DISKURZIVNA ANALIZA IDEOLOGIJE EUROPSKE STATISTI¤’KE ... Muravec ¢  Filozofski fakultet

  • View
    4

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of DISKURZIVNA ANALIZA IDEOLOGIJE EUROPSKE STATISTI¤’KE ... Muravec ¢ ...

  • Filozofski fakultet

    Nevena Jerak Muravec

    DISKURZIVNA ANALIZA IDEOLOGIJE EUROPSKE STATISTIČKE

    HARMONIZACIJE

    DOKTORSKI RAD

    Zagreb, 2017

  • Filozofski fakultet

    Nevena Jerak Muravec

    DISKURZIVNA ANALIZA IDEOLOGIJE EUROPSKE STATISTIČKE

    HARMONIZACIJE

    DOKTORSKI RAD

    Mentor: dr. sc. Vjekoslav Afrić, red. prof.

    Zagreb, 2017

  • Faculty of Humanities and Social Sciences

    Nevena Jerak Muravec

    DISCOURSE ANALYSIS OF THE IDEOLOGY OF EUROPEAN STATISTICAL

    HARMONIZATION

    DOCTORAL THESIS

    Supervisor: Ph.D. Vjekoslav Afrić, full professor

    Zagreb, 2017

  • Informacije o mentoru

    Prof. dr. sc. Vjekoslav Afrić, redoviti profesor u trajnom zvanju

     Upisan u registar istraživača MB: 075431.

     e-mail: vafric@ffzg.hr

    Životopis

    Vjekoslav Afrić rođen je 1950. godine u Bjelovaru. Osnovnu i srednju školu završio je

    u Splitu, a studij sociologije i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Magistrirao je

    1980. godine, a 1985. godine doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

    Od 1977. god. zaposlen na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za

    sociologiju. 1987. god. izabran u status docenta, 1992. godine u status izvanrednog profesora,

    2001. godine izabran je u status redovitog profesora, a 2006. godine izabran je u status redovitog

    profesora u trajnom zvanju na Katedri za metodologiju na Odsjeku za sociologiju, Filozofskog

    fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje na preddiplomskom studiju jednopredmetne sociologije

    predaje obvezne predmete: „Uvod u znanstveno istraživanje“, „Kvantitativne metode

    istraživanja“, „Kvalitativne metode istraživanja“ i izborni predmet „Uvod u Socijalnu

    Antropologiju“, dok na diplomskom studiju jednopredmetne sociologije predaje izborne

    predmete: „Epistemologija društvenih istraživanja“ i „Izgradnja modela u sociologiji“.

    Od 1985. godine osim redovitih nastavnih obveza predaje i na poslijediplomskim

    studijima Odsjeka za sociologiju, a od 1998. godine i na poslijediplomskim studijima Odsjeka

    za informacijske znanosti. Na poslije diplomskom studiju na Odsjeku za sociologiju predaje

    "Simulacijsko modeliranje" i "Civilno društvo i ljudska prava", a na poslijediplomskom studiju

    Odsjeka za informacijske znanosti predaje "Odabrane teme iz epistemologije društvenih

    znanosti" i "Socioinformatiku".

    Voditelj je i jedan od osnivača Studija antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta

    u Zagrebu u sklopu kojega na preddiplomskom studiju predaje obvezni predmet „Socijalna

    antropologija“..

    Voditelj je (od akademske godine 2002 / 2003) Poslijediplomskog doktorskog studija

    sociologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i osnivač i voditelj (od akademske godine

    2006 / 2007) Međusveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija sociologije.

  • Vanjski je predavač na Odsjeku za sociologiju Filozofskog Fakulteta u Splitu, gdje od

    akademske godine 2006/2007 i 2007/2008 predaje obvezene predmete „Makro perspektive u

    sociologijskim teorijama“ i „Mikro perspektive u sociologijskim teorijama“ i izborni predmet

    „Informatička društva“.

    Osim znanstvene i nastavne djelatnosti obavljao je i mnoge organizacijske poslove na

    matičnom fakultetu, od organizacije socioloških skupova do obavljanja funkcije pročelnika

    Odsjeka za sociologiju za školske godine 1988./89. i 1989./90 i predsjednika Hrvatskog

    sociološkog društva od 1997 do 2001. godine .

    Stalni je član Hrvatskog sociološkog društva, Hrvatskog filozofskog društva i Matice

    hrvatske.

  • Zahvala i posveta

    Od prvog dana upisa na doktorski studij sanjarila sam o pisanju zahvale i posvete. Grčevito bih

    pokušavala ne zaboraviti sve one koji su mi pomagali ili na bilo koji način utjecali na mene i

    bili dijelom studiranja i konačno, pisanja ovog završnog rada. Svatko tko je bio dijelom mog

    života ostavio je neki trag, a dalje ću spomenuti samo one koji su uz mene bili baš cijelo vrijeme.

    I napokon dočekah taj dan…

    Iskreno hvala svim kolegama iz DZS-a na hrabrenju i vjeri u mene i moje istraživanje.

    Posebno hvala mojim najbližim suradnicima; cimerima Gordani Hočuršćak na brojnim dobrim

    idejama i Draženu Cukini na stalnom kritičkom preispitivanju; Gordani Gornik i Damiru

    Špoljarcu na strpljenju koje su pokazali na zajedničkim kavama stalno slušajući o mojim

    studentskim planovima i realizacijama istih; Martini Poljičak Sušec, drugu po muci, na

    svladavanju brojnih prepreka i kolegijalnoj suradnji; i najboljim šefovima Neni Trconić, Maji

    Ledić Blažević i Dubravku Škrlecu na razumijevanju i potpori tijekom cijelog studija. Također,

    hvala ravnatelju DZS-a Marku Krištofu na svakoj pruženoj prilici produbljivanja znanja o

    informacijskim standardima iz čega je nastala ideja za istraživanje i na uvažavanju mojega

    truda. I na kraju, neopisivo hvala svim kolegama koji su pristali na intervjue na sam spomen

    istih, temeljem kojih je nastao ovaj rad i time mi dali velik poticaj za dovršetak studija.

    Hvala mojoj dragoj prijateljici Ivani Plazonić na velikoj moralnoj podršci i pomoći bez

    oklijevanja. Puno hvala mom profesoru i mentoru Vjekoslavu Afriću, koji je bio izvrstan

    pedagog u radu sa mnom, veliki znalac i pomagač tijekom studija te u pisanju ovog rada. Bez

    Vas ovo ne bi bilo moguće. Predsjednici Povjerenstva za obranu teme i rada, Petri Rodik hvala

    od srca na izvrsnim sugestijama prilikom obrane teme doktorskog rada, temeljem kojih je rad

    uvelike obogaćen te na suosjećanju i pomaganju tijekom blokade fakulteta. Također, hvala svim

    knjižničarkama na fakultetu i u Knjižnicama grada Zagreba na pronalaženju brojnih potrebnih

    knjiga i kolegicama iz referade na rasvjetljavanju puta ka doktoratu.

    I na kraju… Oduvijek su na najvažnijem mjestu zahvale i posvete bili moja mama, tata

    i sestra. To je bila i ostala konstanta. Nas četvero mušketira oduvijek smo bili tim, poticali i

    kuražili jedni druge u svim mogućim prilikama. Svaki završetak dijela školovanja, bilo to

    završetak srednje škole ili faksa, moj ili sestrin, promocija moja, sestrine dvije i slično obilježen

    je proslavom. Kupila bi se nova roba, cipele, cvijeće i napunio rezervoar goriva (obje smo

  • studirale van mjesta rođenja) i mama i tata bi krenuli u akciju. A onda se pojavio i peti član

    naše dobre bande, Nikola. On je podnio najveći teret mog doktorata sa mnom, onaj

    svakodnevni. Hvala ti Nikola što si izdurao. Mamice, hvala ti što si me iznosila pa rodila i što

    si sa mnom u svakom trenutku moga života. Hvala tata, moj ponosu jer si me naučio da ustrajem

    i budem pametna cura. Seko, hvala ti jer si me bodrila cilo vrime i na svakoj riči potpore. I da,

    opet plačem. Svaki put kad čitam ovaj zadnji paragraf Zahvale i posvete…

    Naravno, jedva čekam i ovu nadolazeću proslavu.

    Mojim mušketirima Nevenu, Vesni, Doris i Nikoli posvećujem ovaj doktorat.

    Za svu ljubav koju mi bezuvjetno pružaju.

    Nevena

  • SAŽETAK

    U disertaciji će se europska statistička harmonizacija promišljati kao ideologija koja legitimira

    dominaciju nadnacionalne institucije Eurostata nad nacionalnim statističkim tijelom, Državnim

    zavodom za statistiku, posljedica čega je socijalna neravnopravnost u odnosima suradnje ovih

    aktera. Statistička harmonizacija podrazumijeva kontinuirano usklađivanje statističke

    metodologije, poslovnih i informacijskih procesa te informatičkih rješenja, a temelji se na

    generičkim i standardiziranim informacijskim konceptima i metodama, zajedničkom pravnom

    okviru i terminologiji te na modularnoj i interoperabilnoj informatičkoj infrastrukturi. U radu

    će se pokazati kako se konstituira diskurs harmonizacije u praksi službene statistike te kako se

    uspostavljaju temeljne relacije između harmonizacije i nejednake raspodjele moći ili

    dominacije u kontekstu Europskog statističkog sustava. Također, u kojoj je mjeri dominantni

    diskurs statističke harmonizacije strukturirao nacionalnu statističku instituciju, obzirom na

    kontinuiranu suradnju Komisije (Eurostata) i nacionalnih statističkih autoriteta. Analizirati ću

    u kojoj mjeri proces standardizacije u praksi Državnog zavoda za statistiku korespondira sa

    diskursom europske statističke harmonizacije te kako nacionalne institucije mogu utjecati na

    proces harmonizacije. Također, kako je diskurs harmonizacije aktiviran tekstom, morfologiju

    harmonizacijskog statističkog diskursa, njegovu određenost tehničkim diskursom i da li

    diskurzivne prakse reproduciraju ili restrukturiraju postojeći poredak diskursa te posljedice toga

    po praksu u nacionalnom statističkom autoritetu, odnosno Državnom zavodu za statistiku.