12
DISKURSNE OSOBINE CITULJA SVEl\;KA SAVle YllK 393.7:070.46:808.61 Apstrakt: ,.1 kod nas se, bar u nekim sredinama i u nekim drustve- nim grupama, oseca izvesno nesnalazenje pred srnrcu, nesigumost u takvim prilikama kao sto su izrazavanje iii primanje saucesca, sahrane i posete grobu, nedoumica u pogledu oglasavanja smrti i nosenja crnine i drugih znakova pokore. Na jednoj strani se javlja otpor prema tradicionahnim pa- ganskim i hriscanskim posmrtnim obredima i estetska distanca u odnosu na "glupu" komediju srnrti, na drugoj strani ne popusta psiholoska i drustvena potreba da se smrti i mrtvima pokloni duzna paznja da se u vezi sa njima cini i govori nesto narocito, nesto sirnbolicno." (Ivan Colovic, 1982, 38) Kljucne reci: analiza diskursa, citulje, lingvistika, kontekst, pornen, poslednji pozdrav, obavestenje, kontekst, izjave saucesca, izjave zahval- nosti. 1.0. Mozemo reci da su citulje (osmrtnice) detaljnije istrazivani novinski tekstovi u poslednjih 30 godina u prostoru Evrope, tacnije srednje i juzne, i to iz razlicitih disciplinarnih usmerenja: folkloristickih (Rihtman-Augustin), et- nolingvistickih (Colovic), psiho-sociolingvistickih (Vasic), zatim lingvistickih (Ivanetic), posebno primenjujuci teoriju. govornih cinova Searla (ReiJ3). Budu- ci da su u pitanju razlicita teorijska interesovanja, tesko je sveobuhvatno klasi- fikovati dobijene rezultate. Svi se autori, medutim, detaljnije zadrzavaju na ka- rakteristikama teksta kao posebnog i specificnog novinskog teksta, ali su u fo- kusu jednom uticaj narodne tradicije, drugi put posiljalac poruke, a treci put kulturne razlike. Vreme sakupljanja empirijskog materijala ima znacajnu ulogu. Vremenski period za koji se podaci daju razlicite je duzine: od jedne sedmice (Colovic), preko jednog meseca (Ivanetic), zatim godinu dana do dvanaest godina (ali metodom slucajnog uzorka, Vasic). Duzina vremena sakupljanja materijala je u interakciji sa metodom: autori koji se opredeljuju za komparativne studije od- lucuju se za kraci vremenski period sakupljanja materijala, ali zato imaju em- pirijski materijal iz vise jezika. Nazalost, materijali nisu iz istog perioda nego se protczu na razlicite tacke dugog perioda od 1976. do 1994. godine, sto i ni- je toliko kratak period (21 godina), ako verujemo da su u interakciji forma teksta i vreme citulja. Tacnije, da izrnedu jedne ustaljene tekstualne forme i vremena postoji uzajamna veza u tom smislu sto jedna tekstovna forma tokom vremena pocinje da zivi svoj zivot, zatim se uoblicava da bi na kraju postala stereotipna, vecini znana kao forma koja ima odredenu socija1nu ulogu. Korpusi se nekad odnose sarno na jedan jezik (Colovic) zatim na dva raz- licita jezika (Ivanetic: hrvatski i nemacki; Kaizler: madarski i nemacki); zatim

diskursne osobine čitulja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

rad iz diskursnih osobina čitulja.

Citation preview

Page 1: diskursne osobine čitulja

DISKURSNE OSOBINE CITULJA

SVEl\;KA SAVle

YllK 393.7:070.46:808.61

Apstrakt: ,.1 kod nas se, bar u nekim sredinama i u nekim drustve­nim grupama, osec a izvesno nesnalazenje pred srnrcu, nesigumost u takvimprilikama kao sto su izrazavanje iii primanje saucesca, sahrane i posetegrobu, nedoumica u pogledu oglasavanja smrti i nosenja crnine i drugihznakova pokore. Na jednoj strani se javlja otpor prema tradicionahnim pa­ganskim i hriscanskim posmrtnim obredima i estetska distanca u odnosu na"glupu" komediju srnrti, na drugoj strani ne popusta psiholoska i drustvenapotreba da se smrti i mrtvima pokloni duzna paznja da se u vezi sa njimacini i govori nesto narocito, nesto sirnbolicno." (Ivan Colovic, 1982, 38)

Kljucne reci: analiza diskursa, citulje, lingvistika, kontekst, pornen,poslednji pozdrav, obavestenje, kontekst, izjave saucesca, izjave zahval­nosti.

1.0. Mozemo reci da su citulje (osmrtnice) detaljnije istrazivani novinskitekstovi u poslednjih 30 godina u prostoru Evrope, tacnije srednje i juzne, ito iz razlicitih disciplinarnih usmerenja: folkloristickih (Rihtman-Augustin), et­nolingvistickih (Colovic), psiho-sociolingvistickih (Vasic), zatim lingvistickih(Ivanetic), posebno primenjujuci teoriju. govornih cinova Searla (ReiJ3). Budu­ci da su u pitanju razlicita teorijska interesovanja, tesko je sveobuhvatno klasi­fikovati dobijene rezultate. Svi se autori, medutim, detaljnije zadrzavaju na ka­rakteristikama teksta kao posebnog i specificnog novinskog teksta, ali su u fo­kusu jednom uticaj narodne tradicije, drugi put posiljalac poruke, a treci putkulturne razlike.

Vreme sakupljanja empirijskog materijala ima znacajnu ulogu. Vremenskiperiod za koji se podaci daju razlicite je duzine: od jedne sedmice (Colovic),preko jednog meseca (Ivanetic), zatim godinu dana do dvanaest godina (alimetodom slucajnog uzorka, Vasic). Duzina vremena sakupljanja materijala je uinterakciji sa metodom: autori koji se opredeljuju za komparativne studije od­lucuju se za kraci vremenski period sakupljanja materijala, ali zato imaju em­pirijski materijal iz vise jezika. Nazalost, materijali nisu iz istog perioda negose protczu na razlicite tacke dugog perioda od 1976. do 1994. godine, sto i ni­je toliko kratak period (21 godina), ako verujemo da su u interakciji formateksta i vreme citulja. Tacnije, da izrnedu jedne ustaljene tekstualne forme ivremena postoji uzajamna veza u tom smislu sto jedna tekstovna forma tokomvremena pocinje da zivi svoj zivot, zatim se uoblicava da bi na kraju postalastereotipna, vecini znana kao forma koja ima odredenu socija1nu ulogu.

Korpusi se nekad odnose sarno na jedan jezik (Colovic) zatim na dva raz­licita jezika (Ivanetic: hrvatski i nemacki; Kaizler: madarski i nemacki); zatim

Page 2: diskursne osobine čitulja

142 SVENKA SA VIC

na vise od dva jezika (Vasic: cetiri jezika; ReiB: pet jezika) buduci da su istra­zivaci hteli da znaju u kojoj meri stereotipni oglas zavisi od jezicke i kulturnetradicije date sredine, odnosno koliko ih ova forma medusobno povezuje u sirikulturni prostor. Najbolje potvrde za razlike navode se u radu Katharine ReiB,kao i obilje slicnosti (najvise specificnosti u pogledu amblematike i tipografijenalazimo kod francusko-belgijskih i flamansko-belgijskih citulja).

2.0. CILJ ISTRAZIVANJA

Medujezicka istrazivanja pokazuju da gotovo svaka drustvena zajednicaima rezervisanu tekstualnu formu za sadrzaj citulja u novinskom tekstu. Ciljistrazivanja je ovog opisa i analize citulja na srpskom jeziku u 1997. godini dase ukaze na drustvene i kulturne faktore u nacinu oblikovanja teksta citulja.

3.0. METOD ISTRAZIVANJA

Svaki tekst podrazumeva posiljaoca (osoba koja daje, placa citulju u no­vinama, posrednika: osoba koja u novine stavlja tekst) i primaoce poruke: po­siljalac-posrednik- poruka-Citalac.

Jedinica analize je tekst. Za njega odredujerno formalnu odrednicu - sveono sto se nalazi u crnom okviru. Ovakvo odredenje teksta nuzno podrazume­va da smatramo inherentnim delom teksta i fotografiju, velicinu oglasa, belinei graficko predstavljanje (tip slova i s1.). Detaljnije se analiziraju sarno deloviteksta.

3.1. Tipovi teksta

U okviru ovakvog odredenja citulje postoji 6 tipova teksta, zavisno odnamere posiljaoca oglasa:

tip 1 - POSLEDNJI POZDRAVDefinicija: tekst kojim se zivi oprastaju od umrle osobe.

tip 2 - OBAVESTENJE 0 SMRTIDefinicija: tekst kojim se obavestavaju rodaci, prijatelji i poznanici da je

osoba umrla.

tip 3 - IZJAVA SAUCESCADefinicija: tekst kojim se prijatelji, rodaci i poznanici obracaju osobi koja

je u zalosti za umrlom osobom.

tip 4 - IZJAVA ZAHVALNOSTIDefinicija: tekst namenjen javnom zahvaljivanju svima koji su doprineli

da bolest iii dogadaji vezani za smrt urnrlog bude laksa, ljudski i s1. (na primerlekarima u bolnici).

Page 3: diskursne osobine čitulja

DlSKURSNE OSOBINE CITULJA 143

tip 5 - POMENDefinicija: nakon odredenog vremenskog perioda (40 dana, 6 meseci, 1

godinu i vise godina) javno se pozivaju rodaci i prijatelji na zajednicku moli­tvu na grobu umrloga u odredeno vreme da bi se spomenula umrla osoba.

tip 6 - OBAVESTENJE: 0 KREMACIJI, POLAGANJU URNE, DIZA­NJU SPOMENIKA

Definicija: rodaci i prijatelji obavestavaju 0 ustaljenim etapama ili obredi­rna vezanim za secanje na umrlu osobu.

Ovih sest tipova ovde se uslovno analiziraju kao posebni, ali u praksi ni­su sasvim jasno odvojeni u svakom pojedinacnom slucaju. Preplicu se nekadaelementi tipa "poslednji pozdrav" i tipa "obavestenje 0 smrti", tip "poslednjipozdrav" i tip "izjava saucesca" itd, Naporninjemo ovo stoga sto nam se cinida su u ovom trenutku tekstualne osobine obavestenje 0 umrlom jos uvek ne­dovoljno klisetirane (stereotipne) i da ce se, mozda, u buducnosti pokazati dace iz ovih "prelaznih oblika" postati jasno izdvojeni koji su poslednji pozdravumrlom i oni koji su obavestenje prijateljirna i rodacima (citaocima) 0 raznimpostupcima vezanim za secanje iIi obelezavanje prisutnosti umrlog medu nama(spornenik; urna).

4.0. ANALIZA REZULTATA

Iz pregleda rezultata analize radova relevantnih za nase geografsko pod­rucje ocigledno je da je neke rezultate trebalo nanovo proveravati s ciljem dase vidi da li se desavaju promene u odabranom tekstovnom zanru s obziromna promenu u shvatanju smrti u danasnjoj civilizaciji i drustvu.

Najpre je analiziran empirijski materijal iz jednog dnevnog lista na srp­skom jeziku ("Politika", Beograd) da bi se uocile specificnosti vezane za dru­stvo, dnevne novine i tip organizacije teksta.

4.1. Analiza teksta "POLITIKA"

Ukupno je analizirano citulja 1362 u februaru 1997. godine. U korpusudato je ukupno 825 (60,57%) citulja za muske 537 (39,43%), za zenske osobeod kojih je vise od jednog puta ponavljano 118 za muske, a za zenske osobe68, a bez fotografije za muskarce 163 i za zene 100.

Podaci 0 identifikaciji umrIih osoba u .Politici" prema polu (1997)

ukupno

jednom se pojavljuje

bez fotografije

1362

913

263

m%

825 (60,57%)

544 (59,58%)

163 (61,98%)

Z %

537 (39,43%)

369 (40,42%)

100 (38,02%)

Page 4: diskursne osobine čitulja

144 SVEI\KA SAVIC

Iz ovih rezultata se vidi da se u .Politici" mnogo cesee objavljuju cituljeumrlim muskarcima, a manje zenarna, sto je jos jedan od podataka za tvrdnjuo patrijarhalnom drustvu u kojem zene nisu vidljive u javnom zivotu, pa ni ucinu umiranja, nestanka iz zivota (smrti). Daleko je vise citulja za muske oso­be kada se uzima u obzir stvarni broj oglasa sa fotografijama, jer je ucestalostvisestrukog objavljivanja 0 smrti muske osobe daleko vee a od ucestalosti vise­strukog objavljivanja 0 smrti zenske osobe. Ali ako se ovome podatku doda ipodatak 0 broju citulja bez fotografije, onda je cak i njih vise za muske negoza zenske osobe. Podatak potvrduje nalaz Rihtman iz 1988. koja konstatuje daje 2/3 umrlica za muskarce i 1/3 za zene u Hrvatskoj. Ona objasnjava da .rli­stribucija osmrtnica po spolu izrazito upozorava na jos uvek tradicionalno ni­zak ugled zena".

4.1.a. Analiza tipa "poslednji pozdrav"

Ukupan tekst "poslednji pozdrav" ukljucuje sledecih 5 komponenata odkojih svaka moze biti ispustiva, narocito 'poruka':

elementi

I. POZDRAVNA FRAZA

2. (FOTOGRAFIJA)

3. UMRLI

4. (PORUKA)

5. OZALOSCENI

Poslednji pozdrav

(fotografija)

Misku

iznenadno si nas napustio,ali ces vecno biti u nasirn srcima

Tvoje neutesneDuska i Milica

Primer 1.*

Primer 2.

Poslednji tuzni pozdravnasoj dobra i postovanoj susetki(fotografija)Milici Grozdanovic Laciod njenih suseda iz zgrade, Dusana Bogdanovica 17

Poslednji pozdrav(fotografija)Bosiljki Stikovic rod. Panjkovicod tetka Milene, tcce Steve, Zinke i Petra

POZDRAVNE FRAZE su razlicitog jezickog inventara ali imaju isto zna­cenje:

Poslednji pozdravOprastamo sePoslednje zbogomZbogomPoslednji tuini pozdravPoslednji pozdrav saljuOprastamo Sf + poslednji pozdrav

* Iz prirnera se vidi da su tekstualne komponente rasporedene oko fotografije.

Page 5: diskursne osobine čitulja

D1SKL'RSNE OSOBINE (ITULlA 145

U nekim cituljarna .pozdravnu frazu" zamenjuje fraza .Poslednje velikohvala" ili je ona zamenjena frazom istog znacenja:

Zauvek je otislaZaspao je vecniin snomUmro jeZauvek nas je napustila6. jula napustio nas jeMirno je otisao u nezaborav.

"Pozdravnoj frazi" nekada prethodi neki izraz za bol tugu za preminu-lim:

Sa tugomS postovanjem i dubokim bolomSa tugom i bolomU; puno ljubaviS tugom i ljubavljuS postovanjemSa tugom i bolomSa duinim postovanjemSa neiimernim bolom, tugom i postovanjemTuini, puni bolaSa velikitn bolom i tugom u srcima.

Moguca je i informacija 0 rodbinskoj (tata, brat, sestra) ili srodnickoj(kum) i prijateljskoj (dragom drugu, prijatelju, kolegi) vezi:

Nas voljeni suprug, otac, deda, brat i ujakNasa draga majka

Detaljnije navodimo spisak ovih fraza (sto u ranijim radovima nije cinje­no) upravo zbog toga sto u procesu ucenja srpskog kao drugog jezika, ili prili­kom prevodenja sa srpskog jezika, ovakve stereotipne fraze mogu predstav1jatiteskoce za one koji uce, buduci da se retko nalaze u nekom udzbeniku ili pri­rucniku lako dostupnom studentu ili prevodiocu.

UMRLOM je namenjen poslednji pozdrav. Njegova osnovna identifikaci­ja je fotografija kao minimalna informacija jer se iz konteksta prepoznaje da jerec 0 smrti (rnedu drugim poslednjim pozdravima na poslednjoj stranici novi­na). Ovaj osnovni deo moze imati i druge informacije koji ceo tekst cine infor­mativnijim: ime + prezime; nadimak; nadimak + ime + prezime; datu me rode­nja i smrti; nadimak i/ili devojacko prezime za zene: titulu (mr, ph.; dr); zani­manje; status u trenutku smrti (penzioner, VI razred); obelezje srodstva u od­nosu na zive.

Tako se suma informacija krece od minimuma do maksimuma: fotografi­ja; nadimak; ime + prezime; srodstvo (kumo), rodbina (tata, deda) u odnosu naonoga ko oglas daje u novinama:

Putnikovic Smiljana BucaAleksandar Sasa ZelenovicMikiju

Page 6: diskursne osobine čitulja

146 SVENKA SAVIC

Olga D. Sarac rodena KalivodaMilica-Mica Janackovic i: ArandeloveaMihajlo Ciric novinar radio-televiiije u penzijidr Petar Jovanovic

Umrla osoba se odreduje u odnosu prema zivima, ali onaj ko oglas citane mora znati u svakom pojedinacnom slucaju 0 kome se radio Osoba koja citaoglas moze na osnovu fotografije prepoznati umrlog, dalje, buduci da postojivise od jednog oglasa namenjenog istoj umrloj osobi uvek na istoj stranici, ci­talac moze iz drugih og1asa da kompletira informaciju 0 pokojniku ili pokojni­ci. Na primer, osoba koja se zove Aleksandar Sasa Zelenovic ukupno ima 14poslednjih pozdrava u anaIiziranom danu. One koji su sa nadimkom ("Zeki",.Zelenom") citalac moze dopuniti drugim koji imaju puno ime prezime, godi­nu rodenja i smrti i nadimak. U ovakvom slucaju 'pos1ednji pozdrav' koji jedat sa namerom da odrazi intimu izmedu umrlog i ozaloscenih u kontekstusvih drugih oglasa na istoj stranici moze da se razresi u potpun, neafektivan ineintiman pozdrav.

Primer 3.

Primer 4.

Poslednji pozdrav(fotografija)Zelenomod igraca FK "Crvena Zvezda"

Sa tugom se oprastarno od naseg dragog kuma(fotografija)Aleksandra Zelenovica ZekePoslednji pozdravod tvojih kumova Gorana, Mirjane, Vuka, Vidoja, Marice i Zorana

Postoje i slucajevi koji ostaju "tajni" za primaoca poruke.

Primer 5. Zbogom(fotografija umrle)kumoHvala Ti na darovanoj ljubavi i sigurnosti.S ljubavlju i tugomDragan i Svetlana

Drugim recima, posiljalac pozdrava sebe dozira u podacima koje daje 0

pokojniku/pokojnici u onom delu koji su identifikacija pokojnika birajuci ta­kvu jezicku formu koja izrazava odnos intimnosti (nadimak) iii distance (titu­Ie). Javno oglasavanje u dnevnoj stampi je da ljudi doznaju 0 srnrti, ali i dajavno ozaloscena osoba komunicira sa drugima koji su u siroj socijalnoj sredi­ni. Tako intimni dogadaj postaje javan i socijalno prihvatljiv.

OZALOSCENI u potpisu salju poslednji pozdrav urnrloj osobi. U potpisutakode postoji minimum i maksimum informacija 0 ozaloscenima: licno ime;nadimak; titulu + nadimak + licno ime + prezime.

Izbor rnogucnosti ce zavisiti od toga koliko davalac oglasa zeli javno dapokaze sredini stepen intimnosti sa urnrlom osobom:

Page 7: diskursne osobine čitulja

Primer 6.

DlSKURSNE OSOBINE CJTULJA

Najdrazi nas deko(fotografija)

LJUPCEMnogo ces nam nedostajatii uvek ces biti sa namaLela i Laki.

147

Praksa je u .Politici'' da sva licna imena, prezimena i titule budu stampa­na masnim slovima (bold) dok drugi dodaci uz ime posiljaoca (rodbinski isrodnicki odnos, prijateljstvo i sl.) obicnim. Interesantno je da se u potpisimaposiljaoca pozdrava titula (dr, mr, ph.) takode stampa bold slovima, sto svedo­ci 0 tome da se i u beogradskoj sredini posebna paznja poklanja titulama, tj.statusu osobe u hijerarhiji ugleda (i moci) u drustvu koja tuzi i u zalosti je.

Postoje 'poruke' u kojima se posiljalac oglasa obraca direktno umrlomizrazavajuci tugu iIi obecanje na secanje:

Isuvise si nas rano napustio pa su time mol bol i tug a veci.Zauvek cu te cuvati u svom srcu.Nikada te necu zaboraviti.Ostaces zauvek u nasim srcima i mislima.

Nekada se posiljalac obraca drustvu, tj. indirektno umrloj osobi:

Njegov svetao lik cemo uvek panuiti

Dominantno znacenje u 'porukama' je obecanje da umrli nece biti zabo­ravljen, odnosno da ce ostati u dobrom secanju kao draga i pO svemu pozitiv­na osoba.

Nismo pronasli ni jednu 'poruku' koja bi odavala religijski sadrzaj, sto neznaci da su ove novinske oglase uputile ateisticke osobe, vee da reIigijske po­ruke nisu zazivele u dnevnim, prestiznim novinama koje finansira vlada.

4.1.b. Analiza tipa - 'obavestenje 0 smrti'

Dru$i tip oglasa su obavestenja 0 smrti koja sadrze sledece kompone~te:

OBAVESTENJE 0 (vremenu mestu) SMRTI, SAHRANI UMRLOG, OZA­LOSCENIMA.

Primer 6. Nasa mila mama, baka, tasta i svekrvafotografijaMiliea Grozdanovic Ilieumrla je na dan 2. jula 1996. godine u 85. godini.Sahrana ce se obaviti dana 5. 6. 1996. u 13 casova na Centralnom

grob1ju.Ozalosceni: sin Mihailo, kcer Jelena, unuci Borde i Miliea,zet Zivojin, snaja Svetlana,prija Jelica i osta1a rodbina.

Page 8: diskursne osobine čitulja

148 SVE0IKA SAVIC

Specificnost je 'obavestenja 0 smrti ' da se rodacima i prijateljima javnosaopsti 0 sahrani (datum, cas, groblje, parcela), buduci da je Beograd velikgrad i nije moguce do svih doci Iicno, kao sto vidimo u primeru 6.

Daje se obavestenje 0 nacinu na koji je do smrti doslo: tragicno premi­nuo (rnaci u saobracajnoj nesrecii, posle duge i teske bolesti (rnaci: od raka).

Kao prepoznatljiv deo teksta u kojem se daju informacije 0 onima kojioglas daju stoji fraza: (vecno) ozalosceni, vecno cemo te voleti.

I ovde PORUKA nije retka. Upucuje se ili umrlom ("velika ljubav i bolza tobom ostace vecno u nama"), ili upucena citaocima ("njegova velika lju­bay prema nama je nas dug da ga nikada ne zaboravimo").

Ozalosceni su najcesce pojedinci porodice i bliza rodbina, odnosno kolek­tivi u kojima su umrli bili clanovi. Na taj nacin se pokazuje da je iza umrlogostalo mnogo onih koji ga zale i koji ga se secaju.

4.l.c. Analiza tipa 'pomeni'

U ovom primeru se javno obelezava secanje na umrlu osobu, ali izostajeinformacija 0 tacnom mestu i vremenu pomena (obelezavanja), pa to znaci dase secanje obelezava samo preko novina ali da nema nikakvog susreta povo­dom toga na groblju.

Tip oglasavanja koji smo odredili pod 'pomen' ima takode odredenustrukturu:

VREMEPOKOJNIK

PORUKAOZALOSCENI

Prosle su tri godine od smrtinaseg dragog sina i brataMilinka Misa Obrenovicadiplomiranog filozofai politikologa iz CackaBio je i ostao nas ponos.Njegovi najmiliji

Moguce je da samo bude tekst kojim se naslucuje da je rec 0 pomenu alije osloboden svih drugih informacija

Primer 7. (fotografija)MisiceKad umrem, sacuvajte mi u tisini sarno jednu rec za mene:"Volela sam".Rajka

U pravoslavnoj crkvi postoji ucenje 0 dusi umrle osobe /9/. U vezi je saovom verskom tradicijom obicaj da se javno obaveste prijatelji i rodaci putemnovinskog oglasa 0 vremenu 'pornena' na groblju. Pomeni su molitve/secanjana urnrlu osobu kojom se pomaze dusi umrlog da lakse dcde pred strasni sud.Javno cglasavanje pomena u novinama ima vezu sa pravoslavnom tradicijom,ali nju upraznjavaju i ateisti sto znaci da je postala deo opste tradicije.

U .Politici" je detaljno analizirana ova vrsta poruka. Analiza njihova sve­doci nam 0 ustaljenom obicaju za duzinu zaljenja u srpskoj kulturi. Od ukupno

Page 9: diskursne osobine čitulja

DISKURSl\E OSOBI;\E CITULJA 149

75 takvih najvise je onih koji obelezavaju godisnjicu smrti (25), zatim 40 dana(17), pa 6 meseci (l0), 10 godina (7), 3 godine (4), 2 godine (3), 5 godina (3),15 godina (2), a zatim po 1 pomen za 8, 4, 20, 35 godina, odnosno .annogogodina" i jedan bez informacije 0 godinama. Duzina secanja je i u vezi sa dru­gim aktivnostima i postupcima onih koji su zivi i secaju se (na primer, usta­Ijen je obicaj da se muz, tek nakon godinu dana od smrti zene, moze ponovoozeniti).

Pomen je, dakle, uslovljen kulturnom tradicijom, vezanom za pravoslavnoverovanje, pa ce biti jedan od elemenata razlike u odnosu na oglasavanje 0

smrti u austrijskim novinama (u katolickoj veroispovesti, dominantnoj u Au­striji) izostaje ovakva vrsta kolektivnog secanja na umrlu osobu, pa otuda izo­staje i u novinskom oglasavanju.

POMENI su svi grupisani na jednom mestu u .Politici" i pocetak je mar­kiran podnaslovom .Pomeni". Moze biti jasan naziv "pomen", "seeanje", "inmemoriam", cime se vee na samom pocetku citalac upucuje na tip tekstova.

U .Politici'' koja izlazi u Beogradu i distribuira se po citavoj Jugoslaviji,90% citulja su za pripradnike srpske nacionalnosti (i najverovatnije pravoslav­ne veroispovesti), mada u Beogradu zivi 1/3 nesrpskog stanovnistva, kao i uceloj Jugoslaviji. Dodajmo ovde i podatak koji smo naveli na samom pocetkurada da je 2/3 citulja 0 muskim osobama, a sarno jedna trecina 0 zenama, sve­doci da su ovo novine u kojima se oglasava smrt odredene populacije beograd­skog stanovnistva i okoline.

4.l.d. Analiza tipova 'izjave saucesca'; 'zahvalnosti'; , 0 kremaciji'ili 'podizanju spomenika'

Tip 'izjave saucesca' se retko pojavljuje u .Politici". Zabelezili smo sarnocetiri takva teksta. Ovaj tip takode irna svoju specificnu strukturu.

IZJAVA SAUCESCAIDENTIFIKACIJA OZALOSCENIHIDENTIFIKACIJA POKOJNIKA

IDENTIFIKACIJA POSILJAOCA

Saucestvujerno u boluporodice Vujicfotografijacika Brankom VujcicemStojan Delic i Milcnko Delic sa porodicom

Primer 8. Saucestvujerno u zalosti povodom smrtifotografijaMirjana Babovicmajkc naseg direktora Rajka Babovica,Zaposleni u kompaniji BRI!V!EX D.D.

4.I.e. Analiza tipa .Jcremacija"

Mada je ovakvih obavestenja malo, navodimo primere da pokazerno us­postavljanje nove prakse u nacinu sahranjivanja umrlih. Oglasi 0 kremaciji ne­kada su istovremeno i poslednji pozdrav:

Page 10: diskursne osobine čitulja

150

Primer 9.

SVENKA SAYle

Sumornog jutra 19. avgusta 1996. u poslednjem svom letu,zlokobni pad avionom odneo je naseg sina jedinca, supruga i oca(fotografija)Milosa Dordevica MiSadip!. saobracajnog inzenjera avio-smerarod. 14. 12. 1954. g. u BeograduTvoj poslednji let odneo je sve nase nade i zivotne radosti.Zivot bez tebe nece vise biti zivot. Kako cemo dalje bez tebe?

Kremacija ce se obaviti dana 24. 8. 1996. u 13 satina Novom groblju.Kuca zalosti Dr Ivana Ribara 119, stan 13 Novi Beograd.Neutesna porodica: otac Bosko, majka Lojzika, supruga Duska,

cerka Milica

4.1.d. Analiza tipa .Jzjave zahvalnosti"

U korpusu jedan nismo pronasli citulje ovog tipa. Ali se u jednoj cituljitipa "obavestenje ° smrti" posiljaoci zahvaijuju (primer 10) i u dye citulje tipa"pomeni" (primer 11, 12).

Primer 10.

Primer 11.

Primer 12.

Obavestavamo rodbinu i prijatelje da je nas dragifotografij aBranko Jovan Dusanicpreminuo u Beogradu 30. 6. 1996. godine u 80. godini sahranjen

3. 7. 1996. godine u rodnom mestu Pribinic.

Izrazavamo zahvalnost osoblju KBC .Bezanijska kosa", a posebnoprim. dr Dragoljubu S. Milosevicu na paznji i brizi.

Ozalosceni: supruga Smilja, sinovi Jovan, Predrag i Nenad, snajeTatjana, Nada i Savka, unuci Arsenije, Stefan, Branislav i Peda

Dana 7. 7. 1996. navrsava se 40 dana od smrtifotografijaAvramovic GordaneCetrdesetodnevni pomen davacerno u crkvi Svetog Nikole,

Novo groblje u 11.30.

Zahvaljujemo svima koji su prisustvom, telegramnima i pismimaizjavili saucesce.

Posebno zahvalnost izrazavamo radnicima DD .Klas'' i direktorudr Vlahovicu na ukazanoj paznji i razumevanju.

Ozalosceni: suprug Ratislav i cerka Ivanka

Cetrdeset dana tuge za nasimfotografijaMilivojem Miskom AbramovicemPremnogo izgubismo da bismo utehu mogIi traziti u vremenu.

Zahvaljujemo svima koji ga sa nama ispratise ili poslase telegramesaucesca.

Dugujemo zahvalnost davaocima krvi, bolnicama u Vrbasu i Kotoru,Urgentnom centru Beograd, Domu zdravlja Mali Ides i AmbulantiLovcenac.

Njegovi najmiIiji: majka Zorka, supruga Tanja, sinovi Marko iNernanja, sestre Radmila i Beba i ostala mnogobrojna rodbina

Page 11: diskursne osobine čitulja

DISKURSNE OSOBINE CITULJA 151

Izjave saucesca (Colovic (1982, 101), informaciju 0 polaganju urne, otkri­vanju spomenika konstatuje Colovic (1982, 101), ali u nasem korpusu toga ni­je bilo.

Mogli bismo zakljuciti na osnovu analize podataka u korpusu da namupravo analiza komponenata citulja (na srpskom jeziku) pokazuje da postojimedusobna interakcija delova u okviru samoga teksta (kakvim smo ga ovdeodredili), ali i interakcija teksta sa kontekstom - pre svega kontekstom novin­ske stranice, pa tipa novina, zatim grada u kojem no vine izlaze, i sire drustve­ne zajednice. Ono sto je informacija nije uvek u samom tekstu vee u onomesto delovi teksta u interakciji nama saopstavaju. Tako se stranica sa cituljamamoze citati kao kreativno stivo u koje sam citalac aktivira podrazumevanoznanje (background knowledge).

Ukratko mozemo zakljuciti da je na osnovu korpusa ustanovljen metodanalize na osnovu materijala iz srpskih nov ina, koji mozemo primenjivati nakomparativni materijal iz drugih jezika.

Novi Sad

7.0. LITERA TURA

Beaugrande, de Robert - Alain i Wolfgang Dressler (1981), Introduction to Text Lingui­stics, Longman, London and New York.

Brinker, Klaus (1973), Zum Textbegriff in der heutigen Linguistik, H. Sitta i K. Brinker(ed.) Sprache der Gegenwart, Schriften des Instituts fur deutsche Sprache, 30, Studien zur Text­theorie und zur deutschen Grammatik, Padagogischer Verlag Schwarm, Dusseldorf.

Brinker, Klaus (1992), Linguistische Textanalyse, W. Besch i H. Steinecke (ed.), Grundla­gen der Germanistik, 29, Erich Schmidt Verlag, Berlin.

Colovic, Ivan (1982), Divlja knjizevnost, Nolit, Beograd.Dressler, Wolfgang (1973), Einiuihrung in die Textlinguistik, Max Niemeyer Verlag, Tubin-

gen.Ivanetic, Nada (1994), Todesanzeigen in kroatischen und deutschen Tageszeitungen, Zagre­

ber Germanistische Beitrage, 3, 109-125, Zagreb.Jeromonah Serafim (1995), Dusa posle smrti, Srpski sion, Sremski Karlovci.Kaizler, Claudia (1994/95), Vergleich der Textsartenkonvention bei Todesanzeigen in unga­

rischen und Osterreichischen Tageszeitungen, seminarski rad.ReiB, Katharina (1977), Textsortenkonventionen Vergleichenda Untersuchung zur Todesan­

zeigen, Le Langage et l'homme, 35, 46-54, Paris.Rihtman-Augustin, Dunja (1973), Novinske osmrtnice, Narodna umjetnost, 15, 116-173,

Zagreb.Rihtman-Augustin, Dunja (1988), Novinske osmrtnice, Etnologija nase svakodnevice, Skol­

ska knjiga, 116-167, Zagreb.Savic, Svenka (1993), Diskurs analiza, Filozofski fakultet, Novi Sad.Savic, Svenka (1997), Diskursne osobine izjava saucesca, Zbornik Matice srpske za filologi­

ju i lingvistiku, 40/2, Novi Sad, (u starnpi).Sitta, Horst (1973), Kritische Uberlegungen zur Textsortenlehre, H. Sitta i K. Brinker (ed.)

Sprache der Gegenwart, Schriften des Instituts fur deutsche Sprache, 30, Studien zur Texttheorieund zur deutschen Grammatik, Padagogischer Verlag Schwarm, Dusseldorf.

Vasic, Vera (1989), Komparativna analiza citulja, Jazikot i kultura; zbornik na trudovi, Sko­pje 1989, 160-167.

Page 12: diskursne osobine čitulja

152

CBeHKa Caeu«

SYENKA SAYle

XAPAKTEPVlCTVlLJKVI llViCKYPCA fA3ETHbIX HEKPOJ10rOB

Pe3JOMe

Fasernue HeKpOJIOrll 5lBJl51JOTC5I OC06bl1\l runoxr rasernoro TeKCTa, 0 KOTOpOM B cyiue­

cTByJOweH I1HOCTpaHHOH H OTeyeCTBeHHOH .urreparype YiKe nHC<1J1H. B H3CT05Iilldi pafiore

aH<1J1H311PYIOTC5I H onHCblH3JOTC51 nexponorn H3 raseru "rIO:HlTlIKa" (Eenrpan) (rpeapam, 1997),'{TO npu aH<1J1H3e TeKCTa CJly}f,HT ueJJI1 OCBeWeHH5I xyrn.rypuoro 11 06weCTBeHHoro KOHTeKCTa, B

KOTOPO~l n05IB.15IJOTC5I nexponorn. Ilpennaraesraa ~leTOllOJlOrH5I 5IBJ15IeTC5I MOneJlblO LI:JI51 cpasun­

rensnoro aH<L1H3a nexponoron KaK B cepocxov, TaK H B Jl1060M npyroxr 5I3bIKe.

llJI5I 3H3JIH3a oroopanu TeKCTbI, noxieureunsre 13 rasere B 06pa~1JleHHH YepHOH paMKH,

npWleM cpezn: HI1X ~lO;'KHO I3bwe,ll1Tb 6 TImOB TeKCTa: npouiansnoe CJlOBO, coofiiueune 0 cxiep­TH, BblpaiKeHile C060Jle3HOBaHH51, Bblpa}f\eHHe 6.13ronapHocTH, nO~mHOI3eHHe, 06b5IBJleHHe.

Pe3YJlbTaTbI Bbl51I3J15110T xexoropue co6eHHOCTil TeKCTOB, yace OTMelJ3BillHeC5I npn aaamrseraseruux HeKpOJlOrOB rtpournsrx .ner, nanpmrep, MY}f\YI1HaM nOCB51weHO oorn.uree KOJlHlJeCTBO

HeKpOJlOrOB, -rext }f\eHWHHa.\l, 'HO CI3HneTeJlbcTByeT 0 ace euie cyiuecrsyioure a narpaapxam.nonOTHoweHIHl K iKeHillilHe.

Bee TeKCTbl ra3eTJIOrO nexponora pasne.teuu na HeCKOJlbKO xacren, 113 KOTOpblX YI1TaTeJIb

rasersr nony-raer HH<P0PM3UI1JO. KOHCTaTl1pyeTC51, lITO cyuiecrnyer I1HTepaKUH5I MeiKLI:Y YaCT51~m

TeKCTa snyrpn onnoro HeKpOJJOra, 11 naace MeiKny HeCKOJIbKI1MI1 HeKpOJlOraMII, nOcB5IilleHHblMI1

ozmovy JJ11UY B onHOH II TOH iKe rasere. 3aTeM, cyutecrsyer I1HTepaKUH51 TeKCTa C KOHTeKCTOM

ra3eTHOH CTpaHI1UbI, Tl1nO:Vl rasersr, ropona, 13 KOTOpOM BbIXOlll1T rasera H 60JIee unipoxoro

06weCTBeHHoro conpyacecrsa. Conepxcanne TeKCTa MO)f(HO onpenernrn, na OCHOBaHHI1 I1HTepaK­

UHH -racreii 11 ue.noro 11 na OCH0I3aHl111 I1HTepaKUl1H C KOHTeKCTO~l.