Upload
djordje-djurica
View
276
Download
7
Embed Size (px)
DESCRIPTION
rad iz diskursnih osobina čitulja.
Citation preview
DISKURSNE OSOBINE CITULJA
SVEl\;KA SAVle
YllK 393.7:070.46:808.61
Apstrakt: ,.1 kod nas se, bar u nekim sredinama i u nekim drustvenim grupama, osec a izvesno nesnalazenje pred srnrcu, nesigumost u takvimprilikama kao sto su izrazavanje iii primanje saucesca, sahrane i posetegrobu, nedoumica u pogledu oglasavanja smrti i nosenja crnine i drugihznakova pokore. Na jednoj strani se javlja otpor prema tradicionahnim paganskim i hriscanskim posmrtnim obredima i estetska distanca u odnosu na"glupu" komediju srnrti, na drugoj strani ne popusta psiholoska i drustvenapotreba da se smrti i mrtvima pokloni duzna paznja da se u vezi sa njimacini i govori nesto narocito, nesto sirnbolicno." (Ivan Colovic, 1982, 38)
Kljucne reci: analiza diskursa, citulje, lingvistika, kontekst, pornen,poslednji pozdrav, obavestenje, kontekst, izjave saucesca, izjave zahvalnosti.
1.0. Mozemo reci da su citulje (osmrtnice) detaljnije istrazivani novinskitekstovi u poslednjih 30 godina u prostoru Evrope, tacnije srednje i juzne, ito iz razlicitih disciplinarnih usmerenja: folkloristickih (Rihtman-Augustin), etnolingvistickih (Colovic), psiho-sociolingvistickih (Vasic), zatim lingvistickih(Ivanetic), posebno primenjujuci teoriju. govornih cinova Searla (ReiJ3). Buduci da su u pitanju razlicita teorijska interesovanja, tesko je sveobuhvatno klasifikovati dobijene rezultate. Svi se autori, medutim, detaljnije zadrzavaju na karakteristikama teksta kao posebnog i specificnog novinskog teksta, ali su u fokusu jednom uticaj narodne tradicije, drugi put posiljalac poruke, a treci putkulturne razlike.
Vreme sakupljanja empirijskog materijala ima znacajnu ulogu. Vremenskiperiod za koji se podaci daju razlicite je duzine: od jedne sedmice (Colovic),preko jednog meseca (Ivanetic), zatim godinu dana do dvanaest godina (alimetodom slucajnog uzorka, Vasic). Duzina vremena sakupljanja materijala je uinterakciji sa metodom: autori koji se opredeljuju za komparativne studije odlucuju se za kraci vremenski period sakupljanja materijala, ali zato imaju empirijski materijal iz vise jezika. Nazalost, materijali nisu iz istog perioda negose protczu na razlicite tacke dugog perioda od 1976. do 1994. godine, sto i nije toliko kratak period (21 godina), ako verujemo da su u interakciji formateksta i vreme citulja. Tacnije, da izrnedu jedne ustaljene tekstualne forme ivremena postoji uzajamna veza u tom smislu sto jedna tekstovna forma tokomvremena pocinje da zivi svoj zivot, zatim se uoblicava da bi na kraju postalastereotipna, vecini znana kao forma koja ima odredenu socija1nu ulogu.
Korpusi se nekad odnose sarno na jedan jezik (Colovic) zatim na dva razlicita jezika (Ivanetic: hrvatski i nemacki; Kaizler: madarski i nemacki); zatim
142 SVENKA SA VIC
na vise od dva jezika (Vasic: cetiri jezika; ReiB: pet jezika) buduci da su istrazivaci hteli da znaju u kojoj meri stereotipni oglas zavisi od jezicke i kulturnetradicije date sredine, odnosno koliko ih ova forma medusobno povezuje u sirikulturni prostor. Najbolje potvrde za razlike navode se u radu Katharine ReiB,kao i obilje slicnosti (najvise specificnosti u pogledu amblematike i tipografijenalazimo kod francusko-belgijskih i flamansko-belgijskih citulja).
2.0. CILJ ISTRAZIVANJA
Medujezicka istrazivanja pokazuju da gotovo svaka drustvena zajednicaima rezervisanu tekstualnu formu za sadrzaj citulja u novinskom tekstu. Ciljistrazivanja je ovog opisa i analize citulja na srpskom jeziku u 1997. godini dase ukaze na drustvene i kulturne faktore u nacinu oblikovanja teksta citulja.
3.0. METOD ISTRAZIVANJA
Svaki tekst podrazumeva posiljaoca (osoba koja daje, placa citulju u novinama, posrednika: osoba koja u novine stavlja tekst) i primaoce poruke: posiljalac-posrednik- poruka-Citalac.
Jedinica analize je tekst. Za njega odredujerno formalnu odrednicu - sveono sto se nalazi u crnom okviru. Ovakvo odredenje teksta nuzno podrazumeva da smatramo inherentnim delom teksta i fotografiju, velicinu oglasa, belinei graficko predstavljanje (tip slova i s1.). Detaljnije se analiziraju sarno deloviteksta.
3.1. Tipovi teksta
U okviru ovakvog odredenja citulje postoji 6 tipova teksta, zavisno odnamere posiljaoca oglasa:
tip 1 - POSLEDNJI POZDRAVDefinicija: tekst kojim se zivi oprastaju od umrle osobe.
tip 2 - OBAVESTENJE 0 SMRTIDefinicija: tekst kojim se obavestavaju rodaci, prijatelji i poznanici da je
osoba umrla.
tip 3 - IZJAVA SAUCESCADefinicija: tekst kojim se prijatelji, rodaci i poznanici obracaju osobi koja
je u zalosti za umrlom osobom.
tip 4 - IZJAVA ZAHVALNOSTIDefinicija: tekst namenjen javnom zahvaljivanju svima koji su doprineli
da bolest iii dogadaji vezani za smrt urnrlog bude laksa, ljudski i s1. (na primerlekarima u bolnici).
DlSKURSNE OSOBINE CITULJA 143
tip 5 - POMENDefinicija: nakon odredenog vremenskog perioda (40 dana, 6 meseci, 1
godinu i vise godina) javno se pozivaju rodaci i prijatelji na zajednicku molitvu na grobu umrloga u odredeno vreme da bi se spomenula umrla osoba.
tip 6 - OBAVESTENJE: 0 KREMACIJI, POLAGANJU URNE, DIZANJU SPOMENIKA
Definicija: rodaci i prijatelji obavestavaju 0 ustaljenim etapama ili obredirna vezanim za secanje na umrlu osobu.
Ovih sest tipova ovde se uslovno analiziraju kao posebni, ali u praksi nisu sasvim jasno odvojeni u svakom pojedinacnom slucaju. Preplicu se nekadaelementi tipa "poslednji pozdrav" i tipa "obavestenje 0 smrti", tip "poslednjipozdrav" i tip "izjava saucesca" itd, Naporninjemo ovo stoga sto nam se cinida su u ovom trenutku tekstualne osobine obavestenje 0 umrlom jos uvek nedovoljno klisetirane (stereotipne) i da ce se, mozda, u buducnosti pokazati dace iz ovih "prelaznih oblika" postati jasno izdvojeni koji su poslednji pozdravumrlom i oni koji su obavestenje prijateljirna i rodacima (citaocima) 0 raznimpostupcima vezanim za secanje iIi obelezavanje prisutnosti umrlog medu nama(spornenik; urna).
4.0. ANALIZA REZULTATA
Iz pregleda rezultata analize radova relevantnih za nase geografsko podrucje ocigledno je da je neke rezultate trebalo nanovo proveravati s ciljem dase vidi da li se desavaju promene u odabranom tekstovnom zanru s obziromna promenu u shvatanju smrti u danasnjoj civilizaciji i drustvu.
Najpre je analiziran empirijski materijal iz jednog dnevnog lista na srpskom jeziku ("Politika", Beograd) da bi se uocile specificnosti vezane za drustvo, dnevne novine i tip organizacije teksta.
4.1. Analiza teksta "POLITIKA"
Ukupno je analizirano citulja 1362 u februaru 1997. godine. U korpusudato je ukupno 825 (60,57%) citulja za muske 537 (39,43%), za zenske osobeod kojih je vise od jednog puta ponavljano 118 za muske, a za zenske osobe68, a bez fotografije za muskarce 163 i za zene 100.
Podaci 0 identifikaciji umrIih osoba u .Politici" prema polu (1997)
ukupno
jednom se pojavljuje
bez fotografije
1362
913
263
m%
825 (60,57%)
544 (59,58%)
163 (61,98%)
Z %
537 (39,43%)
369 (40,42%)
100 (38,02%)
144 SVEI\KA SAVIC
Iz ovih rezultata se vidi da se u .Politici" mnogo cesee objavljuju cituljeumrlim muskarcima, a manje zenarna, sto je jos jedan od podataka za tvrdnjuo patrijarhalnom drustvu u kojem zene nisu vidljive u javnom zivotu, pa ni ucinu umiranja, nestanka iz zivota (smrti). Daleko je vise citulja za muske osobe kada se uzima u obzir stvarni broj oglasa sa fotografijama, jer je ucestalostvisestrukog objavljivanja 0 smrti muske osobe daleko vee a od ucestalosti visestrukog objavljivanja 0 smrti zenske osobe. Ali ako se ovome podatku doda ipodatak 0 broju citulja bez fotografije, onda je cak i njih vise za muske negoza zenske osobe. Podatak potvrduje nalaz Rihtman iz 1988. koja konstatuje daje 2/3 umrlica za muskarce i 1/3 za zene u Hrvatskoj. Ona objasnjava da .rlistribucija osmrtnica po spolu izrazito upozorava na jos uvek tradicionalno nizak ugled zena".
4.1.a. Analiza tipa "poslednji pozdrav"
Ukupan tekst "poslednji pozdrav" ukljucuje sledecih 5 komponenata odkojih svaka moze biti ispustiva, narocito 'poruka':
elementi
I. POZDRAVNA FRAZA
2. (FOTOGRAFIJA)
3. UMRLI
4. (PORUKA)
5. OZALOSCENI
Poslednji pozdrav
(fotografija)
Misku
iznenadno si nas napustio,ali ces vecno biti u nasirn srcima
Tvoje neutesneDuska i Milica
Primer 1.*
Primer 2.
Poslednji tuzni pozdravnasoj dobra i postovanoj susetki(fotografija)Milici Grozdanovic Laciod njenih suseda iz zgrade, Dusana Bogdanovica 17
Poslednji pozdrav(fotografija)Bosiljki Stikovic rod. Panjkovicod tetka Milene, tcce Steve, Zinke i Petra
POZDRAVNE FRAZE su razlicitog jezickog inventara ali imaju isto znacenje:
Poslednji pozdravOprastamo sePoslednje zbogomZbogomPoslednji tuini pozdravPoslednji pozdrav saljuOprastamo Sf + poslednji pozdrav
* Iz prirnera se vidi da su tekstualne komponente rasporedene oko fotografije.
D1SKL'RSNE OSOBINE (ITULlA 145
U nekim cituljarna .pozdravnu frazu" zamenjuje fraza .Poslednje velikohvala" ili je ona zamenjena frazom istog znacenja:
Zauvek je otislaZaspao je vecniin snomUmro jeZauvek nas je napustila6. jula napustio nas jeMirno je otisao u nezaborav.
"Pozdravnoj frazi" nekada prethodi neki izraz za bol tugu za preminu-lim:
Sa tugomS postovanjem i dubokim bolomSa tugom i bolomU; puno ljubaviS tugom i ljubavljuS postovanjemSa tugom i bolomSa duinim postovanjemSa neiimernim bolom, tugom i postovanjemTuini, puni bolaSa velikitn bolom i tugom u srcima.
Moguca je i informacija 0 rodbinskoj (tata, brat, sestra) ili srodnickoj(kum) i prijateljskoj (dragom drugu, prijatelju, kolegi) vezi:
Nas voljeni suprug, otac, deda, brat i ujakNasa draga majka
Detaljnije navodimo spisak ovih fraza (sto u ranijim radovima nije cinjeno) upravo zbog toga sto u procesu ucenja srpskog kao drugog jezika, ili prilikom prevodenja sa srpskog jezika, ovakve stereotipne fraze mogu predstav1jatiteskoce za one koji uce, buduci da se retko nalaze u nekom udzbeniku ili prirucniku lako dostupnom studentu ili prevodiocu.
UMRLOM je namenjen poslednji pozdrav. Njegova osnovna identifikacija je fotografija kao minimalna informacija jer se iz konteksta prepoznaje da jerec 0 smrti (rnedu drugim poslednjim pozdravima na poslednjoj stranici novina). Ovaj osnovni deo moze imati i druge informacije koji ceo tekst cine informativnijim: ime + prezime; nadimak; nadimak + ime + prezime; datu me rodenja i smrti; nadimak i/ili devojacko prezime za zene: titulu (mr, ph.; dr); zanimanje; status u trenutku smrti (penzioner, VI razred); obelezje srodstva u odnosu na zive.
Tako se suma informacija krece od minimuma do maksimuma: fotografija; nadimak; ime + prezime; srodstvo (kumo), rodbina (tata, deda) u odnosu naonoga ko oglas daje u novinama:
Putnikovic Smiljana BucaAleksandar Sasa ZelenovicMikiju
146 SVENKA SAVIC
Olga D. Sarac rodena KalivodaMilica-Mica Janackovic i: ArandeloveaMihajlo Ciric novinar radio-televiiije u penzijidr Petar Jovanovic
Umrla osoba se odreduje u odnosu prema zivima, ali onaj ko oglas citane mora znati u svakom pojedinacnom slucaju 0 kome se radio Osoba koja citaoglas moze na osnovu fotografije prepoznati umrlog, dalje, buduci da postojivise od jednog oglasa namenjenog istoj umrloj osobi uvek na istoj stranici, citalac moze iz drugih og1asa da kompletira informaciju 0 pokojniku ili pokojnici. Na primer, osoba koja se zove Aleksandar Sasa Zelenovic ukupno ima 14poslednjih pozdrava u anaIiziranom danu. One koji su sa nadimkom ("Zeki",.Zelenom") citalac moze dopuniti drugim koji imaju puno ime prezime, godinu rodenja i smrti i nadimak. U ovakvom slucaju 'pos1ednji pozdrav' koji jedat sa namerom da odrazi intimu izmedu umrlog i ozaloscenih u kontekstusvih drugih oglasa na istoj stranici moze da se razresi u potpun, neafektivan ineintiman pozdrav.
Primer 3.
Primer 4.
Poslednji pozdrav(fotografija)Zelenomod igraca FK "Crvena Zvezda"
Sa tugom se oprastarno od naseg dragog kuma(fotografija)Aleksandra Zelenovica ZekePoslednji pozdravod tvojih kumova Gorana, Mirjane, Vuka, Vidoja, Marice i Zorana
Postoje i slucajevi koji ostaju "tajni" za primaoca poruke.
Primer 5. Zbogom(fotografija umrle)kumoHvala Ti na darovanoj ljubavi i sigurnosti.S ljubavlju i tugomDragan i Svetlana
Drugim recima, posiljalac pozdrava sebe dozira u podacima koje daje 0
pokojniku/pokojnici u onom delu koji su identifikacija pokojnika birajuci takvu jezicku formu koja izrazava odnos intimnosti (nadimak) iii distance (tituIe). Javno oglasavanje u dnevnoj stampi je da ljudi doznaju 0 srnrti, ali i dajavno ozaloscena osoba komunicira sa drugima koji su u siroj socijalnoj sredini. Tako intimni dogadaj postaje javan i socijalno prihvatljiv.
OZALOSCENI u potpisu salju poslednji pozdrav urnrloj osobi. U potpisutakode postoji minimum i maksimum informacija 0 ozaloscenima: licno ime;nadimak; titulu + nadimak + licno ime + prezime.
Izbor rnogucnosti ce zavisiti od toga koliko davalac oglasa zeli javno dapokaze sredini stepen intimnosti sa urnrlom osobom:
Primer 6.
DlSKURSNE OSOBINE CJTULJA
Najdrazi nas deko(fotografija)
LJUPCEMnogo ces nam nedostajatii uvek ces biti sa namaLela i Laki.
147
Praksa je u .Politici'' da sva licna imena, prezimena i titule budu stampana masnim slovima (bold) dok drugi dodaci uz ime posiljaoca (rodbinski isrodnicki odnos, prijateljstvo i sl.) obicnim. Interesantno je da se u potpisimaposiljaoca pozdrava titula (dr, mr, ph.) takode stampa bold slovima, sto svedoci 0 tome da se i u beogradskoj sredini posebna paznja poklanja titulama, tj.statusu osobe u hijerarhiji ugleda (i moci) u drustvu koja tuzi i u zalosti je.
Postoje 'poruke' u kojima se posiljalac oglasa obraca direktno umrlomizrazavajuci tugu iIi obecanje na secanje:
Isuvise si nas rano napustio pa su time mol bol i tug a veci.Zauvek cu te cuvati u svom srcu.Nikada te necu zaboraviti.Ostaces zauvek u nasim srcima i mislima.
Nekada se posiljalac obraca drustvu, tj. indirektno umrloj osobi:
Njegov svetao lik cemo uvek panuiti
Dominantno znacenje u 'porukama' je obecanje da umrli nece biti zaboravljen, odnosno da ce ostati u dobrom secanju kao draga i pO svemu pozitivna osoba.
Nismo pronasli ni jednu 'poruku' koja bi odavala religijski sadrzaj, sto neznaci da su ove novinske oglase uputile ateisticke osobe, vee da reIigijske poruke nisu zazivele u dnevnim, prestiznim novinama koje finansira vlada.
4.1.b. Analiza tipa - 'obavestenje 0 smrti'
Dru$i tip oglasa su obavestenja 0 smrti koja sadrze sledece kompone~te:
OBAVESTENJE 0 (vremenu mestu) SMRTI, SAHRANI UMRLOG, OZALOSCENIMA.
Primer 6. Nasa mila mama, baka, tasta i svekrvafotografijaMiliea Grozdanovic Ilieumrla je na dan 2. jula 1996. godine u 85. godini.Sahrana ce se obaviti dana 5. 6. 1996. u 13 casova na Centralnom
grob1ju.Ozalosceni: sin Mihailo, kcer Jelena, unuci Borde i Miliea,zet Zivojin, snaja Svetlana,prija Jelica i osta1a rodbina.
148 SVE0IKA SAVIC
Specificnost je 'obavestenja 0 smrti ' da se rodacima i prijateljima javnosaopsti 0 sahrani (datum, cas, groblje, parcela), buduci da je Beograd velikgrad i nije moguce do svih doci Iicno, kao sto vidimo u primeru 6.
Daje se obavestenje 0 nacinu na koji je do smrti doslo: tragicno preminuo (rnaci u saobracajnoj nesrecii, posle duge i teske bolesti (rnaci: od raka).
Kao prepoznatljiv deo teksta u kojem se daju informacije 0 onima kojioglas daju stoji fraza: (vecno) ozalosceni, vecno cemo te voleti.
I ovde PORUKA nije retka. Upucuje se ili umrlom ("velika ljubav i bolza tobom ostace vecno u nama"), ili upucena citaocima ("njegova velika ljubay prema nama je nas dug da ga nikada ne zaboravimo").
Ozalosceni su najcesce pojedinci porodice i bliza rodbina, odnosno kolektivi u kojima su umrli bili clanovi. Na taj nacin se pokazuje da je iza umrlogostalo mnogo onih koji ga zale i koji ga se secaju.
4.l.c. Analiza tipa 'pomeni'
U ovom primeru se javno obelezava secanje na umrlu osobu, ali izostajeinformacija 0 tacnom mestu i vremenu pomena (obelezavanja), pa to znaci dase secanje obelezava samo preko novina ali da nema nikakvog susreta povodom toga na groblju.
Tip oglasavanja koji smo odredili pod 'pomen' ima takode odredenustrukturu:
VREMEPOKOJNIK
PORUKAOZALOSCENI
Prosle su tri godine od smrtinaseg dragog sina i brataMilinka Misa Obrenovicadiplomiranog filozofai politikologa iz CackaBio je i ostao nas ponos.Njegovi najmiliji
Moguce je da samo bude tekst kojim se naslucuje da je rec 0 pomenu alije osloboden svih drugih informacija
Primer 7. (fotografija)MisiceKad umrem, sacuvajte mi u tisini sarno jednu rec za mene:"Volela sam".Rajka
U pravoslavnoj crkvi postoji ucenje 0 dusi umrle osobe /9/. U vezi je saovom verskom tradicijom obicaj da se javno obaveste prijatelji i rodaci putemnovinskog oglasa 0 vremenu 'pornena' na groblju. Pomeni su molitve/secanjana urnrlu osobu kojom se pomaze dusi umrlog da lakse dcde pred strasni sud.Javno cglasavanje pomena u novinama ima vezu sa pravoslavnom tradicijom,ali nju upraznjavaju i ateisti sto znaci da je postala deo opste tradicije.
U .Politici" je detaljno analizirana ova vrsta poruka. Analiza njihova svedoci nam 0 ustaljenom obicaju za duzinu zaljenja u srpskoj kulturi. Od ukupno
DISKURSl\E OSOBI;\E CITULJA 149
75 takvih najvise je onih koji obelezavaju godisnjicu smrti (25), zatim 40 dana(17), pa 6 meseci (l0), 10 godina (7), 3 godine (4), 2 godine (3), 5 godina (3),15 godina (2), a zatim po 1 pomen za 8, 4, 20, 35 godina, odnosno .annogogodina" i jedan bez informacije 0 godinama. Duzina secanja je i u vezi sa drugim aktivnostima i postupcima onih koji su zivi i secaju se (na primer, ustaIjen je obicaj da se muz, tek nakon godinu dana od smrti zene, moze ponovoozeniti).
Pomen je, dakle, uslovljen kulturnom tradicijom, vezanom za pravoslavnoverovanje, pa ce biti jedan od elemenata razlike u odnosu na oglasavanje 0
smrti u austrijskim novinama (u katolickoj veroispovesti, dominantnoj u Austriji) izostaje ovakva vrsta kolektivnog secanja na umrlu osobu, pa otuda izostaje i u novinskom oglasavanju.
POMENI su svi grupisani na jednom mestu u .Politici" i pocetak je markiran podnaslovom .Pomeni". Moze biti jasan naziv "pomen", "seeanje", "inmemoriam", cime se vee na samom pocetku citalac upucuje na tip tekstova.
U .Politici'' koja izlazi u Beogradu i distribuira se po citavoj Jugoslaviji,90% citulja su za pripradnike srpske nacionalnosti (i najverovatnije pravoslavne veroispovesti), mada u Beogradu zivi 1/3 nesrpskog stanovnistva, kao i uceloj Jugoslaviji. Dodajmo ovde i podatak koji smo naveli na samom pocetkurada da je 2/3 citulja 0 muskim osobama, a sarno jedna trecina 0 zenama, svedoci da su ovo novine u kojima se oglasava smrt odredene populacije beogradskog stanovnistva i okoline.
4.l.d. Analiza tipova 'izjave saucesca'; 'zahvalnosti'; , 0 kremaciji'ili 'podizanju spomenika'
Tip 'izjave saucesca' se retko pojavljuje u .Politici". Zabelezili smo sarnocetiri takva teksta. Ovaj tip takode irna svoju specificnu strukturu.
IZJAVA SAUCESCAIDENTIFIKACIJA OZALOSCENIHIDENTIFIKACIJA POKOJNIKA
IDENTIFIKACIJA POSILJAOCA
Saucestvujerno u boluporodice Vujicfotografijacika Brankom VujcicemStojan Delic i Milcnko Delic sa porodicom
Primer 8. Saucestvujerno u zalosti povodom smrtifotografijaMirjana Babovicmajkc naseg direktora Rajka Babovica,Zaposleni u kompaniji BRI!V!EX D.D.
4.I.e. Analiza tipa .Jcremacija"
Mada je ovakvih obavestenja malo, navodimo primere da pokazerno uspostavljanje nove prakse u nacinu sahranjivanja umrlih. Oglasi 0 kremaciji nekada su istovremeno i poslednji pozdrav:
150
Primer 9.
SVENKA SAYle
Sumornog jutra 19. avgusta 1996. u poslednjem svom letu,zlokobni pad avionom odneo je naseg sina jedinca, supruga i oca(fotografija)Milosa Dordevica MiSadip!. saobracajnog inzenjera avio-smerarod. 14. 12. 1954. g. u BeograduTvoj poslednji let odneo je sve nase nade i zivotne radosti.Zivot bez tebe nece vise biti zivot. Kako cemo dalje bez tebe?
Kremacija ce se obaviti dana 24. 8. 1996. u 13 satina Novom groblju.Kuca zalosti Dr Ivana Ribara 119, stan 13 Novi Beograd.Neutesna porodica: otac Bosko, majka Lojzika, supruga Duska,
cerka Milica
4.1.d. Analiza tipa .Jzjave zahvalnosti"
U korpusu jedan nismo pronasli citulje ovog tipa. Ali se u jednoj cituljitipa "obavestenje ° smrti" posiljaoci zahvaijuju (primer 10) i u dye citulje tipa"pomeni" (primer 11, 12).
Primer 10.
Primer 11.
Primer 12.
Obavestavamo rodbinu i prijatelje da je nas dragifotografij aBranko Jovan Dusanicpreminuo u Beogradu 30. 6. 1996. godine u 80. godini sahranjen
3. 7. 1996. godine u rodnom mestu Pribinic.
Izrazavamo zahvalnost osoblju KBC .Bezanijska kosa", a posebnoprim. dr Dragoljubu S. Milosevicu na paznji i brizi.
Ozalosceni: supruga Smilja, sinovi Jovan, Predrag i Nenad, snajeTatjana, Nada i Savka, unuci Arsenije, Stefan, Branislav i Peda
Dana 7. 7. 1996. navrsava se 40 dana od smrtifotografijaAvramovic GordaneCetrdesetodnevni pomen davacerno u crkvi Svetog Nikole,
Novo groblje u 11.30.
Zahvaljujemo svima koji su prisustvom, telegramnima i pismimaizjavili saucesce.
Posebno zahvalnost izrazavamo radnicima DD .Klas'' i direktorudr Vlahovicu na ukazanoj paznji i razumevanju.
Ozalosceni: suprug Ratislav i cerka Ivanka
Cetrdeset dana tuge za nasimfotografijaMilivojem Miskom AbramovicemPremnogo izgubismo da bismo utehu mogIi traziti u vremenu.
Zahvaljujemo svima koji ga sa nama ispratise ili poslase telegramesaucesca.
Dugujemo zahvalnost davaocima krvi, bolnicama u Vrbasu i Kotoru,Urgentnom centru Beograd, Domu zdravlja Mali Ides i AmbulantiLovcenac.
Njegovi najmiIiji: majka Zorka, supruga Tanja, sinovi Marko iNernanja, sestre Radmila i Beba i ostala mnogobrojna rodbina
DISKURSNE OSOBINE CITULJA 151
Izjave saucesca (Colovic (1982, 101), informaciju 0 polaganju urne, otkrivanju spomenika konstatuje Colovic (1982, 101), ali u nasem korpusu toga nije bilo.
Mogli bismo zakljuciti na osnovu analize podataka u korpusu da namupravo analiza komponenata citulja (na srpskom jeziku) pokazuje da postojimedusobna interakcija delova u okviru samoga teksta (kakvim smo ga ovdeodredili), ali i interakcija teksta sa kontekstom - pre svega kontekstom novinske stranice, pa tipa novina, zatim grada u kojem no vine izlaze, i sire drustvene zajednice. Ono sto je informacija nije uvek u samom tekstu vee u onomesto delovi teksta u interakciji nama saopstavaju. Tako se stranica sa cituljamamoze citati kao kreativno stivo u koje sam citalac aktivira podrazumevanoznanje (background knowledge).
Ukratko mozemo zakljuciti da je na osnovu korpusa ustanovljen metodanalize na osnovu materijala iz srpskih nov ina, koji mozemo primenjivati nakomparativni materijal iz drugih jezika.
Novi Sad
7.0. LITERA TURA
Beaugrande, de Robert - Alain i Wolfgang Dressler (1981), Introduction to Text Linguistics, Longman, London and New York.
Brinker, Klaus (1973), Zum Textbegriff in der heutigen Linguistik, H. Sitta i K. Brinker(ed.) Sprache der Gegenwart, Schriften des Instituts fur deutsche Sprache, 30, Studien zur Texttheorie und zur deutschen Grammatik, Padagogischer Verlag Schwarm, Dusseldorf.
Brinker, Klaus (1992), Linguistische Textanalyse, W. Besch i H. Steinecke (ed.), Grundlagen der Germanistik, 29, Erich Schmidt Verlag, Berlin.
Colovic, Ivan (1982), Divlja knjizevnost, Nolit, Beograd.Dressler, Wolfgang (1973), Einiuihrung in die Textlinguistik, Max Niemeyer Verlag, Tubin-
gen.Ivanetic, Nada (1994), Todesanzeigen in kroatischen und deutschen Tageszeitungen, Zagre
ber Germanistische Beitrage, 3, 109-125, Zagreb.Jeromonah Serafim (1995), Dusa posle smrti, Srpski sion, Sremski Karlovci.Kaizler, Claudia (1994/95), Vergleich der Textsartenkonvention bei Todesanzeigen in unga
rischen und Osterreichischen Tageszeitungen, seminarski rad.ReiB, Katharina (1977), Textsortenkonventionen Vergleichenda Untersuchung zur Todesan
zeigen, Le Langage et l'homme, 35, 46-54, Paris.Rihtman-Augustin, Dunja (1973), Novinske osmrtnice, Narodna umjetnost, 15, 116-173,
Zagreb.Rihtman-Augustin, Dunja (1988), Novinske osmrtnice, Etnologija nase svakodnevice, Skol
ska knjiga, 116-167, Zagreb.Savic, Svenka (1993), Diskurs analiza, Filozofski fakultet, Novi Sad.Savic, Svenka (1997), Diskursne osobine izjava saucesca, Zbornik Matice srpske za filologi
ju i lingvistiku, 40/2, Novi Sad, (u starnpi).Sitta, Horst (1973), Kritische Uberlegungen zur Textsortenlehre, H. Sitta i K. Brinker (ed.)
Sprache der Gegenwart, Schriften des Instituts fur deutsche Sprache, 30, Studien zur Texttheorieund zur deutschen Grammatik, Padagogischer Verlag Schwarm, Dusseldorf.
Vasic, Vera (1989), Komparativna analiza citulja, Jazikot i kultura; zbornik na trudovi, Skopje 1989, 160-167.
152
CBeHKa Caeu«
SYENKA SAYle
XAPAKTEPVlCTVlLJKVI llViCKYPCA fA3ETHbIX HEKPOJ10rOB
Pe3JOMe
Fasernue HeKpOJIOrll 5lBJl51JOTC5I OC06bl1\l runoxr rasernoro TeKCTa, 0 KOTOpOM B cyiue
cTByJOweH I1HOCTpaHHOH H OTeyeCTBeHHOH .urreparype YiKe nHC<1J1H. B H3CT05Iilldi pafiore
aH<1J1H311PYIOTC5I H onHCblH3JOTC51 nexponorn H3 raseru "rIO:HlTlIKa" (Eenrpan) (rpeapam, 1997),'{TO npu aH<1J1H3e TeKCTa CJly}f,HT ueJJI1 OCBeWeHH5I xyrn.rypuoro 11 06weCTBeHHoro KOHTeKCTa, B
KOTOPO~l n05IB.15IJOTC5I nexponorn. Ilpennaraesraa ~leTOllOJlOrH5I 5IBJ15IeTC5I MOneJlblO LI:JI51 cpasun
rensnoro aH<L1H3a nexponoron KaK B cepocxov, TaK H B Jl1060M npyroxr 5I3bIKe.
llJI5I 3H3JIH3a oroopanu TeKCTbI, noxieureunsre 13 rasere B 06pa~1JleHHH YepHOH paMKH,
npWleM cpezn: HI1X ~lO;'KHO I3bwe,ll1Tb 6 TImOB TeKCTa: npouiansnoe CJlOBO, coofiiueune 0 cxiepTH, BblpaiKeHile C060Jle3HOBaHH51, Bblpa}f\eHHe 6.13ronapHocTH, nO~mHOI3eHHe, 06b5IBJleHHe.
Pe3YJlbTaTbI Bbl51I3J15110T xexoropue co6eHHOCTil TeKCTOB, yace OTMelJ3BillHeC5I npn aaamrseraseruux HeKpOJlOrOB rtpournsrx .ner, nanpmrep, MY}f\YI1HaM nOCB51weHO oorn.uree KOJlHlJeCTBO
HeKpOJlOrOB, -rext }f\eHWHHa.\l, 'HO CI3HneTeJlbcTByeT 0 ace euie cyiuecrsyioure a narpaapxam.nonOTHoweHIHl K iKeHillilHe.
Bee TeKCTbl ra3eTJIOrO nexponora pasne.teuu na HeCKOJlbKO xacren, 113 KOTOpblX YI1TaTeJIb
rasersr nony-raer HH<P0PM3UI1JO. KOHCTaTl1pyeTC51, lITO cyuiecrnyer I1HTepaKUH5I MeiKLI:Y YaCT51~m
TeKCTa snyrpn onnoro HeKpOJJOra, 11 naace MeiKny HeCKOJIbKI1MI1 HeKpOJlOraMII, nOcB5IilleHHblMI1
ozmovy JJ11UY B onHOH II TOH iKe rasere. 3aTeM, cyutecrsyer I1HTepaKUH51 TeKCTa C KOHTeKCTOM
ra3eTHOH CTpaHI1UbI, Tl1nO:Vl rasersr, ropona, 13 KOTOpOM BbIXOlll1T rasera H 60JIee unipoxoro
06weCTBeHHoro conpyacecrsa. Conepxcanne TeKCTa MO)f(HO onpenernrn, na OCHOBaHHI1 I1HTepaK
UHH -racreii 11 ue.noro 11 na OCH0I3aHl111 I1HTepaKUl1H C KOHTeKCTO~l.