1

Diskurz kao moć: artikuliranje pristupa i

analiziranje konspiratornog imaginarija

2

Analiza diskurza

Diskurz? lat. Discursus = trčati do tamo i natrag; juriti naokolo;

raspršivati Spontan, improviziran govorni istup neodređene

duljine u intersubjektivnoj situaciji rasprave knjiž. tekst kao ostvarenje dijaloga između pisca i

čitatelja Način ispisivanja, govora i razumijevanja svijeta Claude Levi Strauss (1958.) – mitske strukture Michel Foucault (1966., 1969., 1971.,...) – središnji

pojam arheologije znanja

3

Analiza diskurza

Diskurz? “...kao što nas povijest neprestano poučava —

nije tek ono što izražava borbe i sisteme vladavine, već ono zbog čega i pomoću čega se vodi borba, moć koje se valja dočepati.” (1972)

znanje i moć – nerazdvojno povezani Diskurz je uvijek događaj.

jedinstvenost i

ponovljivost

4

Analiza diskurza

Oblici analize diskurza su mnogobrojni i proizlaze iz različitih disciplina. svaka disciplina različito shvaća ulogu diskurza različiti aspekti se naglašavaju Torfing (2005.) – klasifikacija s obzirom na koncept moći

ZAŠTO? Neki pristupi drže kako jezik i naši načini govora ne

odražavaju svijet, identitete i odnose na neutralan način. Jezik je konstitutivan za uspostavu zbilje – ograničava

što se može reći i omogućuje da se nekako govori.

jedinstvenost i

ponovljivost

jedinstvenost i

ponovljivost

5

Torfing (2005.) Teorija Koncept diskurza Koncept moći

Socio-lingvistika Izgovoreni jezik: analizira obrazaca uporabe jezika

Dijaloška i koverzacijska analiza

Izgovoreni jezik: analiza organizacije interakcije

Diskurzivna psihologija Izgovoreni jezik: analiza strategija govornika

Kritička lingvistika Izgovoreni i pisani jezik: kako diskurz uspostavlja zbilju

Diskurz podržava reprodukciju postojećih odnosa moći

Kritička analiza diskurza Jezično posredovano oblikovanje društvenih praksi

Diskurz održava i/ili transformira odnose moći

Foucault Diskurzivna pravila uvjetovana nediskurzivnim praksama

Diskurz i moć međusobno se uvjetuju

Laclau i Mouffe Diskurzivno je podudarno s društvenim – nema razlikovanja diskurzivnog od nediskurzivnog

Svi društveni odnosi su odnosi moći

6

Konstruktivistički pristupi Zajedničke pretpostavke o jeziku i subjektu Preuzimaju od de Saussurea da je jezik arbitraran sustav

označivanja znak stječe značenje unutar sustava razlika odnos između jezika i zbilje je arbitraran

Razlika Langue / Parole – Jezik / Govor: Jezik – struktura, mreža znakova koji daju značenje

jedni drugima – nepromjenjiva, fiksirana struktura Govor – svakodnevna uporaba jezika, stvarno korišteni

jezik u specifičnim situacijama – “zagađen”

K. odbacuju ideju jezika kao stabilne, nepromjenjive i cjelovite strukture (metafora interneta)

Odbacuju razlikovanje langue-parole – struktura nastaje i mijenja se uporabom– jezik stječe značenje korištenjem

7

Subjekti kao učinci diskurza Nisu subjekti ti koji koriste jezik kako bi izrazili sebe, nego jezik govori kroz osobe (metafora virusa). Subjekti nisu autonomni i suvereni već decentrirani Putem diskurza se subjektiviraju, kroz proces ideološke

interpelacije (Althusser, 1971.) Ideologija “djeluje” ili “funkcionira” na takav način da “regrutira”

subjekte među pojedincima (sve ih regrutira), ili “transformira” pojedince u subjekte putem... interpelacije ili zazivanja koje se može zamisliti kao najuobičajnije zazivanje od strane policije (ili nekog drugog): “Hej ti tamo!”...A kada se zazvani pojedinac okrene...postaje subjekt.

Prihvaćajući ulogu adresata postajemo subjekti Ima li mjesta otporu?

8

Analiza diskurza Sukus - rafiniranija definicija diskurza? skup iskaza i praksi (postupanja) oblikuju određeni simbolički i vrijednosni horizont tako da proizvode određeno znanje o subjektima i

objektima kojima se bave, i time konstruiraju njihove identitete i odnose, ali nikad kao zaokružene i nepromjenjive strukture

4 elementa diskurza: objekti o kojima se daju iskazi / tematika borbe i sučeljavanja subjektne pozicije ili mjesta s kojih se govori / odnosi snaga Pojmovne bipolarne opreke / idejni oslonci za prikaz od.snaga Slike svijeta / strateške teme i teorije

9

Analiza diskurza TEORIJA ZAVJERE

= diskurzivna tvorevina koja uspostavlja: Objekte – specifičnim načinom opisivanja zavjere Subjekte – pridavanjem različitih uloga uključenima

dijabolični zavjerenici, njihovi agenti, zavedeni naivci, većina neznalica, hrabri borci

Pojmovne bipolarne opreke – simb. antagonizma, moralne, vrijednosne i normativne opreke između npr. normalnosti, domoljublja, pravednosti, čistoće i antipoda)

Slike svijeta – način opisivanja društva i zajednice (svijet kao opasno mjesto)

suprotstavljene interpretacije, vrijeme pojavljivanja i pozivanje na prijašnje interpretacije, institucije...

10

Vragovi crni, žuti, zeleni Diskurzivni mehanizmi: Ritual – potpuno postavljena scena i

strogo pridržavanje uloga

„Društvo diskurza” – usko odabrana skupina „posjednika istine”

Uspostavljanje predsjednika kao autora tj. historijskog subjekta

Uporaba mehanizma isključivanja: protuslovlje istine i laži

Cijeli događaj je komentar – iskazuje što je „pravo značenje” prethodnih zbivanja.

11

Vragovi crni, žuti, zeleni Kako je zavjera opisana? Povezivanje različitih neprijatelja protiv hrvatske

samostalnosti, nezavisnosti i slobode putem “regionalnih planova”.

Subjektne pozicije: Hrabri, domoljubni borci: Predsjednik i “Mi” (?) Front unutarnjih i vanjskih neprijatelja:

unutarnji: jugokomunistički ostaci, lažni propovjednici i pseudodemokratski obmanjivači (civilno društvo kao izdajnici koji primaju Judine škude), koji se povezuju s vanjskim: crnim, žutim i zelenim vrazima (fundamentalisti)

Zavedeni naivci: politički diletanti, bezglavi smušenjaci (oni ne vide o čemu se zapravo radi danas)

12

Vragovi crni, žuti, zeleni Koje se bipolarne opreke mogu iščitati? sloboda i nezavisnost – ropstvo domoljublje – izdaja demokracija – pseudodemokracija (autentično-lažno) kršćanstvo – judaizam i islam Kakve su političke funkcije ovakvih suprotstavljanja?

Kakva se slika svijeta nudi? Opsadno stanje koje razdire zemlju izvana i iznutra Prijetnja integriranjem u jugoslavensku zajednicu

Povezati ovaj tekst s ostalim sličnima – kontekst (uvjeti i posljedice) i prikaz (dis)kontinuiteta u vremenu

13

Vragovi crni, žuti, zeleni Niz tekstova o određenoj kontroverznoj temi

“Mravlja” perspektiva: 1. Identificirati pojedinačne teme od interesa 2. Analiza strukture - objekt, subjekti, pojmovi, slike svijeta 3. Postoje li suprotstavljene interpretacije? Kakve? Koji akteri? (2.) 4. Postoje li reakcije na suprotne interpretacije? Kakve? Koji akteri? “Orlovska” perspektiva: 5. Kakvu ukupnu dinamiku ima istraživani diskurz u vremenu? 6. Koji ga politički akteri i institucije podržavaju? Iščitavanje vzm? 7. Kakve identitete, društvene odnose i slike svijeta promovira? 8. Kakve političke posljedice proizvodi?

14

Uloga analitičara Nije cilj doći “iza diskurza” kako bismo otkrili što su subjekti zaista mislili. Zbilja se ostvaruje u samom diskurzu. Analiziraju se obrasci i elementi onoga što je

izrečeno ili napisano, Kakve su njihove društvene posljedice?

Što proizvode? Analizi se podvrgava ono što se drži “zdravo za

gotovo” i prikazuje kao očito. Kako je do toga došlo? Imati uvijek na umu i da je naša analiza diskurzivna tvorevina – komentar proučavanom diskurzu – promovira određene vrijednosti! Vrijednosti i postupak analize učiniti što vidljivijim.

15

Prijedlog analize • Diskurz o umirovljenju hrvatskih

generala 2000 (poslušati i stream). link: http://www.hrt.hr/arhiv/2000/09/30/HRT0014.html

“Orlovska” perspektiva: 5. Kakvu ukupnu dinamiku ima istraživani diskurz u vremenu?

Ima li promjene u načinu prikazivanja političke borbe?

6. Koji ga politički akteri i institucije podržavaju? Kako se samopredstavljaju i prikazuju druge? Koji je sadržaj fronta prijatelj – neprijatelj?

7. Kakve identitete, društvene odnose i slike svijeta promovira?

8. Kakve političke posljedice proizvodi?

16