kolski asopis u enika O Lipanjske zore Vii i

Velja a/oujak, 2014.

Broj 5.

___________________________________________________________________________________REPORTAA Nai novinari u posjeti podru noj koli u Dra evu.

Selo Dra evo nalazi se na samoj granici s Metkovi em (RH). Kroz naselje prolazi rijeka Krupa,

koja se ulijeva u Neretvu. U Dra evu se nalazi naa podru na kola pa smo je odlu ili posjetiti. S

glavne magistralne caste put vodi uzbrdo i nekih 200-tinjak metara iznad prometnice, u tiini, tik

uz naseljene seoske ku e, svoje je mjesto nala ova kola. Pokazala nam se zgrada neto novije

izgradnje ispred koje se nalazi zaista lijepo dvorite za sportske aktivnosti. U iteljice Olivera i

Katarina do ekale su nas zajedno sa svojim u enicima. Od njih smo i dobili podatke koji su

interesantni za kolu .

U iteljice i aci Podru nu kolu Dra evo poha a svega 11 u enika u 4 razreda. Dva su kombinirana odjela. Jedna je kombinacija malo neobi na jer se u tom odjelu nalaze prvi i etvrti razred, no stariji nisu u prednosti i ne mogu zafrkavati mla e jer je u 4. razredu samo jedan u enik, dok prvi razred ine tri dje aka i jedna djevoj ica. Njihova u iteljica je Olivera imovi , a problem je kada u istom odjelu kolski sat traj e

razli ito (prvim razredima kolski sat traje 30 minuta). Iako etvrti razred poha a samo jedan u enik, u iteljica kae da vrijedi za desetoricu. Njegovo ime je Jure Prka in. Tako er su kombinirani drugi i tre i razred. U iteljica je Katarina Juko. Ovdje je zanimljivo to da su u 2.razredu samo djevoj ice, a u tre em samo dje aci (u drugom razredu etvero, a u tre em troje u enika). Podijelili su se i po stranama. Na lijevoj strani u ionice su dje ac,i a na desnoj djevoj ice. U enik Josip Menalo isti e se kako u likovnim, tako i u literarnim radovima.

___________________________________________________________________________________REPORTAA Problem odlazak djece u RH Problem P Dra evo je to to ima malo u enika. Manjak u enika posljedica je odlaska djece u RH. U iteljice su nam rekle da je prije bilo puno vie u enika. Hrvatska je udaljena samo 3 kilometra. POVIJEST I ZANIMLJIVOSTI: Nova kola sagra ena je otprilike prije 5 godina. Prva kola bila je drvena. Zbog toga nije mogla izdrati vatrenu stihiju i izg orjela je u poaru. Poar je izbio u trikotai pokr aj kole, a nastao je ljudskom rukom - zna i nije izbio slu ajno nego je netko s namjerom zapalio. Ostatke kol e nismo nali. Ostaci trikotae su jako zanimljivi. Sve je pusto kada u ete, ali na sredini stoji jedan mladi bor. Kao da ga je netko posadio i uzgajao, ali nije. Jo jedamp ut kola je mogla stradati u poaru. Ovaj put vatra je nastala prirodno i zahvatila je sve oko kole. Drvo tik uz kolu potpuno je izgorjelo, ali koli na ve liko udo i sre u nije bilo nita. Od zna ajnih djelatnika koji su ovdje radili isti e se u itelj Ilija Cvitanovi . On je jedan od rijetkih djelatnika koji su na jednom mjestu,u jednoj koli, zaradili m irovinu. P.S. Naalost sve fotografije koje smo snimili mobi telom grekom su izbrisane. Uspjele su samo one koje smo snimili fotoaparatom. Nadam se da nam ne ete zamjeriti.. Martina Gali , 7.b.

______________________________________________________________________NAI DJELATNICI

MATEO JOVANOVI , nastavnik tjelesne i zdravstvene kulture.

Razgovarala : Rahela Miji , VIII.a

1. Dobar dan nastavni e, postavila bih Vam nekoliko pitanja.

- Dobar dan. Hvala to ste izabrali mene.

2. Jeste li se u djetinjstvu bavili sportom?

-Pa da, od kada znam za sebe trenirao sam razne sportove i na kraju sam ljubav naao u rukometu.

3.Vjerujem da ve inu zanima koji je najve i zlo in koji ste uradili kao dje ak?

-Pa ne bih to ba nazvao zlo inom, ali nekih nestaluka nisam radio. Kao sporta ve inu vremena sam provodio na terenu.

4.Kakav ste odnos imali s roditeljima?

-Odnos s roditeljima je bio odli an i tijekom kolskih dana ,a i sada.

5.Ima li me u Vaim u enicima talentiranih za sport?

-Pa ima, u svakom odjelu postoji netko tko se izdvaja u ne emu, sve zavisi od toga koliko ele napredovati u nekom sportu.

6.Kakvi su uvjeti u naoj koli, moe li se kvalite tno provodi nastava TZK-e?

- Pa uvjeti u naoj koli su loi ,teko je pogotovo zimi jer nemamo osposobljenu dvoranu. U centralnoj koli su uvjeti mnogo bolji.

7.Da ste ravnatelj kole to bi promjenili?

-Pa promjenio bih dosta toga, iako dananji ravnatelji jako dobro obavljaju svoj posao.

__________________________________________________________________NAI DJELATNICI

8.Kako odravate tjelesnu kondiciju?

Sada vodim rukometni klub Lipanjske zore i Fitn ess centar u apljini i uvijek tu odradim treninge s ljudima odre ene dobi koji ele trenirati, a nakon toga uvijek ostavim sebi nekih 15-ak minuta do pola sata i sam treniram, sve ovisi o mom vremenu. Kondiciju dobro odravam hahaha.

9.Tko Vam je rukometni uzor?

-Ima nekih ljudi zbog kojih sam se jo vie pribli io rukometu, kao to su Ivano Bali , Mirza Domba i Lino ervar kao trener.

10.Odakle elja za rukometom?

-Moja nastavnica tjelesnog me natjerala da treniram. Otiao sam na jedan trening, pitao mogu li trenirat, do pustili su mi i tako je sve po elo.

11.Koliko ste crvenih kartona dobili u ivotu, jeste li imali nekih ispada na terenu?

-Nikada nisam dobio crveni karton, bio sam jako sr an igra i agresivan, ali sve u granicama koliko je bilo doputenoNisam elio ozlijediti sebe, a ni suigra a. Radili smo timski i pomagali jedni drugima.

12.Kako je tekla Vaa rukometna karijera?

-Prvo sam igro za HRK apljina i kada sam vidio da ne mogu vie fizi ki izdrati po eo sam suditi utakmice i paralelno sam trenirao djecu. Sada sam prestao suditi.

13. Biste li se vratili na poziciju rukometnog sudca?

-Sada ipak ne bih.

14.Da moete vratiti vrijeme, bi li Va izbor zanim anja bio isti?

-Ne bih, sasvim sam zadovoljan svojim na inom ivota.

16.Kako ste zaprosili Vau suprugu?

-Pa fino, kleknuo sam hahahaha. Ipak, neka to ostane tajna.

16.Hvala Vam nastavni e,to pi ipak bilo sve.

Hvala i tebi na ugodnom razgovoru.

_______________________________________________________________________NAI DJELATNICI

U iteljica Ksenija Brajkovi , djelatnica nae centralne kole

Dobar dan draga u iteljice!

Dobar dan i dobro dola.

Moemo li Vam postaviti nekoliko pitanja?

Naravno da moete. Bit e mi izuzetno drago.

kako Vam se svi a Va posao?

Moj posao jedan je od najljepih na svijetu, jer radim s djecom koja su iskrena i neiskvarena.

Je li Vam drago to radite s djecom?

Rad s djecom je lijep i zahtijevan ako elite tu djecu neto nau iti.

__________________________________________________________________NAI DJELATNICI

Koliko dugo radite?

S djecom radim puno 21 godinu i nikad nisam poalila to sam u iteljica.

Je li radite samo ovdje ili ste radili negdje drugdje?

Od po etka radim u u naoj centralnoj koli Osnovne kole Lipanjske zore Vii i.

Koje sve razrede podu avate?

U im djecu od 1. do 5. razreda osnovne kole.

Jesu li Vam neki u enici posebno dragi i jeste li zadovoljni s radom i aktivno u u enika kojima

predajete?

Sva djeca su mi jednako draga. Kad sam u razredu, svi su oni moji u enici i jednako ih volim. Moram

re i da svaka generacija koju sam u ila ima svoje prednosti i nedostatke. U enici su ve inom aktivni i

marljivi u radu.

Moram priznati da posao u iteljice i nije ba lagan kao to se ini. Kako uspijevati iza i na kraj s toliko

posla?

Kad neto volite, sve teko e se lake svladaju i nema problema koji je nerjeiv.

Moete li nam za kraj ispri ati neku prispodobu to se dogodila u Vaem razredu?

Izvela sam dosta generacija. Svaka generacija je imala svojih prispodoba, pa ne bih iznosila ni jednu od

njih.

Hvala Vam draga u iteljice to ste nam dopustili da Vas posjetimo i da Vas bolje upoznamo.

Hvala i tebi!

Razgovarala: Nikolina Markota

______________________________________________________________________DOGA AJI IZLOBOM, PRIREDBOM I SUSRETOM S PISCEM OBILJEENO VALENTINOVO

U naoj centralnoj koli uprili ena je kolska priredba povodom Valentinova, a u sklopu koje se predstavio dje ji pisac Pero Petrui , koji je ujedno i glavni i odgovorni urednik lista Cvr ak kojeg primaju neki nai u enici. Osmiljen je zanimljiv program s ciljem da se pokae ono to nai u enici kreiraju i

spremaju izvan nastavnog programa. Na po etku pisac se obratio naim acima, rekao neto o sebi, o svom pozivu i razlozima zato se odlu io za knjievni put. Prezentirao je svoju najnoviju knjigu Zgode i nezgode malog Jerke koja je izazvala veliku zainteresiranost kako kod mla ih, tako i kod starijih u enika. Rije je o knjizi u kojoj glavni junak dje ak Jerko proivljava svoje svakodnevne dogodovtine pune spontanosti, humora i neobi nih raspleta. Pisac se osvrnuo i na dje ji asopis Cvr ak kojemu je on glavni urednik, a za koji piu i nai u enici i djelatnici. U enici razredne nastave nae centralne kole Ivana Udenija i Gabrijel Doko izveli su kratki igrokaz B ijelo odijelo, a Ivana Matuko izrecitirala je pjesmu Mar kov

strah. U enici predmetne nastave Danijel Udenija, Grgo Marti i Mihaela Marti uprili ili su dramatizaciju pri e-slikovnice Kako je Denis postao tedia koju je napisala jo jedna naa spisateljica Sonja Juri koja naalost nije mogla prisustvovati priredbi. Dramatizaciju je napravila naa dramska sekcija. Potom se u prigodi Dana zaljubljenih nastavilo s ljubavnom tematikom i to uz recitaciju pjesme Strepnja Desanke Maksimovi koje su uz glazbenu podlogu pjesme grupe Azra izvele u enice osmog razreda Mihaela Marti i Sara Markota, a u enik Stjepan Bokovi otpjevao je zanimljivu pjesmu I love it.

________________________________________________________________________DOGA AJI

Potom je uslijedilo predstavljanje slikovnice Pere Petrui a o Grgi Marti u, ocu sirotinje. Ova slikovnica prati ivot i djelo ovog poznatog franjevca koji je mnogo u inio na polju obrazovanja i kulture u naem podneblju, a istakao se i kao veliki humanitarac. Pri u je predstavila u enica Anamarija Obad. Nai najmla i u enici Ivana Udenija, Lana Limov, Ivana Bokovi i Petar Buri razveselili su nas zagonetkama i vicevima, da bi potom u enik osmog razreda Kristijan Ragu uz glazbeni instrumental ele Jusi a izrecitirao anti evu pjesmu Emina, jednu od najdojmljivijih pjesama ovog velikog pjesnika. Slubeni dio programa zaklju en je nastupom kolskog benda Disconnect koji su se predstavili vlastitom skladbom u rock stilu Ljubav je istina. Na kraju priredbe u enici su mogli postavljati pitanja naem piscu o svemu onom to ih zanima, a Pero im je rado odgovarao nakon ega su mu u enici uru ili dar, a pisac je zauzvrat poklonio nekoliko svojih knjiga. Druenje i priredba bili su u vedrom duhu, u oputenoj atmosferi a u enici su mogli ponijeti sa sobom mnotvo pozitivnih dojmova, a zacijelo su neto i nau ili. Vjerujemo da emo i u budu nosti organizirati ovakve i sli ne doga aje.

Dan zaljubljenih u naoj koli obiljeen je i dojml jivom izlobom likovnih i literarnih radova svih naih uzrasta. Likovnjaci sedmih razreda na zanimljiv su na in ukomponirali svoje likovne radove u obliku srca u prostor hola, a na panoima su oka eni crtei, kao i literarne kreacije na temu zaljubljenosti i ljubavi.

O PISCU I KNJIZI ZGODE I NEZGODE MALOG JERKE

Pero Petrui (Miljenka i Anice) ro en je 22.oujka 1984. Osnovnu kolu poha ao je u erinu, gdje je usporedno zavrio i glazbenu kolu. Srednju elektrotehni ku kolu Ru era Bokovi a zavrio je u Mostaru. Diplomirao je na Teoloko-katehetskom studiju na Vrhbosanskoj katoli koj teologiji Sarajevo - Teolokom institutu u Mostaru. Radio je kao vjerou itelj u Osnovnim kolama erinu, Vitini, Klobuku, Grabu, Veljacima i Bijakovi ima. Godine 2011. pokrenuo je izlaenje novog dje jeg asopisa pod imenom Cvr ak.

Godine 2012. objavio je knjigu: Stotinu deset godina kolstva u Bijakovi ima i Me ugorju, a godine 2013.slikovnicu pod nazivom: Otac sirotinje Fra Didak Bunti . Iste godine mu izlazi i knjiga Zgode i nezgode malog Jerke koju su ilustrirali u enici Osnovne kole erin u erinu. Danas radi i djeluje kao ravnatelj u Osnovnoj koli erin, tajnik je Humanitarne udruge fra Didak Bunti .

,,Zgode i nezgode malog Jerke je knjiga koju je naoj koli predstavio pisac Pero Petrui . U njoj su na aljiv na in opisani doga aji i doivljaji iz ivota malog dje aka koji se zove Jerko. Jerko je vragolan, tipi an dje ak u naim godinama, uvijek spreman na neku alu, provalu i podvalu, ali kada itamo stavljamo se na njegovu stranu jer je on iskren, prirodan i neiskvaren dje ak. Na neki na in Jerko uvijek upadne u neki problem. Nekad se izvu e spretno, a nekad i ne. Kroz njegove zgode i nezgode svi moemo na i dio svoga odrastanja i mnogo toga moemo nau iti a usput se i zabaviti itaju i. Knjigu su, to je jako vano, ilustrirali sami u enici kojima je Pero kao vjerou itelj predavao. Velika je stvar pohvaliti se da smo ilustrirali neku knjigu. Knjiga Zgode i nezgode malog Jerke poti e nas na razmiljanje. Moemo vidjeti kako su kod nas ljudi ivjeli prije nekih 50-ak godina. Pri e su inspirirane doga ajima koje je pisac sam proivio, vidio ili uo, a radnja je smjetena u prolost s mjestom radnje u jednom hercegova kom selu. itaju i shvatila sam da je ljudima prije ivot bio mnogo ljepi. Nisu imali televizora ni ra unala pa su se vie druili. Djeca se nisu zatvarala u sebe, nego su se igrali nemisle i o posljedicama. Meni najsmjenija zgoda je ona s biciklom, kada su Jerko i njegovi prijatelji poprav ili nekakav stari bicikl, sve su mu osposobili osim ko nica. Jerko je pred drutvom uvijek elio biti glav na faca pa je odlu io prvi isprobati bicikl a izabrao je najve u strminu. Vikao je: Sada vozim jednom rukom!, Sada vozim bez ruka!, a kada se zapucao u stog sijena jer nije moga zako iti, rekao je: Sada vozim bez bicikla! Ovo je samo jedna od njegovih zgoda. Preporu ila bih svima da pro itaju knjigu jer je pou na, zabavna i smijena. Ovo bi nam trebalo biti poticaj za bolju komunikaciju s ljudima i vie boravka u prirodi sa svojim prijateljima. Ljudima je danas va nije gledanje sapunice, a ne druenje a to je velika pogreka svijeta. Boena Kordi

______________________________________________________________DOGA AJI

U ENICI SKUPLJALI STARI PAPIR

Dana 24.3.2014.g. u naoj centralnoj koli odrana je akcija skupljanja starog papira. U enici su se po razredima nadmetali tko e vie skupiti. Svakog mjeseca trebala bi biti jedamput organizirana akcija a na kraju kolske godine razred koji skupi najvie papira bit e nagra en jednodnevnim izletom u neko turisti ko odredite. Za sada najvie papira skupili su nai estai. Radi se o projektu prikupljanja starog papira i kar tona koje se provodi po kolama a izvodi ga firma Duga iz Biograca. Ovim se eli potaknuti razvijanje ekoloke svijesti kod mladih i njihova edukacija o tome zato treba selektirati otpad i uvati na okoli.

!"

#$$$$$" %&$$()

_____________________________________________________________DOGA AJI PUTEVI OTPADA

Predavanje u koli U svrhu edukacije naih u enika o vanosti upravljanja otpadom u naoj centralnoj koli odrana je jo jedna akcija: Upoznavanje s recikliranjem otpada. O ovoj vrlo vanoj edukativnoj temi govorili su nam nai gosti, predstavnici udruenja Link iz Mostara. Ovo udruenje ina e bavi se poduzetnitvom u svim podru jima, pa tako organizira i predavanja po kolama na temu ekologije. Predstavili su nam svoju knjigu Putevi otpada i razgovarali s naim u enicima. Saznali smo da postoje dvije vrste otpada komunalni i tehnolok i. Razlika je u tome to komunalni nastaje u naim doma instvima dok tehnoloki nastaje u tvornicama i puno je opasniji. No svaki otpad je opasnost za okoli, rekli su nam, osobito onaj kemijski koji nije razgradiv. Dobili smo par prakti nih savjeta kako sami moemo iskoristiti materijal koji smo ve uporabili. Postoje razli ite mogu nosti da od svog otpada i zaradimo. Papir, plastika, metal, staklo, sve se to moe ponovno upotrijebiti i da se od toga naprave nove stvari i proizvodi. Zato postoji odlaganje sme a u razli ite kontejnere. Takav na in naziva se selektivno skupljanje otpada. Na zapadu to je redovna praksa, a odnedavno se uvodi i kod nas. U apljini ve dugi niz godina postoje odvojeni kontejneri a u reciklanom dvoritu komunalnog poduze a vri se recikliranje i dodatno razvrtavamnje otpada. Nau ili smo i to da postoje sanitarna odlagalita otpada gdje se strogo pazi na okoli i da otpad ne zagadi prirodu. Velika opasnost za okoli su tzv. divlje deponije kojih kod nas ima na svakom koraku, pogotovo ako sadre tvari koje nisu biorazgradive. Ukoliko kroz deponiju pro e voda (npr. kia), ta tzv.procjedna voda moe zagaditi ostale vode koje mi koristimo.

U reciklanom dvoritu Nakon predavanja nai su se u enici zajedno sa svojim nastavnicima i predava ima iz udruenja Link autobusima uputili u apljinu gdje su na licu mjesta mogli vidjeti na koji na in se vri recikliranje i razvrstavanje otpada. U svakom slu aju ovo je bilo jedno zanimljivo i pou no druenje. Nadamo se da e ovakve vrste nastave biti vie jer u enik najbolje u i kroz praksu, druenje i timski rad. Vjerujemo i da e se na ovaj na in kod naih u enika razvijati svijest o vanosti o uvanja naeg okolia. Osnovni pojmovi vezani za otpad: Organski otpad Otpad Papir Pesticidi Ponovna upotreba Potrono Procjedna voda Reciklaa Sanitarno odlagalite Smetljite

______________________________________________________________________DOGA AJI

kolska natjecanja Natjecanje u krasnoslovu

Natjecanje u krasnoslovu za najmanje uzraste odrano je 28.velja e 2014. u naoj centralnoj koli. Nastupili su u enici iz centralne kole, kao i oni iz podru nih. Ivana Matuko predstavljala je Vii e, iz eljava su bile Antea Krsti evi i Ana Krei , iz Gnjilita Blago Zvonimir Merdan, iz ukovog Naselja Marija Kozari , iz Domanovi a Antonela Miji , te iz Bobanovog Sela Iva Juri i Marija Kasalo. Mogli smo uti zaista vrijedne izvedbe. Svatko od u enika bio je dobar u ne emu, ali predstavnici aktiva razredne nastave zajedno sa kolskim knjini arem donijeli su jednoglasnu odluku da Marija Kasalo iz P Bobanovo Naselje predstavlja nau kolu na upanijskom natjecanju je r je u svim parametrima (boja glasa, interpretacija, geste, gluma, dinamika govora, samouvjerenost) bila najbolja. Krasnoslovila je pjesmu Dje ak grli svijet Ivice Vanje Rori a.

Natjecanje iz engleskog Dana 7.oujka 2014.godine u naoj koli odrano je natjecanje iz engleskog jezika za u enike sedmih razreda. Testirani su svi u enici sedmih razreda u centralnoj koli u Vii ima i u PO u Domanovi ima. Od svih u enika najbolji rezultat postigao je Karlo Kneevi u enik 7.b razreda u Vii ima. Kao najbolji predstavljat e kolu na upanijskom natjecanju u Mostaru. upani jsko natjecanje odrat e se u travnju. elimo Karlu puno sre e! Natjecanje recitatora U natjecanju recitatora tako er je bilo zanimljivo. Natjecali su se u enici

predmetne nastave iz Domanovi a i Vii a. Natjecatelji su imali glazbenu pratnju na CD-u, a odlukom irija kojeg su inili Danijela Milanovi , nast.hrv, Verica Masla , nast.hrv. i Igor Beno, kolski knjini ar najbolja je bila Mihaela Marti , u enica 8.a razreda C Vii i, drugo mjesto pripalo je Anamariji Obad, u enici 5.razreda C Vii i, dok je tre i bio duet s Domanovi a Zrinko Peri i Lorena imunovi - u enici osmih razreda. Ove tri izvedbe ujedno su po miljenju irija bile i najupe atljivije. Odlu ivale su nijanse. Naoj u enici elimo puno sre e na upanijskom natjecanju koje e se odrati u svibnju u Rami.

_______________________________________________________________________DOGA AJI

Eko-plakat nae kole najbolji u upaniji

O eko kvizu Ekoloka udruga Lijepa naa sa sjeditem u Zagrebu svake godine organizira eko-kviz natjecanje u kojem sudjeluju sve kole iz Republike Hrvatske, kao i kole u drugim zemljama koje rade po programu na hrvatskom jeziku. Zavrnica ovog natjecanja odrat e se u zagreba kom hotelu I od 25. do 27. travnja ove godine, tri dana nakon obiljeavanja Dana planete Zemlje. A u mjesecu oujku odrano je kvalifikacijsko natjecanje kroz izradu ekolokih plakata koje je provedeno i u naoj upani ji u kolama koje rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku. Zadatak natjecatelja bio je napraviti to orginalniji plakat s ekolokom poruko m od maksimalno 8 rije i koje e najbolje opisivati crte. Plakat nae kole U enici nae kole zbilja su se lijepo potrudili oslikati ovaj plakat pa su se ta ideja, realizacija i sam koncept pokazali najboljim u upaniji. Na plakatu se usred nebeskog plavetnila nalazi naa planeta, vrlo si una, a na njoj ovjek puno ve i od planete to simboli ki zna i da je ovjekov utjecaj na planetu ogroman. Planet Zemlja ujedno je i vaga koja na barometru iza ovjekovih le a pokazuje da je kazaljka koja balansira izme u onoga to nam priroda daje i onoga to je stvorio ovjek prela na stranu ovog drugog. Nacrtani ovjek u jednoj ruci dri prirodni sklad i isto u a u drugoj tvornice i zaga enost. Vizualno - vaga i planet tvore jedan veliki uskli nik kao upozorenje koje prati tekstualna poruka. Na lijevoj strani pie: ZEMLJINA ISTO A, na desnoj: LJUDSKA SNAGA. One stoje u me usobnoj suprotnosti i kao zahtjev ekologa na dnu plakata napisano je: NEKA SE VRATI VAGA, to bi zna ilo da se vrati ravnotea koja je naruena.

Tko je sudjelovao u izradi plakata? Aktivi nastavnika biologije, kemije, vjeronauka i zemljopisa odabrali su tim u enika za izradu prezentacije plakata s ekolokom porukom. Tim su inili po jedan najbolji u enik iz 5., 6., 7. i 8.razreda. U enici su napravili plakat za upanijsko natjecanje s eko porukom na CD. Plakat sadri crte s porukom od 8 rije i. Poslove oko izrade plakata u enicima pomagali su nastavnica biologije Ljilja Pain, nastavnik likovn e kulture Ernesto Markota, knjini ar Igor Beno, u iteljica Maja Mati , informati ar Josip Pavlovi te u enici ekoloke i likovne sekcije Dragana Markota, Sara Markota i An ela aki . Naim u enicima elimo puno sre e na natjecanju u Zagrebu gdje e trebati istraiti neki ekoloki problem i prezentirati ga u power point prezentaciji. Nadamo se dobrom rezultatu.

_____________________________________________________________________________OBILJEAVAMO

VALENTINOVO KROZ POVIJEST

DILJEM SVIJETA 14.VELJA E OBILJEAVA SE VALENTINOVI,DAN LJUBAVI I PRIJATELJSTVA.

MNOGI NA DAV SVETOG VALENTINA IZRAAVAJU LJUBAV,ODANOST I POTIVANJE OSOBAMA KOJE VOLE.OBI AJ JE UVELA K I ENGLESKOG KRALJA HENRIKA IV. U 17. STOLJE U,A KASNIJE SE IZ ENGLESKE PROIRIO PO CIJELOME SVIJETU. POVIJEST VALENTINOVA NIJE TO NO POZNATA,KAO TO SE NE ZNA NITI PO KOJEM OD TROJICE KR ANSKIH MU ENIKA TOGA IMENA BLAGDAN NOSI IME. JEDNA OD LEGENDI KAE DA JE SVE ENIK VALENTIN STAO NA STRANU LJUBAVI PRKOSE I RIMSKOM CARU KLAUDIJU,ZBOG EGA JE IVOT ZAVRIO U TAMNICI.

PREMA TOJ PREDAJI CAR KLAUDIJE II.,KOJI JE VLADAO R IMOM U TRE EM STOLJE U,ZABRANIO JE MLADI IMA DA SE ENE JER JE ZAKLJU IO DA E BITI BOLJI VOJNICI AKO NEMAJU OBITELJ.

SMATRAJU I ZABRANU NEPRAVEDNOM,VALENTIN JE TAJNO VJEN AVAO ZALJUBLJENE PAROVE I IZAZVAO IMPERATOV BIJES:CAR KLAUDIJE ,ZVAN I KRUTI,BACIO GA JE U TAMNICU,GDJE JE VALENTIN UMRO,A ZATIM JE SPALJEN 14 .VELA E.

PREMA DRUGIM PREDAJAMA,SVE ENIK VALENTIN BIO JE POGUBLJEN 14.VELJA E,ALI NE ZBOG VJEN AVANJA ZALJUBLJENIH,VE ZBOG OSPORAVANJA RIMSKIH BOGOVA,PROPOVIJEDANJA KR ANSTVA I POMAGANJA KR ANIMA U BIJEGU IZ TAMNICA U KOJIMA SU MU ENI.

NEKI VALENTINOVO POVEZUJU SA STARORIMSKIM OBREDIMA POSVE ENIM PLODNOSTI I A ENJU JUNONE,BOGINJE ENE I BRAKA,NA 14.VELJA E,A IMA I ONIH KOJI GA POVEZUJU S PARENJEM PTICA U PROLJE E.

OBI AJ JE DA NA DAN SV.VALENTINA ZALJUBLJENI RAZMJENJUJ U ESTITKE I DAROVE. NEKI E NA TAJ DAN VOLJENOJ OSOBI POKLONITI CVIJE E, OKOLADU ILI IZVESTI JE NA VE ERU,A NEKI OTPUTOVATI NA ROMANTI NO PUTOVANJE.

NEKI PAK U POKLONJENIM RUAMA,PARFEMIMA I SRCOLIKIM OKOLADAMA VIDE NEPOTREBAN IZRAZ SENTIMENTALNOSTI.

U LJUBAVI SE UVIJEK KRE E IZ PO ETKA,PA TAKO DAN SV.VALENTINA,ZATITNIKA ZALJUBLJENIH,ZA MNOGE LJUDE PREDSTAVLJA NEKI NOVI,S RETNIJI PO ETAK,IZ KOJEG E SE IZRODITI ISKRENA LJUBAV. ZA ONE IJA JE ROMANSA U TIJEKU,OVAJ,PO MNOGO EMU POSEBAN DAN,JE IDEALNA PRILIKA DA NJEMU ILI NJOJ NETO OD SRCA DARUJEMO I APNEMO DVIJE MAGI NE RIJE I : V O L I M T E !

_____________________________________________________________________________OBILJEAVAMO Stie nam Valentinovo, blagdan zaljubljenih. Istina, onom tko je zaljubljen i ne treba nekakav poseban blagdan, on e svaki dan misliti na osobu koju voli, no ipak, budu i da radnici, mornari, u itelji, medicinari i ostali imaju svoj dan u godini, tako se na poseban na in obiljeava i sv. Valentin koji je zatitnik zaljubljenih. Svima nam se dogodilo da se zaljubimo u neku osobu, a ne znamo kako da joj to kaemo, neodlu ni smo, nemamo hrabrosti. Ve ina nas u tim trenucima pie nekakve dnevnike ili pisma koja se ne usudimo poslati, a koja nam na neki na in olakaju duu. U enici nae kole pisali su anonimna pisma osobama u koje su potajno zaljubljeni. Ovdje donosimo neka od njih. Moda e se osobe kojima su pisma upu ena i prepoznati u njima, moda e se preko ovih redaka roditi koja simpatija ili ljubav o kojoj se sanja, nikad ne znamo.

*** Kako prenijeti na papir moje misli i osje aje? Kako napisati da oboavam biti s tobom? Nikad nisam mislila da postoji ono: Jednog dana netko e u i u tvoj ivot i vidjet e zato to nije bilo to ni s kim drugim, ali sada znam. Drago mi je da nisi romanti an jer to ne volim, ali mi daje do znanja da sam ti vana. Volim tvoje arko plave o i i tamno plavu kosu. Volim to to si mega visok i mrav, no ne goljav kao neki. Volim kada mi pokuava re i neto lijepo, no provu e to kroz alu jer ti je teko to prevaliti preko usta. Volim i tvoj smijeh. Volim to to sam ovo izmislila jer sam o ajna to ne postoji.

*** Valentinovo

Istina je da te volim. Kada te vidim koljena mi klecaju.Sme e o i,a tek zubi obaraju me s nogu. Volim te najvie,nikad ne u prestati.Oboavam i i u kolu naravno zbog TEBE . Ti si drag,lijep,prezgodan,umiljat. Ali ti n aravno nema djevojku. Ali uvijek ti ja mogu biti djevojka. Uvijek si spre man za alu. Ba i ne volim tvoje drutvo,moda neke ne volim kada psuju. Predobro se obla i,ne znam kako u i u koli,ali mislim da u i kao ja. Oboavam kad te vidim bez majice,ja se topim. Ljubavi moja, nema rije i koja te ne

opisuje. Volim te ,a nadam se da i ti mene voli. Svakim danom mi nedostaje,mislim na tebe danju i no u, i naravno i dalje u. Moje knjige tvojim imenom su ispisane,pjesme,citati samo za tebe ljubavi. Ako me voli dragi nije puno do eljeva, jer znam da ima predobar bajk i da ne e pod mnome puknuti. Ljubavi moja samo te molim, nemoj me tjerati da radim jer ja ne znam kako se paprika sadi.

*** Valentinovo

Dragi moj Volim te. To ti lako mogu re i putem ovog pisma,ali kada bi stajala ispred tebe i trebala birati izme u toga da ti kaem ili toga da svaki dan moram u iti cijeli dan, radije bi izabrala ovo drugo. Ne znam zato je tako teko re i ti u lice,pa u ti sve re i putem ovog pisma. Pa vrijeme je da po nem E, pa ovako, jedva ekam vikend da te napokon vidim, da mi se javi i da pri am s tobom po cijeli dan, da gledam one tvoje sme e o i i onaj tvoj blistavi osmijeh. Vrijeme provedeno s tobom je najbolje utroeno vrijeme u mom ivotu. Volim te ta kvoga kakav jesi, ne bi

htjela da se ita promijeni, volim tvoje ponaanje, jednom rije ju volim sve to je tvoje i to ima veze s tobom. Tri godine moja si slatka tajna, ali danas je tomu doao kraj jer te vie ne mogu gledati kao prijatelja, i ponaati se kao tvoja prijateljica. Ne znam kako e reagirati kada ovo pro ita i koja e biti tvoja odluka,ali jedno znaj, ja u tebe uvijek voljeti bez obzira na sve.

______________________________________________________________________________OBILJEAVAMO VALENTINOVO

Valentinovo

Kako me obuzme neka skrivena radost pri pomisli da je Dan zaljubljenih tako blizu. Tada se moja stvarnost negdje izgubi i ostavi mjesto u mati, snovima i osje ajima. To jutro se budim odmorna, sretna i to traje dugo. Ljubav se osje a na ulicama, u parkovima, ispred kola i restorana, osje a se u toplim domovima, upravo svugdje gdje su ljudi. U mnogim rukama tog dana na u se raznobojni mirisni cvjetovi, buketi i ili neki dar za voljenu osobu. Zaista, voljenih ima mnogo, a treba ih biti jo i vie. Biti voljen je jako vano. U ivotu nam je vana roditeljska ljubav, ljubav u iteljice, ljubav prijateljice, a potom ljubav svih ostalih. Valentinovo nas opominje da matamo o sre i, o ljubavi, da ju traimo i na emo, da s ljubavlju ivimo i da jedrugima darujemo. Na nama je da odlu imo. I sre a se oslanja na ljubav, elimo je svi blizu sebe, elimo je imati i uvati. Dan zaljubljenih je poseban dan za sve zaljubljene. Ime mu je Valentinovo i simbol je ljubavi. Tog dana se vide mnoga nasmijana lica, zaljubljeni pogledi, zagrljene osobe i odba ene brige. Sve u vidjeti ispred svoje kole, radovat u se tome jer Valentinovo poznaje samo ljubav.

ANDREA KRIANOVI VIII.a, P Domanovi i

______________________________________________________________________________OBILJEAVAMO

VALENTINOVO MOLIM TE! Molim te zavoli me Evo, preklinjem te Dua mi srce naputa, A tijelo ostaje samo Na kraju kada Pogleda nema tu ni tijela To ti se samo privi a To je samo jedna figura Koja je ostala i eka samo Tebe ali, ti ionako ne brine za duu! To je tebi neto nedostino! Ali molim, ne dopusti mi Da te vidim bez due Jer tada vidim samo POLOVICU TEBE! Martina Gali , 7.b, O Lipanjske zore Vii i

LJUBAV!!! LJ ubav je u zraku, volimo se svi, mali, veliki.

U naim srcima ljubav se ra a, sve sla a i sla a.

Ba svi tada se vole i svi su dobre volje.

A li i najtvr a srca mogu se smekati uz pomo Valentinova.

Volite se svi, kao i svi mi! Autori: Paolina Tomi i Nikolina Udenija 5.b, C Vii i Ilustracija: Josip Menalo, P Dra evo

______________________________________________________________________________OBILJEAVAMO

VALENTINOVO

NIJE VANA VANJTINA

ivjela je u centru grada djevojka Mihaela. Bila je ohola i umiljena. Uvijek se ure ivala, elja joj je bila da bude najljepa, farbala je kosu nekoliko puta tako da je nisi mogao prepoznati kad svaki put do e s novom bojom kose. Imala je mnogo novca koji je troila na kozmetiku i druge stvari, ali nije htjela dijeliti svoje bogatstvo. Mislila je da e imati mnogo prijatelja kojima e zapovijedati i da svi moraju nju sluati. Istina je da je imala mnogo prijatelja ali to nisu bili njezini pravi prijatelji koji su joj stvarno spremni pomo i. Vie su bili kao njezini sluge koji su joj udovaljavali. Oni to s vremenom vie nisu mogli trpjeti i svi su je

ostavili. Pitala se zbog ega su je ostavili i nije nikako mogla shvatiti. Jednom, dok se ure ivala, zastala je na trenutak i po ela razmiljati o svojem ponaanju. Shvatila je kako se ponaa loe, da ne potuje druge osobe, da je krta i ohola i da joj bogatstvo samo donosi tugu i usamljenost. Koliko god se bila trudila urediti i uljepati, ta ljepota nije mogla zamijeniti njezino ponaanje. Shvatila je da su prijatelji pravo bogatstvo. Tako se tog dana potpuno preobrazila. Postala je skromnija, a svoj novac je podijelila. Od tada je imala mnogo prijatelja, pravih prijatelja. Zaljubila se u jednog de ka i ivjela je bolje nego prije. Najsretnija je sa svojim prijateljima i de kom, kojeg je toliko ekala.

Tekst: Lea Brajkovi , 5.a Ilustracija: Antea Kafadar, 5.a, C Vii i

__________________________________________________________________OBILJEAVAMO POKLADE Poklade ( karneval ) je sve ano razdoblje prije korizme u kojem se prire uju povorke makara , kostimirani i maskirani plesovi. Pokladni ophodnici tako er se nazivaju raznovrsnim nazivima poput makara , ma kara , dida , pjesnika i dr. Karnevalske sve anosti obi no uklju uju maskirane povorke, plesove, obasipanje cvije em, te na kraju spaljivanje velike lutke " princ ka rnevala ". Karnevali se slave posvuda po svijetu, uglavnom u p odru jima s ve inskim katoli kim stanovnitvom. U naoj centralnoj koli, kao i u podru nim, poklade smo obiljeili raznim literarnim i likovnim radovim a koji su predstavljeni na panoima u holovima. Rahela Vego

Iz hola nae centralne kole:

__________________________________________________________________OBILJEAVAMO POKLADE

MASKENBALKA LJUBAV

Nastavnici su odlu ili,na dan kada svi mogu biti netko drugi, pripremiti maskenbal .Cijela je kola bila na nogama taj mjesec , dje aci su pitali djevoj ice da idu s njima .Svaki je mladi naao neku djevojku za taj ples samo su ostali Martina i Matija bez svoga para . Martina se svi ala Matiji ,a Matija se svidao njoj .To se sramila priznati pa iako ju je Matija pitao nije htjela i i s njim . Tu se umijeala njezina najbolja prijateljica Anamarija .Anamarija je Matiji rekla u to ese ona maskirati tako da ih spoji .To nije bio obi an maskenbal , na tom bi maskenbalu birali pobjednika, to jest najljepi kostim jedne djevoj ice i jednog dje aka.Kada je doao taj dan, svi su bili uzbu eni . Svatko se pitao u to e Martina maskrati i s kim e biti . Svi su doli samo nije bilo Martine i Matije . Odjednom svi su reflektori bili upereni u Martinu zato to je bila odjevena u haljinu od najljepe svile, sva bljetava i bijela s kunom na glavi kao princeza . Nedugo zatim svjetla su se uperila prema Matiji, poto je on bio maskiran u princa .Martina nije prepoznala Matiju te je sa zadovoljstvom plesala s tajnim princem u dvorani za ples .Plesali su i plesali bez prestanka . Dolo je i vrijema za biranje pobjednika i pobjednice maskenbala . Izabrani su tajanstveni princ i princeza. Poljubili su se ,a onda je sve zanimalo tko je princ ,a tko princeza . Skinuli su maske ,a to su bili Matija i Martina . Pomo u tog maskenbala njih su se dvoje spojili i vie se nikad ne e razdvajati .

GABRIELA MERDAN VI.b, P DOMANOVI I

__________________________________________________________________OBILJEAVAMO

KORIZMA KORIZMA - VRIJEME POSTA I OBRA ENJA Na Pepelnicu ili istu srijedu, koja ove godine pada 5. oujka, u Kat oli koj crkvi zapo inje korizma, etrdesetodnevna priprava za Uskrs. Od kraja 11. stolje a vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih gran ica. Taj pepeo ozna ava ozbiljnost i pokoru ime je obiljeeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskr snu e. Od 5. stolje a u sreditu priprave za Uskrs je post, a budu i da nedjeljom nitko ne treba postiti, po etak vremena posta pomaknut je u 6. ili 7. stolje u sa este nedjelje prije Uskrsa na srijedu koja je prethodila toj nedjelji. Pepelnica ili ista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs. Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, zna i da se katolici od 18. do 60. godine ivota (s izuzetkom bolesnika) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, to ne isklju uje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.). Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, zna i odricanje od mesa toplokrvnih ivotinja, a obvezu je sve vjernike koji su navrili 14 godina. Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje molitvu, post i dobra djela. Tko post shvati kao zakon, dovoljno je da izvri to to Crkva od njega trai. No, sasvim je normalno da e svaki vjernik daleko ozbiljnije shvatiti taj poziv Crkve na post, pokoru i nemrs. Crkva se nada da e svaki vjernik stroe postiti, moda nita ne jesti ili pak o kruh u i vodi proivjeti taj dan. Brojni se kr ani u korizmi odreknu svih 40 dana ne ega to im je osobito drago, npr. mesa, alkohola il i cigareta. Neki su se, upravo odri u i se u korizmi, uspjeli osloboditi ovisnosti o drogi. Ima onih koji odlu e da e u korizmi ranije ustajati i da ne e gledati televiziju. Ozbiljni kr ani u korizmi ne sluaju zabavnu glazbu nego klasi nu i ozbiljne govorne programe. Neki si kr ani zadaju osobitu pokoru, odlu e osloboditi se nekoga grijeha i pogreke, u svoj ivot nastoje uve sti neku korisnu naviku. Tijekom korizme pokuaju biti vrijedni u poslu, samozatajni, strpljivi prema svojini uku anima, utljivi i vrijedni. Velik broj kr ana odlu i da e u korizmi svaki dan desetak minuta itati Sveto pismo. Brojne su obitelji koje u korizmi odlu e da e nave er uvesti obiteljsku molitvu, ili da e svaku ve er zajedni ki u obitelji moliti krunicu. Jedni odlu e na po etku i na kraju korizme dobro se ispovjediti, i tako u te dane biti osobito istima. Djeca obi no odlu e da e se tih dana odre i slatkia i bombona, da e se odre i nekih igara koje su im smetale da napisu kolske zada e. Ima mladi a i djevojaka koji e se u korizmi odre i izvanjskih na ina izraavanja svoje ljubavi, poljubaca i zagrljaj a, ima bra nih drugova koji odlu e da e u korizmi govoriti jedno o drugom samo pozitivno i dobro. Neki odlu e svaki dan, ili pak nekoliko puta tjedno, po i na svetu misu. Drugi pak odlu e na po etku korizme da e svaki dan na i pola sata vremena za molitvu, za razgovor s Bogom, za ozdravlji-vanje svoga duha, za lije enje svoje savjesti, intelekta i srca. Svi su dakle pozvani da u korizmi neto posebno nap rave, da zaoru neku osobitu brazdu svoga ivota, i posiju novo sjeme u svoje dane, mjesece i godine. Nad svima, ve na Pepelnicu, lebdi Isusova rije koja zove: Kraljevstvo Boje je pred vratima, obr atite se i vjerujte Radosnoj vijesti. Zato se i kod posipanja blagoslovljenim pepelom na Pepelnicu kae onome koga se pepeli:"Sjeti se ovje e da si prah i da e se u prah vratiti". Ili pak druga re enica: "Obrati se i vjeruj Radosnoj vijesti". ( lanak je preuzet sa stranice Katoli ke tiskovne agencije)

________________________________________________________________OBILJEVAMO

DAN ENA

OSMI MART (OUJAK) ,DAN ENE KROZ POVIJEST

irom svijeta 8.3. obiljeava se kao Dan ena . Me utim, povijest ovog praznika i vanost obiljeavanja 8. Oujka ne vee se samo za poklanjanje cvije a i panje tog jednog dana, ve za cilj ima skrenuti pozornost na hrabrost, snagu i mogu nosti ena koje istinski pokre u svijet.

Ideja da se obiljeava me unarodni dan ena prvi put se pojavila po etkom 20. Stolje a u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je esto dovodila do protesta zbog loih uvjeta za rad. ene zaposlene u industriji odje e i tekstila su javno protestirale 8. oujka 1857 u New Yorku .

Tekstilne radnice su protest irale zbog loih radnih u vjeta i niskih pla a . Proteste je sprije ila policija . Te iste ene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.

Protesti 8. oujka su se doga ali i narednih godina, najpoznatiji je bio 1908. godine kada je 15.000 ena mariralo kroz New York trae i kra e radno vrijeme, bolje pla e i pravo glasa. Godine 1910. prva me unarodna enska konferencija bila je odrana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalisti ke Internacionale te ustanovila Me unarodni dan ena na prijedlog slavne njema ke socijalistkinje Clare Zetkin.

Sljede e godine Me unarodni dan ena obiljeili su mili juni ljudi u Austriji, Danskoj, Njema koj i vicarskoj. Ti doga aji su se poklopili s poarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu ozna ene kao razlog za veliki broj rtava. Pred po etak Prvog svjetskog rata ene irom E u rope su odrale mirovne prosvjede 8. 3. 1913. godine.

Prvi svjetski rat je neizravno oja ao poloaj ena jer su se dokazale kao nosi telji privrede dok su mukarci ginuli u rovovima.

8. 3. 1917. godine 90.000 ena je u poluvremenu ruske boljevi ke revolucije u St. Petersburgu protest iralo za mir, kruh i zemlju, a protest je doveo do ostavke ruskog cara. Zaslugama Aleksandre Kolontaj, neposredno po svretku Oktobarske revolucije 8. oujak zvani no postaje praznik u Sovjetskom Savezu.

Nakon rata, Velika Britanija (1918.) i SAD (1920.) su enama dali pravo glasa. Do tada su samo mukarci uivali ovo pravo, a mnoge velike svjetske zemlje su pravo glasa (izbora) enama dali puno godina kasnije. Zbog toga je bitno na Dan ene prisjetiti se svih vanih, jakih i poticajnih ena koje su kroz povijest napravila put za bolje sutra.

________________________________________________________________OBILJEVAMO

DAN ENA

KU A MOJE MAJKE Ku a moje majke puna je cvije a, u maj inoj ku i uvijek je sre a. U maj inoj ku i vatra pucketa i gori, ni eg se tada ne bojim. U maj inoj ku i uvijek je toplo i hrana mirie. Maj inu ku u volim najvie. Vide Prka in, 4.raz., C Vii i

________________________________________________________________OBILJEVAMO

DANI HRVATSKOG JEZIKA

Prigodnim sastavima i izradom panoa u naoj centralnoj koli obiljeena je manifestacija Dani hrvatskog jezika. Ta se manifestacija obiljeava svake godine u mjesecu oujku a vezana je za donoenje Deklaracije o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika koji je objavljena u tjedniku Telegram 17. oujka 1967. godine. Tekst Deklaracije napisali su Miroslav Brandt, Dalibor Brozovi , Radoslav Kati i , Tomislav Ladan, Slavko Mihali , Slavko Pavei i Vlatko Pavleti , okupljeni u povjerenstvu Upravnoga odbora Matice hrvatske. Njome je postignuta ve a autonomija hrvatskog knjievnog jezika unutar jugoslavenske federacije. U enici nae kole pisali su sastave inspirirane maternjim jezikom i njegovim zna ajem a najbolje od njih uz zanimljive ilustracije u enika Stjepana i Petre donosimo ovdje, u Dje jem snu.

Ilustracije: Stjepan Bokovi I Petra Doko, 8.a, C Vii i Dani hrvatskog jezika

Postoje mnoge pjesme i sastavi o hrvatskom jeziku ali ni jedan ne moe opisati ljubav prema njemu. Od prve rije i do kolskih klupa majka nas je u ila rije i hrvatske. Kad sam u kolu krenula, u iteljica je usavrila moje znanje o mom materinskom jeziku. Sada znam puno rije i i puno o povijesti moga jezika. Moje znanje o hrvatskom jeziku rasti e do kraja ivota mog. Volim hrvatski jezik jer je to moj jezik i govorim ga od ro enja. Vlatka Krei , 8.b, C Vii i _

_______________________________________________________________OBILJEVAMO

DANI HRVATSKOG JEZIKA

Dani hrvatskog jezika Dolazim iz kraja Gdje ivi hrvatska raja. Hrvatski je jezik djeda moga I prenosit u ga na unuka svoga. Preko tisu u gora i tisu u mora Nalazi se Hrvatska gora. Za hrvatski jezik svi znaju, Time oni nama mnogo daju, Da hrvatski jezik volimo i uvamo, Da nai unuci u srcu ga nose I s njim se ponose. Finka Valjan, 8.b, C Vii i

Dani hrvatskog jezika Dio smo povijesti koja je bila tmurna i teka, sa usponima i padovima, sa krizama i ratovima. A vjekovima jezik je odolijevao zubu vremena idu i i s prolo u ruku pod ruku. Jo od desetog stolje a zapisan je na kamenim plo ama, ima svoje zakone, molitve i pjesme. Tako je lijep, bogat i milozvu an. Jezik roda moga propinje se poput valova, te hu i, zvoni i odjekuje. Mnogi su ga pokuavali zatrti, ali on je ostao, pustio korijene sve dublje i dublje, pupao i cvjetao. Nikad ne miruje, raste polako, kre e se kao gazela iz pjesme u pjesmu, iz

knjige u knjigu. Jezik nam je dozvoljavao da osjetimo bolan osje aj izgubljenosti i usamljenosti. Donosi nam radost i toplinu. Jezik roda moga putuje Jadranskim morem, skrivao se u kamenjaru hercegovine, utrkuje se sa Bunom i Neretvom. Jezik te ini to jesi. Zato ga uvajmo da raste kao svijet da ga sunce ne spri i vjetar ne raznese iz naih krila. Aldin Balji , 8.a, C Vii i. Als in Balji , 8.a. C

____________________________________________________________________DANAS U IMO KOMPARACIJA (STUPNJEVANJE) PRIDJEVA U svakodnevnom ivotu esto poredimo tko je u emu bolji, loiji, pametniji, bri, sporiji, sr aniji, ve i, manji, mla i, stariji. Uvijek postoji i netko tko je najbolji, najloiji, najpametniji, najbri, najsporiji, najbri, najsporiji, najsr aniji, najve i, najmanji, najmla i, najstariji. Upravo smo kroz ove dvije re enice i objasnili pojavu u jeziku koja se naziva komparacija ili stupnjevanje pridjeva. Pridjevi su kao to znamo (ili moda ne znamo?) promjenjive vrste rije i koje stoje uz imenice i poblie ih odre uju. Stupnjevanje pridjeva jeste promjena oblika pridjeva (samo opisni pridjevi su u igri) prema stupnjevima, a svaki pridjev ima 3 stupnja: - pozitiv ozna uje osobinu u normalnoj mjeri (pametan) - komparativ ozna uje osobinu u ve oj mjeri (pametniji) - superlativ ozna uje osobinu u najve oj mjeri (najpametniji) Tvorba komparativa na pozitiv dodajemo nastavke -iji,-i (-ji), -i . Tvorba superlativa ispred komparativa dodajemo prefiks naj. (ukoliko komparativ po inje suglasnikom j , superlativ se pie s dva j . (ja i najja i)

Nepravilna komparacija komparativ se ne tvori pomo u uobi ajenih nastavaka, ve na drugi na in. Imaju je samo 4 pridjeva:

dobar bolji

zao gori

velik ve i

malen manji

SUPERLATIVA

Maja ide u peti razred. Svatko od njenih prijatelja je u ne emu najbolji . Nikolina je najpametnija djevoj ica, a Marko najpametniji dje ak. Ana je najljepa djevoj ica, a Luka najljepi dje ak. No Nikola, najlju i dje ak u razredu, s tim se ne slae. On misli da je Tea najljepa jer se u nju zaljubio. Tea je ina e najbra u razredu. Svi misle da se Tea zaljubila u Petra, najbreg dje aka. Matej je najja i dje ak u njihovom razredu. To smo doznali nedavno kada je svakog pobijedio u obaranju ruke. An ela je najbolja u gramatici, a voli i koarku. Me utim, Danijela je najloija u gramatici, ona voli nogomet ba kao i Davor koji je najbolji u nogometu. Tanja i Mario su najvii pa lako mogu brisati plo u za razliku od Brune koji je najnii ali je zato najuporniji u razredu. Tamara je najpaljivija , Klara je najstrpljivija . Ivan voli itati najzanimljivije knjige, koje su naj e e i najdeblje. Lucija pak ne voli itati pa joj je najdrae kad za lektiru dobije najtanju knjigu. Marti je najzanimljivije kuhanje pa zna napraviti najso niji kola . A Maja, Maja najvie voli hrvatski jezik. Radi komparative i superlative kao od ale. Njezina najdraa nastavnica je nastavnica hrvatskog jezika Magdalena. Tako er joj ide pe enje najukusnijih pala inka. Lea Brajkovi , 5.a, C Vii i

DOWNOV SINDROM

Downov sindrom Downov sindrom nastaje zbog pogrenog prijenosa kromosoma tijekom diobe

spolnih stanica, tako da u tom slu aju stanice ne sadre 46 kromosoma kao i obi no,

nego 47. Iako se stalno istrauje uzrok nastanka Downovog sindroma nije poznat i

poga a sve rasne i dobne skupine, no u ve em broju slu ajeva nastaje kod trudnica s

35 i vie godina starosti. Neka od glavnih obiljeja Downovog sindroma mogu biti

kratak i irok vrat kod djeteta s previe koe ili masnog tkiva, kosi poloaj o iju

(tzv.mongoloidnost), kratke ake, kratke i iroke ruke i noge, kra i prsni ko

neobi nog oblika i sl. No osim ovih poteko a osobe s Downovim sindromom esto imaju i poteko e u govoru i mentalnom

razvoju i razvoj jezi nih i motornih vjetina je otean.

No osobe s Downovim sindromom, pogotovo djeca vrlo su velik izvor sre e i pozitivne energije za okolinu. Ta djeca naj e e su

topla, dobroduna i vesela, imaju dobru komunikaciju s drugima, vrlo su kreativni, no koliko e razviti svoj talent i potencijal ovisi

o podrci onih koji sudjeluju u njihovom odgoju. Odgajatelji djece s Downovim sindromom moraju imati veliko strpljenje i ljubav

jer osobe s Downovim sindromom iziskuju potporu okoline i blinjih itav svoj ivot. Najvanije je pristupiti na pravi na in tim

osobama jer metode rada druga ije su od metoda kod ostale djece, posebice to se ti e u enja i svladavanja gradiva. Ve ina roditelja

i odgajatelja odlu uju samostalno odgojiti svoje dijete bez obzira na poteko e. Djeca s Downovim sindromom zbilja mogu posti i

mnogo, upravo zbog svoje vedrine i duha koji otvara prostor kreativnosti, no kakav e biti krajnj rezultat upravo ovisi o odgajatelju,

koliko e i on na neki na in rtvovati se za taj cilj. Vrlo je vano da odgajatelj zadri pozitivan stav i da se zna nositi i s neuspjehom

kao dijelom izazova u enja. Svako novo svladavanje neke vjetine (sjedenje, stajanje, govor i sl.) iziskuje velik napor, no i radost je

ve a kada dijete svlada odre enu vjetinu.

SESTRA MI JE PROMIJENILA IVOT U jednom selu ivjela je jedna obitelj. Roditelji su imali tri k eri Rachel, Jane i Josefinu. Djevoj ice su imale i dvije bake u ku i. Jedna baka imala je, koliko se sje am, ezdeset tri godine, a druga osamdeset osam. Jane je najvie voljela pomagati baki u plasteniku. Majku su uskoro po ele mu iti velike glavobolje s povra anjem. Jednog dana, dok je otac leao na svom kau u, Jane je otila k majci u sobu i saznala udo. Majka joj je rekla da je trudna a Jane ju je pitala je li to provjerila testom. Odgovor je bio potvrdan. Jane je otila javiti sretnu vijest ocu. Cijela obitelj bila je jako sretna. Nakon nekoliko dana majka je s djevoj icama otila na ultrazvuk i saznali su da e djevoj ice dobiti jo jednu sestricu. Prolazili su dani a mamin trbuh bio je sve ve i. Majka je dio trudno e provela u bolnici. Doao je i taj dan majka je rodila. Morali su due ostati u bolnici jer se djevoj ica ranije rodila. Uskoro su se vratili ku i i saznali da sestrica ima Daunov sindrom. Ali bez obzira na to svi su je voljeli Moja sestrica Nika jako je vesela i voli sluati pjesme na Rahelinom (Rachel) mobitelu. Tako er voli susjedovog psa. Ona danas ima dvije godine i prava je sveznalica. Kad bi me netko pitao to je za mene moja sestra Nika, odgovorila bih mu da je ona na an eo poslan da promijeni nau obitelj veliku obitelj sre e.

Jana Vego, 5.a, C Vii i

_________________________________________________________PREDSTAVLJAMO NAE U ENIKE Martina Gali , u enica 7.b razreda nae centralne kole Razgovarala: Marija Masla

U rubrici Predstavljamo nae u enike razgovarali smo s Martinom Gali , u enicom sedmog razreda. Pored toga to je odli na u enica u svim predmetima, ona sudjeluje u brojnim izvannastavnim i slobodnim aktivnostima, kao to su novinarska i gluma ka sekcija, kolski bend, poha a sate klavira, a svira i u tamburakom sastavu u s klopu kulturno-umjetni kog drutva, voli mnogo itati i pisati razne sastave. Za po etak reci nam neto o sebi to ve nisam nabrojala! Pa sve si ti rekla. Nemam nita dodati hahaha...... ........................................................... Zna i dobro sam informirana. Krenut emo s pitanjima o nastavi. Velika je stvar imati od li an uspjeh u koli, a ti koliko vidim ima iz svih pred meta petice. U i li mnogo da bi to postigla? U im onoliko koliko mi je potrebno da shvatim poantu. Najvanije je biti uklju en na satu kada nastavnik objanjava. Kod ku e to samo pogledam. Najvanije je u iti s razumijevanjem i tada u enje nije nikakav problem. Mnogi u enici bubaju I to im je veliki minus. Ne nau e ono najbitnije, a optere uju se u enjem i zamrze kolu. Tvoj je recept zna i manje u enja, a vie razumijevanja? Tako nekako. Ali opet ovisi o teini lekcije. Nekad treba I due u iti ako je lekcija tea. Voli li nastavu? Postoje li stvari koje bi eljela promijeniti? Nekad volim, nekad ne. Kao i sve drugo u ivotu. Po stoji neto to se voli i neto to se mora haha. J a na to tako gledam. Voljela bih u nastavi vidjeti mnogo vie primjera, prakse, vjebi, pokusa i prakti ne nastave. Jedna je stvar kada neto pro itamo u knjizi, a druga kada to vidimo u stvarnom svijetu. Kada bih ja bila nastavnica, trudila bih se dati to vie pr imjera da djeca shvate ono to e im pomo i u ivotu. Koji ti je najdrazi predmet? Ima ih dosta..Moda hrvatski i matematika..

_____________________________________________PREDSTAVLJAMO NAE U ENIKE

Dobro. Prije i emo sad na tvoj kreativni rad. U pismenim sastavima u koli briljira. No i pored toga pie razne tekstove, pjesame, igrakoz e..Sto te motivira ? Pa neki moji doivljaji ili op enito neki doga aji..Nekad je dovoljna neka mala sitnica, vidi psa na ulici ili neto sli no, a da to pokrene itavu radnju. Malo stvarnosti, malo moje mate, i e to pri e. Da bi sastavljala dobre sastavke sigurno itas mnogo knjiga..Kakve knjige voli itati? Volim ljubavne romane, kriminalisti ke, pogotovo tekstove s puno dramatike u sebi i napetosti.. to radis u slobdno vrijeme..ako ga imas? Naj e e sviram ili sam s prijateljima. to bi zeljela postati u ivotu? Ima li kakav san? Profesorica ili nastavnica hrvatskog jezika ili predavati u galzbenoj skoli. Koji su tvoji ivotni uzori? Netko od glazbenika pisaca ili sl.? Najvie mi inspiriraju i moji najveci uzori su lanovi grupe Silente.. A oni su? Mlada rock grupa iz Dubrovnika. Njihov poznati hit je Terca na tiinu. Da, ula sam tu pjesmu. Kad smo kod glazbe, koju vrstu g lazbe ti voli? Volim glazbu s dobrim tekstom, zanimljivom melodijom koja ima u sebi neto to me ispunja. A to se vrste ti e, ne volim ba narodnjake ni neki tvr i metal, a ostalo moe pro i ako su mi tekst i glazba ok. Svira u kolskom bendu. Vidi li sebe u tome i bi li se eljela baviti glazbom i u buducnosti? Pa vjerojatno u nastaviti svirati, mislim da bi moglo biti nesto od mene.hehhe: Reci nam neto za kraj. to bi poru ila svojim prijateljima? Da budu uporni u onom to rade...i da je glazba ziv ot..zato ljudi svirajtee..!

Biti prvai iznimna je ast. Mnoga djeca jedva ekaju dan kad e prvi put krenuti u kolu, razviti nova prijateljstva, druiti se, osje ati se velikim. Tad se prvi put upoznajemo sa kolo m i mnogo su vani ti prvi utisci zbog naeg daljnjeg razvoja. D je ji san posjetio je prvai e u naoj centralnoj koli. Vidjeli smo da zajedno s u iteljicom Ruicom mnogo rade, drue se, igraju se, a mnogo toga i nau e. U enje kroz igru najboji je na in u enja, a zatekli smo vedru i doma insku atmosferu, u ionica je matovito ukraena. Svakog mjeseca obilje avamo neto, a nai prvai i sve to obiljee i pripreme u svojoj u ionici. Donosimo par fotografija da do aramo atmosferu kao i neke od njihovih radova te imena naih najmla ih u enika.

_________________________________________________________________U ENI KE RECENZIJE KRITI KI PRIKAZ VIDEOIGRICE

Clumsy ninja ( u prijevodu : Nespretni ninja ) Mobilnu igru "Clumsy ninja" komponirala i kreirala je tvrtka Naturalmotion games. Kreatori igre ina e prave idealno grafi ki i redoslijedno sloene odli ne igre. Cilj igrice je poloiti sve pojaseve i do i do djevojke. Igrica je arkadno-avanturisti ki spoj humora i vjetina. Igra po inje upoznavanjem glavnog lika i Kire, u koju se on zaljubljuje. Kira, koja je vrhunski ninja, uzvra a ljubav i zajedno vjeba sa glavnim likom koji nema spretnost i ali ima volje. Nakon nekog vremena, Kiru otima zli neprijat elj. Glavni lik tuguje za njom, no odlu uje po eti trenirati i uz pomo Senseija savladati ninja umije e. Sensei mu postavlja zadatke i prepreke koje mu nakon prelaenja daju odre ene vjetine i pojaseve. Pojaseve mu daje Sensei, koji mu tako er zadaje sportske rekvizite koje treba kupiti za savladavanj e odre enih vjetina. Dobiva novac i dragulje, pomo u kojih moe "platiti" da pro e misiju. Nakon stotinjak levela dolazi do neprijat elja koji je oteo Kiru, ali o tom potom. Trebamo prvo biti up orni u igranju. Igra nije veoma pou na, osim toga to nam govori da nikad ne trebamo odustati i da se trebamo boriti za ono to elimo. Igra je grafi ki jako dobra i sve je dobro komponirano. Humoristi nim prikazom igra nas "zove" da ju i dalje igramo. Ivan Robin Milo 7.a, P Domanovi i

_______________________________________________LITE RARNI KUTAK

PROLJETNA PRI A

Sjedim u udobnoj stolici poluotvorenih o iju dok se sjenke tek rascvjetale magnolije poigravaju na mome licu.

Skoro je ve podne ,a meni je jutro jer sam upravo ustala iz topline svoga kreveta. Tko zna do kada bih budna sanjala , da me nije iz tih mojih matarija u stvarnost prizvala melodija Prolje e je,a u meni nemir... Odmah sam znala da me to zove Iva,moja najbolja prijateljia.To je njena najdraa pjesma pa i moj mobitel zvoni tako samo kada me ona zove. Nisam se uspjela ni javiti,a ona ve cvrku e s druge strane : Spremi se brzo,stiem po tebe uskoro pa idemo u jedan ir po gradu! Jesi li ti normalna,pa hladno je i pada kia (u sebi mislim bar je sino tako bilo)?! ispalim na brzinu kao iz topa samo da je se rjeim. Ha,ha,ha ludo moja,ludice ,znam ja tebe,prava si spavalica!smije se ona i kae mi da izvu em glavu ispod pokriva a i pogledam kroz prozor. Jedva se dovu em do prozora i malo povu em roletne. Tada me obasja snop arkog proljetnog sunca kojega toga jutra nisam uop e o ekivala na svome prozoru.Neke neobi ne,razigrane boje uvukle su se kroz sitne otvore na roletnama i napravile aroliju. Uskoro sam spremna! vikne u slualicu i pourim se spremiti da do ekam u najljepem svjetlu vedri,proljetni dan.

Za pravo uda brzo sam bila gotova i evo ve pet minuta ekam Ivu,a nje nema.Lagani povjetarac poigrava se mojom rasputenom kosom i to mi nimalo ne smeta,naprotiv jako je ugodno kao da mi ne iji njeni prsti lagano miluju zatiljak,a onda prelaze na lice,usne,vrat... Udahnem svjei proljetni zrak punim plu ima i osjetim miris tek uzorane zemlje koja se budi poslije duge zime.Mirie na pokoenu travu.Pa to je sigurno moj brat jutros kosio oko ku e. Iz daljine se uju glasovi vrijednih susjeda koji su ovaj sun ani dan iskoristili za proljetne radove u polju.Svi se natje u tko e prvi posaditi krumpir,graak,luk... S oblinjeg igralita dopire graja,vriska,cika,razdragano dozivanje djevoj ica i dje aka koji uivaju u arima dje je igre.A ivahne pti ice u oblinjem grmlju neto avrljaju i raspravljaju. Njene ljubi ice u dnu maj ina vrta stidljivo iz trave proviruju van kao da ne vjeruju da je stiglo lijepo vrijeme,a uti se jaglaci radosno smiju kao da znaju da e svojom zlatnom bojom privu i razigrani i zaljubljeni par nebeskoplavih leptira koji se naao u blizini. Bijeli i plavi zumbuli opijaju svojim zavodljivim mirisom.Sagnula sam lice da ih pomiriem,a jedan bezobzirni guter projurio je kroz travu, ure i se kao da ve kasni na dogovoreni sastanak, ini mi se tik do moga nosa. Iznena ena i uplaena kihnem. Samo ti kii,navu i e opet prehladu.Nebi bilo nikakvo udo kada si se tako odjenula! kritizirala me mama nude i mi rup i za nos rukama prljavim od zemlje. U jednoj ruci drala je sadnice arenih ma uhica,a u drugoj rup i . Ne treba,hvala vrtila sam se u krug u svojoj novoj,cvjetnoj haljini koja je istina za ovo doba godine bila prelagana,ali sam mami zato ponosno pokazala smaragdno zeleni demper koji sam leerno prebacila preko torbice u slu aju da mi bude hladno. Ona je samo promrmljala da se demper slae s dananjom bojom neba i brzo otia u drugi dio vrta

_______________________________________________LITE RARNI KUTAK

saditi cvije e. Mene je moj demper posje ao na Neretvu,ljepoticu moga zavi aja,koja je uvijek lijepa,a u ovo doba godine najljepa.

U tom trenutku stigla je i Iva pjevue i neku zaraznu melodiju. Umjesto pozdrava viknula sam:Vidi,moja omiljena kajsija je procvjetala,tek to sada vidim! Glasno se nasmijala: Vidjela sam to prije tjedan dana,a ti nita ne vidi osim onoga svoga Marka,ljubav te potpuno oslijepila! Stvarno,bila je u pravu,u prolje e se sve budi pa i najljepi osje aj,ljubav.

Danijela Milanovi

!

_______________________________________________LITE RARNI KUTAK

DOME OCA MOGA Topli dome oca moga, uvijek si mi mio. U tebi sam odrastao i uvijek si topal bio. Najdraa mi je soba tvoja to je bila moja. Nek te dragi Bog uva i mom e srcu biti drag! Nikola Raji , 4.raz., C Vii i DOM Tamo gdje vlada sloga, gdje je velika vjera u Boga, gdje s panjaci zelene i ljudi se vesele U kraju tom moje majke je dom. Pogleda uprta u daljinu sje a se moja mama. Teko se ivjelo tada, al se moglo ivjeti od svog rada. Ivana Matuko, 4.raz., C Vii i

STARI DOME

Stari dome oca moga ti si sva ljepota i divota. Za tobom je enja jaka, ti si dao puno aka. Kada do em u taj kraj, to je meni pravi raj. Nema vie graje ljudi, ali srce istom enjom udi. Matej utalo, 4.raz., C Vii i

DJE ACI Dje aci mogu biti dobri aci, A neki to ne ele, a imaju glave zrele. Pri aju mnogo a nastavnici im prijete jedinicom strogom. Kako pri e kraja nemaju, nastavnici ih u kut tjeraju. Oni se tuku, a uz to naprave veliku buku. Neki se mu e i mnogo u e, petice piju, A neki samo jedinice siju. Ali bez dje aka ne bi parove imali, Iako su oni nekoliko jedinica posijali. Leonarda Jurkovi , 5.b, C Vii i

________________________________________________________________IZ PROLOSTI KOLE

RAZDOBLJE IZME U 1938. I 1950. GODINE

Po etak organiziranog rada na opismenjavanju i prosvjeti djece u Vii ima vezan je za 1938.godinu. Te godine po eo je analfabetski te aj iji je rukovoditelj bio ori Mato, ujedno i prvi u itelj u selu. Te aj je radio i 1939.godine. Godine 1940. otvorena je etverogodinja kola koja je radila u privatnoj zgradi u vlasnitvu Vinka Mali a i ostalih mjetana Vii a. U iteljsku dunost obnaao je Glu evi Ivo, rodom iz Metkovi a. Na toj dunosti ostao je i 1941.godine. Godine 1942. kola je prestala s radom jer su talijanski vojnici preuzeli Mali a zgradu, ina e kolsku prostoriju, za potrebe vlastitog smjetaja. U enici su kolovanje nastavili u Osnovnoj koli Dra evo. U prosincu 1944.godine, nakon odlaska stranih vojnika iz kolskih prostorija i osloba anja Vii a, nastavljeno je kolovanje djece iz Vii a i eljeva. Nastava je trajala par mjeseci a vodila ju je Ilduza (..?) koja je uz povremene prekide radila do 1946.godine. U kolskoj 1946/1947 godini kola je prema nepotpunim podacima imala etiri razreda. Brojno stanje u enika nije bilo mogu e potpuno utvrditi jer nedostaju razrednice prvog i drugog razreda. U svim razredima nastavu je izvodio

u itelj Muminagi Mustafa. kolske 1947/1948 godine dunost u iteljice obavljala je Despot Smilja. I za tu kolslku godinu nedostaje djelimi no administrativna dokumentacija razrednice drugog, tre eg i etvrtog razreda. Nastava je izvo ena u zgradi Mali Vinka i ari amila. kolske 1948/1949 u koli su radili Despot Smilja i Petkovi Zdravko. Upravitelj kole bila je Despot Smilja. kola je imala etiri razreda. Prema raspoloivoj dokumentaciji bilo je 290 u enika u tri razreda dok za prvi razred nedostaje razredna knjiga. Nastava je kao i prethodne godine izvo ena u zgradi Mali Vinka i ari amila. kolske 1949/1950 u sva etiri razreda bilo je 298 u enika. Upraviteljica kole bila je Smilja Despot. Uz nju je radila i u iteljica Ljubica Panda.

Klapa Signum je osnovana po etkom 2007. godine. lanovi klape su pjevali u crkvenom zboru "Gloria" koji je osnovala Slavica Eldi 2002. u upi Sv. Franje Asikog u apljini.Zbor je izdao CD "Putem Krista" 2003. godine. Izdvajanjem pojednih lanova zbora nastala je mjeovita klapa Signum. "SIGNUM" zna i "ZNAK" . Oni su od po etka nastojali biti znak ne eg dobrog i pozitivnog u svom gradu,u tome su i uspjeli.Voditeljica klape je bila Slavica Eldi ;koja je klapi i dala ime.Klapa Signum je u svojih sedam godina rada osvojila brojne nagrade.Najvanija od njih je bila 1. nagrada publike i 2. nagrada stru nog irija na festivalu klapa u Omiu.Time je klapa ula u superfinale zajedno sa najboljim mukim i enskim klapama i tako je postala jedina hercegova ka klapa koja je ula u superfinale. 2012. godine klapa Signum je na me unarodnom festivalu klapa u Perastu u Crnoj Gori osvojila 1. mjesto stru nog irija i 1. nagradu za najbolje debitante.Prole godine na Omikom festivalu klapa je dobila 2. nagradu stru nog irija , a u Perastu opet 1. nagradu. Prole godine na festivalu studentskih klapa u Zagrebu klapa Signum je kao jedina hercegova ka klapa osvojila 1. nagradu stru nog irija.Klapa je imala do sad 3 samostalna koncetra u Gabeli i u hotelu "Mogorjelo" u apljini gdje je dvorana bila popunjena do zadnjeg mjesta.Do sada je klapa ila 4 godine zaredom u Austriju u Linz. lanovi klape su ve inom studenti koji se od svoje 10. godine bave pjevanjem u zboru i klapi.Svojim upornim radom i trudom,velikim odricanjem i rtvom postigli su veliki uspjeh. lanovi klape su:Monika Bule,Maja Jel i ,Kata Krndelj,Martina utalo,eljka iija,Slavica Eldi ,Ivan Suac,Stipe Petkovi ,Bojan Ragu,Ante Ragu. U klapi je do prole godine pjevao Filip Kneevi koji je bio voditelj klape.Filip je pisao obrade popularnih skladbi koje je klapa izvodila.Klapa Signum svake godine sudjeluje na klapskim susretima u Posuju,Mostaru,Neumu i po brojnim doga ajima kao to su predstavljanje knjiga,upna slavlja i dr. Klapa se ove godine sprema za Omiki festival i festival u Perastu pa je ekaju brojne probe i vjebe pod vodstvom nove voditeljice Monike Bule.

Valentina Grgi VIII.a, P Domanovi i

___________________________________________________________________LIKOVNI KUTAK DIZAJNIRAJMO NAI OSMAI I PETAI SMILJALI SU VLASTITE KREACIJE U OBLIKU CRTEA. OSMAI SU RADILI NA GLAZBENIM INSTRUMENTIMA, DOK SU PETAI KREIRALI LOGOTIPE NEKE UDRUGE, KLUBA I SL. NA OVAJ NA IN U ENICI RAZVIJAJU TALENT I OSJE AJ ZA PROPORCIJU, SKLAD, LIKOVNOST, U E BITI INVENTIVNI, A DOBIVAJU I SAMOPOUZDANJE DA DANAS-SUTRA I ONI SAMI NETO OSMIS LE I DIZAJNIRAJU U SVIJETU ODRASLIH. BILO JE MNOGO DOJMLJIVIH I UPE ATLJIVIH RADOVA, KOJI SE NE BI POSRAMILI NI DA SU RA ENI PROFESIONALNOM RUKOM. MODA NETKO IZ SVIJETA DIZAJNA BACI OKO NA NEKE OD OVIH RADOVA. U LIKOVNOM KUTKU DONOSIMO ETRI NAJUSPJENIJA RADA.

JH H JH JKLH

_____________________________________________________PRI E IZ ZAVI AJA

Kad se babe sastanu

Koje asocijacije vam padaju na pamet kada vam netko spomene baku? Tko god ima barem jednu, zasigurno zna to je to bakina ljubav i briga. Osim toga, uz neke bake moe i umirati od smijeha zbog pri a koje nam pri aju ili pak nekih smijenih doga aja. Ba takva je i moja baka Jelka. Prolo ljeto me je pozvala da do em na nekoliko dana kod nje. Ponudu sam prihvatila bez imalo razmiljanja. im sam stigla, s ro akinjom Jelenom sam po ela nagovarati baku da idemo u etnju. Ona nam je odgovorila: "Ne moete i etat tako blijede,sigurno niste jele cijeli dan!" Odmah smo znale to slijedi pa smo bez ikakvog prigovora sjele te je baka trpala hranu u nas. Kada smo NAPOKON ispunile uvjet, krenule smo u etnju s naom bakicom. Putem smo Jelena i ja srele jednu prijateljicu pa smo na trenutak porazgovarale s njom. No i trenutak je bio previe jer smo izgubile baku. Obile smo gotovo sve ulice,ali je nismo nale pa smo se vratile ku i. Tamo nas je do ekalo iznena enje. Naime, vani je sjedila baka s 4 svoje prijateljice. Poto nam nije bilo jasno to se dogodilo, pitale smo baku da nam objasni. Rekla je:" Iksani jedni,noge me zabolile pa krenila ku i da odmorim malo! Putem srela Katu i An u pa ih pozvala na kavu. Poslije smo srele priju Ljubu pa i nju pozvala na sijelo. Kad smo dole prid ku u vidile Jagu,a ona ba kod mene pola." Pristojno, a i pomalo zbunjeno od ove pri e smo se pozdravile sa svima i ule u ku u. Nedugo poslije toga za uo se bakin glas: " Marijaa,de iza i malo vani!" im sam izala, jedna od njih mi je rekla:" Curo, de pri i blie da te vidimo." Moj prilazak blie njima je ozna io po etak rasprave. Sve su buljile u mene i raspravljale na koga sli im. Kata je rekla:"Ista si svoja mati." Na to je Jaga odbrusila:" Ma ta ti je bona,jes ti orava?! Vidi da je ista tetka!" Baka je to potvrdila. "Pa zar ne vidite da je ista a a?" upitale su slono An a i Ljuba. Prekinula sam njihovu raspravu pitaju i ih jesu li zavrile s tim. Sve su odgovorile potvrdno. S olakanjem sam se zavalila na kau i po ela sam prepri avati sve to Jeleni. Na razgovor je prekinula baka:"Marijaa,de iza i vamo!" Izala sam nadaju i se da ne u morati prolaziti istu stvar kao i maloprije. No moja nada je tada umrla. An a je rekla:"E vidite,tek sad sam primijetila da ima nos isti ko i djed." Jaga je to potvrdila, a Ljuba se nije sloila s tim:"Ma ta vam je ene, vi ste poludile. Nos joj je isti ko u babe Luce." Baka se sloila s tim. Tada je na red doao Katin komentar,al zaista vam ne mogu re to su dalje pri ale jer sam se totalno isklju ila iz tog razgovora. Samo sam ula kako mi govore:" Sad moe i ljepotice naa." Mislim da je njihov zaklju ak bio da imam materine o i,djedov nos i ruke babe Luce,bradu kao neka baba Mara i da sam ista tata,tetka,bakin stric, djedova prabaka i svi ro aci do devetog koljena. Iz razgovora s Jelenom sam saznala da je sav taj proces ona prola dan prije. Ponovno se za uo bakin glas:" Dolazte vamo jest! Umrijet ete od gladi. Ih,ova dananja mlade!" Marija Babi VIII.b,

C Domanovi i

______________________________________________________________ALE I BISERI

MOJA KOLA MOJA KOLA LUDNICA PRAVA, OD PRVAA VE ME BOLI GLAVA. U ITELJICA RED NAM STVARA DA BUDEMO ETA PRAVA. VOLIM U ITELJICU I PUNO SE TRUDI DA BUDEMO PRAVI LJUDI VOLIM KOLU I U ITELJICU NAU. NAU IT U SVE I BA BRIGA ME! Perina Raji , 2.raz, P Dra evo JEDINICA Doao Josip iz kole i mama ga pita: Jesi li ispravio onu jedinicu? Josip odgovori: Nisam, bila je napisana kemijskom. Josip Menalo, 3.raz, P Dra evo HAVANA U PALMI Nastavnica:to je Havana na Kubi?

U enik: Torta u Palmi. IZ KOLSKOG DNEVNIKA Opisna ocjena: Nosi nao ale. LEKCIJA IZ ZEMLJOPISA: Bosna i Hercegovina grani i s Crnom Gorom crnogori nom granicom.

NASTAVNIK: to prije zavrimo, prije emo biti gotovi. IZ POVIJESTI:: U 19.st. prona eni su razni pronalasci.

Glavni urednik : Igor Beno, knjini ar Urednitvo: Igor Beno Danijela Milanovi , nastavnica hrvatskog jezika Novinari (nastavni kadar): Danijela Milanovi Igor Beno Suradnici: Mara Dadi , u iteljica razredne nastave Ksenija Brajkovi , u iteljica razredne nastave Marijana Mili evi , nastavnica hrvatskog jezika Ernesto Markota, nastavnik likovne culture Kristina Ili i , nastavnica engleskog Josip Pavlovi , nastavnik informatike Marina Gali nastavnica hrvatskog jezika Novinari (u eni ki kadar): Martina Gali Rahela Miji Valentina Grgi Nikolina Markota Boena Kordi Marija Masla Ivan Robin Milo Rahela Vego Radovima sudjelovali (nastavnici): Danijela Milanovi (u enici): Andrea Krianovi , Martina Gali , Paolina Tomi , Nikolina Udenija, Josip Menalo, Lea Brajkovi , Antea Kafadar, Gabriela Merdan, Perina Raji , Vide Prka in, Lana Limov, Danijel Kajtazi, Nikola Kurida, Ivana Matuko, Stj epan Bokovi , Petra Doko, Vlatka Krei , Finka Valjan, Aldin Balji , Lea Brajkovi , Jana Vego, Antonela Juri , Nikola Raji , Marija Babi , Matej utalo, Leonarda Jurkovi , Ante Kordi , Ana Sesar, Mihaela utalo.

DO ITANJA!!!