47
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Zavod za automatiku i procesno računarstvo PREZENTACIJA MULTIMEDIJALNIH SADRŽAJA U OKVIRU SUSTAVA ZA UČENJE NA DALJINU Diplomski zadatak br. 1321 Andrija Lončar Zagreb, 2003

Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA Zavod za automatiku i procesno računarstvo

PREZENTACIJA MULTIMEDIJALNIH SADRŽAJA U OKVIRU SUSTAVA ZA UČENJE NA DALJINU

Diplomski zadatak br. 1321

Andrija Lončar

Zagreb, 2003

Page 2: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

Sadržaj 1.Uvod:........................................................................................................................ 3

2. Što su to multimedijski sadržaji , kako se proizvode i kako ih pripremiti za prezentaciju na Internetu? ........................................................................................ 5

2.1 Produkcija multimedijskih sadržaja..................................................................... 5

2.2 Obrada i konverzija multimedijskih sadržaja u prikladan format ......................... 5

2.3 Najpopularniji formati za objavljivanje multimedijskih sadržaja na Internetu....... 6

3. Standardi i formati za objedinjavanje multimedijskih sadržaja u jedinstvenu prezentaciju na Internetu........................................................................................... 7

3.1 SMIL (Synchronised Multimedia Integration Language) ..................................... 7

3.2 MPEG-4.............................................................................................................. 7

3.3 HTML+TIME....................................................................................................... 8

3.4 Macromedia Flash .............................................................................................. 8

4. Što je SMIL, i kako ga koristiti? .......................................................................... 10

4.1 Općenito o SMIL-u............................................................................................ 10

4.1 Kratka povijest SMIL-a ..................................................................................... 10

4.1 Mogućnosti i ograničenja SMIL-a ..................................................................... 10

4.3 Struktura SMIL-a i najvažnije oznake, primjer SMIL datoteke. ......................... 12

5. Multimedijski sadržaji u okviru FER-ovog sustava za učenje na daljinu. ....... 17

5.1 Zbog čega su multimedijski sadržaji potrebni unutar sustava za učenje na

daljinu? ................................................................................................................... 17

5.2 Odnos između klasičnih i modernih sustava učenja. ........................................ 17

5.3 Potrebe sustava udaljenog učenja na FER-u. .................................................. 18

5.4 Standard za stvaranje i prikaz multimedijskih prezentacija unutar FER-ovog

sustava za učenje na daljinu. ................................................................................. 18

6. Program za stvaranje i obradu SMIL prezentacija - Smiley.............................. 20

6.1 Potrebne mogućnosti aplikacije. ....................................................................... 20

6.2 Programski jezik i platforma. ............................................................................ 21

6.3 Osnovna struktura i objektni model Smiley aplikacije. ...................................... 22

6.4 Pojašnjenje detalja programske izvedba aplikacije Smiley............................... 25

7. Rad u programu Smiley....................................................................................... 28

7.1 Sučelje programa ............................................................................................. 28

7.2 Učitavanje, snimanje i stvaranje novih prezentacija u Smileyu......................... 29

1

Page 3: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

7.3 Dodavanje elemenata u prezentaciji................................................................. 30

7.4 Rad sa elementima prezentacije, brisanje i editiranje....................................... 32

7.5 Rad sa Timelineom, vizualno editiranje vremenskih atributa prezentacije........ 34

7.6 Rad sa Scenom, vizualno editiranje prostornih atributa prezentacije. .............. 35

7.7 Importiranje sadržaja iz PowerPointa. .............................................................. 36

8. Načini testiranja ispravnosti rada programa. Mogućnosti za

poboljšanje programa. ..................................................................................... 38

8.1 Načini testiranja i ispravnost rada programa. ................................................... 38

8.2 Mogućnosti za poboljšanje programa. .............................................................. 38

9. Zaključak .......................................................................................................... 40

10. Literatura ....................................................................................................... 42

11. Sažetak ........................................................................................................... 43

12. Životopis ......................................................................................................... 45

............................................................................................................ 46 13. Zahvale

2

Page 4: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

1.Uvod: Tekstualni dokumenti popraćeni slikama su već dugo vremena standard na

Internetu. Multimedijski dokumenti, koji se u mnogo većoj mjeri oslanjaju na vremenske

značajke, te na međusobnu sinkronizaciju između elemenata se tek počinju pojavljivati u

značajnijoj mjeri u svijetu Interneta.

Ograničenost Weba u odnosu na multimedijske sadržaje je donekle bila uvjetovana

niskom propusnošću mreže koja je danas sve manje izražena zbog sve bolje

infrastrukture i sve kvalitetnijih algoritama sažimanja. Osim toga multimedijalne

elemente je teže i skuplje izraditi, te zahtijevaju snažnija računala od statičnih

tekstualnih sadržaja popraćenih slikama kakve danas nalazimo na Internetu. No možda

je ipak najjači razlog sporom prodoru multimedije na Internet bio nepostojanje

općeprihvaćenog standarda za distribuciju vremenski sinkroniziranih multimedijalnih

prezentacija. Naime, za razliku od HTML-a koji je već godinama standard preporučen

od W3C (World Wide Web Consortium) organizacije, na području vremenski

sinkronizirane multimedije postojala su samo polovična rješenja raznih tvrtki koja nisu

udovoljavala svim zahtjevima ili pak nisu bila dovoljno otvorena ili jednostavno nisu

imala dovoljno odjeka da bi postala standard. Tek u novije vrijeme počela su se

pojavljivati neka prihvatljiva i konkretna rješenja. U prvom redu tu je SMIL (Synchronized

Multimedia Integration Language), preporuka W3C-a za novi jezik koji omogućuje

integraciju različitih multimedijalnih formata u jedinstvenu prezentaciju, animiranje,

prilagođavanje gledatelju, interaktivnost, razne efekte i slično. Ovaj format je osobito

zanimljiv jer je u potpunosti otvoren i neovisan o platformi gledatelja pa je zbog toga u

ovom diplomskom radu osobita pažnja posvećena upravo njemu.

No da bi se stvorila multimedijalna prezentacija namijenjena prikazivanju na

Internetu potrebno je sve multimedijalne sadržaje pretvoriti u pogodan oblik. Ovisno o

tipu multimedijskog sadržaja, postoje razni formati koji su postali standardom te će u

prvim poglavljima osobita pažnja biti posvećena upravo tim formatima, ali i načinu

pripreme sadržaja.

Fakultet Elektrotehnike i Računarstva u posljednje vrijeme ulaže velike napore u

razvoj vlastitih sustava za učenje na daljinu (distant learning), a multimedija na Internetu

je nezaobilazni dio svakog takvog sustava. Iz tog se razloga potrebno opredijeliti za

tehnologiju koja će omogućiti jednostavno stvaranje multimedijskih sadržaja visoke

kvalitete za distribuciju na Internetu, koja će biti otvorena i neovisna o platformi korisnika

3

Page 5: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

sadržaja, te će moći kvalitetno predočiti sadržaje prvobitno namijenjene klasičnim

oblicima učenja. U ovom radu će biti razmotreni razni aspekti nekih takvih tehnologija, te

predložena neka od mogućih rješenja koja se autoru ovih redaka čine optimalnima.

4

Page 6: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

2. Što su to multimedijski sadržaji , kako se proizvode i kako ih pripremiti za prezentaciju na Internetu?

Multimedija označava objedinjavanje raznih formi grafičkih, audio i video

sadržaja, te teksta u jedinstvenu cjelinu. Multimedijski sadržaji dakle mogu biti u obliku

slika, video sekvenci, audio zapisa, tekstualnih, vektorskih i raznih drugih podataka.

2.1 Produkcija multimedijskih sadržaja

Da bismo pripremili te razne multimedijske sadržaje možemo ih snimati i

digitalizirati putem skenera, digitalnih kamera i fotoaparata, digitalnih diktafona i slično.

Također je moguće i proizvoditi sadržaje na računalu uz pomoć nekih programa za

animiranje, stvaranje zvučnih efekata, slikanje i slično. Bitno je da u ovoj fazi sadržaji

budu relativno visoke kvalitete, jer se u daljnjim koracima kvaliteta uglavnom teško

može značajno popraviti. Tako na primjer prilikom digitalizacije slika moramo koristiti

rezoluciju koja je veća od one koju ćemo koristiti u kada budemo objavili sadržaje, video

snimke bi trebale biti snimljene sa najkvalitetnijom raspoloživom opremom uz najveću

rezoluciju, najbolju kvalitetu zvuka i slično.

2.2 Obrada i konverzija multimedijskih sadržaja u prikladan format

Zatim se u većini slučajeva ti sadržaji formatom i drugim značajkama priređuju da

bi odgovarali multimedijalnoj prezentaciji u kojoj će se koristiti. Tada se obično smanjuje

rezolucija slika i videa, odstranjuju se šumovi iz audio zapisa i slično. Svi ti sadržaji su u

svom izvornom obliku vrlo velike datoteke, pa se zbog toga koriste različiti načini za

sažimanje podataka, jer se u svojoj izvornoj veličini nikako ne bi mogli prenositi preko

mreže u stvarnom vremenu. Smanjivanje veličine datoteka se može obaviti na dva

načina. Prvi je takozvana looseles kompresija podataka kada se veličina datoteke

smanjuje bez ikakvog gubitka podataka. Takvom metodom se koriste primjerice gif

(Graphics Interchange Format) slike. Za razliku od te vrste kompresije postoji i loosy

kompresija koja omogućuje mnogo veće stupnjeve sažimanja, ali uz gubitak dijela

informacije. Većina sadržaja namijenjenih protočnoj multimediji na Internetu koristi ovu

vrstu kompresije, pa se tu ubrajaju jpeg (Joint Photographic Experts Group), mpeg

5

Page 7: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

(Moving Pictures Expert Group), mp3 (MPEG Layer 3) i mnogi drugi formati. Bitna je

stvar da kod loosy formata vrijedi općenito pravilo da je kvaliteta sadržaja tim manja što

je kompresija veća. Zbog toga je u većini slučajeva potrebno pronaći neki kompromis

između kvalitete i veličine koji će omogućiti da se sadržaji mogu normalno prikazivati uz

minimalnu dozvoljenu protočnost mreže, ali da kvaliteta istodobno bude na podnošljivoj

razini. Potrebno je primijetiti da je kvaliteta sadržaja koji se uživo prenose preko Weba

mnogo slabija od kvalitete npr. DVD (Digital Video Disc) ili Televizijskih sadržaja, ali bit

multimedije na Webu i nije kvalitetan izgled sadržaja nego dostupnost. Drugim riječima

dovoljno je da zatražite neki sadržaj i već ga možete početi koristiti.

2.3 Najpopularniji formati za objavljivanje multimedijskih sadržaja na Internetu

Najvažniji formati za distribuciju sažetih audio sadržaja putem Weba su mp3

format koji koristi kompresiju vrlo visokog stupnja uz jedva primjetan gubitak kvalitete i

realAudio format, format koji je razvila tvrtka RealNetworks, jedna od najvažnijih tvrtki na

području multimedije na Internetu.

Slike se uglavnom distribuiraju u sustavima protočne multimedije u jpeg, gif i png

(Portable Network Graphics) formatima koji su već odavno postali standard na Internetu.

Video zapisi se distribuiraju u vrlo velikom broju formata, sa mnoštvom različitih vrsta

kodiranja i slično. Najčešći bi bili avi (Audio Visual Interleaved), mpeg , quickTime –

Appleov format i realVideo – ponovno format tvrtke RealNetworks. Svi ti formati imaju

svoje dobre i loše strane, svoje prednosti i mane, a vrsta i potrebna kvaliteta sadržaja

koje izrađujemo najčešće uvjetuju izbor formata koji ćemo koristiti. Vektorski sadržaji su

relativno rijetki, a u novije vrijeme se uglavnom prezentiraju na Internetu u Flash formatu

tvrtke Macromedia. Tekstualni podaci se mogu prikazivati u običnom ili HTML formatu,

ali kada je potrebna vremenska sinkronizacija trenutaka pojavljivanja sadržaja pred

gledateljem, najčešće se koristi RealNetworksov realText format.

6

Page 8: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

3. Standardi i formati za objedinjavanje multimedijskih sadržaja u jedinstvenu prezentaciju na Internetu.

Nakon što pripremimo sve multimedijske elemente, dakle slike, audio, video,

tekst, flash animacije i drugo, potrebno je sve te elemente povezati i vremenski

sinkronizirati da bi se dobila kvalitetna prezentacija.

3.1 SMIL (Synchronised Multimedia Integration Language)

Standardi u ovom području su još vrlo mladi i još se niti jedan format nije osobito

istaknuo nad ostalima tako da možemo biti sigurni da će upravo on biti standard

sutrašnjice. Pa ipak, SMIL, standard koji je u svojoj prvoj inačici W3C izbacio još krajem

1998. godine i koji je sada u verziji 2.0, se trenutno ipak čini kao jedan od

najperspektivnijih. SMIL je implementacija XML-a (eXtensible Markup Language) te

podliježe svim pravilima sintakse XML-a. Omogućuje kombiniranje raznih vrsta

multimedijskih dokumenata u jedinstvenu prezentaciju te kontrolu vremena prikazivanja

svakog od njih. Svi se elementi prezentacije mogu animirati, te im se mogu dodavati

razni efekti. Osim toga SMIL nudi i razne mogućnosti prilagodbe sadržaja gledatelju.

Više riječi o SMIL-u bit će u četvrtom poglavlju.

3.2 MPEG-4

Vrlo sličan SMIL-u u nekim pogledima je i MPEG-4 standard kojeg je definirala

MPEG (Moving Pictures Expert Group) skupina unutar organizacije ISO (International

Organization for Standardization). Mada je prvenstveno namijenjen za prikaz audio i

video sadržaja MPEG 4 format također nudi mnoge mogućnosti SMIL-a. On, naime,

nudi spajanje raznih multimedijskih formata u jedinstvenu prezentaciju, a nudi i neke

veoma napredne mogućnosti kao što je sintetiziranje glasa i zvuka, simuliranje grimasa

lica (facial animation) nudi i podršku za prikaz trodimenzionalne grafike i drugo. Vrlo

bitna razlika, te po mnogima značajna prednost MPEG-4 formata je i to što je već u

standardu definirana podrška kontroli isporuke sadržaja gledatelju. Ovisno o brzini

mreže sadržaji i kvaliteta se automatski prilagođavaju uvjetima tako da ne prijeđu limit

koji zadaje propusnost mreže, a također se šalju povratne informacije o kvaliteti

7

Page 9: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

pruženih usluga (Quality of Service). MPEG-4 standard također pruža mogućnosti

zaštite i kontrole autorskih prava. Nasuprot nekim relativno značajnim prednostima u

odnosu na SMIL, MPEG-4 standard ima i neke slabije strane. Značajno je zatvoreniji i

složeniji od SMIL-a, te u pozadini uglavnom nosi tehnologiju tvrtke Apple što ga čini

manje zanimljivim korisnicima koji su se dosada oslanjali na Appleu konkurentske

proizvode. Sve sadržaje smješta u jednu datoteku što čini izmjenu i osvježavanje samo

jednog dijela prezentacije nepotrebno složenim. Osim toga MPEG-4 ne nudi podršku za

mnoštvo formata koji su itekako pronašli svoje poklonike u svijetu protočne multimedije

(primjerice široko prihvaćene formate tvrtke RealNetworks). Možda je ipak važniji

nedostatak MPEG-4 formata to što nudi značajno slabije mogućnosti vremenskog

usklađivanja događaja u odnosu na robusni SMIL-ov timing modul.

3.3 HTML+TIME

Vrlo je Zanimljiv i HTML+TIME standard iza kojeg stoji Microsoft, a prate ga i

Macromedia, Compaq i drugi. Taj format je u stvari svojevrsna mješavina SMIL-a i

HTML-a. Ideja iza projekta HTML+TIME standarda je bila ta da se ponudi mogućnost

integriranja vremenski sinkronizirane multimedije u HTML odnosno u statičke stranice. U

praksi je to izvedeno pomalo nespretnim spojem SMIL-a koji se u svojoj nestandardnoj

verziji miješa sa standardnim HTML kodom, a nespretnost ovog rješenja je još više

naglašena insistiranjem na potpunoj kompatibilnosti sa starim standardom HTML-a.

Zbog postojanja CSS-a (Cascading Style Sheet) i standardnih mogućnosti HTML-a

korištenje SMIL-ovog layout dijela je odbačeno, te se koriste samo dijelovi za

vremensko usklađivanje i određivanje atributa multimedijskih sadržaja koji se prikazuju.

Najzastupljeniji Web pretraživač MS Internet Explorer u novijim inačicama podržava

HTML+TIME prilično kvalitetno. Potrebno je naglasiti da HTML+TIME standard nije

zamišljen kao zamjena SMIL-u iako im se funkcionalnost donekle preklapa, te da je bar

za sada Internet Explorer jedini pretraživač koji podržava ovaj standard.

3.4 Macromedia Flash

Posljednji značajniji format za prikaz multimedijskih sadržaja na Internetu je Flash

tvrtke Macromedia. Mada je u ovom trenutku Flash najrašireniji format za prikaz

multimedijskih prezentacija na Webu, zbog svojih mnogobrojnih ograničenja i

nedostataka teško se može očekivati da će preuzeti značajniji udio u budućnosti

8

Page 10: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

multimedijskih sadržaja i prezentacija na Internetu. Flash je naime zatvoren format, te

vlasništvo tvrtke Macromedia. Prvenstveno je namijenjen prikazivanju vektorskih

sadržaja i vrlo je ograničen u prikazu slika, audia, a posebno videa ( trenutno podržava

samo quickTime format, a i njega samo djelomično). Flash datoteke su obično veoma

velike, podržavaju kompresiju tek od najnovije inačice (Flash 6), te imaju vrlo slabu

podršku za protočne sustave na Internetu. Velika prednost Flasha je izuzetno kvalitetan

softverski alat tvrtke Macromedia za izradu sadržaja u Flashu, skriptni jezik ActiveScript

kojim se može programirati u Flashu, te velika rasprostranjenost pluginova koji su

potrebni da bi korisnik gledao Flash sadržaje na svom računalu.

9

Page 11: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

4. Što je SMIL, i kako ga koristiti?

4.1 Općenito o SMIL-u

SMIL je jezik koji djelomično podsjeća na HTML, te je jedna od implementacija

XML-a. SMIL se izgovara poput riječi smile (osmijeh na engleskom). Namjena SMIL-a je

da omogući standardizirano i jednostavno stvaranje bogatih multimedijskih prezentacija

koje se mogu prikazivati putem Interneta i prilagođavati gledatelju.

4.1 Kratka povijest SMIL-a

Priča o SMIL-u počinje sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća. 1996. godine

organizirana je konferencija pod pokroviteljstvom W3C-a na kojoj su vodeći znanstvenici

iz područja multimedije pokušali predložiti oblik budućeg standarda za distribuciju

sinkroniziranih multimedijskih sadržaja na Internetu. Za razliku od dotadašnjih skriptnih

jezika ovo je trebao biti opisni jezik koji ne zahtijeva programersko znanje. Prva

specifikacija SMIL-a je od W3C-a stigla u ljeto 1998. godine. Mada je prva verzija SMIL-

a bila prilično jednostavna te je omogućavala jednostavno stvaranje prezentacija, bila je

prilično ograničena u svojim mogućnostima. Zbog toga je u ljeto 2001. godine W3C

izdao 2.0 verziju SMIL standarda. Nova je verzija višestruko složenija od stare verzije, te

podržava mnogo novih mogućnosti, a zadržana je i potpuna kompatibilnost sa starom

verzijom.

4.1 Mogućnosti i ograničenja SMIL-a

Bitna je značajka SMIL-a to da se SMIL dokumenti mogu stvarati i čitati čak i uz

pomoć običnog tekst-editora poput Microsoft Notepada ili vi editora kao što je to moguće

i sa HTML kodom. Nadalje, SMIL prezentacije, u prvom redu namijenjene prikazivanju

putem Interneta se u neizmijenjenom obliku mogu distribuirati i na CD-ROM-ovima i

drugim medijima. Veoma je bitno i to da SMIL prezentacije nisu ograničene formatima

multimedijskih dokumenata koje sadržavaju. Da li će se multimedijski dokumenti

određenog formata moći prikazati ovisi samo o mogućnostima preglednika – playera koji

gledatelj koristi. Ovakav pristup nudi velike mogućnosti za uklapanje nekih

multimedijskih formata sutrašnjice u prezentacije, primjerice neki novi VRML (Virtual

10

Page 12: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

Reality Modeling Language) koji će prezentacijama dati treću dimenziju ili nešto slično.

Kako je SMIL otvoren format, preporučen od W3C-a, postoji značajan broj preglednika

od kojih su neki bolji, a neki lošiji, ali zasada niti jedan ne podržava SMIL 2.0 standard u

potpunosti. Jedan od najboljih, ako ne i najbolji SMIL preglednik danas je

RealNetworksov besplatni RealPlayer. RealPlayer osim mogućnosti prikazivanja SMIL-a

može prikazivati gotovo sve formate multimedijskih datoteka koji se danas mogu naći na

Internetu, a u sebi sadrži i integrirani Web preglednik, te mnoge druge više ili manje

korisne sadržaje. No ovaj program uz to pruža i nešto veću razinu gnjavaže korisnika

raznim komercijalnim ponudama i inzistiranjem na registraciji, te značajno iscrpljuje

sistemske resurse.

SMIL nudi fantastične mogućnosti prilagodbe sadržaja prezentacije korisnicima.

Uz pomoć tih mogućnosti korisnik može primjerice dobivati prezentaciju praćenu

glasovnim komentarom na jeziku koji preferira, ovisno o brzini veze može dobivati

kvalitetniji ili manje kvalitetan video, ili ga ne dobivati uopće, a u slučaju da gledatelj ima

problema sa sluhom može primati prezentaciju sa titlovima.

Najčešća zamjerka SMIL standardu je nepostojanje mehanizama za isporuku

sadržaja gledatelju. Naime, na poslužiteljskoj strani mora biti instaliran program koji

kontrolira isporuku sadržaja gledatelju. Ako kontrola isporuke nije kvalitetna ili ako je

prezentacija jednostavno prevelika lako se može desiti da gledatelju trebaju biti

prikazani sadržaji koji se još nisu prenijeli preko mreže na lokalno računalo. Tada dolazi

do zastoja prilikom kojeg se prezentacija zaustavlja dok se preko mreže ne prenesu

sadržaji za neometano prikazivanje, primjerice, sljedećih 30 sekundi prezentacije. Taj

proces se naziva buffering, odnosno rebuffering.

Zamjerka SMIL-u bi mogla biti nepostojanje nekog konkretnog sustava za zaštitu

autorskih prava nad sadržajima. Doduše unutar SMIL-a postoji meta oznaka kojom

definiramo tekst zaštite autorskih prava, ali ne postoji nikakva zaštita koja bi doista

mogla spriječiti nekoga da kopira ili mijenja prezentaciju ili dijelove prezentacije.

Također je zamjerka i to što za sada nema doista dobrih shareware ili freeware

programa za kreiranje SMIL sadržaja u nekom vizualnom okružju. Otuda i ideja za

programski dio ovog diplomskog rada.

11

Page 13: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

4.3 Struktura SMIL-a i najvažnije oznake, primjer SMIL datoteke.

Jednostavan primjer SMIL prezentacije ilustriraju slika 4.1 koja prikazuje

prezentaciju za vrijeme izvođenja u RealPlayeru i primjer SMIL koda 4.1. Kako se radi o

vrlo jednostavnom primjeru, nije bilo potrebe za korištenjem SMIL editora pri njegovu

pisanju, pa je načinjen u jednostavnom tekst-editoru. Kratka objašnjenja značenja

najvažnijih oznaka i njihovih atributa bit će navedeni u nastavku teksta.

Slika 4.1: Primjer prezentacije u SMIL-u

12

Page 14: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

Primjer SMIL koda 4.1: <?xml version="1.0"?> <smil xmlns="http://www.w3.org/2001/SMIL20/Language" xmlns:rn="http://features.real.com/2001/SMIL20/Extensions"> <head> <meta name="author" content="Andrija Loncar" /> <meta name="title" content="Primjer SMILa"/> <meta name="copyright" content="(c)2003 Andrija Loncar, FER"/> <layout> <root-layout backgroundColor="blue" width="500" height="370"/> <region id="main" left="0" width="500" top="0" height="370" fit="fill" z-index="1"/> <region id="video" left="10" width="160" top="10" height="120" z-index="2"/> <region id="subs" left="20" width="460" top="300" height="70" z-index="3"/> </layout> <transition id="fade" dur="2.6s" type="fade"/> </head> <body> <par> <a href="http://www.company.com/index.htm" show="new"> <video region="video" src="voditeljica.rm" begin="0s" /> </a> <switch> <audio src="french/voice.rm" system-language="fr"/> <audio src="german/voice.rm" system-language="de"/> <audio src="english/voice.rm"/> </switch> <ref region="subs" begin="0s" dur="20000s" src="subs.rt" transIn="fade" transOut="fade"/> <seq> <img region="main" src="fer1.jpg" dur="5s" /> <img region="main" src="fer2.jpg" dur="8s" /> <img region="main" src="fer3.jpg" dur="9s" /> </seq> <animate targetElement="main" attributeName="left" from="0" to="50" begin="3s" dur="2s" /> </par> </body> </smil>

13

Page 15: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

SMIL dokument ima dva jasno odijeljena dijela - HEAD i BODY dio. U prvom se

dijelu definiraju prostorne značajke prezentacije, a u drugom vremenske, odnosno

određuju se vremena i elementi koji će se pojavljivati na prezentaciji.

<head> dio sadrži one značajke prezentacije koje se odnose na prostorni

razmještaj elemenata te njihove atribute a uz to se definiraju podaci o autoru, nazivu

prezentacije, zaštiti sadržaja od neovlaštenog kopiranja i drugo. U <head> dijelu se

također definiraju i prijelazi (transition) koji će se koristiti u prezentaciji.

<meta> dio pruža podatke o prezentaciji. Atribut name govori o kojem je podatku

riječ, a atribut content sadrži taj podatak. Postoje sljedeće meta oznake: abstract,

author, base, copyright i title.

<layout> dio sadrži definiciju parametara prezentacije - root-layout , te definicije

područja u kojima se nalaze slike, video i drugo.

<root-layout> dio sadrži definiciju scene. Atribut background-color opisuje

boju pozadine, a atributi width i height definiraju veličinu scene.

<region> dio opisuje područje scene koje služi kao okvir u kojem se prikazuju

sadržaji poput slika, videa, teksta i drugog. Atribut id daje jedinstvenu oznaku području,

a atributi top, left. width i height definiraju veličinu i položaj područja. Atribut z-index

određuje poredak iscrtavanja područja na sceni, a atribut fit određuje da li i kako sadržaj

scene mijenja veličinu u odnosu na veličinu područja.

<transition> dio opisuje prijelaz, odnosno transformacije na multimedijskom

objektu prilikom njegova nestajanja ili stvaranja. Atribut id daje jedinstveno ime prijelazu,

atribut dur sadrži duljinu trajanja prijelaza a type opisuje tip prijelaza.

<body> dio sadrži podatke o sadržajima prezentacije i o njihovoj sinkronizaciji,

te o animacijama koje se u prezentaciji koriste.

14

Page 16: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

<par> dio sadrži elemente koji se pojavljuju paralelno, odnosno njihov početak

nije uvjetovan završetkom izvođenja prethodnog elementa.

<seq> dio sadrži elemente koji se pojavljuju sekvencijalno, odnosno njihov je

početak uvjetovan završetkom izvođenja prethodnog elementa. Najčešće se koriste sa

slijedno prikazivanje slika u jednom području (slideshow).

<a> oznaka označava da se unutar nje nalazi element koji će kada ga gledatelj

klikne djelovati kao hiperlink, odnosno otvorit će neku web stranicu, drugu prezentaciju

ili nešto slično.

<switch> oznaku koristimo da bi prilagodili prezentaciju gledatelju. U gornjem

primjeru će gledatelji različitog preferiranog jezika od engleskog dobivati prezentaciju na

tom jeziku, a ako za njihov jezik ne postoji audio datoteka ili koriste engleski jezik,

prezentaciju će dobivati na engleskom jeziku. Switch oznaka se može koristiti i za

prilagođavanje prezentacije u ovisnosti o brzini pristupa Internetu ili za gledatelje sa

posebnim potrebama (osobama sa oštećenim sluhom bi na primjer mogli pomoći titlovi i

slično)

<video>, <audio>, <img>, <text>, <textstream> i <ref> oznake

označavaju dijelove sa podatcima o multimedijskim elementima koji se koriste u

prezentaciji. Ti elementi mogu biti bilo koje vrste, a različita imena oznaka su

uporabljena samo radi lakše čitljivosti SMIL dokumenata. Naime, preglednik prepoznaje

o kojem se tipu multimedijskog dokumenta radi prema samom tipu dokumenta, a ne

prema korištenoj oznaci. Atribut src sadrži lokaciju i naziv dokumenta, region govori u

kojem se području iz kolekcije definiranih područja multimedijski dokument treba

prikazivati. Atributi begin, end i dur definiraju početak i trajanje prikazivanja sadržaja, a

atribut fill govori da li se taj sadržaj nakon završetka trajanja briše sa scene ili ostaje do

pojavljivanja novog sadržaja u istom području ili kraja prezentacije. Atributi transIn i

transOut određuju koji se prijelaz iz kolekcije prijelaza definiranih u head dijelu koristi.

Kod elemenata audio ili video tipa može se koristiti i repeatCount atribut koji programu u

kojem se prezentacija prikazuje govori koliko puta da ponovi izvođenje elementa.

15

Page 17: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

<animation> oznaku koristimo za animiranje parametara elemenata

prezentacije. Animation dio SMIL-a je u verziji SMIL1.0 bio uglavnom skroman i

jednostavan, ali je u SMIL2.0 verziji postao izuzetno kompleksan, te pruža mnoštvo

mogućnosti. Glavni atributi animation oznake bi bili targetElement - element koji se

animira, atributeName - ime atributa kojeg ćemo animirati, from i to - početna i krajnja

vrijednost animiranog atributa i begin, end, dur - početak i trajanje prikazivanja sadržaja.

Postoje još neke oznake koji se rjeđe koriste, te niz atributa koji su također rijetko

korišteni, pa ih ovdje nećemo objašnjavati. Potpuna i veoma detaljna specifikacija

SMIL2.0 standarda se može naći na stranicama http://www.w3.org/TR/smil20 , a

nešto jednostavnija specifikacija se nalazi na stranicama tvrtke RealNetworks na adresi

http://service.real.com/help/library/guides/production8/realpgd.htm.

16

Page 18: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

5. Multimedijski sadržaji u okviru FER-ovog sustava za učenje na daljinu.

5.1 Zbog čega su multimedijski sadržaji potrebni unutar sustava za učenje na daljinu?

Multimedijske prezentacije unutar svakog ozbiljnog sustava za učenje na daljinu

su neophodno potrebne iz više razloga. Poznato je da se gradivo značajno brže uči uz

vizualizaciju sadržaja, a mnogi ljudi uz to mnogo brže pamte podatke koje čuju nego

one koje pročitaju. Na primjer kvalitetna animacija koja primjerice pokazuje principe rada

hidrauličkog sustava će omogućiti višestruko brže i kvalitetnije učenje nego dugi tekst

koji opisuje taj proces. Uz to će skoro svakoj osobi učenje uz animirane primjere, slike i

audio sadržaje biti zanimljivije od učenja iz običnog teksta.

5.2 Odnos između klasičnih i modernih sustava učenja.

U klasičnim metodama učenja se uz priručnike, knjige i ostale oblike tiskanog

znanja koriste i predavanja. Predavanja pružaju mogućnost da student dobije podrobnije

informacije o pojedinim temama i to u zvučnom obliku, kroz glas predavača. Uz to,

predavanja mogu poslužiti i za pružanje nekih primitivnih vizualizacija gradiva na ploči,

ili u novije vrijeme kao slajdove na grafoskopu. To su korisne značajke klasičnog načina

učenja, te ih je potrebno prenijeti i u nove, moderne sustave učenja. Knjige se relativno

lako i bezbolno mogu prenijeti u HTML ili PDF format te ih time učiniti dostupnima u

udaljenim sustavima učenja. Problem za sada predstavlja prilagođavanje predavanja

novom sustavu. Priprema posve novih multimedijskih predavanja bila bi idealno

rješenje, no jako je skupa, dugotrajna i zahtijevala bi veći broj stručnjaka za izradu novih

sadržaja. Već postojeća predavanja se međutim mogu relativno jednostavno i jeftino

preraditi i uklopiti u moderne sustave. To konkretno znači da je potrebno prenijeti

slajdove, folije i slike koje profesori crtaju na ploči u digitalni oblik pogodan prikazivanju

na Internetu, te ih popratiti sa glasovnim a po potrebi i video zapisom samog

predavanja. Valja napomenuti da mnogi predavači zaziru od novih sustava kao što su

sustavi udaljenog učenja sa argumentom da se cijeli proces učenja dehumanizira, da

studenti nemaju konkretne interakcije sa predavačem, te da se gubi društveni element

17

Page 19: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

naobrazbe. No, unatoč tome, novi sustavi ipak pružaju veće mogućnosti, osobito u

prezentacijskom smislu i u smislu raspoloživosti, te iziskuju manje napora kod

predavača, te manje inkomodiraju studente. Optimalni sustav učenja će vjerojatno na

neki način morati kombinirati klasične i moderne pristupe.

5.3 Potrebe sustava udaljenog učenja na FER-u.

Sustav udaljenog učenja na FER-u je projekt koji je još uvijek u ranoj fazi izrade,

no u konačnici bi to trebao biti kompleksan sustav koji raspolaže svim funkcionalnostima

potrebnim za kvalitetno učenje na daljinu. U to se ubrajaju forumi, upitnici i testovi na

Webu, virtualni laboratoriji, razni priručnici i knjige u digitalnom obliku i mnoštvo drugih

sadržaja. U toj cjelini je neophodan i jedan sustav koji bi omogućio asinkrono

objavljivanje prezentacija, odnosno predavanja putem Interneta. Pridjev asinkrono se

odnosi na to da korisnik može gledati snimljeno predavanje kada on to želi, a ne samo

onda kada se predavanje uistinu događa. Asinkronost je u ovom kontekstu bitna jer

omogućuje pomak unaprijed u odnosu na klasična predavanja. Student ne mora biti

nazočan na predavanju, nego predavanje može odslušati uz komoditet svoga doma, u

bilo koje vrijeme koje mu odgovara. Također, dio predavanja koji mu je možda manje

razumljiv ili kompleksniji može ponoviti više puta, ne ometajući pri tom druge studente.

Pitanja i komentari na predavanje se mogu putem foruma ili elektroničke pošte postaviti

predavaču, a neka vrsta FAQ (Frequently Asked Questions) na kojoj bi predavač

objavljivao najčešća i najkorisnija pitanja te odgovore na njih bi otklonila potrebu za

stalnim postavljanjem i odgovaranjem istih pitanja.

5.4 Standard za stvaranje i prikaz multimedijskih prezentacija unutar FER-ovog sustava za učenje na daljinu.

Za većinu funkcionalnosti FER-ovog sustava udaljenog učenja HTML uz CSS

daje dovoljno dobru podlogu za prezentaciju sadržaja korisnicima. Nažalost, što se

multimedijalnih sadržaja tiče HTML ne pruža ni približno dovoljne mogućnosti. Zbog

toga će se FER najvjerojatnije morati opredijeliti za neku od tehnologija poput SMIL-a,

MPEG-4 ili HTML+TIME-a o kojima je bilo više riječi u trećem poglavlju. S obzirom na

realne mogućnosti, prednosti i mane različitih tehnologija moje je mišljenje da bi najbolja

(ili možda najmanje loša) tehnologija bio SMIL. SMIL je naime standard kojeg definira

W3C organizacija, po mnogim mjerilima najjača nezavisna organizacija za određivanje

18

Page 20: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

standarda na Internetu. Nadalje SMIL tehnologija može odgovarati FER-ovom sustavu i

zbog potpune otvorenosti i neovisnosti o platformi korisnika. Također je prednost i

mogućnost distribuiranja sadržaja na drugim medijima, a ne samo preko Weba.

Nedostatak sustava konkretne zaštite autorskih prava za FER nije od osobite važnosti i

ne bi trebao biti velika prepreka integraciji SMIL-a u FER-ov sustav učenja na daljinu.

Realne zapreke uvođenju SMIL-a u FER-ov sustav za učenje na daljinu su to što je

SMIL relativno nov standard, što nije bar za sada globalno prihvaćen, te što za punu

funkcionalnost sa serverske strane treba koristiti neki od komercijalnih proizvoda poput

RealServera.

19

Page 21: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

6. Program za stvaranje i obradu SMIL prezentacija - Smiley.

Jedna od ozbiljnijih prepreka uvođenju SMIL-a u FER-ov sustav za učenje na

daljinu je nepostojanje kvalitetnog i jednostavnog SMIL editora koji bi svojim

mogućnostima i cijenom bio prihvatljiv. Naime, postojeći freeware SMIL editori su

veoma loši i ograničeni. Komercijalni SMIL editori su u većini slučajeva jednako loši, a

neki koji su navodno nešto bolji imaju astronomske cijene (primjerice, RealNetworksov

Presentation Maker ima cijenu od 1995$ za jednu licencu). Ideja praktičnog dijela ovog

diplomskog rada je bila stvaranje programa koji će uz jednostavno i intuitivno sučelje

moći stvarati i obrađivati SMIL prezentacije, te će omogućiti brzu i kvalitetnu produkciju

multimedijskih predavanja temeljenih na već postojećim materijalima.

6.1 Potrebne mogućnosti aplikacije.

Unutar ovog projekta bilo je potrebno pronaći kompromise između mnogih

oprečnih zahtijeva koje je nametala problematika stvaranja upotrebljivog SMIL editora.

Kao prvo, trebalo je pomiriti potrebu za jednostavnošću i intuitivnošću aplikacije sa

velikim brojem opcija koje su morale biti uključene. Veliki problem je također bio i veliki

broj raznorodnih multimedijalnih formata koje je aplikacija morala podržavati. Uz to je

trebalo program pisati čim bolje optimiziranim kodom jer je u ovoj aplikaciji brzina

izvršavanja od ključne važnosti. Kako sama SMIL2.0 specifikacija ima preko 200

stranica, očito je da sve opcije i funkcionalnosti nisu uključene, jer bi u tom slučaju ovo

bio projekt posve drugačijih dimenzija.

Osnovna stvar koju ovaj program podržava je učitavanje SMIL prezentacija iz

datoteka koje mogu čak biti stvorene i ručno ili uz pomoć nekog drugog SMIL editora, te,

naravno, zapisivanje u SMIL datoteke. Izrada layouta prezentacije je podržana u

potpunosti i to u vizualnom okruženju. Također je podržano umetanje i editiranje atributa

svih mogućih formata multimedijalnih dokumenata. Zatim, osobito važna u kontekstu

stvaranja novih sadržaja za FER-ov sustav za učenje na daljinu, je i mogućnost

učitavanja prezentacija iz PowerPointa uz opciju istovremene sinkronizacije sa

glasovnim ili video zapisom predavanja. Timeline (hrvatski prijevod vremenska linija ili

vremenski tijek nije adekvatan) prozor je načinjen po uzoru na slične kontrole koje

nalazimo u naprednim programima za nelinearnu montažu videa te nudi razne

20

Page 22: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

mogućnosti prilagodbe vremenskih atributa elemenata prezentacije, opet kroz

jednostavno vizualno sučelje. Reprodukcija prezentacije je moguća unutar samog

programa uz izvjesna ograničenja (video ,flash i tekstualne datoteke se ne prikazuju

unutar Scene, nego su zamijenjeni simbolima koji označavaju njihov položaj). Također

je moguće napraviti preview prezentacije u programu koji je zadužen za reprodukciju tog

tipa dokumenata na računalu korisnika.

6.2 Programski jezik i platforma.

Projekt SMIL editora sa vizualnim sučeljem je bio prilično zahtjevan i obiman, te

je neophodno bilo odabrati programski jezik koji će omogućiti što lakše baratanje

vizualnim elementima aplikacije, jednostavnu integraciju raznih objekata , te kontrolu

nad drugim aplikacijama. Mada je ova aplikacija možda mogla biti napisana i u Javi,

C++ ili C#-u, ili nekom drugom programskom jeziku, Microsoftov VisualBasic.Net uz

razvojno okruženje VisualStudio.Net se pokazao kao najpogodniji za ovaj projekt.

Naime, veliki broj kontrola potrebnih u aplikaciji bi bilo veoma teško izvesti u nekom

programskom alatu bez vizualnog sučelja. Također, zbog jednostavnog korištenja

RealAudio ActiveX komponente kojom se kontrolira izvođenje audio sadržaja u

aplikaciji, te mogućnosti automatizacije procesa potrebnih za korištenje sadržaja iz

PowerPointa, proces izrade ove aplikacije je bio značajno ubrzan. Veoma je važno bilo i

postojanje gotovih biblioteka funkcija za rad sa XML datotekama jer bi stvaranje novog

parsera za SMIL datoteke bilo dugotrajno i posve nepotrebno. U odnosu na C++

VisualBasic.Net stvara značajno sporije aplikacije, ali je pisanje aplikacija u

VisualBasic.Netu mnogo brže, a to je zbog opsežnosti projekta ipak bilo presudno. S

obzirom na to da je program pisan u VisualBasic.Netu jedina platforma na kojoj se može

izvoditi je PC sa Windows operativnim sustavom verzije 98 ili novije na kojem mora biti

instaliran Microsoft Dot Net Framework. U praksi se pokazalo da program najbolje radi

na operativnom sustavu Microsoft Windows XP. Uz to je potrebno imati instaliran

RealPlayer, te PowerPoint radi mogućnosti korištenja prezentacija tog formata. Pošto

program barata sa mnogo multimedijskih datoteka raznih formata i velikom količinom

podataka u stvarnom vremenu poželjno je imati čim snažnije računalo. Program će

međutim raditi i na slabijim računalima, ali uz mogućnost zastoja i pogrešaka.

21

Page 23: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

6.3 Osnovna struktura i objektni model Smiley aplikacije.

Aplikacija je prilično složena i duga, sastoji se od 9600 linija programskog koda,

koje čine 21 razred, a program koristi i 11 različitih prozora, dijaloških okvira i korisnički

definiranih kontrola. Osnovu aplikacije čini razred smil koji sadržava sve podatke o

prezentaciji i veliki broj metoda koje su potrebne za rad sa elementima prezentacije.

Razred smil sadržava razrede root_layout i meta kao članske varijable, a razrede

transition, region, audio, img, ref i video kao jednodimenzionalna polja

članskih varijabli.

Imena varijabli, razreda i elemenata razreda su uzeta prema odgovarajućim

oznakama u SMIL-u. Svi važniji atributi SMIL oznaka imaju odgovarajuću člansku

varijablu unutar razreda koja je istog naziva kao i odgovarajuća oznaka. Radi

mogućnosti jednoznačnog određivanja elemenata prezentacije bilo je potrebno stvoriti i

neki dodatni atribut koji će na sebe preuzeti ulogu jedinstvenog identifikatora. Za to se

koristi parametar JMBG koji je cjelobrojna članska varijabla svakog razreda koji unutar

razreda smil postoji u obliku jednodimenzionalnog polja. Hijerarhija razreda smil sa

popisom svih članskih varijabli i metoda je grafički prikazana na slici 6.1:

Slika 6.1:Hijerarhija razreda smil

22

Page 24: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

Razred SmilReader čita podatke iz SMIL datoteke, kao da se radi o bilo kojem

drugom XML dokumentu. Učitava se vrijednost samo onih oznaka i onih atributa koji su

podržani u programu, a ostali se podatci odbacuju. Svi se podatci spremaju u instancu

smil razreda koja je predana metodi citaj unutar SmilReader-a kao argument.

Razred FormMain definira glavni prozor aplikacije. Podijeljen je na četiri

područja: Tools (Alate), Properties (Svojstva), Scene (Scena) i Timeline (Vremenski

tijek). Svaki od ovih dijelova ima svoje zadaće. Prozor Scene prikazuje izgled

prezentacije u danom trenutku, te omogućuje vizualno raspoređivanje područja na sceni

uz pomoć miša. Alati sadrže skup najčešće korištenih funkcija. Svojstva prikazuju

svojstva trenutno odabranog objekta, područja ili osnovna svojstva prezentacije.

Timeline je vjerojatno najsloženiji dio, u kojem je vizualiziran vremenski tijek

prezentacije.

Prilikom rada na prezentaciji moguće je dodavati nove objekte. Za dodavanje

objekata se koriste dijaloški okviri FormAddImg, FormAddSlide, FormAddRef,

FormAddAudio i FormAddVideo. FormAddImg dodaje jednu sliku u prezentaciju,

FormAddSlide dodaje niz slika pri čemu su one nakon dodavanja slijedno, jedna iza

druge, i sa jednakim trajanjem, raspoređene u jednom području. FormAddRef dodaje u

prezentaciju flash, tekst ili neki drugi format, FormAddAudio dodaje zvučni zapis, a

FormAddVideo video zapis u prezentaciju.

Vjerojatno najznačajnija mogućnost ovog programa s obzirom na upotrebljivost

unutar FER-ovog sustava za učenje na daljinu, bi bila mogućnost izrade prezentacija od

gotovih PowerPoint datoteka. Prilikom poziva funkcije File->Import->From PowerPoint iz

glavnog menija otvara se dijaloški okvir FormPpt. U njemu se odabire datoteka, te se

definiraju parametri po kojima se PowerPoint prezentacija pretvara u niz slika. Potrebno

je napomenuti da se pozadina pretvara u posebnu sliku .jpeg formata sa odabranim

parametrom kvalitete, a slajdovi prezentacije se pretvaraju u slike .gif formata sa

informacijom o prozirnosti. Nakon što je pretvorba svih slide-ova iz prezentacije

obavljena, otvara se prozor razreda FormSync. U njemu je potrebno najprije odabrati

audio ili video zapis koji prati prezentaciju.

Nakon toga se može početi sa sinkronizacijom. U FormSync prozoru se nalaze

sve potrebne kontrole za reprodukciju zvučnog zapisa, i kontrola koju definira razred

xslider. Xslider kontrola je slična Timeline kontroli, te grafički predočava trenutke

23

Page 25: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

dodavanja pojedinih slajdova, te trenutnu poziciju u odnosu na ukupnu duljinu zvučnog

ili audio zapisa koji prati datoteku. Nakon završene sinkronizacije zvučnog zapisa

podaci o sinkronizaciji se zapisuju u SMIL datoteku koja se potom otvara u glavnom

prozoru te se mogu načiniti dodatne izmjene na tako sinkroniziranoj prezentaciji.

Posljednji dijaloški okvir je FormAbout koji samo prikazuje osnovne podatke o

programu.

Na slici 6.2 je prikazana hijerarhija prozora, dijaloških okvira i kontrola u programu

Smiley.

Slika 6.2:Hijerarhija prozora, dijaloških okvira i kontrola

u programu Smiley

24

Page 26: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

6.4 Pojašnjenje detalja programske izvedba aplikacije Smiley.

Pošto bi prikaz i komentari svih 9600 linija programskog koda zauzeli oko 200

stranica, nema ih smisla umetati u tekst diplomskog rada. Zbog toga će ovdje biti samo

prikazan način funkcioniranja glavnih dijelova aplikacije.

FormMain razred sadrži globalnu varijablu tipa smil. Ta varijabla se koristi za

spremanje i obradu sadržaja prezentacije. Svi ostali razredi se instanciraju iz razreda

FormMain. Prilikom pokretanja programa poziva se konstruktor za varijablu tipa smil

čime se stvara prazna prezentacija. Ista procedura se dešava kada korisnik odabere

File ->New opciju u glavnom meniju.

Kada korisnik odabere postojeću SMIL datoteku uz pomoć opcije File ->open u

glavnom meniju, stvara se nova instanca razreda SmilReader, te se kao parametar

metodi citaj prosljeđuje varijabla smil. Učitavanje parametara se iz datoteke obavlja

uz pomoć ugrađenog razreda XMLTextReader, i pri tome se u ovisnosti od toga koja je

oznaka pročitana članske varijable razreda smil pune odgovarajućim vrijednostima

atributa. Metode razreda SmilReader getVrijeme, getBoja i hex2int se koriste

da bi se pročitani podaci pretvorili u pogodan format. Vrijednosti vremena koje se u

SMIL dokumentima mogu izraziti u mnogo različitih formata se konvertiraju u

milisekunde te se kao takve koriste u daljem tijeku programa.

Nakon punjenja podataka u globalnu varijablu smil u razredu FormMain, uz

pomoć metode Osvjezi se u prozoru Scene i u Timelineu prezentacija prikazuje.

Metoda Osvjezi naime poziva metodu osvjeziScenu, koja iscrtava sve elemente

prezentacije vidljive na sceni u trenutku definiranom kao sadašnjost u Timeline

kontroli. Iscrtavanje slika se obavlja bez problema ako su slike u .jpg ili .png formatu, a

.gif slike se čak iscrtavaju sa prozirnošću. Video, tekst i flash datoteke se prikazuju kao

simbolične slike, dakle njihov se sadržaj ne iscrtava. Ovaj pristup je bio neophodan zbog

povećanja brzine izvođenja programa.

Nakon što je prezentacija učitana mogu se mijenjati razmještaji područja na sceni

uz pomoć miša. Za to se brinu procedure Scene_MouseDown, Scene_MouseMove i

Scene_MouseUp. Scene_MouseDown procedura se automatski poziva prilikom klika

mišem kada je pokazivač iznad Scene. U ovisnosti o položaju miša određuje se koje je

područje odabrano i to se područje iscrtava sa crnim okvirom. Scene_MouseMove

procedura se automatski poziva prilikom pomicanja miša iznad Scene. Tada se ukoliko

25

Page 27: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

je lijevo dugme na mišu stisnuto određuje novi položaj područja te se Scena iznova

iscrtava. Scene_MouseUp procedura se automatski poziva kada korisnik otpusti lijevo

dugme na mišu dok je pokazivač iznad scene. Tada se onemogućuje daljnje pomicanje

područja, te se iscrtavaju nove vrijednosti u Properties panelu.

Da bi se scena snimila koristi se File->Save ili file->Save As opcija. Opcija File-

>Save snima dokument uz pomoć metode zapisiSmil iz razreda smil. Opcija File-

>Save As otvara SaveFileDialog u kojem korisnik bira kazalo i naziv datoteke u koju

će snimiti prezentaciju. Ako je novo kazalo različito od kazala u kojem je prezentacija do

sada bila kopiraju se sve datoteke koje se koriste u prezentaciji na novo odredište.

Svi parametri svakog elementa prezentacije se mogu uređivati u Properties panelu. Uz

pomoć procedura showProp i refreshProperties, te refreshRoot prikazuju

se svojstva odabranog elementa. Niz od nekih četrdesetak procedura kontrolira izmjene

parametara u Properties panelu.

Timeline je posebna korisnička kontrola. Sastoji se od sljedećih cjelina: Skala -

dio prostora na kojem se iscrtava mjerilo u sekundama, Label - dio u kojem se iscrtava

naziv područja i Track - dio u kojem je prikazana vremenska dimenzija prezentacije.

Osim ovih cjelina u Timelineu imamo još i play i pause dugme te Marker koji

prikazuje trenutnu poziciju prezentacije u Timelineu . Da bi se prezentacija prikazala u

Timeline kontroli potrebno je odrediti ukupnu duljinu trajanja prezentacije. Pošto u SMIL-

u nije potrebno navesti vrijeme završetka ili trajanja pojedinog dijela prezentacije,

program mora sam na osnovi duljine trajanja izvođenja multimedijskih datoteka odrediti

vrijeme završetka izvođenja. Način na koji to ovaj program radi je da snimi prezentaciju

kao file, uz pomoć axRealAudio kontrole učita taj file, te ugrađenom funkcijom

getLenght pročita vrijeme trajanja cijele prezentacije. Za iscrtavanje Tracka i Labele

se koristi funkcija osvjeziTrack, a analogno tome postoji funkcije osvjeziSkalu

koja osvježava Skalu. Timeline nudi mogućnosti editiranja vremena pojavljivanja i

završavanja pojedinih elemenata prezentacije preko vizualnog sučelja uz pomoć

procedura Track_MouseDown, Track_MouseMove i Track_MouseUp koje se

automatski pozivaju prilikom rada sa mišem nad Track dijelom Timelinea. Veoma je

bitna kontrola nad snaps sustavom. Taj sustav omogućuje da kada se sa jednim

elementom dovoljno približimo početku ili kraju nekog drugog elementa vrijeme početka

ili kraja aktivnog elementa bude postavljeno točno u trenutak početka ili kraja drugog

26

Page 28: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

elementa. Međusobna sinkronizacija između elemenata je nezamisliva bez ove

funkcionalnosti. Ona je implementirana preko getSnap metode u razredu smil.

Za učitavanje PowerPoint datoteka i pretvaranje u povoljan oblik za prezentiranje

na Internetu koriste se FormPpt i FormSync razredi. Korištenjem opcije File ->Import-

>From PowerPoint iz glavnog menija instancira se novi dijaloški okvir razreda FormPpt.

FormPpt kao glavnu funkcionalnu cjelinu ima metodu export_ppt. Nakon što korisnik

u OpenFileDialogu odabere PowerPoint datoteku ona se kao argument prosljeđuje

metodi export_ppt. U ovoj se metodi prvo otvara aplikacija PowerPoint kao

minimizirani prozor. U njoj se učitava prezentacija koju je korisnik odabrao. Zatim se na

početak prezentacije umeće prazan slide, te se taj slide snima kao .jpg slika. Treba

primijetiti da se na toj slici nalazi samo pozadina koja je ista za sve slajdove u

prezentaciji. Nakon toga se taj prvi slide briše, a stvara se površina na svakom slide-u

koja je one boje koju je korisnik specificirao kao dominantnu boju pozadine. Ta površina

se šalje na najnižu razinu prikaza te ona sada postaje svojevrsna pozadina u

prezentaciji. Nakon toga se slajdovi jedan po jedan snimaju kao .gif slike, te im se uz

pomoć eksternih komandno-linijskih programa gif2bmp.exe i bmp2gif.exe dodaje

prozirnost prema boji pozadine. Na kraju se slike dodaju u strukturu koja nosi podatke o

njihovoj lokaciji te se PowerPoint aplikacija zatvara.

Drugi dio procesa importiranja prezentacije iz PowerPoint-a je sinkronizacija sa

audio ili video zapisom. Ona se radi uz pomoć FormSync razreda. Prozor FormSync

razreda je podijeljen na scenu u kojoj se prikazuje trenutni slajd i na donji dio u kojem su

kontrole. Nakon što korisnik odabere video ili audio datoteku u OpenFileDialog-u i

klikne na dugme za snimanje proces sinkronizacije može početi. Metoda NewSlide se

poziva svaki put kada korisnik klikne na dugme za dodavanje novog slajda ili kada

stisne neku tipku na tipkovnici. Ona iscrtava novi slide , a zapisuje duljinu trajanja

prethodnog slajda. Klikom na dugme za snimanje cijela se prezentacija sinkronizirana

na ovaj način sprema u datoteku. U ovom slučaju koriste se metode ugrađenog razreda

TextWriter za zapisivanje podataka u datoteku. Slajdovi se samo sa trajanjem,

odnosno dur atributom zapisuju unutar seq dijela, a ostali sadržaji - pozadina i audio

ili video zapis su u par dijelu. Informacije o datoteci u kojoj je snimljena novonastala

prezentacija se prosljeđuju glavnom dijelu prezentacije u kojem se onda mogu načiniti

daljnje preinake.

27

Page 29: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

7. Rad u programu Smiley.

U ovom poglavlju se nalaze objašnjenja i naputci za korištenje ovoga programa.

Bitno je napomenuti da Smiley nije program za izradu audio, video i drugih

multimedijskih sadržaja, nego za komponiranje već gotovih sadržaja u jedinstvenu SMIL

prezentaciju.

7.1 Sučelje programa

Glavni prozor programa ima sučelje koje se sastoji od četiri glavna elementa:

Scene, Timelinea, Alata i Svojstava.

Slika 7.1: Izgled i glavne cjeline programa

28

Page 30: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

Scena služi za prikaz prezentacije u vremenu koje određuje Timeline.

U Timelineu su prikazani elementi prezentacije u vremenu. Izmjene svojstava svih

elemenata se mogu načiniti tako da se element prvo selektira u Timelineu ili u Sceni te

se u okviru Properties načine potrebne izmjene. Alati pružaju jednostavan način da se

dođe do najčešće obavljanih funkcija. Alati imaju sljedeće funkcije:

Slika 7.2: Izgled i pojašnjenja funkcija Alata

Svim funkcijama koje postoje u alatima se može pristupiti i preko glavnog menija.

7.2 Učitavanje, snimanje i stvaranje novih prezentacija u Smileyu

Za otvaranje SMIL prezentacije koristi se opcija File->Open iz glavnog izbornika.

Nakon što je postojeća prezentacija odabrana ona se učitava i prikazuje u Timelineu i

Sceni. Program je u potpunosti kompatibilan samo sa prezentacijama koje su i

načinjene u Smileyu. Za ostale SMIL prezentacije koje su izrađene ručno ili uz pomoć

nekog drugog SMIL editor-a postoji mogućnost da neće u potpunosti ispravno biti

prikazane ili da će program dojaviti grešku pri učitavanju. Vrlo je bitno i da sve

multimedijske datoteke koje se pozivaju u tom dokumentu budu na svojim mjestima.

Korisnik također može odlučiti da radi posve novu prezentaciju (from the

scratch). Za to se koristi opcija File->New iz glavnog izbornika. Stvara se nova prazna

prezentacija sa pretpostavljenim atributima, a u okviru Svojstava se prikazuju osnovne

postavke prezentacije.

29

Page 31: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

Za snimanje prezentacije se koriste opcije File->Save i File->Save As iz glavnog

izbornika. Dok prva opcija samo snima prezentaciju, druga nudi mogućnost snimanja

prezentacije sa drugim imenom ili na drugu lokaciju. Ako je kazalo u koje snimamo

prezentaciju različito od kazala u kojem je prezentacija do sada bila, sve se

multimedijske datoteke kopiraju na novo odredište.

7.3 Dodavanje elemenata u prezentaciji.

Ubacivanje elemenata u scenu se radi putem dijaloških okvira u kojima

određujemo datoteku i potrebne parametre. Da bi ubacili novi element koristimo se

Alatima ili opcijom Insert glavnog izbornika. Ukoliko se dodaje audio datoteka dovoljno

je odabrati datoteku u nekom od mnoštva podržanih formata. Po želji se može upisati

naslov Audio elementa u Title textbox , mogu se specificirati drugačija vremena početka

i kraja od ponuđenih korištenjem Begin Time i End Time textbox-ova i može se

specificirati broj ponavljanja u Repeat Count textbox-u.

Slika 7.3: Dijaloški okvir za umetanje audio sadržaja u prezentaciju

Kada dodajemo slike, video, tekst ili flash sadržaje dijaloški okvir u donjem dijelu

ima dio u kojem trebamo odrediti u kojem području će sadržaji biti smješteni. Tako se

nudi mogućnost stvaranja novog područja za sadržaje sa vrijednostima veličine koji

odgovaraju veličini medija koji se umeće ili odabir jednog od već postojećih područja.

Ako se korisnik odluči za stvaranje novog područja može putem Top i Left textbox-ova

odrediti položaj, a pomoću Width i Height textbox-ova veličinu novog područja. Također

može uz pomoć Title textbox-a odrediti naziv novog područja. U Z-index textbox se

upisuje vrijednost Z-indeksa područja koja određuje redoslijed, odnosno preklapanje kod

30

Page 32: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

iscrtavanja scene. Područja sa višim Z-indeksom prekrivaju područja sa nižim Z-

indeksom. U Fit textbox-u određujemo način skaliranja objekata unutar područja.

Pretpostavljena vrijednost Hidden znači da se objekt neće povećavati ni smanjivati, te

da dijelovi objekta koji se protežu preko granica područja neće biti prikazani. Ako je ova

vrijednost postavljena na Fit objekti se skaliraju tako da ispune cijelu površinu područja.

Slice vrijednost ovog atributa određuje da će se objekt skalirati bez distorzija, dakle

jednako po dužini i širini, te da će ispuniti cijelo područje, a dijelovi koji prelaze granice

područja neće biti prikazani. Slično tome, Meet vrijednost ovog atributa određuje da će

objekt biti skaliran bez distorzija, ali tako da čitav stane u površinu područja.

Slika 7.4: Dijaloški okvir za umetanje jedne slike u prezentaciju

Atribut Fill određuje što se dešava sa objektom nakon isteka vremena trajanja.

Ukoliko je taj atribut postavljen na Remove objekt se nakon isteka trajanja briše sa

scene, a ako je vrijednost postavljena na Freeze objekt nakon isteka vremena ostaje na

sceni.

Kada se umeće niz slika opcijom Insert->List of images preko glavnog menija ili

iz Alata, korisnik bira veći broj slika koje se u prezentaciji raspoređuju jedna iza druge,

31

Page 33: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

sa jednakim trajanjem, u istom području, pri čemu prva slika počinje u trenutku

navedenom u Begin Time textbox-u, a zadnja završava u trenutku navedenom u End

Time textbox-u.

Ostale su opcije za umetanje slika, videa, teksta ili flash-a analogne onim

navedenim za audio.

7.4 Rad sa elementima prezentacije, brisanje i editiranje.

U Properties panelu su prikazani svi parametri objekta kojeg odaberemo klikom

miša u Timelineu ili na Sceni. Upisivanjem novih vrijednosti atributa se izgled i

karakteristike mijenjaju. Da bi izmijenjena vrijednost bila prihvaćena, potrebno je mišem

selektirati neki drugi atribut.

Posebna stavka u prezentaciji su osnovni parametri prezentacije. Do njih se

može doći klikom na prazno područje u sceni ili klikom na gornji lijevi kut prozora Scene.

Slika 7.5: Panel sa osnovnim postavkama prezentacije

Width i Height atributi određuju širinu i visinu prostora prezentacije. Background Color

određuje boju pozadine koju korisnik može sam upisati u standardom HTML-ovom hex

formatu, a može je i vizualno odabrati uz pomoć Color Picker-a. Meta informacije u

SMIL-u nude općenite informacije o prezentaciji. U textbox-ove možete upisati naslov

prezentacije, ime autora, podatke o zaštiti autorskih prava, te sažetak prezentacije.

Sadržaj panela sa svojstvima ostalih tipova elemenata je isti kao i kod dijaloških

okvira za umetanje tih elemenata, pa ih nije potrebno posebno objašnjavati.

32

Page 34: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

Brisanje elemenata se izvodi tako da se prvo selektira element uz pomoć

Timeline-a ili scene, i zatim klikne na dugme za brisanje u Alatima ili koristi opcija Edit-

>Delete iz glavnog izbornika. Bitno je napomenuti da se prilikom brisanja područja

ujedno brišu i svi elementi koji su se prikazivali u tom području.

Da bi vidjeli kako naša prezentacija izgleda u default sistemskom player-u SMIL

datoteka koristimo prvo dugme u Alatima ili opciju Edit->Preview Presentation iz

glavnog izbornika. U SMIL player-u se mogu vidjeti i elementi koje program Smiley ne

može prikazati, kao što su video, flash i tekst dokumenti. U većini slučajeva će se

koristiti RealPlayer.

Slika 7.6: Izgled prezentacije u RealPlayer-u

33

Page 35: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

7.5 Rad sa Timelineom, vizualno editiranje vremenskih atributa prezentacije.

Vremenske parametre prezentacije je najjednostavnije mijenjati u vizualnom

sučelju Timeline-a. Timeline ima sljedeće funkcije:

Slika 7.7: Izgled i pojašnjenja funkcija Timelinea

Timeline prikazuje sadržaje u vremenu kao obojene pravokutnike. Ti pravokutnici

svojom veličinom i položajem predočavaju duljinu trajanja multimedijskog elementa.

Svaka vrsta multimedijskih elemenata ima svoju boju. Tako su slike zelene boje, video

plave, audio tirkizne, a tekst, flash i druge vrste elemenata žute boje. Sa lijeve strane su

iscrtani crveni pravokutnici koji označavaju područja. Svi multimedijski elementi koji

koriste određeno područje nalaze se u retku ne početku kojeg je definirano to područje.

To se ne odnosi na audio elemente jer oni ne trebaju područje za iscrtavanje, tako da su

oni prikazani u retku bez područja. U gornjem dijelu Timeline-a se nalazi vremenska

skala koja grafički predočava tok vremena i pomaže da ocijenimo vrijeme trajanja,

početke i krajeve određenih elemenata. Crvena linija koja je također prikazana je

Marker, koji prikazuje u kojem se trenutku prezentacija trenutno nalazi, odnosno koji se

trenutak prezentacije iscrtava u Sceni.

U gornjem lijevom kutu postoje četiri dugmeta. Play dugme se koristi za

pokretanje izvođenja prezentacije u Sceni, Pause dugme zaustavlja, odnosno pauzira

izvođenje prezentacije. Dugme Zoom In smanjuje prikazano vrijeme u Timeline-u,

odnosno rasteže Track dio Timeline-a, tako da se u slučaju dugačkih prezentacija

34

Page 36: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

vremena mogu preciznije podešavati. Zoom Out dugme ima učinak suprotan Zoom

dugmetu, dakle ono povećava prikazano vrijeme smanjujući Track dio Timeline-a po

širini. Kada korisnik klikne na vremensku Skalu, prezentacija se pomiče na vrijeme na

koje je korisnik kliknuo. Trenutno vrijeme se može također mijenjati tako da se Marker

mišem pomiče lijevo ili desno po Timeline-u.

Vizualno editiranje vremenskih atributa

In

elemenata prezentacije preko Timeline-a

se oba

jine

te

emaju vremensku

dimen

7.6 Rad sa Scenom, vizualno editiranje prostornih atributa prezentacije.

Scena prikazuje elemente prezentacije koji su aktivni u vremenu koje određuje

položa

a

isnik

vlja pomoću miša. Prvo je potrebno označiti element koji želimo editirati tako što

kliknemo iznad njega. Nakon toga oko odabranog elementa se iscrtava podebljani rub.

Sada možemo dalje editirati taj element. Ako kliknemo mišem u blizini desnog ili lijevog

ruba pravokutnika koji predstavlja odabrani element i povučemo sa stisnutim mišem

(dragging) prema lijevoj ili desnoj strani vrijeme početka ili kraja, ovisno o rubu koji je

odabran se mijenja u ovisnosti o položaju miša. Ako kliknemo unutar označenog

elementa i povučemo mišem na lijevu ili desnu stranu, pomičemo cijeli element u

vremenu, mijenjajući mu istovremeno i početak i kraj, ali bez promjene ukupne dul

trajanja. Da bi se olakšalo pozicioniranje elemenata u odnosu na druge elemente koris

se snap-ovi. To znači da kada je početak ili kraj elementa kojeg editiramo razmjerno

blizu početku ili kraju nekog drugog elementa aplikacija automatski zaključava vrijeme

editiranog elementa na vrijednost ovog drugog vremena. Ovo svojstvo značajno

olakšava međusobnu sinkronizaciju elemenata omogućujući korisniku da precizno

podešava elemente tako da počinju istovremeno ili jedan iza drugog.

Parametri područja se ne mogu mijenjati unutar Timeline-a jer n

ziju, no klikom na pravokutnik područja se to područje selektira, te se može dalje

mijenjati na sceni i u Properties panelu.

j u Timeline-u. Scena pruža i mogućnost vizualnog editiranja parametara

područja koja se prikazuju. Klikom miša u površinu Scene se selektira područje s

najvećim Z-indeksom od svih područja koja zauzimaju onaj dio ekrana na koji je kor

kliknuo, te se oko njega iscrtava crno-bijeli rub. Korisnik može vukući miša sa stisnutom

tipkom pomjerati područja po površini Scene i tako u vizualnom okružju prilagođavati

35

Page 37: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

prostorne atribute prezentacije. Kada korisnik otpusti miša u Properties panelu se

ispisuju novi atributi selektiranog područja.

Slika 7.8: Podešavanje prostornih parametara prezentacije.

7.7 Importiranje sadržaja iz PowerPointa.

Importiranje sadržaja iz PowerPointa je proces koji se sastoji od nekoliko koraka.

Prvo se snima pozadina prezentacije koja će biti ista za sve slajdove. Zatim se svaki

slide iz prezentacije snima kao .gif slika sa prozirnom pozadinom. Nakon toga se

slajdovi sinkroniziraju sa glasom ili videom.

Slika 7.9: Importiranje sadržaja iz PowerPointa.

Da bismo importirali sadržaje iz PowerPoint Prezentacije koristimo opciju File-

>Import->From PowerPoint. Tada se otvara dijaloški okvir u kojem odabiremo

36

Page 38: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

PowerPoint datoteku. Nakon odabira datoteke potrebno je podesiti ostale parametre:

širinu i visinu prezentacije, te kvalitetu pozadine. Potrebno je definirati i prevladavajuću

boju pozadine. Klikom na Background Color odabiremo boju najsličniju onoj koja

prevladava u pozadini prezentacije. Klikom na dugme za snimanje počinje eksportiranje

prezentacije koje možemo pratiti u ProgressBaru u dnu dijaloškog okvira.

Nakon što su svi slajdovi eksportirani otvara se prozor za sinkronizaciju

prezentacije sa video ili audio zapisom. Prvo je potrebno otvoriti datoteku sa zvučnim ili

audio zapisom. Da bi se počelo sa sinkronizacijom potrebno je kliknuti na dugme za

snimanje. Audio zapis se tada čuje i korisnik određuje vrijeme pojavljivanja sljedećeg

slajda. Sljedeći slajd se ubacuje klikom na dugme ili pritiskom tipke na tipkovnici. Uz

pomoć kontrola za izvođenje moguće je preslušavanje i editiranje sinkronizacijskih

parametara. Na kraju se klikne dugme za importiranje prezentacije, ona se snima i

otvara u glavnom prozoru radi eventualnih dodatnih izmjena.

slika 7.10: Sinkronizacija PowerPoint prezentacije sa zvukom ili audio zapisom.

37

Page 39: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

8. Načini testiranja ispravnosti rada programa.

Mogućnosti za poboljšanje programa.

8.1 Načini testiranja i ispravnost rada programa.

Program je intenzivno testiran na računalu sa centralnim procesorom Athlon XP

2500 sa 512 MB DDR RAM-a uz instaliran operativni sustav Windows XP, te na

slabijem računalu sa Pentium 3 procesorom na 600 MHz te 312 MB RAM-a, također sa

instaliranim Windows XP operativnim sustavom. Osim smanjene funkcionalnosti u

slučaju da korisnik ne prati upute za korištenje, nikakav veći problem ili nestabilnost nije

detektirana. Tijekom testiranja programa na računalima sa starijim inačicama Windows

operativnog sustava, primijećena je greška koja se može pripisati isključivo nekakvoj

vrsti buga na Windows operativnom sustavu ili VisualStudio.Net razvojnom alatu.

Događa se naime da program ne uspijeva instancirati neki element PowerPoint

aplikacije, te importiranje iz PowerPointa ne radi. Uz to, u slučaju da korisnik ima

instaliranu staru inačicu RealPlayera ili PowerPointa postoji mogućnost na program

neće raditi ispravno. Program radi i na slabijim računalima, ali se u slučaju da je

prezentacija jako velika ili da se u Timelineu neumjereno zumira može jako usporiti ili

čak srušiti.

8.2 Mogućnosti za poboljšanje programa.

Ovaj program nudi veoma mnogo prostora za poboljšanja i dodavanje raznih

mogućnosti, ali bi mnoga od tih poboljšanja značajno smanjila jednostavnost i brzinu

izvođenja programa. Na prvom mjestu program bi zahtijevao višestruki Undo, te opcije

za editiranje poput Cut, Copy, Paste. Osim toga značajno bi bilo i implementiranje

tipkovničkih kratica za često obavljane radnje. Implementacija prikaza sadržaja video,

tekst i flash datoteka unutar programa bi bila dobrodošla, mada ne osobito značajna.

Kompleksniji sustav snaps kontrole u Timelineu te grid u Sceni bi također bila zanimljiva

poboljšanja. Opcija snimanja glasa tijekom sinkronizacije prezentacije bi bila također

dobrodošla. Jako bi zanimljiva mogućnost bila stvaranje tekstualnih sadržaja koji se

koriste u prezentaciji izravno unutar aplikacije. Podržavanje prijelaza, te njihov grafički

prikaz u Timelineu i simuliranje u sceni bi bilo vrlo zgodno, te bi i neki sustav za

38

Page 40: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

animiranje elemenata bio dobrodošao. Tu se u prvom redu misli na animiranje nekakvog

pokazivača koji bi tada omogućavao da se istakne dio slajda o kojem je trenutno riječ i

slično. Bitna mogućnost SMIL-a koju ovaj program ne nudi je prilagođavanje sadržaja

gledatelju, a neka buduća verzija bi takav sustav morala imati. Zgodna bi bila i

mogućnost izrade linkova od elemenata prezentacije.

39

Page 41: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

9. Zaključak

Multimedijske prezentacije na Internetu u sklopu raznih sustava, pa tako i

sustava za učenje na daljinu postaju nezaobilazan sadržaj. U vrijeme kada su

tehnologije i standardi u ovom području još uvijek mladi nezahvalno je opredijeliti se za

jednu od njih i reći da je to tehnologija budućnosti. U konačnici će veliki broj čimbenika

odlučiti koja će tehnologija zaživjeti te postati globalni standard. No ipak u ovom

trenutku se čini kako je, bar što se FER-ovog sustava za učenje na daljinu najpovoljnija

tehnologija SMIL. Sa svojom otvorenošću, snažnom podrškom W3C-a i uz mnoštvo

mogućnosti za stvaranje bogatih multimedijskih prezentacija čini se da SMIL ima svijetlu

budućnost, ali u informatičkom svijetu, a napose u svijetu Internet tehnologija, niti jedna

takva tvrdnja ne može biti posve sigurna.

FER-ov sustav za učenje na daljinu bi trebao imati neke osnovne zahtjeve u

pogledu standarda za multimedijske prezentacije na Internetu. U prvom redu bi to bila

otvorenost, mogućnost proširivanja i neovisnost o platformi korisnika prezentacije, dakle

studenta. Nadalje, standard mora omogućiti prikazivanje prezentacija sa određenom

količinom i kvalitetom sadržaja u stvarnom vremenu i to preko obične modemske veze.

To konkretno znači da potrebe za bandwidthom ne smiju prelaziti granicu standardne

brzine downloada preko dial-up veze, a opet se svi bitni sadržaji moraju prikazati i to uz

neki minimum kvalitete. Uz to bi bilo potrebno omogućiti distribuciju prezentacija i uz

pomoć CD-ROM-ova i drugih medija. Gore navedene zahtjeve SMIL standard

zadovoljava u potpunosti.

Međutim, FER-ov sustav za udaljeno učenje postavlja i dodatne zahtjeve. Naime,

multimedijske prezentacije koje će se koristiti u tom sustavu se moraju relativno brzo i

jeftino izrađivati, zadržavajući pri tom potrebni stupanj kvalitete. Postojeći materijali, a

prvenstveno prezentacije napravljene za potrebe predavanja u PowerPoint-u bi se

morale moći iskoristiti za stvaranje novih prezentacija koje će biti korištene na Internetu.

Također bi korisno bilo da predavači mogu sami, bez potrebe za posebnim stručnjacima

i posebnom obukom, izrađivati prezentacije, a da te prezentacije ipak imaju

zadovoljavajući stupanj kvalitete. Gore navedene zahtjeve sam pokušao riješiti u

praktičnom dijelu zadatka stvaranjem vizualnog SMIL editora koji automatizira

importiranje sadržaja iz PowerPoint-a te sinkronizaciju sa glasovnim ili video zapisom.

Potreba za takvim programom proizlazi iz nedostatka adekvatnog SMIL editora na

40

Page 42: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

tržištu, te cijene postojećih, mahom neprikladnih rješenja. Najveći problem prilikom

stvaranja aplikacije bio je kako pomiriti potrebu za stvaranjem jednostavnog i

funkcionalnog rješenja sa potrebom da se korisniku pruži čim više opcija za stvaranje

raskošnih i složenih prezentacija. Također je problem bio načiniti aplikaciju u kojoj

korisnik ne treba imati nikakvo znanje o SMIL-u, a opet može stvarati složene

prezentacije koje koriste razne mogućnosti koje implementira SMIL standard. Značajan

problem je bila i dimenzija projekta odnosno složenost aplikacije, jer na sličnim

projektima obično duže vrijeme rade timovi iskusnih programera. U konačnici će

kvalitetu programskog rješenja najbolje ocijeniti korisnici, a potencijalne buduće verzije

programa bi mogle nuditi još više mogućnosti i još bolju funkcionalnost uz eventualno

povećanje brzine izvođenja.

Nadam se da će ovaj diplomski rad, a posebno njegov praktični dio ubrzati i

olakšati uvođenje sustava za udaljeno učenje na FER-u, pomoći nastavnicima da lakše i

jednostavnije prirede prezentacije namijenjene prikazivanju na Internetu te omogućiti

studentima lakše i zanimljivije učenje u budućnosti.

41

Page 43: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

10. Literatura

[1] J. Ayars, D. Bulterman, A. Cohen, K. Day, E. Hodge, P. Hoschka, E. Hyche, M.

Jourdan, M. Kim, K. Kubota, R. Lanphier, N. Layaida, T. Michel, D. Newman, J.

Ossenbruggen, L. Rutledge, B. Saccocio, P. Schmitz, W. Kate (2001).

Synchronized Multimedia Integration Language (SMIL 2.0)

http://www.w3.org/TR/smil20/ (07.11.2002.).

[2] S. Bugaj, D. Bulterman, B. Butterfield, W. Chang, G. Fouquet, C. Gran, M.

Hakkinen, L. Hardman, P. Hoddie, K. Hofrichter, P. Hoschka, J. Jansen, G.

Kerscher, R. Lanphier, N. Layaida, S. Leif, S. Mullender, D. Pillet, A. Rao, L.

Rutledge, P. Soquet, W. Kate, J. Ossenbruggen, M. Vernick, J. Yu, (1998).

Synchronized Multimedia Integration Language (SMIL 2.0)

http://www.w3.org/TR/REC-smil/ (07.05.2003.).

[3] RealNetworks, Inc., (1998).

Assembling a Presentation with SMIL

http://service.real.com/help/library/guides/production8/realpgd.htm

(07.11.2002.).

[4] T. Kennedy, (2001).

HTML+TIME Transitions in Internet Explorer 6

http://www.streamingmediaworld.com/smil/tutor/ (08.09.2003.).

[5] N. Segal, (2002).

SMIL Tips and Tricks

http://www.streamingmediaworld.com/smil/tutor/ (08.09.2003.).

42

Page 44: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

11. Sažetak

Prezentacije koje koriste različite multimedijske sadržaje na Internetu su svakim

danom sve češće, a potreba za njima sve veća. Ovo područje je osobito zanimljivo u

kontekstu sustava za udaljeno učenje. Veliki problem je to što standardi za objavljivanje

multimedijskih prezentacija na Internetu nisu do kraja definirani, te trenutno ne postoji

niti jedna tehnologija koja do kraja zadovoljava sve potrebe korisnika. U posljednje

vrijeme SMIL (Synchronized Multimedia Integration Language) format W3C-a se sve

više ističe kao mogući standard za objavljivanje multimedijalnih prezentacija na

Internetu u budućnosti.

U ovom diplomskom radu je opisana problematika stvaranja multimedijskih

sadržaja i njihova priprema za objavljivanje na Internetu. Također su prikazani najvažniji

današnji standardi za prikazivanje multimedijskih prezentacija na Web-u uz poseban

osvrt na SMIL. Opisana je problematika implementacije multimedijskih prezentacija u

FER-ov sustav za učenje na daljinu, te su ponuđena neka moguća rješenja. U konačnici

je opisan rad, programska osnova i korištenje programa Smiley - vizualnog editora SMIL

prezentacija koji predstavlja praktični dio ovog diplomskog rada.

Multimedia Content Presentation in Distant Learning Systems Presentations that use rich multimedia content are becoming more common

every day on the internet. The request for this type of content is also growing rapidly.

This area is particularly interesting in the context of distant learning. A big problem at

this time is the fact that standards for distribution of presentations with rich multimedia

content are still not entirely defined, and they cannot satisfy all demands of users and

content creators. Lately, SMIL (Synchronized Multimedia Integration Language) format

defined by W3C (World Wide Web Consortium) is inclining to become the standard for

rich multimedia presentation publishing in the future.

This graduation thesis describes issues of creating and formatting multimedia

content for presentation on the Internet. Also, some of the most important standards for

multimedia content presentation are described along with a thorough description of

SMIL standard. This thesis also renders some issues in implementation of multimedia

43

Page 45: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

content presentation into the FER distant learning system, and offers some possible

solutions. Finally it describes Smiley - a visual SMIL editor - and the ways to use it. The

Smiley program itself is the practical part of this graduation thesis.

44

Page 46: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

12. Životopis

Rođen sam 1979. godine u Mostaru. Prvi i drugi razred srednje škole završavam

u gimnaziji fra Andrije Kačića Miošića u Pločama, a treći i četvrti u gimnaziji fra

Dominika Mandića u Mostaru. Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu upisujem

1998. godine. Na drugoj se godini opredjeljujem za Studij računarstva kojeg završavam

pod mentorstvom prof.dr.sc. Maria Žagara sa Zavoda za automatiku i procesno

računarstvo, grupa predmeta Računarski sustavi i procesi (RASIP). U sklopu FERWeb

tima na višim godinama studija se bavim izradom i održavanjem sustava za lociranje na

FER-u.

45

Page 47: Diplomski rad br. 1321 - Andrija Lončar

Andrija Lončar: Prezentacija multimedijalnih sadržaja u okviru sustava za učenje na daljinu

13. Zahvale

Zahvaljujem se prof.dr.sc. Mariu Žagaru na mentorstvu i pomoći tijekom

studija, te na tome što mi je omogućio sudjelovanje u FERWeb timu i time pružio priliku

za upoznavanje sa najmodernijim Internet tehnologijama.

Također se zahvaljujem Kristijanu Zimmeru, dipl.ing.el., svim članovima

FERWeb tima, te svim kolegama koji su mi svojim savjetima i prijateljstvom pomogli i

olakšali rad tijekom studija.

46