Embed Size (px)
DESCRIPTION
Pošta
Citation preview
1. Uvod
Kao tema ovog diplomskog rada rada odabran je carinski postupak s poštanskim pošiljkama u međunarodnom poštanskom prometu jer u sve općoj globalizaciji prometnog sektora dolazi do velike potražnje za međunarodnim poštanskim prometom a carinski postupak je neizbježan segment tog poslovanja.
U ovom diplomskom radu obrađen je način provođenja postupka carinjenja u poštanskom prometu, te se daje opis i način postupanja kod primitka i otpreme poštanskih pošiljaka.
Postupak carinjenja poštanskih pošiljaka u međunarodnome poštanskom prometu provodi se pod carinskim nadzorom i uz provedbu postupaka carinske provjere, u skladu sa odgovarajućim odredbama Carinskog zakona, propisima donesenim na osnovi tog zakona, međunarodnim poštanskim i carinskim sporazumima, te drugim poštanskim propisima.
Sve poštanske pošiljke koje su predmetom međunarodnog poštanskog prometa, kao i svaka radnja koja se vrši sa poštanskim pošiljkama u međunarodnome poštanskom prometu, podliježu mjerama carinskog nadzora i postupku carinske provjere, na način kako to propisuju carinski i poštanski propisi.
Materija diplomskog rada izložena je u 8 poglavlja:1. Uvod 2. Tehnolološki procesi koji se koriste u poštanskom prometu3. Specifičnosti međunarodnog poštanskog prometa4. Carinski postupak sa poštanskim pošiljkama iz inozemstva 5. Carinski postupak s poštanskim pošiljkama koje se otpremaju u inozemstvo 6. Analiza Jedinstvenih carinskih deklaracija po Carinarnicama 7. Obračun poštarine u međunarodnom prometu 8. ZaključakU drugom poglavlju opisani su opčeniti tehnološki procesi koji se koriste u
poštanskom prometu i koji predstavljaju osnovu transporta poštanskih pošiljaka. Međunarodni poštanski promet ima puno specifičnosti koje ga čine posebnim i koje ga razlikuju od ostalih prometnih grana, upravo te posebnosti su opisane u trečem poglavlju.
Najopčenitija podjela carinskog postupanja sa poštanskim pošiljkama bila bi postupanje sa pošiljkama koje dolaze iz inozemstva i na postupanje sa pošiljkama koje se otpremaju u inozemstvo. Te dvije podjele detaljno su opisane u četvrtom i petom poglavlju.
U šestom poglovlju dat je prikaz rada pojedinih Carinskih ispostava sa pošiljkama koje primaju pravne osobe i za koje se podnosi Jedinstvena carinska deklaracija.
Cijena usluge često ima presudnu ulogu kod korisnika, upravo je način formiranja cijene poštarine u međunarodnom prometu analiziran u sedmom poglavlju.
Podatci o broju JCD-a na pojedinim Carinskim ispostavama preuzeti su iz Informacijskog sustava Carinske Uprave, a podatci o udjelu pojedinih pošiljaka prema vrsti prometa preuzeti su sa Internet stranica Hrvatske agencije za poštu i elektroničke medije.
1
2. Tehnolološki procesi koji se koriste u poštanskom prometu
U današnjim uvjetima otvorenog pristupa mreži uz konkurenciju više davatelja poštanskih usluga ptrebno je dobro razmotriti postupak i sučelja između samih tehnoloških procesa te između poštanskih operatora. Integralno vođenje tehnoloških procesa u funkciji poboljšanja kvalitete poštanskih usluga se ostvaruje kroz osnovne faze tehnološkog procesa:
prijema otpreme transporta prispijeća uručenja poštanskih pošiljaka.
Temeljna hipoteza je da integralno vođeni tehnološki proces uz kontrolu i kvalitetu usluge „od kraja do kraja“ zahtjeva prilagodbu postojećih tehnoloških procesa i organizacijskih rješenja poštanskih operatora.
2
Slika 1. Tehnološki proces prijenosa poštanskih pošiljaka
PošiljateljPošiljatelj
PrijemPrijem
PreradaPrerada
OtpremaOtprema
Transport
PrispjećePrispjeće
PreradaPrerada
OtpremaOtprema
Transport
PrispjećePrispjeće
PreradaPrerada
OtpremaOtprema
PrimateljPrimatelj
Pošta prijema pošiljke
Tranzit prolazne pošiljke
Pošta odredišta pošiljke
3
Na Slici 1. je prikazan tehnološki proces prijenosa poštanskih pošiljaka od pošiljatelja do primatelja gdje se vide tehnološki procesi koji su neophodni da pošiljka „transportira“ put od pošiljatelja do primatelja.
2.1. Tehnološki proces prijema poštanskih pošiljaka
Tehnološki proces prijema poštanskih pošiljaka je veoma važan u integralno vođenim tehnološkim procesima zbog direktnog ili indirektnog susreta sa potencijalnim korisnikom poštanske usluge. Temeljnu hipotezu da integralno vođenje tehnološkog procesa prijema trebamo prilagoditi i organizacijski unaprijediti informatizacijom i korištenjem barkod čitaća u prijemu poštanskih usluga. Kvalitetan susret omogućuje ugovaranje odgovarajuće poštanske usluge na zadovoljstvo korisnika koji se ocjenjuje kroz:
točnost podataka i informacija za traženu uslugu,
precizno i brzo komuniciranje,
smanjenje vremena obavljanja tražene transakcije.
Mogući načini tehnoloških procesa prijama poštanskih pošiljaka su: na šalterima poštanskih ureda, izdvojenim šalterima za određene vrste usluga, poštanskim kovčežićima za prijem običnih pismovnih pošiljaka sa najvećom dostupnosti za korisnika, prijem poštanskih pošiljaka putem insaliranih specijaliziranih automata koji uz obične pismovne pošiljke mogu primati i knjižene pismovne pošiljke i prodavati poštanske vrijednosnice, prijem poštanskih pošiljaka na dostavnom području kao običnih, tako i knjiženih, prijem poštanskih pošiljaka putem govornih poštanskih ureda za više vrsta poštanskih pošiljaka i prijem poštanskih pošiljaka putem ugovornih, većinom specijaliziranih šaltera za određene vrste poštanskih usluga. Navedeni načini prijema poštanskih pošiljaka su dijelovi tehnološkog procesa prijema koji moraju imati i tehnološku uputu kako bih primljene pošiljke zadovoljavale sve predviđene uvijete i mogle kroz ostale tehnološke procese stići do korisnika. Svaki dio tehnološkog procesa prijama kao dijela integralnog vođenja može se analizirati i unaprijediti primjenom novih tehničkih i tehnoloških rješenja što doprinosi povećanju kvalitete poštanske usluge. Kod prijema pošiljaka putem poštanskih kovčežića se koriste nova tehničko tehnološka rješenja kaja doprinose kvaliteti vođenja integralnih tehnoloških procesa a samim tim kvaliteti pružanja usluge.
4
2.2. Tehnološki proces otpreme poštanskih pošiljaka
Cilj tehnološkog procesa otpreme poštanskih pošiljaka je dobro razraditi postupak i sučelja između pojedinih tehnološki i organizacijskih cjelina kao i između poštanskih operatora. Dalje je potrebno poštovati ustrojenu tehnološku organizaciju tako da se izbjegne dva i više putna prerada istih poštanskih pošiljaka. Razrada po vrstama, rukovanju i pravcima kretanja onemogućava nepotrebno zadržavanje i dodatni rad što se u konačnici integralno vođenog tehnološkog procesa utječe na cijenu i kvalitetu poštanske usluge.
Tehnološki proces otpreme iz poštanskog ureda obuhvaća: poštanski centar porijekla pošiljke, otpremu u Glavnom poštanskom centru, otpremu u Poštanski centar odredišta, otpremu Izmjeničnoj pošti, otpremu Putujućoj pošti.
2.3. Proces transporta poštanskih pošiljaka
Tehnološki proces transporta poštanskih pošiljaka sadrži način organizacije te može biti javni, interni, zatvoreni i ugovorni te sa aspekta transportnog povezivanja može biti po načelu transportne mreže i poštanskog broja, radijalnog, mrežnog povezivanja i sl. Također u organizaciji transporta se vodi računa o pregledu kartiranja i dimenzioniranju kapaciteta.
Tehnološki proces transporta se može organizirati kao poseban transport za prijevoz ljudi, paketa, brze pošte, prikupljanje poštanskih pošiljaka iz kovčežića i dostavu prioritetnih pošiljaka.
Svaki navedeni organizacijski i tehnološki proces se može tehnički i tehnološki poboljšavati u cilju povećanja ukupne kvalitete poštanske usluge u integralno voženom procesu s-kraja na kraj.
Praksa poznaje više transportnih nivoa koji se organiziraju sukladno ustroju tehnološke organizacije kao što su:
lokalni transport, gradski transport, međugradski transport, prigradski transport, među – operatorski transport, međunarodni rransport i drugi.
5
2.4. Tehnološki proces prispijeća poštanskih pošiljaka
Tehnološki proces prispijeća je sličan tehnološkom procesu otpreme jer ga u pravilu obavljaju isti djelatnici i obavljaju preradu poštanskih pošiljaka. Također vrijede pravila uporabe i implementacije poštanske automatizacije i novih tehničko tehnoloških rješenja koja omogućavaju povećanje kvalitete sa aspekta uvjeta rada i vođenja tehnoloških procesa.
U tehnološkom procesu prispijeća poštanskih pošiljaka se radi o preuzimanju zaključaka, kontroli prateće dokumentacije i otklanjanju eventualnih grešaka. U tehnološkom procesu prispijeća je neophodno obaviti cjelovitu preradu poštanskih pošiljaka radi dostave ili isporuke na određenom organizacijskom prostoru poštanskog centra. Prerada je vođenje integralnog tehnološkog procesa na temelju ulaznih parametara kroz proces prerade, predmete prerade, transportne jedinice i korištenje sredstava i uređaja u preradi poštanskih pošiljaka.
Vrlo važan segment koji utječe na kvalitetu prerade prispjelih poštanskih pošiljaka je moderan poštanski transport i automatizacija. On se odnosi na unutarnje premještanje i usmjeravanja vreća, paleta i paketa putem transportnih sredstava pokretnih traka, visećih i lančanih transportera između pojedinih tehnoloških pod procesa prihvata, skladištenja, usmjerenja na preradu i otpremu prema sljedećem procesu.
POŠTANSKI URUČENJE
TRANSPORT POŠILJAKA
Slika 2. Načelni prikaz tehnološke faze prispijeća
Kod velike većine poštanskih operatora upravljački sustavi se „zamjenjuju“ elektronskim upravljanjem i nadzorom sa ciljem:
preuzimanja i vođenja kompletnog sustava transporta, podjelu pošiljaka, skladištenje pošiljaka, otpremu pošiljaka sljedećem procesu, nadzor pošiljaka, signalizaciju i statistiku.
6
PREUZIMANJEZAKLJUČAKA
OBRADAPOŠILJAKA
Rezultati primjene novih tehničko tehnoloških rješenja znatno povećavaju kvalitetu tehnološkog procesa i doprinose ukupnoj kvaliteti integralnog vođenja koja se ogleda kroz:
uštedu vremena i ubrzano obavljanje tehnoloških operacija u preradi, bolje iskorištenje radnog prostora, bolji uvijeti rada djelatnika, kvalitetniji unutarnji transport se odražava i na sigurnost protoka pošiljaka, troškovi unutarnjeg transporta su manji i udovoljavajući zahtjevima automatizacije se postiže značajan opći učinak u
kompletnom integralnom vođenju poštanskog procesa što rezultira povećanu kvalitetu poštanske usluge.
2.5.Tehnološki proces uručenja poštanskih pošiljaka
Tehnološki proces uručenja je krajnji proces u integralnom vođenju s-kraja na kraj gdje se ostvaruje neposredni ili posredni susret s primateljem poštanske usluge na domu ili poslovnom prostoru i poštanskom uredu. Prema organizaciji i načinu uručenja pošiljka razlikujemo dva sustava i to:
dostava pošiljaka na dom ili poslovni prostor korisnika isporuka pošiljaka u pošti putem poštanskog pretinca, šaltera isporuke i post –
restante šaltera.
Za poštanske i brzojavne uputnice se umjesto termina uručenje koristi prikladniji termin isplata. U klasično navedenom tehnološkom procesu uručenja nije ostavljena mogućnost da se striktne razlike ublaže ili čak da se ova dva načina poistovjete. Međutim, sve to polako gubi smisao uvođenjem informacijskih tehnologija u tehnološki proces uručenja poštanskih pošiljaka.
Primjena Informacijskih Tehnologija u tehnološkom procesu uručenja je više nego moguća i izuzetno neophodna. Koncept novog procesa uručenja koji je jednostavan i prihvatljiv sa stanovišta korisnika i operatora je već u praksi pokazao da je izvodljiv. Da bih se u potpunosti prihvatile prednosti novog procesa uručenja, treba imati u vidu nedostatke postojećeg procesa uručenja. Postoji velika vjerojatnost da se primatelj ne nađe na određenoj adresi prilikom pokušaja dostave poštanske pošiljke jer vrijeme dostave se u većini slučajeva „pokriva“ sa radnim vremenom primatelja. Tada naš dostavljač ima dvije ali obje jednako nepopularne mogućnosti sa aspekta primatelja. Jedna je mogućnost da ostavi izvještaj o prispijeću sa naznakom u kojem poštanskom uredu i u koje vrijeme pošiljku može podići. Druga mogućnost ja da pošiljku ostavi ispod ili na vrata apsolutno ne zaštićenu od mogućeg otuđenja. Obje mogućnosti eliminiraju aktivno učešće korisnika kojem jedino ostaje nesigurno uručenje ili neodgovarajuće ograničeno vrijeme i mjesto gdje mora otići po pošiljku.
7
U novo vrijeme, korisnik očekuje veću kvalitetu u pogledu brzine i sigurnosti uručenja što postojeći sustav nije u mogućnosti dati pa se u tehnološki proces uručenja uvode nova tehnička i tehnološka saznanja.
Potvrđujemo temeljnu hipotezu da tehnološki proces uručenja trebamo prilagoditi korisniku korištenjem dostavnih depoa što im omogućuje otvoreni pristup poštanskoj mreži čime poboljšavamo kvalitetu poštanske usluge i ukupno vođenje integralnog tehnološkog procesa.
Sva naselja u državi moraju biti obuhvaćena nekim oblikom dostave tako da se dostavna područja dijele na tzv. uža, šira i najšira.Uže dostavno područje obuhvaća u pravilu mjesto u kojem poštanski ured ima sjedište gdje se dostava obavlja šest puta u tjednu. Šire dostavno područje obuhvaća naselja izvan granica užeg dostavnog područja, do udaljenosti od 10 km mjereno po javnoj cesti. Dostava na širem dostavnom području obavlja se triput u tjednu. Najšire dostavno područje obuhvaća rjeđe naseljena područja od granice šireg dostavnog područja do granice druge dostavne pošte, gdje se dostava obavlja dvaput u tjednu.
Dostava pošiljaka dominantan je dio tehnologije i organizacije uručenja. Temeljna pitanja u razradi dostave su: određivanje dostavnih rajona, izbor sustava dostave, organizacija dostave s obzirom na vrste pošiljaka, praćenje učinka listonoša, posebni postupci u dostavi.
Tehnologija i organizacija isporuke pošiljaka u poštanskom uredu usko su vezane uz dostavu pošiljaka budući da izbor sustava i organizacije isporuke pošiljaka u pravilu slijedi rješenja dostave pošiljaka.
8
3. Specifičnosti međunarodnog poštanskog prometa
Prijam pošiljaka u međunarodnom prometu sličan je, ali se i razlikuje, od prijama pošiljaka u unutarnjem prometu. Glavna je razlika podnošenje pošiljaka na carinski pregled. Pošiljke se podnose na carinski pregled radi pripreme za carinjenje sadržaja u odredišnjoj zemlji, te zbog utvrđivanja sigurnosti i prirode sadržaja. Mnoge zemlje zabranjuju uvoz određenih proizvoda, pa je moguće da pošiljka zbog prirode sadržaja ne bude uručena, pa čak i zaplijenjena. To je razlog zbog kojeg kažemo da pošta uvjetno prima pošiljku za inozemstvo jer o njenom uručenju ne odlučuje prijamna poštanska uprava, već odredišna, prema svojim nacionalnim zakonima koji su, sjetite se, izvori međunarodnog prava.
Mnogi krivo misle kako se carinski pregled za pošiljke u izvozu obavlja kako bi se sadržaj pošiljke carinio. Svakoj je zemlji u interesu što više izvoziti jer joj to znači jeftiniji domaći proizvod i veći dohodak, te ga, dakako, neće opteretiti carinom. U uvozu je obrnuto: proizvodi koji ulaze u zemlju bit će opterećeni carinom, iznosom kojim odredišna zemlja brani svoju proizvodnju. Mi ćemo ovdje govoriti o prijmu pošiljaka u međunarodnom prometu, dakle, o carinskom pregledu, a ne o carinjenju koje ćemo detaljno obraditi kada bude riječi o uručenju pošiljaka.
Carinski je pregled glavna razlika između prijma pošiljaka u unutarnjem i međunarodnom prometu. Poslije ćemo vidjeti da prijam svake poštanske pošiljke nosi nešto posebno, za razliku od prijama u unutarnjem prometu. Međutim, svi su tehnološki zahvati u prijmu ostali isti: provjera ispravnosti, sravnjenje, utvrđivanje mase, itd.
Sličnosti i razlike se isprepliću i kod samih pošiljaka, u unutarnjem prometu pošiljka dobije naziv prema osnovnoj i posebnoj usluzi koju pošiljatelj zahtijeva prigodom prijma pošiljke na šalteru. U međunarodnom prometu postoje određene vrste pošiljaka sa unaprijed poznatim obilježjima i takve se prenose od pošiljatelja do primatelja. U biti je isto, ali se tumači drukčije.
Evidentna je razlika glede pošiljatelja. Dok je u unutarnjem prometu svejedno da li je pošiljatelj pravna ili fizička osoba, u međunarodnom prometu nije tako. Pravne su osobe dužne popunjavati nešto drukčije, puno kompliciranije obrasce, te uglavnom za otpremu pošiljaka angažiraju otpremnike, špeditere. To su tvrtke kojima je osnovna djelatnost priprema robe za izvoz, odnosno uvoz. Za fizičke osobe prema svjetskoj poštanskoj i carinskoj konvenciji tu ulogu otpremnika, špeditera obavljaju nacionalne poštanske uprave.
I još nešto o različitim uvjetima prijma pošiljaka u međunarodnom prometu. Svjetska poštanska konvencija ostavila je na volju poštanskim upravama prijam pošiljaka od stranih državljana. Naravno da nitko ne dovodi u pitanje pojedinačan prijam, međutim zemlje mogu odbiti prijam pošiljaka stranim državljanima, aka učestalo otpremaju veće količine pošiljaka inspirirane nižim cijenama poštanskih usluga dotične zemlje.
9
3.1. Pojmovi koji se koriste u postupku carinjenja
Preuzimanje poštanskih pošiljaka iz inozemstva, njihova otprema u inozemstvo, prijenos između carinarnica i primatelja poštanskih pošiljaka, kao i svaka druga radnja koja se vrši u okviru carinskog postupka s poštanskim pošiljkama u međunarodnome poštanskom prometu, obavlja se pod carinskim nadzorom i uz provedbu postupaka carinske provjere. Sve poštanske pošiljke u međunarodnom poštanskom prometu podliježu mjerama carinskog nadzora i postupku carinske provjere ukoliko carinskim propisima nije drukčije određeno.Pojedini izrazi koji se koriste u carinskim postupcima s poštanskim pošiljkama imaju slijedeće značenje:
1) CARINARNICA - one se osnivaju u gospodarskim i prometnim središtima kada to zahtijevaju opseg, struktura i tokovi roba u putničkom i robnom prometu s inozemstvom te drugi gospodarski interesi. Za obavljanje svih ili nekih poslova iz djelokruga carinarnica osnivaju se carinske ispostave, kao unutarnje ustrojstvene jedinice carinarnice, u sjedištu ili izvan sjedišta carinarnice. Unutarnje ustrojstvene jedinice carinske ispostave jesu carinski odjeljci.
NADLEŽNA - carinarnica koja je nadležna za provedbu mjera carinskog nadzora i carinskih postupaka i postupanja koja se provode u međunarodnom poštanskom prometu;
OTPREMNA - carinarnica kod koje započinje postupak provoza ili nekog drugog carinskog postupka;
ODREDIŠNA - carinarnica kod koje završava postupak provoza ili nekog drugog carinskog postupka;
2) CN 22 - međunarodni poštanski obrazac, u obliku naljepnice, koji se, prema poštanskim propisima, popunjava za pismovne i EMS pošiljke ukupne vrijednosti do. 3.000,00 kn
3) CN 23 - međunarodna carinska deklaracija koja se popunjava za poštanske pošiljke koje sadrže carinsku robu i na temelju koje se roba carini;
4) CN 24 - međunarodni poštanski obrazac na kojem Pošta sastavlja zapisnik u slučajevima kada se ustanove određene nepravilnosti sa poštanskim pošiljkama;
5) DOMAĆA POŠTA - poštanski uredi ili drugi organizacijski odjeli Hrvatske pošte;
6) EMS POŠILJKA - pošiljka ubrzane pošte za koju pri predaji pošti pošiljatelj zahtjeva primanje i postupanje na najbrži način, sukladno poštanskim i tehnološkim propisima za pošiljku ubrzane pošte;
7) INOZEMNA POŠTA - ustrojstvena jedinica inozemne poštanske uprave;
8) IZMJENIČNI POŠTANSKI URED - ustrojstveni dio Poštanskog središta za međunarodni promet koji obavlja poslove preuzimanja, obrade, otpreme i provoza poštanskih pošiljaka u međunarodnom poštanskom prometu;
10
a) Paketski izmjenični poštanski ured - ustrojstveni dio Poštanskog središta za međunarodni promet koji obavlja poslove preuzimanja, obrade, otpreme i provoza poštanskih paketa, te posredovanje paketskih zaključaka u međunarodnom poštanskom prometu;
b) Pismovni izmjenični poštanski ured - ustrojstveni dio Poštanskog središta za međunarodni promet koji obavlja poslove preuzimanja, obrade, otpreme i provoza poštanskih pismovnih i EMS pošiljaka, te posredovanje pismovnih zaključaka u međunarodnom poštanskom prometu;
9) MEĐUNARODNI POŠTANSKI PROMET - promet poštanskih pošiljaka između pošte jedne države i pošte druge ili više država;
10) OTVORENI PROVOZ: - prijevoz poštanskih pošiljaka u slučajevima kada inozemna pošta nema dovoljan broj
pošiljaka za otpremu u izravnom zaključku, pa se poštanske pošiljke u međunarodnom poštanskom prometu otpremaju u zaključku za izmjenični poštanski ured druge države, koja ih zajedno sa svojim pošiljkama, otprema u odredišnu državu,
- prijevoz zatvorenih vreća s poštanskim pošiljkama jedne poštanske uprave za koje druga poštanska uprava obavlja posredovanje u prijevozu do odredišne države,
- prijevoz poštanskih pošiljaka u postupku provoza između otpremne i odredišne carinarnice;
11) ODJEL ZA ZAŠTITU - ustrojstvena jedinica Poštanskog središta za međunarodni promet koja obavlja sigurnosnu i zaštitnu provjeru poštanskih pošiljaka;
12) POŠTANSKO-CARINSKA DEKLARACIJA - deklaracija koja se carinarnici podnosi za poštanske pošiljke koje fizička osoba u Republici Hrvatskoj prima iz inozemstva;
13) POŠTANSKO-CARINSKA POPRATNICA - propisana isprava koju za paketske zaključke popunjava i podnosi carinarnici Izmjenični poštanski ured odnosno Poštanski ured carinjenja, i koja se prilaže uz zaključak kojim se paket otprema;
14) POŠTANSKO-CARINSKA PRIJAVA - propisana isprava u koju se unose podaci o poštanskim pošiljakama i koju Poštanski ured carinjenja podnosi carinarnici pri podnošenju pošiljaka iz inozemstva radi carinske provjere;
15) POŠTANSKE POŠILJKE:
a) Pismovne pošiljke koje se uvoze, izvoze ili provoze u zatvorenim vrećama, omotima, posudama ili spremnicima;
b) Paketi koji se uvoze, izvoze ili provoze kao pojedinačne pošiljke ili više paketa u zatvorenim vrećama, posudama, kontejnerima, paletama ili zapakirani na neki drugi način;
c) Pošiljke sa označenom vrijednošću (vrijednosna pisma i vrijednosni paketi) koje se uvoze, izvoze ili provoze u vrećama, spremnicima, kontejnerima, na paletama i slično;
16) POŠTANSKI URED CARINJENJA - ustrojstveni dio određenih središta Pošte koji obavlja poslove podnošenja poštanskih pošiljaka u međunarodnom poštanskom prometu na carinsku provjeru;
11
17) POŠTANSKI ZAKLJUČAK - jednokratno otpremanje poštanskih pošiljaka u vrećama, posudama, kontejnerima, spremnicima, na paletama i slično, za koje se popunjavaju propisane poštanske isprave;
18) CONSIGNMENT POŠILJKE - prispjeće ili otprema većeg broja poštanskih pošiljaka upućenih od jednog pošiljatelja, za jednog ili više primatelja, za čiji je postupak puštanja u uvozu nadležna carinarnica pri Poštanskom uredu carinjenja Zagreb, za cjelokupno područje Republike Hrvatske , a u izvozu carinarnice pri mjerodavnim Poštanskim uredima carinjenja;
3.2. Poštanske pošiljke koje se ne podnose carinarnici
Osnovno, kada poštanske pošiljke stignu u carinsko područje Republike Hrvatske, carinski djelatnik u nadležnoj pošti carinjenja vrši podjelu na pošiljke koje se ne podnose carinarnici, dakle koje se odmah puštaju radi uručenja primateljima od onih koje se radi carinskog pregleda podnose carinarnici.
Poštanske pošiljke koje se ne podnose carinarnici:
razglednice i pisma isključivo s osobnim porukama,
poruke ispisane braillovim pismom,
tiskovine i televizijske, filmske ili na drugi način snimljene vrpce ili slike za izravnu emisiju preko sredstava javnog priopćavanja koje ne podliježu plaćanju carine, te
sve druge poštanske pošiljke (pismovne i paketne pošiljke) za koje sukladno Carinskom zakonu, ne postoji obveza podnošenja carinarnici.
Poštanske pošiljke (pismovne i paketne pošiljke) za koje sukladno Carinskom zakonu, ne postoji obveza podnošenja carinarnici, su:
osobne isprave i dokumenti bez obzira na vrijednost,
odlikovanja i priznanja,
robne marke, patenti, modeli i popratni dokumenti te obrasci za priznavanje patenta ili inovacije koji se šalju organizacijama za zaštitu autorskog i industrijskog vlasništva,
obrasci i isprave koje državna tijela primaju za obavljanje svojih javnih ovlasti,
predmeti koji predstavljaju dokaze u sudskim ili drugim postupcima pred državnim tijelima Republike Hrvatske,
12
primjerci potpisa i tiskane okružnice koje se šalju kao dio uobičajene izmjene obavijesti među javnim službama ili bankarskim ustanovama,
službene tiskanice koje prima Hrvatska narodna banka,
nacrti, tehničke slike, modeli, opisi i drugi slični dokumenti koji se uvoze kako bi se ispunili uvjeti za sudjelovanje na međunarodnom natječaju koji se organizira u zemlji,
tiskani obrasci koji se sukladno međunarodnim ugovorima upotrebljavaju kao službeni dokumenti u međunarodnome prometu vozila ili robe,
knjige koje uvoze fizičke osobe. To se odnosi isključivo na knjige koje su oslobođene od plaćanja carine sukladno Sporazumu o uvozu predmeta prosvjetnog, znanstvenog i kulturnog karaktera i Protokolu uz taj Sporazum te od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u skladu s Zakonom o porezu na dodanu vrijednost,
roba koja je u poštanskom prometu oslobođena od plaćanja carine. Sukladno Zakonu o PDV-u od plaćanja carine i PDV-a oslobođene su pošiljke koje fizička osoba iz inozemstva besplatno šalje fizičkoj osobi u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da pošiljke nisu komercijalne naravi, te da ne prelaze ukupnu vrijednost od 300,00 kuna.
Pod uvozom nekomercijalne naravi podrazumijevaju se pošiljke:
koje su povremene naravi,
koje sadrže robu isključivo namijenjenu osobnoj uporabi primatelja ili njegove obitelji, a koja po svojoj vrsti i količini ukazuje da se ne radi o komercijalnom uvozu,
koje pošiljatelj šalje primatelju bez plaćanja.
Kako je navedeno primanje robe u poštanskim pošiljkama podrazumijeva samo povremene pošiljke, a isključuje uzastopne pošiljke. Pri tome carinskim propisima nije propisana definicija kako ni povremene tako ni uzastopne pošiljke, odnosno koliko se pošiljaka u nekom određenom razdoblju mogu smatrati bilo povremenom bilo uzastopnim pošiljkama. U svakom konkretnom slučaju carinska služba utvrđuje da li se radi o uzastopnoj pošiljci odnosno da li se u prethodnom kontinuiranom razdoblju kontinuirano obavljao uvoz robe od strane iste osobe.
Dakle, navedene poštanske pošiljke ne podnose se carinarnici, nego se otpremaju odredišnim poštanskim uredima radi uručenja primateljima.
3.3. Poštanske pošiljke koje se podnose carinarnici
Poštanske pošiljke koje se podnose carinarnici su sve ostale poštanske pošiljke koje nisu naprijed navedene podnose se carinarnici. Za iste potrebno je provesti postupak carinjenja. Provedba postupka carinjenja u prvom redu ovisi o tome da li je primatelj fizička ili pravna osoba, a zatim također i o pošiljatelju, vrsti robe, njezinoj vrijednosti i količini.Ovisno o navedenim okolnostima provodi se sam postupak carinjenja odnosno podnošenje odgovarajućih isprava za carinjenje.
13
4. Carinski postupak sa poštanskim pošiljkama iz inozemstva
U međunarodnom poštanskom prometu poštanske pošiljke prevoze se kopnenim (površinskim), i to cestovnim i željezničkim putem, te pomorskim i zračnim putem.
Poštanske pošiljke iz inozemstva prispijevaju u propisanim izravnim zaključcima za međunarodni poštanski promet i u otvorenom provozu za daljnju otpremu.Domaća pošta pod carinskim nadzorom preuzima poštanske pošiljke od inozemne pošte.
4.1. Podnošenje ulaznoj/graničnoj carinskoj ispostavi
Domaća pošta zaključke sa poštanskim paketima podnosi ulaznoj/graničnoj carinskoj ispostavi na temelju kopije ili prijepisa međunarodnih poštanskih obrazaca - Pregleda razmjene inozemne pošte:
-CN 37 - za površinske zaključke, odnosno prijevoz paketa površinskim putem, kopnom ili pomorskim,
-CN 38 - za zrakoplovne zaključke, odnosno prijevoz paketa zračnim putem,
-CN 41- za S.A.L. zaključke, odnosno prijevoz površinskih zaključaka zračnim putem,
-CN 46 - zamjenski Pregled razmjene koji ispostavlja prijevoznik u slučaju kada nedostaju originalni CN 37, CN 38 ili CN 41 i
-CN 47 - za zaključke s kojim se vraćaju prazne vreće poštanskoj upravi porijekla.
Obrazac Pregled razmjene podnosi se carinarnici u pet primjeraka i zavodi u Kontrolnik početnih provoznih postupaka K-420.
Carinski službenik uspoređuje broj paketskih poštanskih vreća sa podacima iz kopije ili prijepisa Pregleda razmjene inozemne pošte. Na poleđini obrasca Pregled razmjene carinski službenik potvrđuje ispravnost na način da upisuje: šifru carinske ispostave, vrstu kontrolnika, redni broj upisa u kontrolnik i datum kada je Pregled razmjene zaveden u Kontrolnik, te navedeno carinski službenik ovjerava svojim potpisom i faksimilom te otiskom službenog carinskog pečata.
Carinska ispostava na graničnom prijelazu zadržava jedan primjerak kopije odnosno prijepisa Pregleda razmjene, a četiri primjerka predaje pošti.
4.2. Razduživanje Pregleda razmjene
Kada ulazna/granična carinska ispostava primi ovjereni primjerak Pregleda razmjene, od carinske ispostave pri Izmjeničnom poštanskom uredu, spojiti će ga sa primjerkom obrasca Pregled razmjene, kojeg je zadržala prilikom upućivanja robe unutrašnjoj carinskoj ispostavi, i odgovarajuće arhivirati.
U Kontrolnik početnih provoznih postupaka K-420, u koji je evidentiran Pregled razmjene, u odgovarajuću rubriku upisuje se broj pod kojim je zaveden Pregled razmjene u unutrašnjoj carinskoj ispostavi, pri Izmjeničnom poštanskom uredu.
14
4.3. Preuzimanje zaključaka i poštanskih pošiljaka
Preuzimanje zaključaka i poštanskih pošiljaka od inozemne pošte obavlja se u Izmjeničnom poštanskom uredu.
Preuzimanje obavlja komisija koja se, u pravilu, sastoji od jednog poštanskog djelatnika i jednog carinskog službenika. Iznimno, komisija se, po odobrenju carinarnice, može sastojati i od više poštanskih djelatnika i/ili carinskih službenika.
Preuzimanje zaključaka i pošiljaka obavlja se prema slijedećem redoslijedu: EMS, žurni, prioritetni/zrakoplovni, consignment, S.A.L., neprioritetni/površinski.
Tijekom preuzimanja određenog zaključka poštanski djelatnik dužan je, pod carinskim nadzorom, provjeriti ispravnost zaključka, vreća i njihovo zatvaranje (uzice, plombe, nazivnice) te usporediti podatke o podrijetlu i odredištu poštanskih vreća upisane u Preglede razmjene sa podacima naznačenim na vrećnim nazivnicama.
4.4. Podnošenje Pregleda razmjene
Kopija ili prijepis Pregleda razmjene inozemne pošte, kojim je i pošiljka prijavljena ulaznoj/graničnoj carinskoj ispostavi, podnosi se u četiri primjerka carinskoj ispostavi pri Izmjeničnom poštanskom uredu.
Carinska ispostava nakon usporedbe podataka iz Pregleda razmjene sa stvarnim stanjem robe, navedeni obrazac evidentira u Kontrolnik skračenih deklaracija K440, te ojerava sve primjerke obrasca Pregled razmjene. Zadržava jedan primjerak Pregleda razmjene dva vraća Izmjeničnom poštanskom uredu a jedan šalje ulazoj graničnoj ispostavi radi razduženja.
4.5. Sigurnosna i zaštitna provjera pošiljaka
Zaključke s poštanskim pošiljkama Izmjenični poštanski ured pod carinskim nadzorom upućuje Odjelu za zaštitu radi pregleda i sigurnosne kontrole.
Pregled poštanskih pošiljaka od strane Odjela za zaštitu obuhvaća provjeru da li poštanska pošiljka sadrži bilo kakvu opasnu materiju ili predmet. Ako se pregledom ustanovi da pošiljka sadrži opasnu materiju ili predmet, ista se isključuje iz daljnjeg prijenosa u prisustvu djelatnika pošte i službenika carinarnice i Ministarstva unutarnjih poslova.
O isključenju poštanske pošiljke iz daljnjeg prijenosa i njenoj predaji Ministarstvu unutarnjih poslova radi uništenja, djelatnik pošte sačinjava zapisnik u tri primjerka, koji pored njega potpisuju i službenici carinarnice i Ministarstva unutarnjih poslova.
Na pregledane zaključke s poštanskim pošiljkama i na pakete Odjel za zaštitu stavlja propisane naljepnice. Nakon pregleda poštanskih pošiljaka Odjel za zaštitu vraća zaključke ili pošiljke Pismovnom odnosno Paketskom izmjeničnom poštanskom uredu.
15
4.6. Postupanje sa vidno oštećenim pošiljkama
Ukoliko iz inozemstva prispije vidno oštećen paket, Paketski izmjenični poštanski ured će u prisustvu carinskog službenika sastaviti Zapisnik na obrascu CN 24. Zapisnik se sastavlja u četiri primjerka, potpisuje ga djelatnik pošte, a ovjerava cainski službenik svojim potpisom i faksimilom te pečatom carinarnice. Dva primjerka zapisnika prilažu se i otpremaju uz paket, jedan zadržava Paketski izmjenični poštanski ured, a jedan carinarnica.
Ako se pri otvaranju pismovnih zaključaka utvrdi da je preporučena pošiljka, vrijednosno pismo ili EMS pošiljka vidno oštećena, Pismovni izmjenični poštanski ured će u prisustvu carinskog službenika sastaviti Zapisnik na obrascu CN 24. Zapisnik se sastavlja u četiri primjerka, a potpisuju ih i ovjeravaju djelatnik pošte i carinski službenik. Jedan primjerak zapisnika prilaže se uz pošiljku, jedan zadržava Pismovni izmjenični poštanski ured, a jedan carinarnica. Oštećena pošiljka će se prepakirati.
Ako se radi o manjem oštećenju obične pismovne pošiljke, preporučene pošiljke, EMS pošiljke ili paketa ili djelomičnom uništenju ambalaže, pošiljka će se prepakirati. U tom se slučaju zapisnik ne sastavlja, već se na pošiljku stavlja službena bilješka.
4.7. Odvajanje pošiljaka
Izmjenični poštanski ured pod carinskim nadzorom odvaja:
a) poštanske pošiljke koje su u otvorenom provozu preko carinskog područja Republike Hrvatske. Ove pošiljke ne podliježu carinskoj provjeri, već se otpremaju poštanskom odjelu za otpremu pošiljaka u inozemstvo.
b) poštanske pošiljke koje glase na primatelje u Republici Hrvatskoj, a koje pošiljke Izmjenični poštanski ured, nadalje, pod carinskim nadzorom, dijeli na:
Pošiljke koje se ne podnose carinarnici, odnosno za koje se, u trenutku kad su unesene u carinsko područje, smatra da su deklarirane za puštanje u slobodni promet, navedene pošiljke Izmjenični poštanski ured dijeli i otprema poštanskim uredima radi uručenja primateljima.
Pošiljke koje se podnose carinarnici, odnosno koje podliježu carinskom postupku ili postupanju. Ove pošiljke Izmjenični poštanski ured dijeli i otprema nadležnim Poštanskim uredima carinjenja.
16
4.8. Preuzimanje zaključaka i poštanskih pošiljaka u poštanskom uredu carinjenja
Poštanski ured carinjenja je središnje mjesto gdje se obavlja carinski postupak s poštanskim pošiljkama prispjelim iz inozemstva. Tijekom obavljanja carinskog postupka poštanske pošiljke moraju ostati kod mjerodavnog Poštanskog ureda carinjenja.
Poštanske urede carinjenja i njihovu mjesnu nadležnost određuje Hrvatska pošta u suglasnosti sa Carinskom upravom.
Hrvatska pošta dužna je osigurati prostorije za rad carinarnice radi provedbe mjera carinskog nadzora i carinske provjere poštanskih pošiljaka u međunarodnom poštanskom prometu, njihovog puštanja u slobodni promet ili stavljanja u neki drugi carinski dopušteni postupak ili uporabu.
Zaključci s poštanskim pošiljkama koje podliježu carinskoj provjeri, upućeni iz Izmjeničnog poštanskog ureda, preuzimaju se u Poštanskom uredu carinjenja, pod carinskim nadzorom, na način propisan posebnim poštanskim propisima.
Preuzimanje i otvaranje prispijelih zaključaka i razvrstavanje poštanskih pošiljaka Poštanski ured carinjenja obavlja komisijski, pod carinskim nadzorom. Komisija se, u pravilu, sastoji od jednog poštanskog djelatnika i jednog carinskog službenika. Iznimno, komisija se, po odobrenju carinarnice, može sastojati i od više poštanskih djelatnika i/ili carinskih službenika. Za preuzimanje EMS i pismovnih zaključaka komisija se, također iznimno i na temelju posebnog pisanog odobrenja carinarnice, može sastojati od samo dva djelatnika pošte.
Prilikom preuzimanja zaključaka i poštanskih pošiljaka prvenstvo uvijek imaju EMS zaključci i EMS pošiljke, a zatim se preuzimaju i otvaraju ostali zaključci i pošiljke prema redoslijedu: žurni, prioritetni/zrakoplovni, consignment, S.A.L. i neprioritetni/površinski.
17
Preuzimanje domaće pošte pod carinskim nadzorom
Preuzimanje domaće pošte pod carinskim nadzorom
Domaća pošta pakete zajedno sa Pregledom razmjene ino. pošiljke
podnosi ulaznoj car. ispostavi
Domaća pošta pakete zajedno sa Pregledom razmjene ino. pošiljke
podnosi ulaznoj car. ispostavi
Ulazna Carinska ispostava zavodi Pregled razmjene u K-420 i vrši provjeru broja poštanskih vreća
Ulazna Carinska ispostava zavodi Pregled razmjene u K-420 i vrši provjeru broja poštanskih vreća
Izmjenični poštanski ured preuzima zaključke i poštanske pošiljke
Provjera uzice, plombe, nazivnice
Izmjenični poštanski ured preuzima zaključke i poštanske pošiljke
Provjera uzice, plombe, nazivnice
Sigurnosna i zaštitna provjera
Sigurnosna i zaštitna provjera
Ispravna pošiljkaIspravna pošiljkaOpasna pošiljkaOpasna pošiljka
NeoštećenaNeoštećena
Komisijski zapisnik CN24
Komisijski zapisnik CN24
OštećenaOštećena
Odvajanje pošiljakaOdvajanje pošiljaka
Pimatelj u RHPimatelj u RH
Provoz preko carinskog područja
RH
Provoz preko carinskog područja
RH
Isključenje iz daljnjeg prijevoza uz prisustvo
djelatnika MUP-a
Isključenje iz daljnjeg prijevoza uz prisustvo
djelatnika MUP-a
Poštanski ured carinjenjaobavlja carinski postupak s
pristiglim poštanskim pošiljkama
Poštanski ured carinjenjaobavlja carinski postupak s
pristiglim poštanskim pošiljkama
Primatelj u inozemstvuPrimatelj u inozemstvu
18
Pošiljke iz inozemstva
Slika 3. Dijagram toka Carinskog postupka sa poštanskim pošiljkama iz inozemstva4.9. Postupak u poštanskom uredu carinjenja
4.9.1. Preuzimanje zaključaka i poštanskih pošiljaka
Poštanski ured carinjenja je središnje mjesto gdje se obavlja carinski postupak s poštanskim pošiljkama prispjelim iz inozemstva. Tijekom obavljanja carinskog postupka poštanske pošiljke moraju ostati kod mjerodavnog Poštanskog ureda carinjenja.
Poštanske urede carinjenja i njihovu mjesnu nadležnost određuje Hrvatska pošta u suglasnosti sa Carinskom upravom. Poštanski su uredi carinjenja pri carinskim ispostavama, odnosno carinskim odjeljcima, pošte carinarnica Zagreb, Osijek, Varaždin, Rijeka, Šibenik, Split i Dubrovnik.
Hrvatska pošta dužna je osigurati prostorije za rad carinarnice radi provedbe mjera carinskog nadzora i carinske provjere poštanskih pošiljaka u međunarodnom poštanskom prometu, njihovog puštanja u slobodni promet ili stavljanja u neki drugi carinski dopušteni postupak ili uporabu.
Zaključci s poštanskim pošiljkama koje podliježu carinskoj provjeri, upućeni iz Izmjeničnog poštanskog ureda, preuzimaju se u Poštanskom uredu carinjenja, pod carinskim nadzorom, na način propisan posebnim poštanskim propisima.
Preuzimanje i otvaranje prispijelih zaključaka i razvrstavanje poštanskih pošiljaka Poštanski ured carinjenja obavlja komisijski, pod carinskim nadzorom. Komisija se, u pravilu, sastoji od jednog poštanskog djelatnika i jednog carinskog službenika. Iznimno, komisija se, po odobrenju carinarnice, može sastojati i od više poštanskih djelatnika i/ili carinskih službenika. Za preuzimanje EMS i pismovnih zaključaka komisija se, također iznimno i na temelju posebnog pisanog odobrenja carinarnice, može sastojati od samo dva djelatnika pošte.
Prilikom preuzimanja zaključaka i poštanskih pošiljaka prvenstvo uvijek imaju EMS zaključci i EMS pošiljke, a zatim se preuzimaju i otvaraju ostali zaključci i pošiljke prema redoslijedu: žurni, prioritetni/zrakoplovni, consignment, S.A.L. i neprioritetni/površinski.
4.9.2. Ovjera poštansko-carinske popratnice
Za paketske zaključke nakon prispijeća u Poštanski ured carinjenja carinarnica potvrđuje oba primjerka poštansko-carinske popratnice. Jedan primjerak popratnice carinarnica otprema nadležnoj carinarnici pri Izmjeničnom poštanskom uredu, a drugi zadržava.
Ukoliko se prilikom preuzimanja paketskih zaključaka ustanovi da se podaci iz poštansko-carinske popratnice ne slažu sa stvarnim stanjem, Poštanski ured carinjenja će o tome sastaviti zapisnik. Zapisnik se sastavlja u četiri primjerka, a potpisuju ga djelatnik pošte i carinski službenik. Po jedan primjerak zapisnika zadržavaju carinarnica i Poštanski ured carinjenja, a preostala dva šalju se Izmjeničnom poštanskom uredu od kojeg je zaključak pristigao i carinarnici pri tom Izmjeničnom poštanskom uredu.
Ako je zaključak iz Paketskog izmjeničnog poštanskog ureda pristigao bez poštansko-carinske popratnice, Poštanski ured carinjenja popunjava nalaznu poštansko-carinsku popratnicu u četiri primjerka. Carinarnica potvrđuje sve primjerke nalazne poštansko-carinske popratnice, prvi primjerak zadržava, a preostale predaje Poštanskom uredu carinjenja, koji
19
jedan zadržava, a dva primjerka otprema Paketskom izmjeničnom poštanskom uredu od kojeg je zaključak pristigao.
4.9.3. Podnošenje pošiljaka carinarnici
Otvaranje prispjelih poštanskih zaključaka obavlja se prema slijedećem redoslijedu: EMS, žurni, prioritetni/zrakoplovni, consignment, S.A.L. i neprioritetni/površinski.
Odmah po prispjeću u Poštanski ured carinjenja carinski službenik odvaja pismovne pošiljke koje se podnose carinarnici od pošiljaka koje se ne podnose, a koje nisu odvojene u Izmjeničnom poštanskom uredu.
Na pošiljke koje se ne podnose carinarnici Poštanski ured carinjenja stavlja oznaku "Roba puštena u slobodni promet bez obveze podnošenja". Spomenute pošiljke Poštanski ured carinjenja otprema odredišnim poštanskim uredima radi uručenja primateljima.
Smatra se da su, u trenutku kada su podnesene carinarnici deklarirane za puštanje u slobodni promet slijedeće pošiljke:
- sve pismovne i paketne pošiljke pod uvjetom da im je priložena deklaracija CN 23, obrazac CN 22 ili drugi međunarodno prihvaćeni obrasci,
- EMS, pismovne i paketne pošiljke oslobođene plaćanja carine i PDV-a pod uvjetom da su upisane u Poštansko-carinsku prijavu.
Oslobođene su od plaćanja carine, sukladno odredbi članka 187. stavak 1. točka 3) Carinskog zakona, pošiljke koje fizičke osobe iz inozemstva besplatno šalju fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da pošiljke nisu komercijalne naravi, te da ne prelaze ukupnu vrijednost od 300,00 kuna.
Oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost propisano je odredbom članka 12. točka 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
4.9.4. Poštansko-carinska prijava
Poštanske pošiljke podnose se na carinski pregled odmah nakon prijema u Poštanski ured carinjenja, pri čemu se carinarnici podnosi poštansko-carinska prijava.
Poštansko-carinske prijave se, u pravilu, popunjavaju posebno za pismovne pošiljke, a posebno za pakete. Ako se na jednoj poštansko-carinskoj prijavi upisuju podaci za obje vrste pošiljaka, tada se u zaglavlje prijave mora upisati napomena "Paketi i pismovne pošiljke". Uz suglasnost carinarnice, poštansko-carinska prijava za EMS, žurne i zrakoplovne pošiljke može se voditi zasebno.
Podaci o poštanskim pošiljkama upisuju se u poštansko-carinsku prijavu po redoslijedu prispijeća u Poštanski ured carinjenja.
Podaci o masi poštanske pošiljke upisuju se u poštansko-carinsku prijavu na temelju vaganja u Poštanskom uredu carinjenja.
Poštansko-carinska prijava evidentira se u Kontrolnik poštansko-carinskih prijava.
U poštansko-carinsku prijavu ne upisuju se pismovne pošiljke koje se ne podnose carinarnici, niti podaci o pošiljkama koje je, prema teritorijalnoj nadležnosti, trebalo otpremiti drugom Poštanskom uredu carinjenja. Pošiljke koje prema teritorijalnoj nadležnosti pripadaju
20
nekom drugom Poštanskom uredu carinjenja, vraćaju se zaključkom Izmjeničnom poštanskom uredu od kojeg su pristigle.
Ukoliko se u poštansko-carinsku prijavu upišu pošiljke koje teritorijalno spadaju u djelokrug drugog Poštanskog ureda carinjenja, takva se pošiljka otprema tom Poštanskom uredu carinjenja, i to poštansko-carinskom popratnicom, putem Izmjeničnog poštanskog ureda od kojeg je pošiljka pristigla. Pritom se poštansko-carinska prijava razdužuje brojem poštansko-carinske popratnice.
4.9.5. Postupanje u slučajevima neispravnosti
Ukoliko uz pismovnu ili paketnu pošiljku za koju postoji obveza podnošenja carinarnici nije priložena carinska deklaracija CN 23, obrazac CN 22 ili drugi međunarodno prihvaćeni obrazac, carinarnica će, nakon otvaranja pošiljke, odrediti na kakav način treba carinsku deklaraciju podnijeti.
U slučajevima kada carinarnica u podnesenoj carinskoj deklaraciji CN 23 ustanovi određene nedostatke odnosno neispravnosti, takvu će deklaraciju, zajedno sa prilozima, vratiti Poštanskom uredu carinjenja s naznakom zbog čega je deklaracija neispravna.
U takvim slučajevima je Poštanski ured carinjenja, ukoliko je to moguće, dužan otkloniti utvrđene nedostatke odnosno nepravilnosti. Kada to nije moguće Poštanski ured carinjenja dužan je, na zahtjev carinskog službenika, ovisno o primatelju odnosno vrsti robe, ispostaviti Poštansko-carinsku deklaraciju ili Jedinstvenu carinsku deklaraciju, ako Poštanski ured carinjenja ispunjava uvjete propisane Zakonom o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku. Ukoliko Poštanski ured carinjenja ne ispunjava uvjete predviđene spomenutim propisom ili primatelj ne želi da mu isti bude opunomoćenik, Poštanski ured carinjenja će primatelja uputiti na podnošenje Jedinstvene carinske deklaracije.
21
4.10. Postupak carinjenja kada je primatelj robe fizička osoba
Kada poštansku pošiljku prima fizička osoba, a ne radi se o robi koja se ne podnosi carinarnici, podnosi se jedna od sljedećih isprava:
Poštansko-carinska deklaracija u sljedećim slučajevima:
a) kada je moguće primjeniti jedinstvenu carinsku stopu od 10%, Jedinstvena carinska stopa može se primjeniti samo u slučaju uvoza robe koju fizička osoba u Republici Hrvatskoj prima od fizičke osobe iz inozemstva, a pošiljka sadrži robu nekomercijalne naravi pod uvjetom da vrijednost robe ne prelazi 5.000,00 kuna.
b) kada se pošiljka djelomično oslobađa od plaćanja carine, odnosno kada se za robu do vrijednosti 300 kuna primjenjuje oslobođenje od plaćanja carine, a na ostali dio pošiljke se obračunava carina i porez sukladno Uredbi o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja ,
c) kada fizičke osobe uvoze sljedeću robu: CD, video i audio kazete, DVD i gramofonske ploče, uz primjenu propisane stope carine.
d) te pri primanju pošiljaka manje vrijednosti, neovisno o vrsti robe, pod uvjetom da su namijenjene isključivo za osobne potrebe primatelja, da se radi o jednostavnim robama koje je moguće tarifirati od strane carinskog djelatnika bez dodatnih isprava.
Poštansko-carinska deklaracija za robu iz točaka b) do d) može se podnijeti samo u slučaju kada je uz istu priložen račun, na kojem je navedena vrijednost robe, te također ako se pošiljka sastoji samo od gore navedenih roba. Ukoliko se radi o kombiniranoj pošiljci, odnosno da se ista sastoji od gore navedenih roba i roba za koju nije određeno podnošenje poštansko-carinske deklaracije, tada se za cjelokupnu pošiljku mora podnijeti jedinstvena carinska deklaracija
Jedinstvena carinska deklaracija podnosi se u svim ostalim slučajevima.Jedinstvenu carinsku deklaraciju može popuniti i podnijeti svaka osoba koja nastupa u
svoje ime i za svoj račun. Carinska deklaracija popunjava se sukladno pravilima propisanima Pravilnikom o uporabi obrazaca pri provedbi Carinskog zakona i naputcima Carinske uprave.
Uobičajeno je, međutim, da s obzirom na složenost postupka carinjenja općenito, a u ovom smislu osobito popunjavanja carinske deklaracije i podnošenja pripadajućih isprava, carinsku deklaraciju podnose opunomoćenici koji, sukladno Zakonu o uvjetima za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku i Pravilniku o davanju odobrenja za obavljanje poslova ovlaštenim carinskim otpremnicima i ovlaštenim carinskim zastupnicima, ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova zastupanja u carinskom postupku (položen ispit za ovlaštenog carinskog zastupnika - špeditera).
22
MINISTARSTVO FINANCIJA
CARINSKA UPRAVA RH CARINARNICA
20
Poštansko-carinska prijava broj Datum Datum carinjenja
Br. pošiljke ADRESA PRIMATELJA
(Žig pošte)
(pop
unja
va p
ošta
)
(ime i prezime
(Ulica, broj i mjesto)
MASACARINSKA
VRIJEDNOSTNAZIV ROBE
IZNOS CARINE I DRUGIH UVOZNIH DAVANJA
Bruto Neto
1 2 3 4 5
UPRAVNA PRISTOJBA
CARINSKA PRISTOJBA
UKUPNA DAVANJA
(carinski službenik)
Slika 4. Poštansko-carinska deklaracija za fizičke osobe
23
K. br.............................
1 000
4.11. Postupak carinjenja kada je primatelj robe pravna osoba
Kada poštansku pošiljku prima pravna osoba u Republici Hrvatskoj tada se za pošiljku podnosi jedna od sljedećih isprava:
a) Izjava na propisanom obrascu kod uvoza: knjiga, uzoraka robe, i reklamnog materijala.
b) Jedinstvena carinska deklaracija u svim ostalim slučajevima.
Izjava na propisanom obrascu daje se pod uvjetom da se radi o robi čija ukupna vrijednost po pošiljci ne prelazi 3.000 kuna, da se ne radi o uzastopnim pošiljkama, i da roba nije predmet ograničenja, zabrana ili posebno propisanih formalnosti.
Propisano se odnosi samo na na knjige koje su oslobođene od plaćanja carine sukladno Sporazumu o uvozu predmeta prosvjetnog, znanstvenog i kulturnog karaktera i Protokolu uz taj Sporazum te od plaćanja poreza na dodanu vrijednost u skladu sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost i pravilnikaom o porezu na dodanu vrijednost.
Da bi se navedeno moglo primjeniti na uzorke robe i reklamni materijal isti moraju odgovarati uvjetima iz Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, te Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Navedena roba pušta se u slobodan promet temeljem propisane Izjave. Izjava se podnosi u dva primjerka, od kojeg jedan zadržana carinska ispostava koja je izvršila carinjenje, a drugi ovjereni primjerak se vraća podnositelju iste.
24
_____________________(naziv tvrtke)______________(Matični broj)
I Z J A V A br. ________
Izjavljujem pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da se u pošiljci prijavljenoj na CI Pošta, Carinarnica ________________ nalaze:
__________________________________________________ (naziv robe)
__________________________________________________ (broj poštansko carinske prijave/broj pošiljke/datum prijave)
__________________________________________________ (bruto težina u kg)
______________________________(vrijednosti)
Navedena pošiljka je oslobođena od plaćanja carine i PDV-a sukladno:- članku 187. stavku 1. točki 1) Carinskog zakona i _____________ te- članku __________ Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
_____________________________(pečat i potpis odgovorne osobe)
Roba navedena na ovoj izjavi se smatra deklariranom sukladno članku 144. Uredbe za provedbu carinskog zakona.
Roba se pušta u slobodni promet uz neobračunavanje carine i PDV-a sukladno:
a) članku 187. stavku 1. točki 1) Carinskog zakona, odnosno Sporazumu o uvozu predmeta prosvjetnog, znanstvenog i kulutnog karaktera i članku 10a. stavku 1. točki c) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (knjige),
b) članku 187. stavku 1. točki 1) Carinskog zakona i članku 35. i 36. Uredbe o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, te članku 12. stavku 1. točki 5. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (uzorci robe i reklamni materijal)
__________________ ___________________________(datum carinjenja) (potpis i faksimil carinskog djelatnika)
25
Slika 5. Primjer Izjave kada poštansku pošiljku prima pravna osoba u Republici Hrvatskoj
4.11.1. Podnošenje Jedinstvene carinske deklaracije
Pisana carinska deklaracija podnosi se na obrascu Jedinstvene carinske deklaracije sukladno odredbama Carinskog zakona i Uredbe za provedbu carinskog zakona, a podnositelji JCD su primatelji pošiljke.
JCD mora biti potpisana, mora sadržavati sve podatke i moraju joj biti priložene sve isprave, a koji podaci i isprave su potrebni za primjenu propisa vezanih uz carinski postupak za koji je roba deklarirana. U carinskom postupku sa poštanskim pošiljkama također se mogu odobriti pojednostavnjeni postupci deklariranja.
JCD mora imati naplaćenu i poništenu upravnu pristojbu, u iznosu od 50,00 kn, propisanu Tar.br. 70. Tarife uz Zakon o upravnim pristojbama. Na prihvaćenu deklaraciju također se obračunava i naplaćuje carinska pristojba u iznosu od 10,00 kn, sukladno Pravilniku o načinu obračuna i postupku naplate carinske pristojbe.
JCD se zavodi u Kontrolnik uvoza K - 640.
4.11.2. Carinska provjera
Otvaranje i pregled poštanskih pošiljaka obavljaju komisijski pošta i carinarnica. Prvenstvo pri carinjenju, u pravilu, imaju pismovne pošiljke i pisma sa označenom vrijednošću u odnosu prema paketima. Prvenstvo pri carinjenju također imaju žurne, zrakoplovne i EMS pošiljke, te pošiljke koje sadrže žive životinje, brzopokvarljivu robu i lijekove.
Odmah nakon prijema poštansko-carinske prijave i poštansko-carinske deklaracije za fizičke osobe odnosno Jedinstvene carinske deklaracije, djelatnik Poštanskog ureda carinjenja otvara poštansku pošiljku u prisustvu carinskog službenika koji obavlja carinsku provjeru pošiljke. Ukoliko carinski službenik zahtijeva, poštanska se pošiljka prije otvaranja mora ponovno izvagati i utvrđenu masu usporediti sa podacima iz poštansko-carinske prijave.Pri obavljanju carinske provjere može biti prisutan i primatelj pošiljke ili njegov opunomoćenik.
4.11.3. Uzimanje uzoraka
U slučajevima kada je u obavljanju carinske provjere, radi utvrđivanja vrste ili kakvoće robe, potrebno obaviti kemijsko-tehnološko ili neko drugo ispitivanje, carinarnica će uzeti uzorke robe.Ukoliko carinarnica odluči uzeti uzorke robe za analizu, o tome će izvijestiti deklaranta. Deklarant može biti prisutan pri uzimanju uzoraka i pritom je dužan carinarnici pružiti svu potrebnu pomoć. Uzorci se uzimaju u količini koja je neophodno potrebna za analizu i superanalizu.
Za izuzetu robu ili dio robe carinarnica će sastaviti zapisnik o uzimanju uzoraka. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka i jedan se primjerak predaje Poštanskom uredu carinjenja.
Nakon uzimanja uzoraka preostali dio pošiljke će se zapakirati i pohraniti u Poštanskom uredu carinjenja, do prispjeća rezultata analize i ispitivanja uzetih uzoraka. Na pošiljku carinski službenik stavlja carinsku plombu, a Poštanski ured carinjenja o razlozima zadržavanja pošiljke sastaviti će bilješku na na omot pošiljke i na odnosnu poštansko-carinsku prijavu.
Kada carinarnica uzima uzorke radi provjere točnosti i pravilnosti prihvaćene deklaracije, robu može pustiti deklarantu prije završetka analize uzoraka, pod uvjetom da je
26
carinski dug koji je obračunat (prema podacima kako je roba deklarirana) kao i carinski dug koji bi mogao nastati u vezi s tom robom prikladno osiguran, te ako puštanje robe ne onemogućavaju drugi razlozi.
Nakon izvršenog ispitivanja carinarnica će uzete uzorke robe, ako nisu oštećeni ili uništeni, vratiti Poštanskom uredu carinjenja. Poštanski ured carinjenja pismeno potvrđuje prijam vraćenog uzorka.Troškove analize i ispitivanja uzoraka snosi carinarnica. Za uzorke koji su uzeti sukladno propisima carinarnica nije dužna deklarantu platiti nadoknadu.
4.11.4. Postupanje sa robom za koju su propisani posebni uvjeti
Ukoliko se tijekom carinske provjere ustanovi da poštanska pošiljka sadrži predmete za čije su puštanje u slobodan promet ili za stavljanje u neki drugi carinski dopušteni postupak ili uporabu propisani posebni uvjeti (fito, veterinarska ili sanitarna kontrola, kontrola kakvoće i dr.) ili ako se prilikom carinske provjere utvrdi da poštanska pošiljka sadrži predmete čije je puštanje u slobodan promet ili stavljanje u neki drugi carinski dopušteni postupak ili uporabu regulirano posebnim propisima ili se na njih primijenjuju trgovinske mjere, carinarnica će robu pustiti u slobodan promet odnosno odobriti neki drugi carinski dopušteni postupak ili uporabu samo ako su ispunjeni svi posebno propisani uvjeti.
Kada je u svrhu ispunjenja posebnih uvjeta poštanska pošiljka zadržana u Poštanskom uredu carinjenja, ovaj će ured na odnosnu poštansko-carinsku prijavu i na omot pošiljke staviti bilješku o razlozima zadržavanja.
4.11.5. Postupanje sa robom čiji je uvoz zabranjen
U slučajevima kada se prilikom carinske provjere ustanovi da pošiljka sadrži robu čije je puštanje u slobodni promet ili stavljanje u neki drugi carinski dopušteni postupak ili uporabu zabranjeno, a pošiljatelj nije odredio da se u slučaju neuručenja odriče pošiljke, carinarnica će Poštanskom uredu carinjenja rješenjem naložiti vraćanje pošiljke u inozemstvu u roku koji ne može biti duži od osam dana od prijama rješenja, uz napomenu da će roba biti oduzeta ako u navedenom roku ne bude vraćena u inozemstvo. Poštanski ured carinjenja ove pošiljke vraća u inozemstvo preko nadležnog Izmjeničnog poštanskog ureda. Nakon što je pošiljka vraćena u inozemstvo carinarnica će poštansko-carinsku prijavu razdužiti brojem poštansko-carinske popratnice.
Ako se prilikom carinske provjere utvrdi da pošiljka sadrži opojne droge, psihotropne materije, radioaktivne tvari (osim u medicinske i znanstvene svrhe), zatim eksplozivne, zapaljive ili ostale opasne predmete i slično, Poštanski ured carinjenja takvu će pošiljku isključiti iz daljnjeg prijenosa, te je predati carinarnici ili drugom mjerodavnom državnom tijelu. O isključenju pošiljke sastavlja se zapisnik na obrascu CN 24. Zapisnik se sastavlja u četiri primjerka, a potpisuju ga i ovjeravaju djelatnik Poštanskog ureda carinjenja i carinski službenik odnosno službenik drugog državnog tijela kojem je pošiljka predana.
Ukoliko je carinskom provjerom ustanovljeno da pošiljka samo djelomično sadrži robu čije je puštanje u slobodni promet ili stavljanje u neki drugi carinski dopušteni postupak ili uporabu zabranjeno, odnosno da samo djelomično sadrži robu koja je navedena u prethodnom stavku, Poštanski ured carinjenja postupiti će na način da te predmete izdvoji i preda ih carinarnici ili drugom mjerodavnom državnom tijelu. I u ovim se slučajevima sastavlja zapisnik kako je naprijed navedeno.
27
4.11.6. Postupanje sa oštećenom ili pokvarenom pošiljkom
Ako se tijekom carinske provjere ustanovi da je sadržaj pošiljke u cijelosti pokvaren, oštećen ili na neki drugi način postao neupotrebljiv, sastavlja se zapisnik CN 24.
Zapisnik se sastavlja u tri primjerka, a potpisuju ga djelatnici poštanskog ureda
carinjenja i carinski službenici. Jedan primjerak zapisnika zadržava carinarnica, te ga odlaže uz odnosnu poštansko-carinsku prijavu, pri čemu se u istu unosi odgovarajuća bilješka o utvrđenom stanju sadržaja pošiljke. Pošiljka se komisijski uništava.
Kada se tijekom carinske provjere ustanovi da je sadržaj pošiljke djelomično pokvaren ili na drugi način oštećen također se sastavlja zapisnik na način kako je naprijed navedeno. Pritom se jedan primjerak zapisnika prilaže uz poštansko-carinsku prijavu, a dva primjerka otpremaju uz pošiljku kojom se otprema preostali dio sadržaja pošiljke. Pokvareni dio pošiljke uništava se komisijski.
Ukoliko se tijekom carinskog pregleda ustanovi da roba odnosno dio robe zapakiran na način koji očito ukazuje da je namjera pošiljatelja bila da izbjegne plaćanje carine i drugih uvoznih davanja, carinarnica će o tome sastaviti zapisnik. Zapisnik se sastavlja u tri primjerka, a potpisuju ga carinski službenici i djelatnici Poštanskog ureda carinjenja.
Carinarnica će, ovisno o kvalifikaciji prekršaja, zadržati robu ili na istu obračunati carinski dug i druga uvozna davanja te robu pustiti. Ukoliko carinarnica radi potreba prekršajnog ili kaznenog postupka zadržava robu također će zadržati i jedan primjerak zapisnika, drugi primjerak će dostaviti Odjelu za carinsko-prekršajni postupak zajedno sa zahtjevom za pokretanje prekršajnog ili kaznenog postupka, a treći predati Poštanskom uredu carinjenja.
4.11.7. Predaja pošiljke drugom državnom tijelu
U slučajevima kada neko državno tijelo podnese zahtjev za predaju neocarinjene pošiljke, a radi provođenja odgovarajućeg postupka, Poštanski ured carinjenja o sastaviti će zapisnik o predaji pošiljke. Zapisnik se sastavlja na propisanim obrascima, ovisno o vrsti poštanske pošiljke, a potpisuju ga i ovjeravaju djelatnici Poštanskog ureda carinjenja, te službenici carinarnice i odnosnog državnog tijela.
Ako odnosno državno tijelo sastavi vlastiti zapisnik na obrascu propisanom u tu svrhu od strane istog tijela, tada Poštanski ured carinjenja nije dužan sastavljati zapisnik iz prethodnog stavka.
Zapisnik se sastavlja u četiri primjerka od kojih jedan primjerak zadržava carinarnica i odlaže ga uz odnosnu poštansko-carinsku prijavu, na koju carinski službenik stavlja napomenu: "Zapisnik o predaji pošiljke", jedan primjerak zadržava nadležno državno tijelo, a dva primjerka zapisnika zadržava Poštanski ured carinjenja.
28
4.11.8. Pozivanje primatelja na dostavu dokaza
U slučajevima kada je u carinskoj deklaraciji CN 23 ili obrascu CN 22 naznačeno da poštanska pošiljka sadrži osobnu prtljagu, predmete za potrebe domaćinstva, opremu za obavljanje registrirane djelatnosti, dijelove za popravak ili reprodukcijski materijal, odnosno ako se provjerom pošiljke ustanovi da se radi o robi za koju je nužno da primatelj pošiljke podnese dokaze o ispunjenju uvjeta za puštanje robe u slobodni promet ili njezino stavljanje u neki drugi carinski postupak ili uporabu, carinarnica će, putem Poštnaskog ureda carinjenja, pismeno pozvati primatelja pošiljke da u roku od osam dana od dana prijama poziva podnese dokaze o ispunjenju uvjeta za uvoz robe prispjele u pošiljci. U spomenuti poziv carinarnica stavlja napomenu da će pošiljka biti vraćena pošiljatelju u inozemstvo, ako se primatelj u navedenom roku ne odazove pozivu ili ne izvijesti carinarnicu o eventualnoj spriječenosti.
U opisanim slučajevima carinarnica na poštansko-carinsku prijavu stavlja bilješku: "Primatelj pozvan na dostavu dokaza". Navedene pošiljke Poštanski ured carinjenja može zadržati najduže 60 dana.
Ukoliko primatelj pošiljke podnese dokaze o ispunjenju uvjeta za puštanje robe u slobodni promet ili njezino stavljanje u neki drugi carinski postupak ili uporabu, carinarnica će sa takvom pošiljkom postupiti u skladu sa odgovarajućim odredbama Carinskog zakona, propisima donesenim na temelju tog zakona i ovim Naputkom.
Ako, međutim, primatelj u odobrenom mu roku ne podnese potrebne dokaze ili se u postupku utvrdi da primatelj ne ispunjava uvjete za puštanje robe u slobodni promet ili njezino stavljanje u neki drugi carinski postupak ili uporabu, u tome će slučaju Poštanski ured carinjenja carinarnici podnijeti obavijest o tome da pošiljka nije uručena primatelju, te istu, poštansko-carinskom popratnicom uputiti Izmjeničnom poštanskom uredu radi vraćanja pošiljke pošiljatelju u inozemstvo. Nakon vraćanja pošiljke u inozemstvo carinarnica će razdužiti poštansko-carinsku prijavu brojem poštansko-carinske popratnice.
Carinski postupak sa poštanskim pošiljkama mora biti završen najkasnije u roku deset dana o dana njihova podnošenja carinarnici.
Carinski postupak sa EMS i žurnim pošiljkama, pošiljkama koje sadrže žive životinje, brzopokvarljivu robu i lijekove, biti će završen u roku pet radnih sati od kada su navedene pošiljke podnesene carinarnici. Carinski postupak za prioritetne/zrakoplovne pošiljke mora biti završen u roku 24 sata od njihova podnošenja carinarnici.
4.11.9. Zatvaranje pošiljaka
Nakon obavljene carinske provjere, djelatnik Poštanskog ureda carinjenja vraća sadržaj pošiljke u omot i pakira ga na način da se do sadržaja pošiljke ne može doći bez vidljivog oštećenja omota, u skladu sa općim i posebnim odredbama o pakiranju i zatvaranju pojedinih vrsta pošiljaka u međunarodnom prometu.
Nakon zatvaranja pošiljke djelatnik Poštanskog ureda carinjenja na omot pošiljke stavlja oznaku "Ocarinjeno". Nakon izvršene carinske provjere i zatvaranja pošiljke, poštanska se pošiljka ponovno važe i utvrđena masa označava se na omotu pošiljke.
29
4.12. Carinski dug i carinska vrijednost robe
U postupku carinjenja robe, neovisno da li se obavlja putem poštansko-carinske deklaracije ili jedinstvene carinske deklaracije, utvrđuje se carinski dug koji je potrebno platiti.
Carinski dug čine carina, poseban porez u slučaju ako se radi o robi koja podliježe tom porezu i porez na dodanu vrijednost.
Propisana stopa carine obračunava se na carinsku vrijednost robe. Carinsku vrijednost robe čini njezina transkakcijska vrijednost odnosno stvarno plaćena ili plativa cijena za robu koja je predmet postupka carinjenja, ali uz prilagodbu troškova iz istog Zakona. To podrazumijeva da se svi troškovi koji su vezani uz tu robu uključuju u carinsku vrijednost, kao npr. troškovi prijevoza i osiguranja robe.
Osnovna isprava kojom se dokazuje transkacijska vrijednost robe je račun.U slučaju ako poštansku pošiljku ne prati račun, carinski djelatnik će primatelju uputiti
poziv za dostavu računa ili druge isprave kojom se dokazuje plaćanje te robe.Kada je u pitanju kupovina putem ebay-a, kao isprava u postupku carinjenja može se
priložiti i račun ebay-a, ali samo uz uvjet da isti sadrži sve osnovne elemente računa (naznaka kupca i prodavatelja, opis robe, plaćena cijena, način plaćanja i dr.). Također, u poštanskom prometu česti su slučajevi da prilikom Internet kupovine nema računa te, s obzirom da je riječ o kupoprodaji između fizičkih osoba, mogu biti priložene različite isprave (to uključuje i računalni ispis online plaćanja i međunarodnu poštansku deklaraciju). U oba slučaja, ukoliko ne postoji sumnja u vjerodostojnost podataka naznačenih na računu i na drugim ispravama koje su priložene (ocjenjujući jesu li odnosne isprave dovoljan dokaz o tome koliko je izvršeno plaćanje), carinska služba će utvrditi carinsku vrijednost temeljem cijene stvarno plaćene ili plative za robu.
Porezna osnovica za obračun posebnog poreza propisana je svakim posebnim Zakonom o posebnom porezu na određenu robu. Tako je npr. za kavu propisana osnovica za obračun kilogram neto težine kave, za luksuzne proizvode to je prodajna vrijednost proizvoda itd.
Poreznu osnovicu za obračun poreza na dodanu vrijednost čini carinska osnovica, dakle carinska vrijednost robe uvećana za carinu i posebne poreze ako roba podliježe naplati posebnih poreza.
Ako primatelj pošiljke nije podnio nikakav dokaz o izvršenom plaćanju ili ga carinarnica nije prihvatila, carinski djelatnik će utvrditi carinsku vrijednost temeljem ostalih metoda za utvrđivanje carinske vrijednosti u skladu sa člancima 32. do 37. Carinskog zakona (npr. na temelju transakcijske vrijednosti istovjetne ili slične robe koja je prodana za izvoz u Republiku Hrvatsku i izvezena u isto ili približno isto vrijeme), te izvršiti obračun carinskog duga.
U tom slučaju ako se primatelj poštanske pošiljke ne slaže sa carinskom vrijednošću robe utvrđenom od strane carinske službe ima pravo zahtijevati od nadležne carinarnice dostavu obrazložene odluke o načinu određivanja carinske vrijednosti robe. Tada je primatelj pošiljke, prilikom uručenja pošiljke i naloga za plaćanje, dužan neotvorenu pošiljku vratiti djelatniku pošte, radi njezinog podnošenja na ponovnu carinsku provjeru, zajedno sa svim priloženim ispravama i dokumentima, te dokazima o transkacijskoj vrijednosti robe.
Na pisani zahtjev primatelja pošiljke carinarnica je dužna donijeti obrazloženo rješenje o načinu određivanja carinske vrijednosti robe odnosno pravilno utvrditi carinski dug.Na
30
rješenje carinarnice primatelj pošiljke ima pravo žalbe. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, pri čemu žalba ne odgađa ovrhu rješenja.
4.13. Uručenje pošiljke primateljima i naplata carinskog duga
Nakon izvršene carinske provjere Poštanski ured carinjenja otprema poštanske pošiljke, zajedno sa Poštansko-carinskom deklaracijom za fizičke osobe, poštanskim uredima radi uručenja primateljima.
Prilikom uručenja primatelju poštanske pošiljke i naloga za plaćanje djelatnik pošte dužan je primatelju pošiljke staviti na uvid deklaraciju za fizičke osobe i uputiti ga da prije preuzimanja pošiljke može pisanim putem zahtijevati od carinarnice dostavu obrazloženog rješenja o načinu određivanja carinske vrijednosti robe.
Ukoliko primatelj pošiljke podnese spomenuti zahtjev poštanski ured mora neotvorenu pošiljku vratiti nadležnom Poštanskom uredu carinjenja. U tom slučaju uz pošiljku će priložiti Poštansko-carinsku deklaraciju za fizičke osobe, paketsku popratnicu i pisani zahtjev primatelja pošiljke.
Kada Poštanskom uredu carinjenja prispije pošiljka koju je poštanski ured vratio, na pisani zahtjev primatelja, pošiljka se ne upisuje u poštansko-carinsku prijavu, već se podnosi na ponovnu carinsku provjeru, zajedno sa svim priloženim ispravama i dokumentima. Poštanski ured carinjenja zadržati će pošiljku, ali najduže u rokovima predviđenim za okončanje upravnog postupka, dakle najduže mjesec dana odnosno dva mjeseca.
Na spomenuti pisani zahtjev primatelja pošiljke carinarnica je dužna donijeti obrazloženo rješenje o načinu određivanja carinske vrijednosti robe. Primjerak rješenja carinarnica će dostaviti primatelju i Poštanskom uredu carinjenja.
Protiv rješenja carinarnice primatelj pošiljke, sukladno odredbi Carinskog zakona, ima pravo žalbe. Žalba ne odgađa ovrhu rješenja.Podnošenje pismenog zahtjeva primatelja carinarnici ne utječe na obvezu Poštanskog ureda da pošiljku vrati u inozemstvo u rokovima utvrđenim međunarodnim ugovorima.
31
Slika 6. Dijagramski prikaz tehnološkok procesa od poštanskog ureda carinjenja do primatelja
Provjera pošiljke u Poštanskom uredu
carinjenja
Dostava poštanskom uredu radi uručenja
primatelju sa jcd-om.
Primatelj se žali na carinsku vrijednost robe
te podnosi pisani prigovor
Primatelj se ne žali na carinsku vrijednost robe
Uručenje pošiljke i naplata carinskog duga
RH
32
Inozemni poštanski ured
Inozemstvo
4.14. Postupanje sa neuručenim pošiljkama
U slučajevima kada se poštanska pošiljka ne može uručiti primatelju, kao i u slučajevima u kojima primatelj odbije prijam pošiljke, a ne radi se o podnošenju zahtjeva glede određivanja visine carinske vrijednosti, pošiljka će se, kao neuručena, vratiti Poštanskom uredu carinjenja.
Poštanski ured carinjenja će pošiljku podnijeti carinarnici na ponovnu carinsku provjeru radi razduženja obračunatog carinskog duga i vraćanja predmetne pošiljke u inozemstvo.
Ako carinarnica ponovnom carinskom provjerom utvrdi da je sadržaj pošiljke ostao nepromijenjen, pošiljka će se odmah, a najkasnije u roku od 48 sati, sa poštansko-carinskom popratnicom putem Izmjeničnog poštanskog ureda vratiti u inozemstvo. Poštansko-carinsku prijavu carinarnica će razdužiti brojem poštansko-carinske popratnice.
Za consignment pošiljke uvezene po Jedinstvenoj carinskoj deklaraciji, a koje se vraćaju u inozemstvo kao neuručene ili reklamirane, po provedenoj proceduri, carinarnici se podnosi zahtjev za povrat plaćene carine i poreza.
Neuručene poštanske pošiljke za koje se ne može utvrditi zemlja porijekla, kao i pošiljke kojih se odrekao strani pošiljatelj, Poštanski ured carinjenja predaje carinarnici na daljnje postupanje. Poštanski ured carinjenja uz spomenute pošiljke predaje i pisanu izjavu o razlozima predaje pošiljke.
Carinarnica kojoj je Jedinstvena carinska deklaracija podnesena jedan primjerak JCD-a s nalogom za naplatu carinskog duga predaje Poštanskom uredu carinjenja. Djelatnik Poštanskog ureda carinjenja potvrđuje prijam JCD-a i naloga, potpisom na odgovarajućoj poštansko-carinskoj prijavi.
4.15. Postupanje u slučajevima kada carinarnica ne primi izvješće o uplati carinskog duga
Obračunati carinski dug, koji je pošta naplatila od primatelja pošiljke, pošta je dužna bez odlaganja, a najkasnije u roku 24 sata nakon naplate, uplatiti na odgovarajući račun carinarnice.Ako carinarnica u roku od 30 dana od dana obračunavanja carinskog duga i predaje poštanske pošiljke radi puštanja robe u slobodni promet, ne primi izvješće o uplati odnosnog obračunatog carinskog duga, a ne radi se o poštanskoj pošiljci koja je vraćena u inozemstvo odnosno predana carinarnici, carinarnica će, Poštanskom uredu carinjenja podnijeti pisani zahtjev kojim potražuje uplatu obračunatog carinskog duga.
Ukoliko u roku od 30 dana pošta ne uplati obračunati iznos, carinarnica će bez odlaganja donijeti rješenje kojim će Hrvatsku poštu obvezati na naplatu carine i drugih uvoznih davanja u ukupno obračunatoj svoti.
33
4.16. Upravna i carinska pristojba
Prilikom carinjenja pošiljke, pored obračuna carinskog duga, obračunava se i naplaćuje propisana upravna pristojba sukladno Zakonu o upravnim pristojbama i Tarifi upravnih pristojbi, te carinska pristojba sukladno Pravilniku o načinu obračuna i postupku naplate carinske pristojbe.
Sukladno tome: na poštansko-carinsku deklaraciju naplaćuje se upravna pristojba u iznosu od
10,00 kuna u biljezima i 10,00 kuna carinske pristojbe, a na jedinstvenu carinsku deklaraciju naplaćuje se upravna pristojba u iznosu
od 50,00 kuna u biljezima i 10,00 kuna carinske pristojbe.
Na izjavu koju podnosi pravna osoba za uvoz knjiga, uzoraka i reklamnog materijala ne plaća se upravna pristojba ali ista podliježe naplati carinske pristojbe u iznosu od 10,00 kuna.
4.17. Uvoz lijekova u poštanskom prometu
Sukladno mišljenju Ministarstva zdravstva, uvoz lijekova za osobne potrebe građana Republike Hrvatske putem pošte nije dozvoljen. Zakonom o lijekovima i medicinskim proizvodima propisano je da lijekove za osobne potrebe građana temeljem propisanog recepta mogu uvoziti samo pravne osobe koje imaju dozvolu za promet lijekovima uz suglasnost Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Također, Pravilnikom o prometu lijekovima o medicinskim proizvodima zabranjuje se prodaja lijekova koji nemaju odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj preko interneta odnosno poštanskim narudžbama.
34
5. Carinski postupak s poštanskim pošiljkama koje se otpremaju u inozemstvo
Poštanske pošiljke koje se otpremaju u inozemstvo, odnosno izvoze, a za koje postoji obveza podnošenja carinarnici, mogu se predati izravno Poštanskom uredu carinjenja ili svakom drugom poštanskom uredu. Pošiljke koje nisu predane Poštanskom uredu carinjenja, prijamni poštanski ured otprema nadležnom Poštanskom uredu carinjenja. Pritom na omot pošiljke koja se podnosi carinarnici stavlja oznaku "Podliježe carinskom pregledu".
Pri preuzimanju poštanskih pošiljaka koje su namijenjene otpremi u inozemstvo, djelatnik pošte dužan je provjeriti:
da li su pošiljke opremljene u skladu sa propisima kojima je reguliran prijam pošiljaka za inozemstvo i
da li pošiljke ispunjavaju sve uvjete predviđene za uvoz u pojedine odredišne države.
Ako se ustanovi da neka pošiljka nije opremljena na način kako je to predviđeno odnosno da ne ispunjava sve uvjete, takva se pošiljka ne podnosi carinarnici, već se ista, u skladu sa poštanskim propisima, vraća pošiljatelju.
Isto tako, carinarnici se ne podnose pošiljke za koje se ustanovi da im nedostaje određena isprava. Takve se pošiljke, ukoliko u međuvremenu ne prispiju nedostajuće isprave, sukladno poštanskim propisima, vraćaju prijamnom poštanskom uredu, najkasnije po isteku tri dana od dana prispjeća u Poštanski ured carinjenja.
5.1. Poštanske pošiljke koje se ne podnose carinarnici
Smatra se da su, u trenutku kad ih prihvati pošta, deklarirane za izvoz slijedeće poštanske pošiljke:
- razglednice i pisma isključivo s osobnim porukama,- poruke ispisane braillovim pismom,- tiskovine i televizijske, filmske ili na drugi način snimljene vrpce ili slike za izravnu
emisiju preko sredstava javnog priopćavanja koje ne podliježu plaćanju carine, te- sve druge poštanske pošiljke (pismovne i paketne pošiljke) za koje ne postoji obveza
podnošenja carinarnici.
Činjenice o kojima ovisi da li se poštanska pošiljka podnosi carinarnici utvrđuje komisija u Izmjeničnom poštanskom uredu koja se, u pravilu, sastoji od jednog carinskog službenika i jednog poštanskog djelatnika.
U odnosu na spomenute pošiljke smatra se da su bile podnesene carinarnici i carinska deklaracija prihvaćena u trenutku kad je pošiljka prihvaćena od strane pošte. Poštanske pošiljke koje se ne podnose carinarnici prijamni poštanski ured izravno otprema nadležnom Izmjeničnom poštanskom uredu radi otpreme u inozemstvo.
35
5.2. Podnošenje pošiljaka carinarnici
Poštanske pošiljke za koje postoji obveza podnošenja carinarnici, a koje ispunjavaju uvjete za otpremu u inozemstvo, Poštanski ured carinjenja podnosi carinarnici na carinsku provjeru. Pošiljke se podnose carinarnici isti dan, a najkasnije slijedeći radni dan, od kada su preuzete.
Pri podnošenju pošiljaka carinarnici se također podnosi:
obrazac CN 22 odnosno carinska deklaracija CN 23 - za pošiljke koje u inozemstvo izvoze fizičke osobe,
obrazac CN 22 odnosno carinska deklaracija CN 23 - kod izvoza knjiga i uzoraka robe vrijednosti do 3.000,00 kuna pod uvjetom da se ne radi o uzastopnim pošiljkama, ili
Jedinstvena carinska deklaracija
Pored navedenog, carinarnici se podnose i ostale propisane isprave i dokumentacija za potrebe carinskog postupka.
5.3. Jedinstvena carinska deklaracija
Jedinstvena carinska deklaracija podnosi se za poštanske pošiljke koje se otpremaju u inozemstvo, ukoliko te pošiljke sadrže robu:
komercijalne naravi bez obzira na vrijednost, ako to čini dio uzastopnih pošiljaka,
za koju se zahtijeva povrat plaćene carine ili drugih davanja,
koja je predmet ograničenja, zabrana ili posebno propisanih formalnosti.
JCD se također podnosi za poštanske pošiljke koje u inozemstvo šalju državna tijela, tvrtke, udruge i druge organizacije. JCD mora biti potpisana, mora sadržavati sve podatke i moraju joj biti priložene sve isprave, a koji podaci i isprave su potrebni za primjenu propisa vezanih uz stavljanje robe u postupak izvoza. Pri otpremi poštanskih pošiljaka u inozemstvo, odnosno njihovom izvozu mogu se odobriti pojednostavnjeni postupci deklariranja.
JCD mora imati naplaćenu i poništenu upravnu pristojbu, u iznosu od 10,00 kn, sukladno Tarifi uz Zakon o upravnim pristojbama. Na prihvaćenu JCD također se obračunava i naplaćuje carinska pristojba u iznosu od 10,00 kn, sukladno Pravilniku o načinu obračuna i postupku naplate carinske pristojbe.
JCD se evidentira u Kontrolnik konačnog izvoza K - 510.
36
5.4. Postupanje sa neispravnim deklaracijama
U slučajevima kada carinarnica u podnesenoj carinskoj deklaraciji CN 23 ili Jedinstvenoj carinskoj deklaraciji ustanovi određene nedostatke odnosno neispravnosti, takvu će deklaraciju, zajedno sa prilozima, vratiti Poštanskom uredu carinjenja s naznakom zbog čega je deklaracija neispravna. U tom je slučaju Poštanski ured carinjenja dužan otkloniti utvrđene nedostatke odnosno neispravnosti, i carinarnici ponovno podnijeti urednu deklaraciju.Ako Poštanski ured carinjenja nije u mogućnosti sam otkloniti nedostatke odnosno nepravilnosti, vratiti će deklaraciju prijamnom poštanskom uredu, naznačujući nedostatke odnosno nepravilnosti.
Ukoliko se podnositelj deklaracije ne slaže sa nalazom carinarnice u pogledu ustanovljenih neispravnosti u deklaraciji, te iste ne ukloni, carinarnica će donijeti zaključak o odbacivanju deklaracije. Protiv zaključka podnositelj deklaracije ima pravo žalbe.
5.5. Carinska provjera
U pravilu, prvenstvo pri carinjenju imaju pismovne pošiljke i pisma sa označenom vrijednošću u odnosu prema paketima. Prvenstvo pri carinjenju imaju EMS i žurne pošiljke, te pošiljke koje sadrže žive životinje, brzopokvarljivu robu i lijekove. Sa navedenim pošiljkama carinski postupak biti će završen u roku pet radnih sati od kada su podnesene carinarnici. Prednost nadalje imaju i prioritetne/zrakoplovne pošiljke, sa kojima carinski postupak mora biti završen u roku 24 sata od njihova podnošenja carinarnici.
Ako je carinskom provjerom ustanovljeno da pošiljka ispunjava uvjete za otpremu u inozemstvo, da podaci iz carinske deklaracije CN 23 ili Jedinstvene carinske deklaracije odgovaraju stanju robe koju pošiljatelj izvozi, carinsku službenik će deklaracije evidentirati u odgovarajući Kontrolnik, kako je naprijed navedeno, te odobriti otpremu pošiljke u inozemstvo.
Ukoliko, međutim, carinarnici uz EMS, pismovnu ili paketsku pošiljku, za koje postoji obveza podnošenja carinarnici i carinske provjere, nije priložena deklaracija CN 23 ili drugi međunarodno prihvaćeni obrazac, carinarnica neće odobriti otpremu pošiljke u inozemstvo.
Carinarnica također neće odobriti otpremu pošiljke ako se prilikom carinskog pregleda ustanovi da pošiljka sadrži robu čiji je izvoz zabranjen. U tom slučaju Poštanski ured carinjenja, po nalogu carinarnice, pošiljku predaje ovlaštenom tijelu, kada je to predviđeno posebnim propisima, odnosno vraća pošiljku poštanskom uredu, radi uručenja pošiljatelju.
Nakon izvršene carinske provjere, djelatnik Poštanskog ureda carinjenja vraća sadržaj pošiljke u omot i pakira ga na način da se do sadržaja pošiljke ne može doći bez vidljivog oštećenja omota, u skladu sa općim i posebnim odredbama o pakiranju i zatvaranju pojedinih vrsta pošiljaka u međunarodnom prometu.
Nakon zatvaranja pošiljke djelatnik Poštanskog ureda carinjenja umjesto oznake "Podliježe carinskom pregledu" na omot stavlja oznaku "Ocarinjeno"
37
5.6. Otprema Izmjeničnom poštanskom uredu
Nakon obavljenog carinskog postupka odnosno provjere poštanskih pošiljaka Poštanski ured carinjenja otprema pošiljke koje se šalju u inozemstvo Izmjeničnom poštanskom uredu.EMS i pismovne pošiljke Poštanski ured carinjenja sa propisanim EMS i pismovnim zaključcima uPakete koji se šalju u inozemstvo Poštanski ured carinjenja sa propisanim paketskim zaključcima upućuje Paketskom izmjeničnom poštanskom uredu.
Za paketske zaključke Poštanski ured carinjenja popunjava i podnosi carinarnici poštansko-carinsku popratnicu. Popratnica se popunjava u četiri primjerka.
Carinarnica potvrđuje popunjene primjerke poštansko-carinske popratnice i prvi primjerak zadržava. Tri primjerka popratnice carinarnica vraća Poštanskom uredu carinjenja, koji ih prilaže uz zaključak i otprema Paketskom izmjeničnom poštanskom uredu.
Ako se u inozemstvo otprema EMS ili pismovna pošiljka carinski službenik koji je obavio provjeru pošiljke stavlja svoj potpis i faksimil na takvu pošiljku i vrši ovjeru službenim carinskim pečatom.
Ako se u inozemstvo otprema paket carinski službenik koji je obavio provjeru paketa ovjerava paketsku popratnicu svojim potpisom i faksimilom te službenim carinskim pečatom.
Ukoliko je poštanska pošiljka koja je bila izvezena iz Republike Hrvatske vraćena iz inozemstva, poštanski ured carinjenja će takvu pošiljku, zajedno sa pratećom dokumentacijom podnijeti carinarnici na ponovnu carinsku provjeru.
5.7. Postupak u izmjeničnom poštanskom uredu
5.7.1. Ovjera poštansko-carinske popratnice
Za paketske zaključke, upućene iz Poštanskog ureda carinjenja, nakon prispijeća u Izmjenični poštanski ured carinarnica potvrđuje sve primjerke poštansko-carinske popratnice. Carinarnica zadržava jedan primjerak popratnice, drugi primjerak vraća Paketskom izmjeničnom poštanskom uredu, a treći šalje otpremnoj carinarnici kao potvrdu prijama zaključka s poštanskim paketima.
5.7.2. Vraćanje pošiljke Poštanskom uredu carinjenja
U slučajevima kada Izmjeničnom poštanskom uredu prispije poštanska pošiljka na čijem omotu nema oznake da je obavljena carinska provjera, a radi se o pošiljci za koju postoji obveza podnošenja carinarnici i carinske provjere, Izmjenični poštanski ured na takvu pošiljku stavlja oznaku "Podliježe carinskom pregledu", i pošiljku vraća nadležnom Poštanskom uredu carinjenja.
5.7.3. Otprema pošiljaka u inozemstvo
Poštanske pošiljke namijenjene otpremi u inozemstvo Izmjenični poštanski ured otprema inozemnoj pošti. Pošiljke se otpremaju u propisanim zaključcima.
38
Za poštanske pošiljke koje se otpremaju u inozemstvo Izmjenični poštanski ured popunjava međunarodni poštanski obrazac Pregled razmjene - CN 37, CN 38 ili CN 41. Obrazac Pregled razmjene u pravilu se popunjava u pet primjeraka.
5.7.4. Poštansko-carinska popratnica
Kada se u inozemstvo otpremaju paketi, Paketski izmjenični poštanski ured za svaki paketski zaključak popunjava poštansko-carinsku popratnicu. Popratnica se popunjava u četiri primjerka.Carinarnica potvrđuje popunjene primjerke poštansko-carinske popratnice te jedan primjerak zadržava, a preostala tri vraća Paketskom izmjeničnom poštanskom uredu. Paketski izmjenični poštanski ured zadržava jedan primjerak poštansko-carinske popratnice, a dva primjerka otprema uz zaključak koji, zajedno sa pošiljkama, upućuje izlaznoj/graničnoj carinarnici.
5.8. Carinski postupak sa poštanskim pošiljkama koje se provoze preko carinskog područja republike hrvatske
Poštanske pošiljke koje su u otvorenom provozu preko carinskog područja Republike Hrvatske ne podliježu carinskoj provjeri. Ove se pošiljke otpremaju poštanskom odjelu za otpremu pošiljaka u inozemstvo.
39
40
Pošiljka
Slika 7. Dijagramski prikaz tehnološkog procesa s poštanskim pošiljkama koje se otpremaju u inozemstvo
6. Analiza Jedinstvenih carinskih deklaracija po Carinarnicama
KomisijaU izmjeničnom poštanskom uredu
(po jedan carinik i poštanski djelatnik)
KomisijaU izmjeničnom poštanskom uredu
(po jedan carinik i poštanski djelatnik)
Podnošenje CN22, CN 23, JCD (K-510)
Podnošenje CN22, CN 23, JCD (K-510)
Carinski pregled (otvaranje pošiljaka)
Carinski pregled (otvaranje pošiljaka)
Otprema
Nema nepravilnostiNema nepravilnosti
Pošiljke koje se ne podnose CarinarniciPošiljke koje se ne
podnose CarinarniciPošiljke koje se podnose
CarinarniciPošiljke koje se podnose
Carinarnici
Ima nepravilnostiIma nepravilnosti
Upis u kontrolnikUpis u kontrolnik
Zatvaranje pošiljkeZatvaranje pošiljke
Otprema
Povrat pošiljke pošt. uredu carinjenja
Povrat pošiljke pošt. uredu carinjenja
Pošiljke vraćene iz inozemstva
Pošiljke vraćene iz inozemstva
Pošiljka se predaje odgovarajućem državnom tijelu
Pošiljka se predaje odgovarajućem državnom tijelu
Pošiljka čiji je izvoz zabranjen
Pošiljka čiji je izvoz zabranjen
41
Kao što je već ranije u radu navedeno poštanski uredi carinjenja su središnja mjesta gdje se obavlja carinski postupak s poštanskim pošiljkama prispjelim iz inozemstva. Tijekom obavljanja carinskog postupka poštanske pošiljke moraju ostati u nadležnome Poštanskom uredu carinjenja. Poštanske urede carinjenja i njihovu mjesnu nadležnost određuje Hrvatska pošta uza suglasnost Carinske uprave. Poštanski su uredi carinjenja pri carinskim ispostavama, odnosno carinskim odjeljcima, pošte carinarnica Zagreb, Osijek, Varaždin, Rijeka, Šibenik, Split i Dubrovnik. U nastavku se daje grafički prikazi strukture i broja Jedinstvenih carinskih deklaracija četiriju, u Hrvatskoj najvećih, Poštanskih ureda carinjenja. Kao izvor podataka za izradu ovih grafičkih prikaza koriste se podatci iz Informacijskog sustava Carinske Uprave. Oni nam pokazuju da je najviše Jedinstvenih carinskih deklaracija obrađeno u Poštanskom uredu carinjenja pri Carinarnici Zagreb, a također je uočljiv pad broja deklaracija u 2009. godini u svim Carinskim ispostavama.
CI Pošta Zagreb
1083710186 10687 10184
8371
2631 2914 3006 2968 3019
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
2005 2006 2007 2008 2009
Godina
Bro
j JC
D-a
uvozne pošiljke
izvozne pošiljke
Graf 1. Prikaz broja JCD-a na CI Pošta Zagreb u periodu od pet godina (Izvor: IS Carinske Uprave)
Graf 1. prikazuje broj zaprimljenih Jedinstvenih carinskih deklaracija na najvećoj Carinskoj ispostavi u Republici Hrvatskoj, a to je CI Pošta Zagreb. Iz ovoga grafičkog prikaza može se primijetiti određen pad broja obrađenih JCD-a u 2009. godini u odnosu na prethodne godine što je rezultat smanjenih gospodarskih aktivnosti kako domačih poduzeća tako i inozemnih. Također je primjetna bitna razlika u broju uvoznih Jedinstvenih carinskih deklaracija u odnosu na izvozne kojih je znatno manje što je konstantna pojava u promatranom vremenskom periodu. Prikazani podatci potvrđuju kako je i u poštanskom prometu Hrvatska pretežito uvozno orijentirana zemlja. U nastavku se daju prikazi broja obrađenih Jedinstvenih carinskih deklaracija na CI Pošta Rijeka, CI Pošta Split, CI Pošta Osijek. Na navedenim Carinskim ispostavama možemo također primjetiti nesrazmjer broja uvoznih naspram izvoznih JCD-a i određen pad broja JCD-a u 2009. godini. Također se može primjetiti da je obim posla CI Pošta Zagreb znatno veći od ostalih Carinskih ispostava.
42
CI Pošta Rijeka
1475
1215 1153 11801059
136 104 72 79 80
0200
400600
8001000
12001400
1600
2005 2006 2007 2008 2009
Godina
Bro
j JC
D-a
uvozne pošiljke
izvozne pošiljke
Graf 2. Prikaz broja JCD-a na CI Pošta Rijeka u periodu od pet godina (Izvor: IS Carinske Uprave)
CI Pošta Split
954 9291009
1101
906
34 56 29 60 63
0
200
400
600
800
1000
1200
2005 2006 2007 2008 2009
Godina
Bro
j JC
D-a
uvozne pošiljke
izvozne pošiljke
Graf 3. Prikaz broja JCD-a na CI Pošta Split u periodu od pet godina (Izvor: IS Carinske Uprave)
43
CI Pošta Osijek
642534
649
816
696
31 40 34 50 49
0100200300400500600700800900
2005 2006 2007 2008 2009
Godina
Bro
j JC
D-a
uvozne pošiljke
izvozne pošiljke
Graf 4. Prikaz broja JCD-a na CI Pošta Osijek u periodu od pet godina (Izvor: IS Carinske Uprave)
44
7. Obračun poštarine u međunarodnom prometu
7.1. Obračun poštarine za pismovne pošiljke
U međunarodnom kao i u unutarnjem prometu razlikujemo obično i tipizirano pismo.Vrijede iste stope mase za obično pismo kao i obilježja tipiziranog pisma.
U međunarodnom prometu također imamo, identično unutarnjem prometu, običnu i tipiziranu dopisnicu.
Tiskanice u međunarodnom prometu mogu biti knjige, novine i časopisi po jednoj tarifi (jedna usluga) dok su ostale tiskanice po drugoj tarifi (druga usluga). U tiskanice se još ubrajaju i M vreće. Cijena se formira prema masi, za svaki kilogram do tridesetog, te tome valja pridodati cijenu za podnošenje na carinski pregled.
Aerogram je svrstan u tri skupine glede avionskih zona udaljenosti (u prvoj skupini su I. i II. zona, u drugoj III. i IV. zona, te u posljednjoj V., VI. i VII. zona).
Obračun poštarine za mali paket i sekogram je identičan kao u unutarnjem prometu; kod malog paketa određuje se samo prema masi, dok za sekogram obračuna nema, prijenos je besplatan. Poštarina za preporučenu pošiljku u međunarodnom prometu je sastavljena od poštarine za preporučeno rukovanje koja je različita za pojedinačne pismovne pošiljke i M vreće, te poštarine za određenu pošiljku prema vrsti.
Poštarina za pismo sa označanom vrijednošću sastavljena je od poštarine za obično pismo, poštarine za rukovanje i poštarine po vrijednosti. U međunarodnom prometu za obračun poštarine prema vrijednosti koriste se skale vrijednosti i to do 65 DTS-a, pa 130, 195 i tako redom svakih 65 DTS-a do određenog maksimuma (najčešće je to 3266,91 DTS, iznos određen u SPK) ili pak nekim drugim iznosom DTS-a koji su države međusobno bilateralo odredile.
Poštarina za zračni prijenos pošiljke obračunava se prema stopi mase i zoni udaljenosti različito za pisma i dopisnice, različito za ostale pismovne pošiljke. Pisma i dopisnice mijenjaju stopu mase svakih 10 grama, dok se za ostale pošiljke stopa mijenja svakih 20 grama. Zone udaljenosti glede Republike Hrvatske, odnosno Europe su:
1. zona – zemlje Europe2. zona – zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike3. zona – zemlje Centralne Afrike i Centralne Azije4. zona – zemlje Sjeverne i Srednje Amerike5. zona – zemlje Južne Afrike i Dalekog Istoka6. zona – zemlje Južne Amerike7. zona – zemlje Australije i Oceanije.
45
Jedan od mogućih načina izračunavanja elemenata poštarine je taj da umjesto da ispisujemo tablicu stopa masa prema zonama udaljenosti, moguće je podijeliti masu pošiljke sa stopom mase. Ako nam rezultat nije cijeli broj, potrebno ga je zaokružiti na jedinicu više i pomnožiti sa jediničnom cijenom.
Za žurne pismovne pošiljke naplaćuje se drugačija poštarina no za žurnu M vreću. Od posebnih rukovanja imamo pošiljku sa povratnicom, otkupnu pošiljku, osobno primatelju, IBRS/CCRI, pošiljku oslobođenu poštarine i drugih postrojbi, te već nebrojene preporučene, vrijednosne, zrakoplovom i žurne.
Posebne poštarine koje primatelj, odnosno pošiljatelj može zahtjevati su: zahtjev za vraćanje ili izmjenu adrese, potražnica, ležarina za pošiljke, rukovanje običnim pismom ili dopisnicom za koje poštarina nije plaćena ili nije plaćena u dovoljnom iznosu, podnošenje pismovne pošiljke i M vreće na uvozni, odnosno izvozni carinski pregled, sigurnosni pregled pismovnih pošiljaka, poste-restante, te prodaja i zamjena međunarodnog kupona za odgovor.
7.2. Obračun poštarine za pakete
Poštarina za pakete u međunarodnom prometu sastavljena je iz osnovne poštarine i posebnih poštarina. Međutim, formiranje cjenika, odnosno cijene za prijenos paketa je izuzetno složen. Cijena ispisana u cjeniku je formirana iz više različitih dijelova, dio za poštanske uprave u prolazu i dolazu, dio za tranzitne poštanske uprave koje pakete ili paketske zaključke mogu prevoziti pomorskim, površinskim ili zračnim putem (za svaku vrijedi posebna tarifa). Na sreću poštanskih radnika, obračun je poštarine prigodom prijama nešto jednostavniji, premda paketi u međunarodnom prometu, za razliku od paketa u unutarnjem prometu ne trebaju imati označenu vrijednost.
Osnovna se poštarina za sve pakete plaća u fiksnom iznosu glede zone udaljenosti, te varijabilnom (promjenjivom) glede stopa mase od jednog kilograma prema zoni udaljenosti.
Zone udaljenosti kod paketa u međunarodnom prometu su podjeljene u četiri skupine kako slijedi:
1.zona susjedne zemlje2.zona ostale zemlje Europe3.zona SAD i Kanada4.zona ostale zemlje svijeta.
Za običan se paket poštarina sastoji samo od osnovne poštarine, dakle fiksnog i varijabilnog zbroja prema stopi težine i zoni udaljenosti.
Za vrijednosni paket na ovu poštarinu valja nadodati i poštarinu za rukovanje (radi posebne evidencije koja se vodi tijekom prijenosa paketa) i poštarinu prema vrijednosti na identičan način kao kod pisma sa označenom vrijednošću u međunarodnom prometu (skale od 65 DTS-a).
46
Tablica 1. Prikaz obračuna poštarine za pakete u međunarodnom poštanskom prometu
OSNOVNAPOŠTARINA
ZONAI
ZONAII
ZONAIII
ZONAIV
fiksno 94,00 103,00 113,00 130,00
Za 1 kg 8,50 12,50 30,00 34,00
ZRAKOPLOVOMZa 500 g
5,00 9,00 28,00 42,00
Za lomljiv, odnosno glomazan paket naplaćuje se dodatnih 50% od osnovne poštarine prema masi i udaljenosti.
Za žuran se paket naplaćuje dodatna poštarina koja je ispisana u Cjeniku poštanskih usluga.
Za avionski paket, pored osnovne poštarine, valja nadodati poštarinu prema stopi težine od 500 grama, koja je u kombinaciji sa četirima zonama udaljenosti.
Posebna rukovanja koja se mogu zahtijevati za paket, a čiji je iznos ispisan u Cjeniku, su: zahtjev za vraćanje ili izmjenu adrese, odgovor na Izvješće o neuručivosti paketa, prepakiranje paketa, za dostavu i pokušaj dostave, za ležarinu, za podnošenje carini u uvozu i izvozu, za sigurnosni pregled, za poste-restante i potražnica.
Ukoliko pošiljatelj zahtjeva da se njegov paket otpremi u neku europsku zemlju kao Europaket treba naplatiti uz cijenu za površinski prijenos određene vrste paketa i cijenu prve zone za zračni prijevoz, te cijenu za rukovanje Europaketom.
Za EMS pošiljku se naplaćuje EMS rukovanje bez obzira koja je zemlja svijeta odredišna pošta. Nadalje, valja dodati za svakih 10 grama do 5 kilograma dodatnu cijenu glede zone udaljenosti. Preko 5 kilograma stope mase mijenjaju se svakih pola kilograma i to različito za Europu, za Ameriku i Kanadu, te ostatak svijeta. Dakle, dopunska se poštarina za EMS pošiljku preko 5 kilograma računa tako da se zbroje dopunska poštarina do 5 kilograma, pa potom pribrajaju stope od 500 grama.
47
7.3. Plaćanje poštanskih usluga
Cijenu za plaćanje poštanskih i kurirskih usluga (poštarinu) plaća korisnik koji zahtijeva poštansku uslugu, za svaku poštansku uslugu, prema Cjeniku poštanskih usluga.Poštarina se, u pravilu, naplaćuje od pošiljatelja, i to unaprijed, osim ako Zakonom o pošti, Općim uvjetima za obavljanje poštanskih usluga ili ugovorom sklopljenim između HP-a i korisnika nije drukčije određeno.
Poštarina se može platiti: gotovinskim sredstvima plaćanja bezgotovinskim sredstvima plaćanja i drugim zakonskim sredstvima plaćanja u
skladu s odlukom HP-a.
U međunarodnom prometu se plaćanje poštarine za pismovne usluge može obaviti zamjenom međunarodnog kupona za odgovor za poštanske marke. Međunarodni kupon za odgovor se prodaje, odnosno zamjenjuje po cijeni propisanoj Cjenikom.
Međunarodni kupon za odgovor je internacionalana poštanska vrijednosnica čiji posjednik može platiti poštarinu za najmanje zrakoplovno pismo prve stope težine u međunarodnom prometu. Izdaje ju Međunarodni poštanski biro i određuje njenu prodajnu vrijednost. Svaka uprava pri prodaji Kupona mora naplatiti minimalnu vrijednost u svojoj valuti, te ga žigosati. Prazan kupon bez žiga ne vrijedi ništa.
Neke zemlje daju mogućnost zamjene Kupona za druge poštanske vrijednosnice ili čak vraćaju novac, dok druge uvjetuju zajedničko podnošenje na prijam pošiljke i Kupona. Međutim, obveza je svih zemalja članica SPU-a zamijeniti Kupon za jednu ili više poštanskih maraka, dovoljno za najniže frankiranje prioritetne pošiljke, odnosnog običnog zrakoplovnog pisma za inozemstvo.
7.4. Jedinstvo međunarodnih poštanskih tarifa i obračuna
Načelo jedinstva tarifa u međunarodnom poštanskom prometu ima nekoliko važnih komponenti:
svakoj zemlji članici UPU poštarina se određuje u valuti te zemlje, a na osnovi ekvivalentne vrijednosti te valute prema posebnoj poštanskoj obračunskoj valuti „zlatnom franku“. Zlatni frank ima 100 santima, a vrijednost mu je izražena težinom 10/131 grama zlata čistoće 0,900. Zlatni frank nije valuta u tečaju nego samo obračunska valuta. Svaka zemlja utvrđuje prioritet svoje valute prema zlatnom franku i to priopćava uredu UPU.
Sve zemlje članice obvezne su da za istovrsne pošiljke, iste težine, vrijednosti i načina rukovanja i sl., utvrđuju tarife prema aktima UPU u okviru dozvoljenih raspona ili limita.
Kod kombiniranih tarifa (terminalni + tranzitni udjeli), struktura udjela je utvrđena aktima UPU. Terminalni udjeli pripadaju polaznoj i odredišnoj upravi.
Postupci obračuna tarifnih naknada i plaćanja, utvrđeni su aktima UPU.48
Cijene utvrđene aktima UPU mogu biti:
Redovne (normalni prijenosi pošiljaka), Posebne (za posebna rukovanja pošiljkama, npr.preporučeno itd.), Dopunske (npr.zrakoplovni prijevoz pošiljaka).
Možemo reći da tarifnu politiku i razinu cijena za međunarodne poštanske usluge vodi UPU. Svaka nacionalna poštanska uprava, a na bazi utvrđenog notificiranog pariteta nacionalne valute prema zlatnom franku, preračunava tarife i naknade za obavljanje međunarodnih poštanskih usluga.
Terminalni udjeli diferenciraju se prema stopama težine paketa (1; 3; 5; 10; 15; 20 kg), s tim da se Aktima saveza priznaje određeno povećanje terminalnih udjela povezanih s troškovima uručenja paketa.
Tranzitu udjeli kod suhozemnog transporta diferenciraju se prema stopama težina i prema rastojanjima puta:
do 600 km, 600 do 1000 km, 1000 do 2000 km, preko 2000 km za svakih daljnjih 1000 km.
Aktima UPU propisane su posebne i dopunske tarifne stavke kada pošiljatelj zahtjeva poseban tretman (preporučeno i dr.) za pisma, pakete i druge pošiljke.
Obračun i plaćanje između poštanskih uprava obavlja se jedinstvenim obračunskim sustavom utvrđenim aktima UPU. plaćanjem se podmiruju samo utvrđena i usuglašena salda (dugovanja ili potražnja) nekom od valuta u tečaju (US $, L i dr.).
U međunarodnom poštanskom obračunu primjenjuje se nekoliko obračunskih sustava.Kod pismovnih pošiljaka naplaćenu poštarinu svaka zemlja zadržava. U slučajevima kada pojedina zemlja prima veću količinu pismovnih pošiljaka nego što otprema u drugu zemlju tada ima pravo da za višak primljenih pismovnih pošiljaka naplati terminalne troškove (obračunate po kilogramu u visini koju određuje UPU). Ako su razlike zanemarive, onda se obično odustaje od tog posebnog obračuna.
Za prijevoz pismovnih pošiljaka zrakoplovima (po zahtjevu pošiljatelja) naplaćuje se za takav prijevoz dopunska poštarina. Sličan slučaj je i kod prijevoza paketa brodovima u prekomorskom prometu. Razina tih naknada zrakoplovnim i brodarskim prijevoznicima utvrđena je aktima UPU.
Troškovi tranzitnih prijevoza pismovnih pošiljaka preko teritorija drugih zemalja obračunavaju se i plaćaju po posebnom obračunskom sustavu. Svake treće godine obavljaju se statistička snimanja broja i težine zaključaka koji tranzitiraju u preko teritorija pojedine zemlje. Temeljem tih statističkih utvrđenih težine, te naknada utvrđenih aktima UPU, određuje se godišnja kvota tranzitnih troškova. U sljedeće tri godine plaćanje tranzitnih troškova obavlja se temeljem tih veličina.
49
Primjenom metoda „prebijanja“ i konačnog utvrđivanja salda za svaku zemlju (potražnog ili dugovnog), obračunavaju se godišnje obveze i potraživanja po tranzitnim troškovima. Tom prigodom Međunarodni poštanski ured određuje i koja zemlja će podmiriti saldo drugoj zemlji.
Sustav obračuna na osnovi prosljeđivanja, sastoj se u slijedećem:
kod kombiniranih tarifa (terminalni + tranzitni udjeli) aktima UPU utvrđeni su terminalni tranzitni udijeli svake zemlje.
polazna zemlja naplaćuje pošiljatelju cjelokupan iznos poštarine, te je dužna drugim zemljama koje nisu uključene u prijenos pošiljaka platiti njihove terminalne i tranzitne udjele.
potražnja po osnovi kombiniranih tarifa obračunavaju se i plaćaju, poslije usuglašenja obračuna, neposredno između zainteresiranih zemalja.
Sustav direktnog obračuna između zemalja prakticira se kada nema tranzita, odnosno u prijenosu pošiljaka sudjeluju samo dvije zemlje.
Primjer za to može biti razmjena paketa Hrvatska sa Mađarskom, ili zrakoplovni prijevoz pošiljaka direktnim vezama između udaljenih zemalja.
Poseban sustav obračuna i plaćanja postoji između Međunarodnog poštanskog ureda (BI) i svih članica vezano za plaćanje kotizacije i sl.
50
8. Zaključak
Ovim se diplomskim radom obrađuju načela i principi međunarodnog poštanskog prometa te njihova primjena u organizaciji poštanske mreže i funkcioniranju poštanskog prometa, a s osvrtom na pravilan i nesmetan rad poštanskog prometa kao jedinstvenog tehničko-tehnološkog sustava.
U radu je detaljno opisan tehnološki poces prijema i otpreme poštanskih pošiljaka kod međunarodnog prometa sa svim specifičnostima samog sustava. Vrlo važan segment koji utječe na kvalitetu prerade prispjelih i otpremljenih poštanskih pošiljaka, a koji direktno utječe na kvalitetu usluge je moderan poštanski transport, automatizacija te kvalitetna suradnja Hrvatskih Pošta i Carinske uprave RH.
Europska komisija i Svjetska poštanska udruga postupno potiču liberalizaciju tržišta poštanskih usluga kojoj će se RH s vremenom prilagoditi. Zakonom o pošti hrvatsko se zakonodavstvo približilo odrednicama europskih poštanskih direktiva, ali postoje stanoviti problemi s neprovođenjem pojedinih zakonskih odredbi u praksi. Sektor poštanskih i kurirskih usluga je od velike važnosti za gospodarstvo zbog broja zaposlenika i prihoda kojeg ostvaruje, te utjecaja na cjelokupno tržište komunikacija, oglašavanja i transporta. Uspješno funkcioniranje poštanskog tržišta ima utjecaj i na socijalni razvoj države, odnosno na korisnike, radnike, javnog operatora i državu. Sektor poštanskih usluga se preorijentirao s procesno orijentirane industrije na orijentaciju ka tržištu i korisnicima. To je utjecalo na redefiniranje lanca vrijednosti koji više nije definiran pojmovima osnovnih poštanskih aktivnosti (prijam, sortiranje, prijenos i uručenje), već pojmovima zadovoljavanja tržišta i klijenata sa širom lepezom usluga od kojih su mnoge međunarodnog karaktera, a carinski postupci su neizostavan dio tehnološkog procesa poštanskih usluga, čija svrha je sve više uslužnog karaktera uz zadovoljavanje zakonskih okvira postavljenih od strane Svjetske poštanske udruge kao i nacionalnih Vlada članica.
51
LITERATURA
1. Tonka Jokić: Carinski sustav, carinski postupci i postupanja sa stranom i domaćom robom,2. Uredba za provedbu Carinskog zakona3. Dr. Sc. Ivan Bošnjak : Tehnologija poštanskog prometa I, FPZ, Zagreb, 1998.4. Dr. Sc. Ivan Bošnjak : Tehnologija poštanskog prometa II, FPZ, Zagreb, 1999.5. Carinski zakon („Narodne novine“, br. 138/066. Uputa po prethodno pribavljenom mišljenju "HP-Hrvatska pošta" ravnatelja Carinke uprave (NN 69/92)7. Zakon o pošti (NN broj 172/03 i 15/04)8. Carinska Uprava – Središnji Ured Naputak 02/20049. www.hakom.hr10. www.carina.hr11. www.dzs.hr12. www.pošta.hr
52
