjesna ograničenja (video ,flash i tekstualne datoteke se ne prikazuju
unutar Scene, nego su zamijenjeni simbolima koji označavaju njihov položaj). Također
je moguće napraviti preview prezentacije u programu koji je zadužen za reprodukciju tog
tipa dokumenata na računalu korisnika.
6.2 Programski jezik i platforma.
Projekt SMIL editora sa vizualnim sučeljem je bio prilično zahtjevan i obiman, te
je neophodno bilo odabrati programski jezik koji će omogućiti što lakše baratanje
vizualnim elementima aplikacije, jednostavnu integraciju raznih objekata , te kontrolu
nad drugim aplikacijama. Mada je ova aplikacija možda mogla biti napisana i u Javi,
C++ ili C#-u, ili nekom drugom programskom jeziku, Microsoftov VisualBasic.Net uz
razvojno okruženje VisualStudio.Net se pokazao kao najpogodniji za ovaj projekt.
Naime, veliki broj kontrola potrebnih u aplikaciji bi bilo veoma teško izvesti u nekom
programskom alatu bez vizualnog sučelja. Također, zbog jednostavnog korištenja
RealAudio ActiveX komponente kojom se kontrolira izvođenje audio sadržaja u
aplikaciji, te mogućnosti automatizacije procesa potrebnih za korištenje sadržaja iz
PowerPointa, proces izrade ove aplikacije je bio značajno ubrzan. Veoma je važno bilo i
postojanje gotovih biblioteka funkcija za rad sa XML datotekama jer bi stvaranje novog
parsera za SMIL datoteke bilo dugotrajno i posve nepotrebno. U odnosu na C++
VisualBasic.Net stvara značajno sporije aplikacije, ali je pisanje aplikacija u
VisualBasic.Netu mnogo brže, a to je zbog opsežnosti projekta ipak bilo presudno. S
obzirom na to da je program pisan u VisualBasic.Netu jedina platforma na kojoj se može
izvoditi je PC sa Windows operativnim sustavom verzije 98 ili novije na kojem mora biti
instaliran Microsoft Dot Net Framework. U praksi se pokazalo da program najbolje radi
na operativnom sustavu Microsoft Windows XP. Uz to je potrebno imati instaliran
RealPlayer, te PowerPoint radi mogućnosti korištenja prezentacija tog formata. Pošto
program barata sa mnogo multimedijskih datoteka raznih formata i velikom količinom
podataka u stvarnom vremenu poželjno je imati čim snažnije računalo. Program će
međutim raditi i na slabijim računalima, ali uz mogućnost zastoja i pogrešaka.
21
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
6.3 Osnovna struktura i objektni model Smiley aplikacije.
Aplikacija je prilično složena i duga, sastoji se od 9600 linija programskog koda,
koje čine 21 razred, a program koristi i 11 različitih prozora, dijaloških okvira i korisnički
definiranih kontrola. Osnovu aplikacije čini razred smil koji sadržava sve podatke o
prezentaciji i veliki broj metoda koje su potrebne za rad sa elementima prezentacije.
Razred smil sadržava razrede root_layout i meta kao članske varijable, a razrede
transition, region, audio, img, ref i video kao jednodimenzionalna polja
članskih varijabli.
Imena varijabli, razreda i elemenata razreda su uzeta prema odgovarajućim
oznakama u SMIL-u. Svi važniji atributi SMIL oznaka imaju odgovarajuću člansku
varijablu unutar razreda koja je istog naziva kao i odgovarajuća oznaka. Radi
mogućnosti jednoznačnog određivanja elemenata prezentacije bilo je potrebno stvoriti i
neki dodatni atribut koji će na sebe preuzeti ulogu jedinstvenog identifikatora. Za to se
koristi parametar JMBG koji je cjelobrojna članska varijabla svakog razreda koji unutar
razreda smil postoji u obliku jednodimenzionalnog polja. Hijerarhija razreda smil sa
popisom svih članskih varijabli i metoda je grafički prikazana na slici 6.1:
Slika 6.1:Hijerarhija razreda smil
22
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
Razred SmilReader čita podatke iz SMIL datoteke, kao da se radi o bilo kojem
drugom XML dokumentu. Učitava se vrijednost samo onih oznaka i onih atributa koji su
podržani u programu, a ostali se podatci odbacuju. Svi se podatci spremaju u instancu
smil razreda koja je predana metodi citaj unutar SmilReader-a kao argument.
Razred FormMain definira glavni prozor aplikacije. Podijeljen je na četiri
područja: Tools (Alate), Properties (Svojstva), Scene (Scena) i Timeline (Vremenski
tijek). Svaki od ovih dijelova ima svoje zadaće. Prozor Scene prikazuje izgled
prezentacije u danom trenutku, te omogućuje vizualno raspoređivanje područja na sceni
uz pomoć miša. Alati sadrže skup najčešće korištenih funkcija. Svojstva prikazuju
svojstva trenutno odabranog objekta, područja ili osnovna svojstva prezentacije.
Timeline je vjerojatno najsloženiji dio, u kojem je vizualiziran vremenski tijek
prezentacije.
Prilikom rada na prezentaciji moguće je dodavati nove objekte. Za dodavanje
objekata se koriste dijaloški okviri FormAddImg, FormAddSlide, FormAddRef,
FormAddAudio i FormAddVideo. FormAddImg dodaje jednu sliku u prezentaciju,
FormAddSlide dodaje niz slika pri čemu su one nakon dodavanja slijedno, jedna iza
druge, i sa jednakim trajanjem, raspoređene u jednom području. FormAddRef dodaje u
prezentaciju flash, tekst ili neki drugi format, FormAddAudio dodaje zvučni zapis, a
FormAddVideo video zapis u prezentaciju.
Vjerojatno najznačajnija mogućnost ovog programa s obzirom na upotrebljivost
unutar FER-ovog sustava za učenje na daljinu, bi bila mogućnost izrade prezentacija od
gotovih PowerPoint datoteka. Prilikom poziva funkcije File->Import->From PowerPoint iz
glavnog menija otvara se dijaloški okvir FormPpt. U njemu se odabire datoteka, te se
definiraju parametri po kojima se PowerPoint prezentacija pretvara u niz slika. Potrebno
je napomenuti da se pozadina pretvara u posebnu sliku .jpeg formata sa odabranim
parametrom kvalitete, a slajdovi prezentacije se pretvaraju u slike .gif formata sa
informacijom o prozirnosti. Nakon što je pretvorba svih slide-ova iz prezentacije
obavljena, otvara se prozor razreda FormSync. U njemu je potrebno najprije odabrati
audio ili video zapis koji prati prezentaciju.
Nakon toga se može početi sa sinkronizacijom. U FormSync prozoru se nalaze
sve potrebne kontrole za reprodukciju zvučnog zapisa, i kontrola koju definira razred
xslider. Xslider kontrola je slična Timeline kontroli, te grafički predočava trenutke
23
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
dodavanja pojedinih slajdova, te trenutnu poziciju u odnosu na ukupnu duljinu zvučnog
ili audio zapisa koji prati datoteku. Nakon završene sinkronizacije zvučnog zapisa
podaci o sinkronizaciji se zapisuju u SMIL datoteku koja se potom otvara u glavnom
prozoru te se mogu načiniti dodatne izmjene na tako sinkroniziranoj prezentaciji.
Posljednji dijaloški okvir je FormAbout koji samo prikazuje osnovne podatke o
programu.
Na slici 6.2 je prikazana hijerarhija prozora, dijaloških okvira i kontrola u programu
Smiley.
Slika 6.2:Hijerarhija prozora, dijaloških okvira i kontrola
u programu Smiley
24
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
6.4 Pojašnjenje detalja programske izvedba aplikacije Smiley.
Pošto bi prikaz i komentari svih 9600 linija programskog koda zauzeli oko 200
stranica, nema ih smisla umetati u tekst diplomskog rada. Zbog toga će ovdje biti samo
prikazan način funkcioniranja glavnih dijelova aplikacije.
FormMain razred sadrži globalnu varijablu tipa smil. Ta varijabla se koristi za
spremanje i obradu sadržaja prezentacije. Svi ostali razredi se instanciraju iz razreda
FormMain. Prilikom pokretanja programa poziva se konstruktor za varijablu tipa smil
čime se stvara prazna prezentacija. Ista procedura se dešava kada korisnik odabere
File ->New opciju u glavnom meniju.
Kada korisnik odabere postojeću SMIL datoteku uz pomoć opcije File ->open u
glavnom meniju, stvara se nova instanca razreda SmilReader, te se kao parametar
metodi citaj prosljeđuje varijabla smil. Učitavanje parametara se iz datoteke obavlja
uz pomoć ugrađenog razreda XMLTextReader, i pri tome se u ovisnosti od toga koja je
oznaka pročitana članske varijable razreda smil pune odgovarajućim vrijednostima
atributa. Metode razreda SmilReader getVrijeme, getBoja i hex2int se koriste
da bi se pročitani podaci pretvorili u pogodan format. Vrijednosti vremena koje se u
SMIL dokumentima mogu izraziti u mnogo različitih formata se konvertiraju u
milisekunde te se kao takve koriste u daljem tijeku programa.
Nakon punjenja podataka u globalnu varijablu smil u razredu FormMain, uz
pomoć metode Osvjezi se u prozoru Scene i u Timelineu prezentacija prikazuje.
Metoda Osvjezi naime poziva metodu osvjeziScenu, koja iscrtava sve elemente
prezentacije vidljive na sceni u trenutku definiranom kao sadašnjost u Timeline
kontroli. Iscrtavanje slika se obavlja bez problema ako su slike u .jpg ili .png formatu, a
.gif slike se čak iscrtavaju sa prozirnošću. Video, tekst i flash datoteke se prikazuju kao
simbolične slike, dakle njihov se sadržaj ne iscrtava. Ovaj pristup je bio neophodan zbog
povećanja brzine izvođenja programa.
Nakon što je prezentacija učitana mogu se mijenjati razmještaji područja na sceni
uz pomoć miša. Za to se brinu procedure Scene_MouseDown, Scene_MouseMove i
Scene_MouseUp. Scene_MouseDown procedura se automatski poziva prilikom klika
mišem kada je pokazivač iznad Scene. U ovisnosti o položaju miša određuje se koje je
područje odabrano i to se područje iscrtava sa crnim okvirom. Scene_MouseMove
procedura se automatski poziva prilikom pomicanja miša iznad Scene. Tada se ukoliko
25
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
je lijevo dugme na mišu stisnuto određuje novi položaj područja te se Scena iznova
iscrtava. Scene_MouseUp procedura se automatski poziva kada korisnik otpusti lijevo
dugme na mišu dok je pokazivač iznad scene. Tada se onemogućuje daljnje pomicanje
područja, te se iscrtavaju nove vrijednosti u Properties panelu.
Da bi se scena snimila koristi se File->Save ili file->Save As opcija. Opcija File-
>Save snima dokument uz pomoć metode zapisiSmil iz razreda smil. Opcija File-
>Save As otvara SaveFileDialog u kojem korisnik bira kazalo i naziv datoteke u koju
će snimiti prezentaciju. Ako je novo kazalo različito od kazala u kojem je prezentacija do
sada bila kopiraju se sve datoteke koje se koriste u prezentaciji na novo odredište.
Svi parametri svakog elementa prezentacije se mogu uređivati u Properties panelu. Uz
pomoć procedura showProp i refreshProperties, te refreshRoot prikazuju
se svojstva odabranog elementa. Niz od nekih četrdesetak procedura kontrolira izmjene
parametara u Properties panelu.
Timeline je posebna korisnička kontrola. Sastoji se od sljedećih cjelina: Skala -
dio prostora na kojem se iscrtava mjerilo u sekundama, Label - dio u kojem se iscrtava
naziv područja i Track - dio u kojem je prikazana vremenska dimenzija prezentacije.
Osim ovih cjelina u Timelineu imamo još i play i pause dugme te Marker koji
prikazuje trenutnu poziciju prezentacije u Timelineu . Da bi se prezentacija prikazala u
Timeline kontroli potrebno je odrediti ukupnu duljinu trajanja prezentacije. Pošto u SMIL-
u nije potrebno navesti vrijeme završetka ili trajanja pojedinog dijela prezentacije,
program mora sam na osnovi duljine trajanja izvođenja multimedijskih datoteka odrediti
vrijeme završetka izvođenja. Način na koji to ovaj program radi je da snimi prezentaciju
kao file, uz pomoć axRealAudio kontrole učita taj file, te ugrađenom funkcijom
getLenght pročita vrijeme trajanja cijele prezentacije. Za iscrtavanje Tracka i Labele
se koristi funkcija osvjeziTrack, a analogno tome postoji funkcije osvjeziSkalu
koja osvježava Skalu. Timeline nudi mogućnosti editiranja vremena pojavljivanja i
završavanja pojedinih elemenata prezentacije preko vizualnog sučelja uz pomoć
procedura Track_MouseDown, Track_MouseMove i Track_MouseUp koje se
automatski pozivaju prilikom rada sa mišem nad Track dijelom Timelinea. Veoma je
bitna kontrola nad snaps sustavom. Taj sustav omogućuje da kada se sa jednim
elementom dovoljno približimo početku ili kraju nekog drugog elementa vrijeme početka
ili kraja aktivnog elementa bude postavljeno točno u trenutak početka ili kraja drugog
26
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
elementa. Međusobna sinkronizacija između elemenata je nezamisliva bez ove
funkcionalnosti. Ona je implementirana preko getSnap metode u razredu smil.
Za učitavanje PowerPoint datoteka i pretvaranje u povoljan oblik za prezentiranje
na Internetu koriste se FormPpt i FormSync razredi. Korištenjem opcije File ->Import-
>From PowerPoint iz glavnog menija instancira se novi dijaloški okvir razreda FormPpt.
FormPpt kao glavnu funkcionalnu cjelinu ima metodu export_ppt. Nakon što korisnik
u OpenFileDialogu odabere PowerPoint datoteku ona se kao argument prosljeđuje
metodi export_ppt. U ovoj se metodi prvo otvara aplikacija PowerPoint kao
minimizirani prozor. U njoj se učitava prezentacija koju je korisnik odabrao. Zatim se na
početak prezentacije umeće prazan slide, te se taj slide snima kao .jpg slika. Treba
primijetiti da se na toj slici nalazi samo pozadina koja je ista za sve slajdove u
prezentaciji. Nakon toga se taj prvi slide briše, a stvara se površina na svakom slide-u
koja je one boje koju je korisnik specificirao kao dominantnu boju pozadine. Ta površina
se šalje na najnižu razinu prikaza te ona sada postaje svojevrsna pozadina u
prezentaciji. Nakon toga se slajdovi jedan po jedan snimaju kao .gif slike, te im se uz
pomoć eksternih komandno-linijskih programa gif2bmp.exe i bmp2gif.exe dodaje
prozirnost prema boji pozadine. Na kraju se slike dodaju u strukturu koja nosi podatke o
njihovoj lokaciji te se PowerPoint aplikacija zatvara.
Drugi dio procesa importiranja prezentacije iz PowerPoint-a je sinkronizacija sa
audio ili video zapisom. Ona se radi uz pomoć FormSync razreda. Prozor FormSync
razreda je podijeljen na scenu u kojoj se prikazuje trenutni slajd i na donji dio u kojem su
kontrole. Nakon što korisnik odabere video ili audio datoteku u OpenFileDialog-u i
klikne na dugme za snimanje proces sinkronizacije može početi. Metoda NewSlide se
poziva svaki put kada korisnik klikne na dugme za dodavanje novog slajda ili kada
stisne neku tipku na tipkovnici. Ona iscrtava novi slide , a zapisuje duljinu trajanja
prethodnog slajda. Klikom na dugme za snimanje cijela se prezentacija sinkronizirana
na ovaj način sprema u datoteku. U ovom slučaju koriste se metode ugrađenog razreda
TextWriter za zapisivanje podataka u datoteku. Slajdovi se samo sa trajanjem,
odnosno dur atributom zapisuju unutar seq dijela, a ostali sadržaji - pozadina i audio
ili video zapis su u par dijelu. Informacije o datoteci u kojoj je snimljena novonastala
prezentacija se prosljeđuju glavnom dijelu prezentacije u kojem se onda mogu načiniti
daljnje preinake.
27
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
7. Rad u programu Smiley.
U ovom poglavlju se nalaze objašnjenja i naputci za korištenje ovoga programa.
Bitno je napomenuti da Smiley nije program za izradu audio, video i drugih
multimedijskih sadržaja, nego za komponiranje već gotovih sadržaja u jedinstvenu SMIL
prezentaciju.
7.1 Sučelje programa
Glavni prozor programa ima sučelje koje se sastoji od četiri glavna elementa:
Scene, Timelinea, Alata i Svojstava.
Slika 7.1: Izgled i glavne cjeline programa
28
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
Scena služi za prikaz prezentacije u vremenu koje određuje Timeline.
U Timelineu su prikazani elementi prezentacije u vremenu. Izmjene svojstava svih
elemenata se mogu načiniti tako da se element prvo selektira u Timelineu ili u Sceni te
se u okviru Properties načine potrebne izmjene. Alati pružaju jednostavan način da se
dođe do najčešće obavljanih funkcija. Alati imaju sljedeće funkcije:
Slika 7.2: Izgled i pojašnjenja funkcija Alata
Svim funkcijama koje postoje u alatima se može pristupiti i preko glavnog menija.
7.2 Učitavanje, snimanje i stvaranje novih prezentacija u Smileyu
Za otvaranje SMIL prezentacije koristi se opcija File->Open iz glavnog izbornika.
Nakon što je postojeća prezentacija odabrana ona se učitava i prikazuje u Timelineu i
Sceni. Program je u potpunosti kompatibilan samo sa prezentacijama koje su i
načinjene u Smileyu. Za ostale SMIL prezentacije koje su izrađene ručno ili uz pomoć
nekog drugog SMIL editor-a postoji mogućnost da neće u potpunosti ispravno biti
prikazane ili da će program dojaviti grešku pri učitavanju. Vrlo je bitno i da sve
multimedijske datoteke koje se pozivaju u tom dokumentu budu na svojim mjestima.
Korisnik također može odlučiti da radi posve novu prezentaciju (from the
scratch). Za to se koristi opcija File->New iz glavnog izbornika. Stvara se nova prazna
prezentacija sa pretpostavljenim atributima, a u okviru Svojstava se prikazuju osnovne
postavke prezentacije.
29
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
Za snimanje prezentacije se koriste opcije File->Save i File->Save As iz glavnog
izbornika. Dok prva opcija samo snima prezentaciju, druga nudi mogućnost snimanja
prezentacije sa drugim imenom ili na drugu lokaciju. Ako je kazalo u koje snimamo
prezentaciju različito od kazala u kojem je prezentacija do sada bila, sve se
multimedijske datoteke kopiraju na novo odredište.
7.3 Dodavanje elemenata u prezentaciji.
Ubacivanje elemenata u scenu se radi putem dijaloških okvira u kojima
određujemo datoteku i potrebne parametre. Da bi ubacili novi element koristimo se
Alatima ili opcijom Insert glavnog izbornika. Ukoliko se dodaje audio datoteka dovoljno
je odabrati datoteku u nekom od mnoštva podržanih formata. Po želji se može upisati
naslov Audio elementa u Title textbox , mogu se specificirati drugačija vremena početka
i kraja od ponuđenih korištenjem Begin Time i End Time textbox-ova i može se
specificirati broj ponavljanja u Repeat Count textbox-u.
Slika 7.3: Dijaloški okvir za umetanje audio sadržaja u prezentaciju
Kada dodajemo slike, video, tekst ili flash sadržaje dijaloški okvir u donjem dijelu
ima dio u kojem trebamo odrediti u kojem području će sadržaji biti smješteni. Tako se
nudi mogućnost stvaranja novog područja za sadržaje sa vrijednostima veličine koji
odgovaraju veličini medija koji se umeće ili odabir jednog od već postojećih područja.
Ako se korisnik odluči za stvaranje novog područja može putem Top i Left textbox-ova
odrediti položaj, a pomoću Width i Height textbox-ova veličinu novog područja. Također
može uz pomoć Title textbox-a odrediti naziv novog područja. U Z-index textbox se
upisuje vrijednost Z-indeksa područja koja određuje redoslijed, odnosno preklapanje kod
30
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
iscrtavanja scene. Područja sa višim Z-indeksom prekrivaju područja sa nižim Z-
indeksom. U Fit textbox-u određujemo način skaliranja objekata unutar područja.
Pretpostavljena vrijednost Hidden znači da se objekt neće povećavati ni smanjivati, te
da dijelovi objekta koji se protežu preko granica područja neće biti prikazani. Ako je ova
vrijednost postavljena na Fit objekti se skaliraju tako da ispune cijelu površinu područja.
Slice vrijednost ovog atributa određuje da će se objekt skalirati bez distorzija, dakle
jednako po dužini i širini, te da će ispuniti cijelo područje, a dijelovi koji prelaze granice
područja neće biti prikazani. Slično tome, Meet vrijednost ovog atributa određuje da će
objekt biti skaliran bez distorzija, ali tako da čitav stane u površinu područja.
Slika 7.4: Dijaloški okvir za umetanje jedne slike u prezentaciju
Atribut Fill određuje što se dešava sa objektom nakon isteka vremena trajanja.
Ukoliko je taj atribut postavljen na Remove objekt se nakon isteka trajanja briše sa
scene, a ako je vrijednost postavljena na Freeze objekt nakon isteka vremena ostaje na
sceni.
Kada se umeće niz slika opcijom Insert->List of images preko glavnog menija ili
iz Alata, korisnik bira veći broj slika koje se u prezentaciji raspoređuju jedna iza druge,
31
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
sa jednakim trajanjem, u istom području, pri čemu prva slika počinje u trenutku
navedenom u Begin Time textbox-u, a zadnja završava u trenutku navedenom u End
Time textbox-u.
Ostale su opcije za umetanje slika, videa, teksta ili flash-a analogne onim
navedenim za audio.
7.4 Rad sa elementima prezentacije, brisanje i editiranje.
U Properties panelu su prikazani svi parametri objekta kojeg odaberemo klikom
miša u Timelineu ili na Sceni. Upisivanjem novih vrijednosti atributa se izgled i
karakteristike mijenjaju. Da bi izmijenjena vrijednost bila prihvaćena, potrebno je mišem
selektirati neki drugi atribut.
Posebna stavka u prezentaciji su osnovni parametri prezentacije. Do njih se
može doći klikom na prazno područje u sceni ili klikom na gornji lijevi kut prozora Scene.
Slika 7.5: Panel sa osnovnim postavkama prezentacije
Width i Height atributi određuju širinu i visinu prostora prezentacije. Background Color
određuje boju pozadine koju korisnik može sam upisati u standardom HTML-ovom hex
formatu, a može je i vizualno odabrati uz pomoć Color Picker-a. Meta informacije u
SMIL-u nude općenite informacije o prezentaciji. U textbox-ove možete upisati naslov
prezentacije, ime autora, podatke o zaštiti autorskih prava, te sažetak prezentacije.
Sadržaj panela sa svojstvima ostalih tipova elemenata je isti kao i kod dijaloških
okvira za umetanje tih elemenata, pa ih nije potrebno posebno objašnjavati.
32
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
Brisanje elemenata se izvodi tako da se prvo selektira element uz pomoć
Timeline-a ili scene, i zatim klikne na dugme za brisanje u Alatima ili koristi opcija Edit-
>Delete iz glavnog izbornika. Bitno je napomenuti da se prilikom brisanja područja
ujedno brišu i svi elementi koji su se prikazivali u tom području.
Da bi vidjeli kako naša prezentacija izgleda u default sistemskom player-u SMIL
datoteka koristimo prvo dugme u Alatima ili opciju Edit->Preview Presentation iz
glavnog izbornika. U SMIL player-u se mogu vidjeti i elementi koje program Smiley ne
može prikazati, kao što su video, flash i tekst dokumenti. U većini slučajeva će se
koristiti RealPlayer.
Slika 7.6: Izgled prezentacije u RealPlayer-u
33
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
7.5 Rad sa Timelineom, vizualno editiranje vremenskih atributa prezentacije.
Vremenske parametre prezentacije je najjednostavnije mijenjati u vizualnom
sučelju Timeline-a. Timeline ima sljedeće funkcije:
Slika 7.7: Izgled i pojašnjenja funkcija Timelinea
Timeline prikazuje sadržaje u vremenu kao obojene pravokutnike. Ti pravokutnici
svojom veličinom i položajem predočavaju duljinu trajanja multimedijskog elementa.
Svaka vrsta multimedijskih elemenata ima svoju boju. Tako su slike zelene boje, video
plave, audio tirkizne, a tekst, flash i druge vrste elemenata žute boje. Sa lijeve strane su
iscrtani crveni pravokutnici koji označavaju područja. Svi multimedijski elementi koji
koriste određeno područje nalaze se u retku ne početku kojeg je definirano to područje.
To se ne odnosi na audio elemente jer oni ne trebaju područje za iscrtavanje, tako da su
oni prikazani u retku bez područja. U gornjem dijelu Timeline-a se nalazi vremenska
skala koja grafički predočava tok vremena i pomaže da ocijenimo vrijeme trajanja,
početke i krajeve određenih elemenata. Crvena linija koja je također prikazana je
Marker, koji prikazuje u kojem se trenutku prezentacija trenutno nalazi, odnosno koji se
trenutak prezentacije iscrtava u Sceni.
U gornjem lijevom kutu postoje četiri dugmeta. Play dugme se koristi za
pokretanje izvođenja prezentacije u Sceni, Pause dugme zaustavlja, odnosno pauzira
izvođenje prezentacije. Dugme Zoom In smanjuje prikazano vrijeme u Timeline-u,
odnosno rasteže Track dio Timeline-a, tako da se u slučaju dugačkih prezentacija
34
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
vremena mogu preciznije podešavati. Zoom Out dugme ima učinak suprotan Zoom
dugmetu, dakle ono povećava prikazano vrijeme smanjujući Track dio Timeline-a po
širini. Kada korisnik klikne na vremensku Skalu, prezentacija se pomiče na vrijeme na
koje je korisnik kliknuo. Trenutno vrijeme se može također mijenjati tako da se Marker
mišem pomiče lijevo ili desno po Timeline-u.
Vizualno editiranje vremenskih atributa
In
elemenata prezentacije preko Timeline-a
se oba
jine
te
emaju vremensku
dimen
7.6 Rad sa Scenom, vizualno editiranje prostornih atributa prezentacije.
Scena prikazuje elemente prezentacije koji su aktivni u vremenu koje određuje
položa
a
isnik
vlja pomoću miša. Prvo je potrebno označiti element koji želimo editirati tako što
kliknemo iznad njega. Nakon toga oko odabranog elementa se iscrtava podebljani rub.
Sada možemo dalje editirati taj element. Ako kliknemo mišem u blizini desnog ili lijevog
ruba pravokutnika koji predstavlja odabrani element i povučemo sa stisnutim mišem
(dragging) prema lijevoj ili desnoj strani vrijeme početka ili kraja, ovisno o rubu koji je
odabran se mijenja u ovisnosti o položaju miša. Ako kliknemo unutar označenog
elementa i povučemo mišem na lijevu ili desnu stranu, pomičemo cijeli element u
vremenu, mijenjajući mu istovremeno i početak i kraj, ali bez promjene ukupne dul
trajanja. Da bi se olakšalo pozicioniranje elemenata u odnosu na druge elemente koris
se snap-ovi. To znači da kada je početak ili kraj elementa kojeg editiramo razmjerno
blizu početku ili kraju nekog drugog elementa aplikacija automatski zaključava vrijeme
editiranog elementa na vrijednost ovog drugog vremena. Ovo svojstvo značajno
olakšava međusobnu sinkronizaciju elemenata omogućujući korisniku da precizno
podešava elemente tako da počinju istovremeno ili jedan iza drugog.
Parametri područja se ne mogu mijenjati unutar Timeline-a jer n
ziju, no klikom na pravokutnik područja se to područje selektira, te se može dalje
mijenjati na sceni i u Properties panelu.
j u Timeline-u. Scena pruža i mogućnost vizualnog editiranja parametara
područja koja se prikazuju. Klikom miša u površinu Scene se selektira područje s
najvećim Z-indeksom od svih područja koja zauzimaju onaj dio ekrana na koji je kor
kliknuo, te se oko njega iscrtava crno-bijeli rub. Korisnik može vukući miša sa stisnutom
tipkom pomjerati područja po površini Scene i tako u vizualnom okružju prilagođavati
35
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
prostorne atribute prezentacije. Kada korisnik otpusti miša u Properties panelu se
ispisuju novi atributi selektiranog područja.
Slika 7.8: Podešavanje prostornih parametara prezentacije.
7.7 Importiranje sadržaja iz PowerPointa.
Importiranje sadržaja iz PowerPointa je proces koji se sastoji od nekoliko koraka.
Prvo se snima pozadina prezentacije koja će biti ista za sve slajdove. Zatim se svaki
slide iz prezentacije snima kao .gif slika sa prozirnom pozadinom. Nakon toga se
slajdovi sinkroniziraju sa glasom ili videom.
Slika 7.9: Importiranje sadržaja iz PowerPointa.
Da bismo importirali sadržaje iz PowerPoint Prezentacije koristimo opciju File-
>Import->From PowerPoint. Tada se otvara dijaloški okvir u kojem odabiremo
36
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
PowerPoint datoteku. Nakon odabira datoteke potrebno je podesiti ostale parametre:
širinu i visinu prezentacije, te kvalitetu pozadine. Potrebno je definirati i prevladavajuću
boju pozadine. Klikom na Background Color odabiremo boju najsličniju onoj koja
prevladava u pozadini prezentacije. Klikom na dugme za snimanje počinje eksportiranje
prezentacije koje možemo pratiti u ProgressBaru u dnu dijaloškog okvira.
Nakon što su svi slajdovi eksportirani otvara se prozor za sinkronizaciju
prezentacije sa video ili audio zapisom. Prvo je potrebno otvoriti datoteku sa zvučnim ili
audio zapisom. Da bi se počelo sa sinkronizacijom potrebno je kliknuti na dugme za
snimanje. Audio zapis se tada čuje i korisnik određuje vrijeme pojavljivanja sljedećeg
slajda. Sljedeći slajd se ubacuje klikom na dugme ili pritiskom tipke na tipkovnici. Uz
pomoć kontrola za izvođenje moguće je preslušavanje i editiranje sinkronizacijskih
parametara. Na kraju se klikne dugme za importiranje prezentacije, ona se snima i
otvara u glavnom prozoru radi eventualnih dodatnih izmjena.
slika 7.10: Sinkronizacija PowerPoint prezentacije sa zvukom ili audio zapisom.
37
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
8. Načini testiranja ispravnosti rada programa.
Mogućnosti za poboljšanje programa.
8.1 Načini testiranja i ispravnost rada programa.
Program je intenzivno testiran na računalu sa centralnim procesorom Athlon XP
2500 sa 512 MB DDR RAM-a uz instaliran operativni sustav Windows XP, te na
slabijem računalu sa Pentium 3 procesorom na 600 MHz te 312 MB RAM-a, također sa
instaliranim Windows XP operativnim sustavom. Osim smanjene funkcionalnosti u
slučaju da korisnik ne prati upute za korištenje, nikakav veći problem ili nestabilnost nije
detektirana. Tijekom testiranja programa na računalima sa starijim inačicama Windows
operativnog sustava, primijećena je greška koja se može pripisati isključivo nekakvoj
vrsti buga na Windows operativnom sustavu ili VisualStudio.Net razvojnom alatu.
Događa se naime da program ne uspijeva instancirati neki element PowerPoint
aplikacije, te importiranje iz PowerPointa ne radi. Uz to, u slučaju da korisnik ima
instaliranu staru inačicu RealPlayera ili PowerPointa postoji mogućnost na program
neće raditi ispravno. Program radi i na slabijim računalima, ali se u slučaju da je
prezentacija jako velika ili da se u Timelineu neumjereno zumira može jako usporiti ili
čak srušiti.
8.2 Mogućnosti za poboljšanje programa.
Ovaj program nudi veoma mnogo prostora za poboljšanja i dodavanje raznih
mogućnosti, ali bi mnoga od tih poboljšanja značajno smanjila jednostavnost i brzinu
izvođenja programa. Na prvom mjestu program bi zahtijevao višestruki Undo, te opcije
za editiranje poput Cut, Copy, Paste. Osim toga značajno bi bilo i implementiranje
tipkovničkih kratica za često obavljane radnje. Implementacija prikaza sadržaja video,
tekst i flash datoteka unutar programa bi bila dobrodošla, mada ne osobito značajna.
Kompleksniji sustav snaps kontrole u Timelineu te grid u Sceni bi također bila zanimljiva
poboljšanja. Opcija snimanja glasa tijekom sinkronizacije prezentacije bi bila također
dobrodošla. Jako bi zanimljiva mogućnost bila stvaranje tekstualnih sadržaja koji se
koriste u prezentaciji izravno unutar aplikacije. Podržavanje prijelaza, te njihov grafički
prikaz u Timelineu i simuliranje u sceni bi bilo vrlo zgodno, te bi i neki sustav za
38
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
animiranje elemenata bio dobrodošao. Tu se u prvom redu misli na animiranje nekakvog
pokazivača koji bi tada omogućavao da se istakne dio slajda o kojem je trenutno riječ i
slično. Bitna mogućnost SMIL-a koju ovaj program ne nudi je prilagođavanje sadržaja
gledatelju, a neka buduća verzija bi takav sustav morala imati. Zgodna bi bila i
mogućnost izrade linkova od elemenata prezentacije.
39
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
9. Zaključak
Multimedijske prezentacije na Internetu u sklopu raznih sustava, pa tako i
sustava za učenje na daljinu postaju nezaobilazan sadržaj. U vrijeme kada su
tehnologije i standardi u ovom području još uvijek mladi nezahvalno je opredijeliti se za
jednu od njih i reći da je to tehnologija budućnosti. U konačnici će veliki broj čimbenika
odlučiti koja će tehnologija zaživjeti te postati globalni standard. No ipak u ovom
trenutku se čini kako je, bar što se FER-ovog sustava za učenje na daljinu najpovoljnija
tehnologija SMIL. Sa svojom otvorenošću, snažnom podrškom W3C-a i uz mnoštvo
mogućnosti za stvaranje bogatih multimedijskih prezentacija čini se da SMIL ima svijetlu
budućnost, ali u informatičkom svijetu, a napose u svijetu Internet tehnologija, niti jedna
takva tvrdnja ne može biti posve sigurna.
FER-ov sustav za učenje na daljinu bi trebao imati neke osnovne zahtjeve u
pogledu standarda za multimedijske prezentacije na Internetu. U prvom redu bi to bila
otvorenost, mogućnost proširivanja i neovisnost o platformi korisnika prezentacije, dakle
studenta. Nadalje, standard mora omogućiti prikazivanje prezentacija sa određenom
količinom i kvalitetom sadržaja u stvarnom vremenu i to preko obične modemske veze.
To konkretno znači da potrebe za bandwidthom ne smiju prelaziti granicu standardne
brzine downloada preko dial-up veze, a opet se svi bitni sadržaji moraju prikazati i to uz
neki minimum kvalitete. Uz to bi bilo potrebno omogućiti distribuciju prezentacija i uz
pomoć CD-ROM-ova i drugih medija. Gore navedene zahtjeve SMIL standard
zadovoljava u potpunosti.
Međutim, FER-ov sustav za udaljeno učenje postavlja i dodatne zahtjeve. Naime,
multimedijske prezentacije koje će se koristiti u tom sustavu se moraju relativno brzo i
jeftino izrađivati, zadržavajući pri tom potrebni stupanj kvalitete. Postojeći materijali, a
prvenstveno prezentacije napravljene za potrebe predavanja u PowerPoint-u bi se
morale moći iskoristiti za stvaranje novih prezentacija koje će biti korištene na Internetu.
Također bi korisno bilo da predavači mogu sami, bez potrebe za posebnim stručnjacima
i posebnom obukom, izrađivati prezentacije, a da te prezentacije ipak imaju
zadovoljavajući stupanj kvalitete. Gore navedene zahtjeve sam pokušao riješiti u
praktičnom dijelu zadatka stvaranjem vizualnog SMIL editora koji automatizira
importiranje sadržaja iz PowerPoint-a te sinkronizaciju sa glasovnim ili video zapisom.
Potreba za takvim programom proizlazi iz nedostatka adekvatnog SMIL editora na
40
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
tržištu, te cijene postojećih, mahom neprikladnih rješenja. Najveći problem prilikom
stvaranja aplikacije bio je kako pomiriti potrebu za stvaranjem jednostavnog i
funkcionalnog rješenja sa potrebom da se korisniku pruži čim više opcija za stvaranje
raskošnih i složenih prezentacija. Također je problem bio načiniti aplikaciju u kojoj
korisnik ne treba imati nikakvo znanje o SMIL-u, a opet može stvarati složene
prezentacije koje koriste razne mogućnosti koje implementira SMIL standard. Značajan
problem je bila i dimenzija projekta odnosno složenost aplikacije, jer na sličnim
projektima obično duže vrijeme rade timovi iskusnih programera. U konačnici će
kvalitetu programskog rješenja najbolje ocijeniti korisnici, a potencijalne buduće verzije
programa bi mogle nuditi još više mogućnosti i još bolju funkcionalnost uz eventualno
povećanje brzine izvođenja.
Nadam se da će ovaj diplomski rad, a posebno njegov praktični dio ubrzati i
olakšati uvođenje sustava za udaljeno učenje na FER-u, pomoći nastavnicima da lakše i
jednostavnije prirede prezentacije namijenjene prikazivanju na Internetu te omogućiti
studentima lakše i zanimljivije učenje u budućnosti.
41
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
10. Literatura
[1] J. Ayars, D. Bulterman, A. Cohen, K. Day, E. Hodge, P. Hoschka, E. Hyche, M.
Jourdan, M. Kim, K. Kubota, R. Lanphier, N. Layaida, T. Michel, D. Newman, J.
Ossenbruggen, L. Rutledge, B. Saccocio, P. Schmitz, W. Kate (2001).
Synchronized Multimedia Integration Language (SMIL 2.0)
http://www.w3.org/TR/smil20/ (07.11.2002.).
[2] S. Bugaj, D. Bulterman, B. Butterfield, W. Chang, G. Fouquet, C. Gran, M.
Hakkinen, L. Hardman, P. Hoddie, K. Hofrichter, P. Hoschka, J. Jansen, G.
Kerscher, R. Lanphier, N. Layaida, S. Leif, S. Mullender, D. Pillet, A. Rao, L.
Rutledge, P. Soquet, W. Kate, J. Ossenbruggen, M. Vernick, J. Yu, (1998).
Synchronized Multimedia Integration Language (SMIL 2.0)
http://www.w3.org/TR/REC-smil/ (07.05.2003.).
[3] RealNetworks, Inc., (1998).
Assembling a Presentation with SMIL
http://service.real.com/help/library/guides/production8/realpgd.htm
(07.11.2002.).
[4] T. Kennedy, (2001).
HTML+TIME Transitions in Internet Explorer 6
http://www.streamingmediaworld.com/smil/tutor/ (08.09.2003.).
[5] N. Segal, (2002).
SMIL Tips and Tricks
http://www.streamingmediaworld.com/smil/tutor/ (08.09.2003.).
42
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
11. Sažetak
Prezentacije koje koriste različite multimedijske sadržaje na Internetu su svakim
danom sve češće, a potreba za njima sve veća. Ovo područje je osobito zanimljivo u
kontekstu sustava za udaljeno učenje. Veliki problem je to što standardi za objavljivanje
multimedijskih prezentacija na Internetu nisu do kraja definirani, te trenutno ne postoji
niti jedna tehnologija koja do kraja zadovoljava sve potrebe korisnika. U posljednje
vrijeme SMIL (Synchronized Multimedia Integration Language) format W3C-a se sve
više ističe kao mogući standard za objavljivanje multimedijalnih prezentacija na
Internetu u budućnosti.
U ovom diplomskom radu je opisana problematika stvaranja multimedijskih
sadržaja i njihova priprema za objavljivanje na Internetu. Također su prikazani najvažniji
današnji standardi za prikazivanje multimedijskih prezentacija na Web-u uz poseban
osvrt na SMIL. Opisana je problematika implementacije multimedijskih prezentacija u
FER-ov sustav za učenje na daljinu, te su ponuđena neka moguća rješenja. U konačnici
je opisan rad, programska osnova i korištenje programa Smiley - vizualnog editora SMIL
prezentacija koji predstavlja praktični dio ovog diplomskog rada.
Multimedia Content Presentation in Distant Learning Systems Presentations that use rich multimedia content are becoming more common
every day on the internet. The request for this type of content is also growing rapidly.
This area is particularly interesting in the context of distant learning. A big problem at
this time is the fact that standards for distribution of presentations with rich multimedia
content are still not entirely defined, and they cannot satisfy all demands of users and
content creators. Lately, SMIL (Synchronized Multimedia Integration Language) format
defined by W3C (World Wide Web Consortium) is inclining to become the standard for
rich multimedia presentation publishing in the future.
This graduation thesis describes issues of creating and formatting multimedia
content for presentation on the Internet. Also, some of the most important standards for
multimedia content presentation are described along with a thorough description of
SMIL standard. This thesis also renders some issues in implementation of multimedia
43
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
content presentation into the FER distant learning system, and offers some possible
solutions. Finally it describes Smiley - a visual SMIL editor - and the ways to use it. The
Smiley program itself is the practical part of this graduation thesis.
44
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
12. Životopis
Rođen sam 1979. godine u Mostaru. Prvi i drugi razred srednje škole završavam
u gimnaziji fra Andrije Kačića Miošića u Pločama, a treći i četvrti u gimnaziji fra
Dominika Mandića u Mostaru. Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu upisujem
1998. godine. Na drugoj se godini opredjeljujem za Studij računarstva kojeg završavam
pod mentorstvom prof.dr.sc. Maria Žagara sa Zavoda za automatiku i procesno
računarstvo, grupa predmeta Računarski sustavi i procesi (RASIP). U sklopu FERWeb
tima na višim godinama studija se bavim izradom i održavanjem sustava za lociranje na
FER-u.
45
Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu
13. Zahvale
Zahvaljujem se prof.dr.sc. Mariu Žagaru na mentorstvu i pomoći tijekom
studija, te na tome što mi je omogućio sudjelovanje u FERWeb timu i time pružio priliku
za upoznavanje sa najmodernijim Internet tehnologijama.
Također se zahvaljujem Kristijanu Zimmeru, dipl.ing.el., svim članovima
FERWeb tima, te svim kolegama koji su mi svojim savjetima i prijateljstvom pomogli i
olakšali rad tijekom studija.
46