DJEČJI VRTIĆ „REMETINEC“ ZAGREB, Lanište 1d …...Pripreme za rad u ljetnom periodu, izvršene su još u svibnju, prema iskazanim potrebama korisnika, a plan realizacije je

1

DJEČJI VRTIĆ „REMETINEC“ ZAGREB, Lanište 1d Tel. 65 94 420

[email protected]

Ravnateljica Snježana Mutak, dipl.paed

Klasa: 601-02/18-05/02 UR broj: 251-557-04-18-1

Zagreb, rujan 2018.

mailto:[email protected]

2

SADRŽAJ

UVOD ...................................................................................................................................................... 5

1. USTROJSTVO RADA ......................................................................................................................... 6

2. MATERIJALNI UVJETI RADA ......................................................................................................... 17

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE ............................................................ 20

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD ........................................................................................................ 31

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ........................................................................................................... 60

6. SURADNJA S RODITELJIMA / OBITELJI ..................................................................................... 63

7. SURADNJA SA SVIM DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA .................................................................. 64

8. VREDNOVANJE PROGRAMA .......................................................................................................... 65

9. RAD STRUČNOG TIMA ................................................................................................................... 66

3

UVOD

Sukladno ishodištu koje vrtić definira kao poticajno socijalno, vremensko, materijalno i prostorno okruženje s kvalitetnim, podržavajućim i suradničkim odnosima svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, a u kojem je dijete aktivni subjekt u procesu razvoja i učenja, izradili smo Godišnje izvješće o radu DV Remetinec koje, kao temeljni dokument, prezentira cjelokupnost aktivnosti, sadržaja i poslova, strategija i pristupa te programa odgojno -obrazovnog rada i zaštite djeteta koji su se ostvarivali u vrtiću u suradnji s roditeljima i izvanvrtićkim čimbenicima tijekom pedagoške godine 2017./2018. Izvješće smo utemeljili na procjenama odgojitelja, stručnih suradnika, ravnatelja i roditelja, dakako, slijedeći poglavlja iz Godišnjeg plana i programa rada dječjeg vrtića za aktualnu pedagošku godinu, i vodeći se definiranim indikatorima kvalitete koji omogućavaju sveobuhvatnu evaluaciju cjelokupnog procesa i postignuća prema bitnim zadaćama. Pregled pokazatelja uspješnosti našeg rada, donosimo na narednim stranicama.

Snježana Mutak, ravnateljica

4

I. USTROJSTVO RADA Dobro postavljeno ustrojstvo rada predstavlja osnovu kvalitetnog cjelokupnog rada vrtića usmjerenog ka zadovoljavanju potreba svih, i djece i korisnika kao i oživotvorenju prava djeteta u institucionalnom kontekstu. Zadaća vrtića u odnosu na dijete ogleda se u poticanju procesa osposobljavanja i djece i odraslih za što bolje snalaženje u aktualnom realitetu, kao i budućem životu (koncepti cjeloživotnog obrazovanja), s utemeljenjem na spoznajama da veću vrijednost imaju ona odgojno-obrazovna djelovanja koja omogućavanju „učenje učenja" nego li ona s ciljem učenja određenih sadržaja, pa smo svoja nastojanja i cjelokupno ustrojstvo rada usmjerili ka prvo spomenutim (detaljna razrada nalazi se u poglavlju IV. ovog izvješća i vrtićkom Kurikulumu). Dobro osmišljeni i primjenjeni vrtićki standardi pedagoškog oblikovanja pristupa koje smo jasno definirali, usmjerenost na istraživanje i unapređenje odgojne prakse te razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje, sastavnica su profesionalnih uloga svih radnika ustanove, a istovremeno su i polazište ka uspostavi profesionalnog i odgovornog autonomnog djelovanja svih (su)stručnjaka u vrtiću, uključenih u planiranje, situacijsko prilagođavanje, individualizaciju pristupa, izbor raznovrsnih strategija i sadržaja itd., koji osiguravaju najbolju razvojnu (sadašnju i buduću) dobrobit za dijete, što smo i definirali kao prioritet u Godišnjem planu i programu ustanove. U procjeni efikasnosti ostvarivanja bitnih prioriteta (zadaća) ustrojstva rada vrtića, a imajući na umu prethodno navedeno te sve djelatnike razl. profila, bili smo usmjereni ka provedbi definiranih programskih standarda i strategija rada proizišlih iz zajedničkog opredjeljenja (vizije i misije ustanove), vodeći računa o osobnoj odgovornosti svakog pojedinca/radnika za postizanje očekivane kvalitete odn. ostvarenje zajedničkih (i individualnih) profesionalnih ciljeva polazeći od aktualnog vrtićkog kurikuluma, načela dobrobiti za dijete, utvrđenih standarda kvalitete odgojno-obrazovne prakse, strategija i pristupa koji se koriste u redovnim i specijaliziranim programima ustanove, kulture i profesionalne klime u ustanovi, kompetencija djelatnika razl. profila, pravno-formalnog “okvira” - akata i naloga Osnivača ustanove, obveze provođenja razvojne vizije kao i ostvarenja godišnje misije ustanove, etc. etc. Pregled pokazatelja uspješnosti u odnosu na postavljene prioritete, donosimo u nastavku.

5

BITNE ODREDNICE REALIZACIJE 1. PODATCI O PROGRAMIMA, BROJU SKUPINA I BROJU DJECE 1. 1. U pedagoškoj godini 2017./2018., djelatnost odgoja i obrazovanja u DV Remetinec, odvijala se sukladno raspoloživim kapacitetima i programskim standardima u okviru redovnog i specijaliziranih programa: • na 3 lokacije – Lanište 1d, V. Vukova 9, i Nehruov trg 34 • u 26 odgojnih skupina - 6 jasličkih, 20 vrtićkih 1.2. Planirani programi provodili su se na osnovu završenog upisa djece, a sukladno iskazanim preferencijama odn. potrebama roditelja (i djece). 1.3. Odgojne skupine formirane su sukladno prostornim kapacitetima vrtića, prema Normativu (Službeni glasnik br. 17/83, članak 30). Poticanje i iniciranje međusobnog povezivanja svih djelatnika vrtića, Gradskog ureda za obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje…, predstavlja standard kvalitete kojeg aktualiziramo svake godine opetovano 1.4. S ciljem što racionalnije i djelotvornije organizacije rada, kontinuirano se pratilo i valoriziralo ostvarivanje mjesečnog fonda sati svih zaposlenika u vrtiću temeljem dnevne i periodične evidencije te se iz tih podataka izvodila etapna/kumulatina lista utroška sati rada po pojedinoj zadaći odn. radnoj ulozi. 2. REDOVNI RAD I RAD U SMANJENOM KAPACITETU 2.1. Realizacija Plana i programa rada ustanove – provođenjem programa Redovni i posebni/specijalizirani programi (prema suglasnosti MZO)

VRSTA PROGRAMA BROJ uključenih

SKUPINA OBJEKT na kojem

se ostvaruje

Primarni redovni 10-satni jaslički i vrtićki program 26 Svi

Prevencijski program „Pravo na sigurno i zdravo odrastanje"- integriran 26 Svi

Preventivni program „Rastemo-zajedno“ 9 Svi

Posebni Program ranog učenja engleskog jezika 3 Svi

Posebni Program sportskog vrtića 2 Lanište

Posebni Program odgoja za održivi razvoj 1 Remetinec

Kraći posebni program ritmike i plesa 2 Remet./Lanište

Posebni program Djeca u prirodi 9 Svi

Posebni program zimovanja i ljetovanja 2 Remet./Lanište

Posebni program Škole djelotvornog roditeljstva 26 Svi

Programi javnih potreba



se ostvaruje

6

Program predškole – integriran u redovni program 9 Svi

Program Predškole – za djecu izvan redovnog programa 1 Remetinec

Program predškole u obitelji ili zdr. ustanovi – uz suglasnost MZO Za 1 dijete U obitelji

Posebni Program poticanja razvoja potencijalno darovite djece Sva identicirana djeca Svi

Višegodišnji integrirani projekti koji su dobili suglasnost MZO, za provođenje:



se ostvaruje

Preventivni program Poticanje emocionalnog i govornog razvoja djece jasličke dobi

6 (jaslice) Svi

Posebni program poticanja čitanja Čitanje nije samo za odrasle 26 Svi

Posebni program građanskog odgoja Mali za Zagreb, Zagreb za male 9 Svi

2. 2. Organizacija odgojno - obrazovnog rada u punom i smanjenom kapacitetu: Organizacija odgojno - obrazovnog rada u ovoj pedagoškoj godini, u periodu od 01.09.2017. do 31.08.2018., polazila je od potreba korisnika i obveze poslodavca prema radnicima (u odnosu na godišnje odmore) i u organizacijskom je pogledu, podijeljena u dva dijela. U svakom od razdoblja realizacije procesa, naglasak je stavljen na kvalitetno i cjelovito izvršenje planiranih prioriteta i zadaća odgojno - obrazovnog rada sukladno standardima, neovisno o objektu rada odn. kapacitetu djece i (re)organizaciji skupina temeljem broja prisutne djece. 2.2.1. Redovni rad u punom kapacitetu (izuzev blagdanskih razdoblja) – od 01.09.2017. do 21.06.2018.

Objekt

BROJ SKUPINA

redovnog i specijalziranih programa

BROJ DJECE TRAJANJE PROGRAMA/

SVAKODNEVNI RAD

Lanište 1 D 12 289 5:30 – 18:00

F. Vukova 9 8 171 6:00 – 18:00

Nehruov trg 34 6 146 6:30 – 17:30

Sveukupno: 26 606 * podatak se odnosi na kraj p.g. Objekt BROJ SKUPINA

programa „Male škole“ BROJ DJECE

TERMINI REALIZACIJE

F. Vukova 9 1 18 *krajem p.g. (1 ispis - preseljenje)

Pon/ut./čet.

14:00-17:00

Redovni rad odvijao se u vremenu od: 7:15/7:30 do 16:15./16:30, ovisno o skupini. Dežurne skupine (zajedničkog rada u jutarnjim satima do početka rada matičnih skupina), svoje su programske zadaće realizirale od 6:00 sati, a po potrebi korisnika i ranije, od 5:30 do poslijepodnevnih 18:00. sati. Broj formiranih skupina dežurstava, ovisio je o broju i dobi djece koja dolaze prema redovnom normativu rada.

7

Zajednički rad u skupinama „dežurstva“, u svim objektima, organizirao se po načelu fleksibilnosti odn. anticipiranih i iskazanih (stvarnih) potreba roditelja (i djece), dakako, vodeći računa da dijete u ustanovi ne provede više od 10 sati dnevno.

Roditeljima je sugeriran dolazak do 9:00 sati (sigurnosni i socijalizacijski aspekt, „stalnost ritma“...) 2.2.2. Rad u smanjenom kapacitetu – tijekom blagdana, u sva tri objekta ostvarivao se u vrijeme koje okvirno prati školske praznike u razdobljima: od 22.12.2017. do 15.01.2018. te od 29.03.2017. do 06.04.2018, a rad u smanjenom kapacitetu – u promijenjenoj organizaciji ljeti, također prema planu, u vremenu od 26.06.do 31.08.2018., u prostorima objekata Lanište i Remetinec (V.Vukova 9). Pripreme za rad u ljetnom periodu, izvršene su još u svibnju, prema iskazanim potrebama korisnika, a plan realizacije je razmatran te potom i usvojen od strane Upravnog vijeća, na sjednici održanoj dana 25.04.2018., a kasnije prezentiran i analiziran pred Odgojiteljskim vijećem, održanim 18.06.2018., kada su i date programske smjernice za provedbu bitnih zadaća odgojno-obrazovnog rada tijekom ljeta s obzirom da program rada u ljetnom periodu, predstavlja obvezatnu nadopunu Godišnjem programu rada. Po isteku ljetnog perioda, utvrdili smo da je Ustrojstvo rada bilo primjereno aktualnim i specifičnim potrebama prisutne djece, roditelja i zaposlenika. Kako je početkom lipnja provedena anketa s roditeljima o potrebama za vrtićem tijekom ljetnih mjeseci njezini su nam rezultati omogućili precizno planiranje svih resursa potrebnih za kvalitetan rad ljeti – primjeren broj djeci poznatih odgojitelja i drugih zaposlenika, planiranje rada za konkretnu djecu itd. itsl. O ustrojstvu rada za cijeli ljetni period, roditelji su pravovremeno pismeno i usmeno informirani i u toj fazi nismo zabilježili ni jednu primjedbu. Sukladno nastupajućim promjenama u skupinama i na objektima, fleksibilno smo korigirali ustrojstvo imajući na umu broj dolazeće djece, njihove potrebe, specifičnosti... Odgojno - obrazovni rad u smanjenom kapacitetu (u vrijeme blagdana i tijekom ljeta) predstavlja sastavnicu redovnog godišnjeg odgojno - obrazovnog rada odn. cjelogodišnjeg ciklusa te su odgojitelji, s obzirom na izuzetno osjetljive pedagoške zahtjeve tj. očekivanu frekventnost izmjena „odraslih“, djece, prostora, sredstava..., i u tom periodu primjenjivali sve strategije koje predstavljaju standard kvalitete rada ustanove, i globalno i specifično. Roditelji su pravovremeno i detaljno informirani o cjelokupnoj organizaciji rada, rasporedu skupina i odgajateljicama koje rade s njihovom djecom. Vodila se propisana pedagoška dokumentacija. Odgajateljice su profesionalno odradile zadaće pravovremenog i kvalitetnog prijenosa informacija o prisutnoj djeci. Kontinuirano se vršio uvid u provedbu definirane ljetne organizacije rada u svim skupinama (dnevni planovi, imenici, evaluacije, kontekst skupine, boravak na zraku). Imajući sve na umu, možemo zaključiti da je ljetna organizacija rada, kao i lani, i ove godine uspješno provedena.*Više informacija donosimo u Izvještaju o radu ljeti – koji predstavlja integrativni dio ovog Izvještaja u poglavlju IV.

8

Raspored korištenja GO-a, tekao je sukladno Planu korištenja god. odmora Pripreme za početak nove pedagoške (radne) godine: • plenarni roditeljski sastanak za roditelje novoupisane djece – održan u terminu: 4.7.2018. • potpisivanje Ugovora roditelja s vrtićem • informiranje i realizacija modela „Otvorenih vrata vrtića“ u terminima 30. i 31.08.2018., od 16:00 – 18:00 sati, u svim novooformljenim skupinama jaslica. 3. REALIZACIJA (specifičnih) ZADAĆA/PRIORITETA – prema GPP-u i situacijski 3.1. PROGRAMSKA dimenzija 3.1.1. Unaprjeđivanje pojedinih segmenata i održavanje kvalitete te vrednovanje ostvarenosti zadaća predviđenih Godišnjim programom rada vrtića – detaljna analiza po segmentima, prikazana je u istoimenim poglavljima. 3.1.2. Zadaće praćenja kvalitete od strane stručnog voditelja ustanove – ravnatelja, u cijelosti su realizirane sukladno ovlastima i vremenskom okviru 3.2. ORGANIZACIJSKA dimenzija – istaknuto: 3.2.1. Javnost rada ustanove Sukladno planiranom, vrtić je obavljao javnu djelatnost o kojoj je (izuzev podataka zaštićenih profesionalnom i poslovnom tajnom) izvještavao nadležne institucije, u okviru djelokruga ovlasti i na zakonom propisani način. Uz navedeno: • Na vrtićkom WEB - u, kontinuirano smo objavljivali dokumente i sadržaje, a koji se odnose na: rezultate upisa djece u vrtićke programe, natječaje za pojedino radno mjesto, aktualizaciju izmjena pojedinih Odluka i Uredbi (poput GDPR), odgovore roditeljima i nadležnim institucijama na upite (prema zahtjevima za informiranje), najavu pojedinih događanja, prezentaciju zanimljivih tema…

• Komunicirali s medijima imajući na umu zaštitu profesionalnih i poslovnih interesa/podataka, i obvezu doprinosa pozitivnoj percepciji i integritetu ustanove i djelatnosti

• Prezentirali individualizirane odgojno-obrazovne programe za svu djecu za koju je utvrđeno postojanje potrebe – daroviti, djeca s TUR, trajnim posebnim potrebama i prolaznim stanjima u svim razvojnim aspektima ili području zdravstvenog stanja djeteta...

• Na traženje roditelja, izdavali nalaze i mišljenja za djecu u svrhu upisa u OŠ. Potvrdu o sudjelovanju u programu dobila su i djeca polaznici predškolskih skupina i integriranog programa predškole

9

4. PODATCI O SKUPINAMA I DJELATNICIMA (prema GPP-u) 4.1. PROGRAMI u odnosu na bitne smjernice realizacije: vrstu, trajanje, radno vrijeme skupina/odgojitelja i dob djece

Objekt Rb. Program Dob

djece Trajanje programa

LAN

IŠTE -

Laniš

te 1

d

1. Redovni primarni jaslički program 1-2

7.15 – 12.00 10.00 – 16.15

2. Redovni primarni jaslički program 2-3

7.30 – 12.30

10.30 – 16.30

3. Redovni primarni jaslički program 2-3 7.30 – 12.30

10.30 – 16.30

4. Redovni primarni vrtićki program 3-4

7.30 – 12.30 10.30 – 16.30


7.30 – 12.30

10.30 – 16.30


7.15 – 12.30

10.30 – 16.15

7. Posebni program sportskog vrtića 3-7

7.15 – 12.00 10.00 – 16.15

8. Posebni program sportskog vrtića 3-7

7.15 – 12.30

10.30 – 16.15

9. Posebni program ranog učenja

engleskog jezika 3-7

7.15 – 12.30

10.30 – 16.15


7.30 – 12.30 10.30 – 16.30


7.15 – 12.30

10.30 – 16.15


7.30 – 12.30

10.30 – 16.30

13. Kraći program ritmike i plesa 5-7 2X tjedno,Pon/Sr. 14.00-14.45

14. Kraći program ranog učenja


2 x tjedno,

Pon/Sr.,Ut/Čet. 13.30 -14.15

15. Kraći sportski program 4-7

2 x tjedno,

Pon/Sr. 15.00 – 15.45

REM

ETIN

EC –

v.

Vukova 9


10.30 – 16.30


10.30 – 16.15

3. Redovni primarni vrtićki program 3-4 7.30 – 12.30

10.30 – 16.30

4. Redovni primarni vrtićki program 3-4 7.30 – 12.30 10.30 – 16.30



7.30 – 12.30

10.30 – 16.30

10

6. Posebni program održivog razvoja 4-5 7.15 – 12.30 10.30 – 16.15


10.30 – 16.30


10.30 – 16.15

9. Kraći program predškole 5-7 Pon./Ut./Čet. 14.00-16.00

10. Individualizirani program predškole

(„kod kuće“)

Za 1 dijete 2xtjedno

11. Kraći program ritmike i plesa 4-7 2Xtjedno

Pon/Sr.,Ut/Čet. 12.45-13.30


engleskog jezika

4-7 2Xtjedno

Pon/Sr.,Ut/Čet. 12.30-13.15

13. Kraći sportski program 4-7 2 x tjedno, Ut./Čet.

15.00- 15.45

SAVSKI

GAJ

–

Nehru

ov

trg

34


10.30 – 16.30



10.30 – 16.30


10.30 – 16.30



engleskog jezika

3-7 7.30 – 12.30

10.30 – 16.30


engleskog jezika

2Xtjedno

Pon/Sr.,Ut/Čet.

12.30-13.15

8. Kraći program ritmike 2Xtjedno

9. Kraći sportski program 5-7 2x tjedno

16.15- 17.00

5. GODIŠNJE ZADUŽENJE SATI RADA 5.1. Zaduženje ODGOJITELJA – prema strukturi poslova Ukupni godišnji fond sati – svih radnika (u punom random vremenu)= 2088 Uklupno godišnje zaduženje sati rada – svih radnika u punom random vremenu = 2008 Tabela - realizacija SATNICE ODGOJITELJA u redovnom i posebnim programima

Mjesec 9. 10. 11. 12. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. ∑

NEPOSRED.

RAD 115,5 121 115,5 104,5 121 110 121 110 115,5 104,5 121 121 1380,5

OSTALI

POSLOVI 42 44 42 38 44 40 44 40 42 38 44 44 502

PAUZA 10,5 11 10,5 9,5 11 10 11 9,5 10,5 9,5 11 11 125,5

11

UKUPNO: 168 176 168 152 176 160 176 160 168 152 176 176 2008

Struktura tjednog zaduženja radnih sati odgojitelja, prema čl.29 DPS-a, (u načelu):

Neposredni rad iznosio je: 27,5 sati Prateći poslovi: 10 sati Pauza: 2,5 sata - oduzima se od ukupnog zaduženja satnice Ukupno: 40 sati Navedena struktura četrdeset satnog - petodnevnog radnog tjedna odgojitelja, temelji se na Zakonu o radu, Pravilniku o radu te Kolektivnom ugovoru za zaposlene u predškolskim ustanovama Grada Zagreba. 5.2. Evidentiranje rada

• S obzirom na obvezu proisteklu iz aktualnih pozitivnih propisa - temeljem Zakona o radu i Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima, vrtić je vodio eidenciju o radnom vremenu radnika • Evidenciju o višku satnice/akumulaciji prekovremenih sati neposrednog rada odgojitelja s djecom, vodile su voditeljice objekata, na internim obrascima, a obveza obrade prikupljenih podataka, povjerena je voditelju računovodstva. Parcijalno, svaka tri mjeseca, poduzimala su se usklađivanja kumulativnih vrijednosti, s voditeljima, radi analize stanja.

• Pedagošku dokumentaciju odgojitelji su vodili u ustanovi - planiranje i evidentiranje rada prema Godišnjem programu obavljali su u radnim prostorima ustanove izvan neposrednog rada s djecom, kao i ostale poslove pripreme za neposredni rad, tj. prateće poslove.

• Evidencija rada stručnih suradnika – vodila se na pojedinom objektu rada (prema planu) i izvještavalo o realizaciji sadržaja rada te njihova stavljanja u odnos s planiranim zadaćama i prioritetima putem izvještajnih obrazaca. Zadaću evidentiranja rada na takav način, stručni suradnici su izvršavali savjesno i redovito.

• Evidencije ostalih radnika - vođene su na propisanim obrascima. Zadaća kontrole i praćenja povjerena je administrativno računovodstvenoj djelatnici koja ju je redovito i uspješno realizirala.

• Na rad za potrebe zamjena u slučaju bolovanja i/ili drugih zakonom predviđenih izostanaka, radnici su se primali isključivo temeljem prethodno dobivene suglasnosti Osnivača tj. putem natječaja, u svim slučajevima kada to Zakon nalaže.

• Tijekom godine, zahtjev za umirovljenje, podnijele su 2 spremačice, a slijedom prethodno navedenog, vrtić je temeljem suglasnosti Osnivača, pravovremeno osigurao zamjenu.

5.3. Tabela - BOLOVANJA, ZAMJENE, PRERASPODJELA - PG 2017./2018.

12

MJESEC 09/17 10/17 11/17 12/17 01/18 02/18

FOND SATI 168 176 176 168 184 160

UKUPNO BOLOVANJA 1956 2192 2504 2132 2932 2960

UKUPNO ZAMJENA 1000 1056 1232 1056 1104 1120

UKUPNO PRERASPODJELA 956 1136 1272 1076 1828 1840

MJESEC 03/18 04/18 05/18 06/18 07/18 08/18 UK PG

FOND SATI 176 168 184 168 176 184

UKUPNO BOLOVANJA 2888 2116 2052 1644 1272 1572 26220

UKUPNO ZAMJENA 1216 960 872 672 880 920 12088

UKUPNO PRERASPODJELA 1672 1156 1180 972 392 652 14132

MJESEC 09/17 10/17 11/17 12/17 01/18 02/18

ZAMJENA ODGAJATELJI 336 352 352 336 368 480

PRERASPODJELA ODGAJATELJI 572 520 880 708 1068 976

ZAMJENA TEHNIČKO-POM. OSOBLJE

664 704 880 720 736 640

PRERASPODJELA TEH-POM

OSOBLJE 384 616 392 368 760 864

MJESEC 03/18 04/18 05/18 06/18 07/18 08/18 UK PG

ZAMJENA ODGAJATELJI 688 456 320 168 352 368 4576

PRERASPODJELA ODGAJATELJI 1232 908 652 596 168 316 8596

ZAMJENA TEHNIČKO-POM. OSOBLJE

528 504 552 504 528 552 7512

PRERASPODJELA TEH-POM OSOBLJE

440 248 528 376 224 336 5536

6. RAD UPRAVNOG VIJEĆA Rad Upravnog vijeća (u daljnjem tekstu: UV), u periodu od 01.09.2017. do 23.11.2017. odvijao se u “starom sazivu” koji je do isteka mandata održao 3 sjednice, sukladno aktualnim potrebama i prema planiranim zadaćama, a temeljem dogovora ravnatelja i predsjednice UV-a. U periodu od konstituiranja novog saziva UV-a, i razrješavanja još jedne članice te zakonskom procedurom provedenog imenovanja i izbora druge, održano je, sveukupno, 10 sjednica. Članovi Upravnog vijeća, redovito su dolazili na sjednice i angažirano sudjelovali u njihovu radu. Sažeti pregled sadržaja odnosi se na: • Donošenje Plana i programa rada tijekom ljetnog perioda i Plana korištenja god.odmora

13

• Donošenje odluka o zastupanju vrtića u sudskim sporovima s roditeljima, radnicima i vanjskim institucijama

• Usvajanje Prijedloga i odluka o izmjenama pojedinog Financijskog plana i Plana nabave • Usvajanje Polugodišnjeg financijskog izvješća za razdoblje 01.01.2018.do 30.06.2018. • Usvajanje Plana nabave radova, roba i usluga • Donošenje odluka o zasnivanju i raskidanju ugovora o radu • Odlučivanje o izvješćima ravnatelja o radu Vrtića

• Donošenje odluke o upisu djece u redovnom upisnom roku i po žalbi • Donošenje odluke o vanjskoj suradnji u realizaciji razl. programa (u prostorima vrtićkih objekata) • Donošenje odluke o ustroju programa Predškole za nastupajuću pedagošku godinu • Razmatranje i usvajanje Izvješća o provedbi godišnjeg plana i programa rada za ped. god. 2017./2018. • Uz suglasnost Osnivača Upravno je vijeće donijelo i Odluku o provedbi i cijeni posebnih programa vrtića te odlučivalo o nabavkama i drugim pitanjima u skladu sa Zakonom i Statutom Vrtića. Sve odluke Upravnog vijeća, provedene su sukladno zakonskim obvezama i u predviđenim vremenskim okvirima. 7. SURADNJA SA SINDIKATIMA U ustanovi i nadalje djeluju dva sindikata – SOMK i SRPOOH, s kojima su uređena načela proaktivnog djelovanja i uspostavljena je nadasve uspješna suradnja. Potpisivanjem Sporazuma između oba sindikata, 01.06.2017., određen je sindikalni povjerenik, koji prema odredbi članka 153.stavak 3. i 4. ZOR-a, preuzima prava i obveze Radničkog vijeća s obzirom da su prema čl.140. i 141. istog zakona ispunjeni uvjeti za utemeljenje Radničkog vijeća, a ovlašteni predlagatelji iz čl. 146. ZOR-a, nisu pokrenuli postupak utemeljenja Radničkog vijeća. Predstavnica radničkog vijeća, redovito je pozivana na sjednice Upravnog vijeća, vezano uz radnopravne odnose. Primjedbe od strane sindikata, na suradnju u tom smislu, nisu zabilježene. 8. VANJSKI SURADNICI U REALIZACIJI Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport: 1. Postavljanje financijskih okvira, praćenje materijalnih potreba radnika i objekata te ostali poslovi sukladno ovlastima Osnivača i prema Statutu ustanove 2. Redovni projekti: Dani dječjih vrtića, Zagrebački energetski tjedan i program Djeca u prirodi u suradnji s "Gradom mladih" 3. Situacijski projekti: tematski dani koje Grad tradicionalno obilježava po pozivu ili novi projekti ukoliko je njihovu realizaciju moguće integrirati u okviru Godišnjeg programa Korisnici – roditelji:

14

1. Izravno uključivanje u proces – prema programu pojed. skupine 2. Posjete – prema programu pojed. skupine 3. Uključivanje u proslave i događanja u vrtiću Detaljnija analiza nalazi se u Poglavlju VI.ovog Izvješća Mediji 1. Afirmiranje djelatnosti – HRT- sudjelovanje u istraživanju edukativnih navika djece

ZAKLJUČAK I PERSPEKTIVA Imajući u vidu sve parametre koji utječu na procjenu uspješnosti u okviru ustrojstva rada, zaključujemo kako se radilo o još jednoj pedagoškoj godini s izuzetno kompleksnim i zahtjevnim radnim zadaćama u području složenih međuljudskih i pravno-formalnih odnosa i nekoliko (za sada) neriješenih radnih sporova, sporova s roditeljima, još uvijek prisutnog nesuglasja između zatečenog i deklariranog stanja poslovanja, problematike upisa, nedostatka kadra etc. etc., a koja je unatoč mnogostrukim i različitim ometajućim čimbenicima i problemskim situacijama, na kraju, uspješno završila. Zahvala je upućena svim djelatnicima na iskazanoj odgovornosti i random doprinosu. Daljnju će perspektivu i stvarnu uspješnost postavljenih standarda, strategija, pristupa i procedura koje se primjenjuju radi postizanja optimuma kvalitete, (objektivno) biti moguće sagledati i procijeniti tek po „stvarnoj“ provjeri svih dimenzija u realitetu tijekom nešto dužeg perioda praćenja od sasvim sigurno nekoliko uzastopnih pedagoških godina.

15

II. MATERIJALNI UVJETI RADA Kvalitetno i poticajno prostorno - materijalno okruženje predstavlja nezaobilaznu pretpostavku kvalitete življenja, odgoja i učenja djece u vrtiću. *Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi, 1991. Dakle, osim što određuje način i mogućnost djetetovog učenja i napretka, okruženje je usko povezano sa svim ostalim aspektima djetetovog življenja u odgojnoj skupini (odnosom s odgajateljem, odnosom s drugim odraslima u vrtiću, međusobnim odnosom djece...). Dobro osmišljeno i poticajno okruženje predstavlja prostor za materijalizaciju dječjih iskustva, odražava tragove dječjih akcija, doživljaja i osjećaja, promovira istraživanje i zajedničko učenje, utječe na misli, osjećaje i djelovanje djeteta, etc. etc. Imajući to na umu, kao i činjenicu da dijete u suvremenom načinu života odn. rada većine roditelja, u odgojnoj ustanovi provodi (u prosjeku) osam do deset sati dnevno, značajnim držimo osigurati bogato i raznovrsno okruženje koje će mu omogućiti stjecanje različitih iskustava i konstruiranje znanja u vrijeme “supstitucije” roditeljske poticajnosti. Kako bismo postigli željeno, poduzeli smo cijeli niz različitih aktivnosti i mjera te barem sudeći po podatcima koje smo prikupili i prezentirali u poglavlju IV., zaključujemo kako smo u primjeni istih, bili vrlo učinkoviti. Posljedično navedenom: 1. Pedagoški smo osmislili i fleksibilno strukturirali prostor – osigurali prohodnost i “mobilnu” prostornu organizaciju koja omogućuje bolji doživljaj prostora, istraživanje te istovremeno zadovoljavanje razlicitih potreba djece npr. za odmorom i za kretanjem

2. Osigurali okruženje bogato poticajima za istraživanje, eksperimentiranje, manipuliranje, igranje, kretanje…tj. organizaciju po centrima aktivnosti i njihovo preoblikovanje sukladno potrebama djeteta i procesa u funkciji razvoja svih područja kompetencija s akcentom na: • zastupljenosti svih kompetencija (EOK) • jasnoći funkcije pojedinog centa uz obilježavanje prema namjeni, koju definiraju djeca, daju naziv, osmišljavaju obilježja (pisanjem, crtanjem, dodavanjem elemenata…) • zastupljenosti i dostupnosti raznovrsnih poticaja – struktur. i nestruktur., prirodnih materijala, igračaka i sredstava

3. Povezali predprostore s prostorima dnevnog boravka djece odn. omogućili „otvaranje“ prostora radi: • poticanja komunikacije i međugrupne suradnje (respektirajući sigurnost djeteta) • omogućavanja zajedničke igre i aktivnosti (većine) djece, grupe djece, igre i aktivnosti u parovima odn. individualne igru i aktivnosti

4. Omogućili korištenje resursa unutarnjih i vanjskih prostora (dvorane, dvorišta, terase, vrtovi…) imajući na umu sigurnosni aspekt

5. Osigurali korištenje raznovrsnih materijala, sredstava i priručnika (glede stručnog rada), AV pomagala – kompjutora (digitalne kompetencije), pedagoški neoblikovanog materijala, prirodnih elemenata, plakata, umjetničkih reprodukcija...

16

6. Poticali uvažavanje vremenske strukture aktivnosti i rutina

7. Omogućili informiranje i prezentiranje aktualnosti u realizaciji programskih zadaća – projekti, programi, prava djeteta, događanja, teme i susreti…*Prijedlog tema: prema Programu „Biti veliki roditelj - za malo dijete“

8. Osigurali (s predznakom trajno) prezentiranje dječjeg stvaralaštva – aktualnosti iz dječjeg života, izložbe dječjih radova… 1.1. Ostvarivanje KVALITETE MATERIJALNIH UVJETA RADA: 1. Redovno održavanje unutarnjih i vanjskih prostora ustanove (objekte), opreme, alata i sredstva rada – popravci, zamjene, atesti, prateća infrastruktura... radi sigurnosti i očuvanja funkcije – uz poticanje odgovornog odnosa svih djetanika prema inventaru, postrojenjima, opremi i ostalim sredstvima Vrtića

2. Kontrola funkcionalnosti i sigurnosti okruženja za dijete – pregled, usklađenost radova na vanjskim prostorima (održavanje), poticajnost za dijete

3. Nabava didaktike i potrošnog materijala te osiguravanje opreme za sve segmente procesa

1.2. VAŽNE ZNAČAJKE realizacije • Redovitost informiranja GUO o svim problemskim situacijama kao i uočenim tehničkim (i inim) nedostatcima, kako bi isti bili pravovremeno otkonjeni, a proces rada se odvijao nesmetano - zahvaljujemo Osnivaču na postignutoj izvrsnoj, proaktivnoj suradnji • Maksimalna odgovornost pri raspolaganju dostavljenim financijskim sredstvima od strane Osnivača • Korištenje vlastitih resursa (kad god je moguće) za održavanje unutarnjih i vanjskih površina te druge, situacijski uvjetovane namjene • Usuglašenost realnih troškova i planiranih prihoda • Osposobljenost svih radnika za rad na siguran način

• Pozitivni pomaci na planu razvoja odgovornog odnosa svih djetanika prema sredstvima rada (manji otpis igračaka, posuđa, inventara…) 1.3. HITNI PRIORITETI - temeljem uočenog ( i nadalje) • Sanacija objekta Remetinec, V. Vukova 9 – zbog starosti i dotrajalosti te nefunkcionalnosti objekta • Sanacija krovišta u objektu Lanište, Lanište 1d – prokišnjavanje uzrokuje štete na podovima i oblogama • Sanacija pločica na stepeništu u objektu kojim se izlazi u prostor dvorišta iz prostora SDB-a, u objektu Lanište

• Sanacija kliznih staklenih stijena koje dijele SDB od kupaona - u objektu Lanište. Pregledom je utvrđeno da su stijene deformirane što uzrokuje popucanje stakala i ispadanje nosača vodilica te postoji opasnost od pada stijena u prostor u kojem borave djeca

17

1.4. IZVORI FINANCIRANJA/NAMJENA • Sredstva iz Proračuna koja dostavlja Osnivač – za redovno održavanje procesa • MZO – sufinanciranje programa predškole, za rad sa skupinama darovite djece i djece s TUR-om • Vlastiti prihodi iz posebnih programa – stimulacije izvoditeljima posebnih programa i djelatnicima s ostvarenim natprosječnim rezultatima, stručna usavršavanja izvan vrtića, materijali i pribor za potrebe procesa • Donacije (pravnih i fizičkih osoba, u novcu i naravi) – za poboljšanje uvjeta rada konkretizacija: 1. Vrtni cenar “Zrinjevac” – sadnice cvijeća 2. GUO – Priručnik “Započnimo” Zahvaljujemo!

ZAKLJUČAK I PERSPEKTIVA

Iznalaziti nove načine racionalizacije troškova vodeći računa (prvenstveno) o održavanju i unapređivanju kvalitete života djeteta u vrtiću, u složenoj ekonomskoj situaciji kakva je aktualna danas, nije nimalo lako. Već sada je jasno da u uvjetima kakvima raspolažemo, značajno bolje rezultate donose preventivna djelovanja od naknadnih popravaka i sanacija. Imajući to na umu, i nadalje ističemo prioritete: • Nastaviti podizati razinu svijesti svih djelatnika o odgovornom i profesionalnom odnosu prema sredstvima rad, inventaru, postrojenjima, opremi itd. itsl. te važnosti brige o istima • Iznalaziti nove načine unapređivanja materijalnih uvjeta u odgojnim skupinama i vrtiću u cjelini, surađujući s roditeljima na načelima partnersko-demokratskih odnosa i ostalim vanjskim čimbenicima, po istim kriterijima (gradska četvrt, poslovni subjekti...)

18

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

3.1. PROCJENA ZDRAVSTVENOG STATUSA DJETETA

provodi se nakon što se obave inicijalni intervjui djeteta za upis u vrtić odnosno nastavno na potrebu djeteta definiranu prethodne pedagoške godine.

Po obavljenim intervjuima te probirom medicinske dokumentacije i/ili potvrde o pedijatra koja ukazuje na određenu potrebu djeteta uočeno je 9 djece kojima je potreban individualizirani pristup temeljem zdravstvene teškoće, a već postojećih 10 je boravilo u vrtiću te su potrebe revidirane uz individualne razgovore sa roditeljima (direktnim ili telefonskim pristupom, ovisno o mogućnostima roditelja). Zdravstvene teškoće u PG 2017./2018. Teškoća Broj djece Alergije 19

Atopijski dermatitis 3

Febrilne konvulzije 6

Srčana bolest 2

Urtikarija/purpura 1

Sinkopa 1

Motorički nedostatak 3

Ukupno 36

Navedeni je broj stanje sa krajem pedagoške godine. Naime, temeljem uvida u rad grupa, praćenjem rutina (zdravstvena voditeljica), procjenama zdravstvenog voditelja te individualnim procjenama roditelja u kućnim uvjetima (nastavno na to konzultacijama sa specijalistima: pedijatrima, alergolozima, neurolozima ili kardiolozima) teškoće su revidirane tijekom cijele godine. Sustavnim praćenjem jedne i druge životne zajednice djeteta rezultira zadovoljavanjem osnovne potrebe djeteta koja se odnosi na individualizaciju pristupa koja je ne samo nužna, već i u određenim situacijama od životne važnosti. Informiranje na relaciji roditelj (kao skrbnik djeteta) – vrtić (odgojitelji, zdravstveni voditelj) i nadalje, karike koje će pružati skrb za dijete (dogovor jelovnika, adekvatna pohrana određene terapije i slično), najbitnija su stavka kada se INDIVIDUALIZIRA ZDRAVSTVENA POTREBA DJETETA U VRTIĆU. Suradnja roditelja i vrtića jedan je od osnovnih preduvjeta kvalitete rada vrtića, a sve usmjereno ka brizi o zdravlju djeteta/ djece te, sukladno tome, vrtić zaista mora biti protektivni resurs u brizi za dijete/ djecu. Zajednička je odgovornost roditelja u primarnoj životnoj zajednici, a nakon toga i vrtića u sekundarnoj, da skrbe za dijete najbolje moguće uz uvjete koje dijete zaslužuje u brizi za zdravlje.

19

Prikazom se može vidjeti da je najveći broj djece sa zdravstvenim teškoćama smješteno na centralnom objektu Lanište kako bi se zbog blizine djelovanja zdravstvenog voditelja mogli sustavno nadzirati. Broj djece na područnim objektima je nešto manji i tamo su smješteni primarno zbog potrebe roditelja kojima je po mjestu stanovanja, a i životne organizacije, lakše i jednostavnije preuzeti dijete.

U navedenom grafičkom prikazu približavamo brojčano potrebe djece koje iz godine u godinu rastu, a ovim prikazom konkretiziraju podatak od 17 djece sa posebnom zdravstvenom potrebom više u odnosu na PG 2016./2017. Navedeno je praćeno kao potreba organizacije u prioritetnim zadaćama zdravstvenog voditelja te kompletne organizacije za PG 2018./2019.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

Lanište Savski Gaj Remetinec

Prikaz zdravstvenih teškoća po objektima DV Remetinec

19

36

PG 2016./2017. PG 2017./2018

20

Sredstvo je praćenja u odnosu na rast i razvoj

djeteta pomoću osnovnih sredstava:

vage i metra. U našem vrtiću pristup

zdravstvenog voditelja je bio upoznavanje čim

većeg broja djece i nastavno na to

realizacija uhranjenosti i sustavno praćenje u

nadolazećem razdoblju i zadatcima koji ćemo definirati u sljedećoj pedagoškoj godini

3.2. ANTROPOMETRIJA DJECE U studenom 2017. godine izmjerene su 23 odgojne skupine na sva tri objekta: Lanište, Savski Gaj i Remetimec. Sportske grupe sa Laništa: Brzići i Sportići završno su mjerenje imali i u svibnju 2018. te su podatci usmjereni kineziolozima koji rade sa djecom. Dobivene mjere su odgojitelji pokazali svakom roditelju osobno, a zdravstveni je voditelj bio na dispoziciji ukoliko je bilo potrebe za konzultacijama o mjerama, potrebama za informiranjem, korekcijom jelovnika djece ili pak potrebom za pojačanom tjelesnom aktivnosti. Od svih izmjerenih, navedenih skupina niti jedan roditelj nije imao potrebu prokomentirati mjere svojeg djeteta, zatražiti savjet od gore navedenih smjernica ili slično.

Jasličke skupine Pčelice, Lavići i Jagodice nisu izmjerene jer je dogovorno sa matičnim odgojiteljima prioritetna zadaća bila usmjeravanje djece na provođenje pravilnih higijenskih rutina a isti je predviđeno za listopad 2018. (u navedenim jasličkim skupinama).

Procjenom stručnih suradnika iz procesa te odgojiteljima u skupinama, a uzevši u obzir da je nekolicina djece došla sa mjerama (na potvrdama pedijatara) smatrali smo da je pristup u provođenju rutina bitnija stavka kojom se poboljšava i unapređuje kvaliteta djece u vrtiću od najranijih početaka.

21

Zaraznebolesti

Bolestiživčanogsustava

Bolestidišnogsustava

Bolestiuha, grla i

nosa

Bolestiprobavnog

sustava

ostalo/razno

Ukupno

Lanište 157 0 269 52 5 131 614

Remetinec 46 0 127 32 2 54 261

Savski Gaj 74 0 159 31 0 57 321

157

0

269

525

131

614

460

127

322

54

261

74

0

159

310

57

321

0

100

200

300

400

500

600

700

Prikaz pobola pobola po grupama i ukupna vrijednost po objektima

Lanište Remetinec Savski Gaj

3.3. ANALIZA POBOLA za PG 2017./2018. Prikazom u tablici vidljiv je rezultat od prikupljenih 1253 ispričnice od matičnih pedijatara. Objekt Lanište - 611 ispričnica, Remetinec 261 a PO Savski Gaj 321 ispričnica.

U jasličkim skupinama koje obu

hvaćaju 6 odgojnih skupina na tri objekta prikupljeno je ukupno 414 ispričnica, dok je u vrtićkih 20 odgojnih skupina sakupljeno 717 ispričnica. Orijentacijski, tijekom godine, prikupljeno je 70-tak ispričnica po jasličkoj, odnosno upola manje po vrtićkoj grupi. Pri usporedbi, treba uzeti u obzir i da jasličke grupe imaju i do 50% manje upisane djece u usporedbi s vrtićkima.

431

717

0 100 200 300 400 500 600 700 800

jaslice (6odg.skupina)

vrtić (20 odg.Skupina)

Omjer bolesti jaslice- vrtić

22

Broj prikupljenih ispričnica jaslice- vrtić zorno prikazuje (uzevši u obzir broj djece) kako je pobol u jasličkim skupinama zastupljeniji što je ishod nekoliko čimbenika:

✓ djeca u sve većem broju kreću u kolektiv od godine dana starosti, vremena kada je imunosti sustav još uvijek nedovoljno sazrio te je pobol učestaliji

✓ u vrijeme adaptacije, djeca dožive velike stresove koje dodatno oslabljuju već nedovoljno razrađen imunitet te pogoduju opetovanim oboljenjima

✓ vrijeme koje djeca borave kod kuće kako bi se izliječila „do kraja“ je sve kraći- problematika modernog životnog sustava

✓ najčešće nema prevencije zaraze grupe (koja je već sklona zbog sveg navedenog gore) ostankom kod kuće za dijete koje slabije jede, pije, ima „šmrkavi nosić“ i slično jer roditelji nisu u mogućnosti naći alternativni smještaj za dijete dok rade

3.4. OZLJEDE Tijekom godine u našem vrtiću zabilježeno je 37 ozljeda djeteta.

Grafičkim prikazom evidentno je kako se je veći broj ozljeda dogodio u skupinama vrtićke dobi. Nekoliko razloga je tome:

• Starija djeca misle da su sigurnija, pa unatoč spretnijim pothvatima mogu se desiti ozljede zbog nedovoljnog poznavanja prostora

• Nesigurne obuće (premale ili prevelike)

• Značajki pažnje u dječjoj dobi

Ozbiljnijih ozljeda koje su zahtijevale liječničku intervenciju je bilo 5, odnosno 14%; dok je lakih ozljeda saniranih i zbrinutih u vrtiću bilo 86% odnosno njih 32 ukupno.

81%

19%

ozljede

jaslicevrtić

14%

86%

ozljede

ozbiljne ozljede,dijete upućenospecjalistu ubolnicu

lakše ozljede

23

Usporedbom ovogodišnjih podataka i podataka iz prethodnih godina, zaključujemo da nema statistički značajne razlike u broju „ozbiljnijih“ ozljeda (npr. u ped. god. 2015./16., šestero djece upućeno je u dodatnu liječničku obradu izvan vrtića; ove godine, petoro djece). Provjerom zapisnika o ozljedama utvrđeno je da su svi zapisnici regularno napisani u pravim kondicijama, urudžbirani tijekom 24 sata (koliko je zadano po protokolima vrtića) te je pružena adekvatna prva pomoć (zdravstvena voditeljica ili odgojitelj sa položenim tečajem prve pomoći). Imajući na umu značajan kvantum motoričkih aktivnosti tijekom dana i u svim godišnjim dobima te velik broj prisutne djece, mišljenja smo da je „sigurnosna razina“ u vrtiću, zahvaljujući trudu svih djelatnika, iznimno visoka. EPIDEMIOLOŠKE INDIKACIJE Zadovoljavajuća je suradnja roditelja, odgojitelja i zdravstvenog voditelja u transferu informacija o bolesnoj djeci, a po pitanju bolesti epidemioloških indikacija. Ove godine je bilo prijavljeno ukupno 59 bolesti EI (epidemioloških indikacija) u našem vrtiću.

Najveći broj djece po epidemiološkoj indikaciji imalo je prijavljene vodene kozice (starije jasličke grupe - VJEVERICE I TREŠNJICE). Nekoliko je djece (roditelja) prijavilo dječje gliste, petu bolest, šarlah, bolest usta šaka i stopala te određene streptokokne bolesti. Najveći broj prijavljenih epidemioloških indikacija imale su uši. Temeljem pregleda skupine Mravci na područnom objektu Savki Gaj, u mjesecu prosincu, iz kolektiva je isključeno 6 djece sa ušima i gnjidama u kosi. Indikacija je prijavljena i dr. Božici Ban iz HE Novi Zagreb čije smo savjete uvrstili u svakodnevnoj rutini grupe:

1. Pregled vlasišta ujutro i uvečer u kućnim uvjetima (zadatak roditelja)

2. Upute roditeljima osobno ili telefonski o potrebi za čišćenjem kućnih predmeta (jastuci, igračke, tepisi,..)

3. Dezinfekcija sobe dnevnog boravka u Vrtiću

4. Pranje svih igračaka iz sobe dnevnog boravka

5. Pregled vlasišta (zdravstvena voditeljica) jednom tjedno unutar mjesec dana (kada je evidentitrano da unutar skupine nije više bilo prisutnih nametnika na kosi djece).

12

28

5 2 5

uši vodenekozice

streptokok peta bolest dječje gliste šarlah bolest usta,šaka istopala

Epidemiološke indikacije u PG 2017./ 2018.

broj djece

24

3.5. PREHRANA Svjesni da je najvažniji preduvjet za siguran ali i zdrav razvoj djece kvalitetna prehrana uspješno provodimo jelovnik/e Grada Zagreba, našeg osnivača. Pravovremenom komunikacijom sa gospođom Teom Ištvanić, nutricionistkinjom ispred Gradskog Ureda razmjenjujemo sve informacije koje su nam potrebne prilikom rada sa predviđenim namirnicama te implementacijom predviđenih jelovnika. Redovito smo implementirali jelovnike po uputama GU po sezoni kako je zadano. U prosincu 2017., dostavili smo osnivaču podatke, prikupljene praćenjem i po učinjenoj analizi Komisije za jelovnike i prehranu u vrtiću, kojima smo izvijestili o provedbi smjernica zdrave prehrane u vrtiću. Komisija za jelovnik i prehranu u vrtiću i dalje će sustavno prikupljati sve potrebne informacije kako bi jelovnik djece bio bolji i bogatiji jer navike koje će djeca stjecati u ranoj i predškolskoj dobi zadržat će se u budućnosti. Vrtić ima želju svojim malim korisnicima omogućiti pozitivan stav prema svim namirnicama. Svi postupci u procesu rukovanja i prometa namirnicama temeljeni su na pravilima definiranim HACCP sustavom. Dječji vrtić Remetinec ima i vodi navedenu evidenciju te dokumentaciju kojom zadovoljava definiran spomenuti sustav. Haccp komisija: u grafikonima ispod bit će navedeni članovi komisije te njene primarne zadaće, koje su i ove godine uspješno provođene.

Članovi Haccp komisije

1. Ravnateljica

2. Tajnica

3. Ekonom

4. Glavni kuhar

5. Zdravstvena voditeljica

Zadaće komisije provedene kroz PG 2017./ 2018.:

1. Redovito sastajanje kroz godinu, tri puta (rujan, travanj i lipanj)

2. Navedene konstruktivne rasprave realizirane su u svim spomenutim sektorima (nabavljena roba za djelatnike kuhinje, dogovoren sporazum sa dobavljačima, sve smjernice higijensko sanitarnog minimuna zadovoljavajuće)

3. Izvještaji o kvaliteti namirnica, brise i čistoći vode podijeljen svim suradnicima (svi nalazi uredni)

4. Dokumentacija koja se vodi, a komisija je pregledava, uredno je vođena

5. Sve sanitarne iskaznice redovito slane u HEO Novi Zagreb, tečajevi higijenskog minimuna redoviti

25

Nastavno na zadaće spomenute komisije, a bitno za perspektivu provođenja Haccp sustava, kontrola i analiza jelovnika od strane Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba bila je redovita i sukladna zakonskoj regulativi. Ispitivanje mikrobiološke čistoće briseva, bakteriološke ispravnosti uzorka gotove hrane, kalorijske vrijednosti i protektivnog sustava obroka hrane u potpunosti je zadovoljavao tijekom pedagoške godine. U rujnu 2017. (11.09.2017.) vrtić je posjetila viša sanitarna inspektorica te svojim nalazom, uz davanje konstruktivnih smjernica, potvrdila da se posluje u skladu sa normativima i propisima, higijenskim standardima te da sanitarni uvjeti u kuhinji zadovoljavaju normative. 3.6. HIGIJENSKE MJERE Sukladno potrebama dječji vrtić Remetinec za sve prostore i opremu ima propisan plan čišćenja koji definiraju sredstva, dinamiku, načine i izvršitelje, za što se vode pisani zapisi u obliku evidencija čišćenja (prostora i opreme). Kako bi se postigli svi preduvjeti za zdrav i čist prostor našoj djeci bitno je funkcioniranje službi koja skrbi o tome na način:

1. Ustrojavamo tehničku službu prema principu realizacije procesa, raspoređuje se rad osoblja u vrijeme posebne organizacije vrtića (blagdani, godišnji odmori,..)

2. Redovito produžujemo sanitarne iskaznice djelatnicima (jednom ili dva puta godišnje, ovisno o tome kako definira radno mjesto i zadaće)

3. Djelatnicima smo omogućavali i osiguravali uvjete za kvalitetan proces rada tijekom godine

4. Redovito smo kontrolirali sve higijenske uvjete u svim fazama prerade, distribucije ili pak proizvodnje hrane provedbom preventivnih postupaka ili samokontrole.

U dječjem vrtiću Remetinec redovito provodimo mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije zadane po zakonskim regulativama a situacijki po procjenama i potrebama češće. Redovnu mjeru izvršavamo u mjesecu prosincu i lipnju, dok na području područnog objekta Remetinec, obzirom na prisutnu problematiku sa štetnicima koji su u temeljima vrtića provodimo i više puta mjesečno. Svi izvještaji u/s navedene problematike pohranjeni su u sobi zdravstvene voditeljice sa detaljnim planom čišćenja, situacijskim djelovanjima i potrebama za ponovnim kontrolama. Sa djelatnicima DDD Fučkala vrtić ima zadovoljavajuću i ugodnu te profesionalnu suradnju. Važno je za napomenuti problemsku situaciju sa kojom se svakodnevno susrećemo zbog prisutnih nametnika na područnom objektu Remetinec. Zadanim smjernicama HACCP sustava osiguravamo DDD mjere predviđene dva puta godišnje (lipanj i prosinac), te redovna mjera koju nam jednom godišnje (najčešće rujan) osigurava Grad (osnivač). Za objekte Savski Gaj te Lanište ista količina djelovanja je dostatna, no na PO Remetinec uz navedene redovne količine mjera potreba je osim sustavnog svakodnevnog nadzora i inspekcije tehničkog osoblja, tretiranje ponavljati više puta. Konkretiziramo- u PO Remetinec mjera je tijekom PG 2017./ 2018. izvršena 13.02.18., 28.02.18., 06.03.18. i 04.04.18. (uz prosinac 2017. i lipanj 2018.- predviđena mjera po HACC sustavu te ožujak 2018.- Osnivač). Sve navedene mjere su napravljene zbog suzbijanja sitnih nametnika smeđeg žohara po preporukama djelatnika DDD Fučakala (metode dezinfekcije, deratizacije, dezinsekcije, metoda orošavanja i dimljenja).

26

DDD Fučkala, sa kojima surađujemo, obrazložili su sve kurativne mjere, koje su napravljene s ciljem suzbijanja, no nažalost, uz zaključak da su primorani češće surađivati sa Vrtićem i djelovati na PO Remetinec dok se ne riješe svi tehnički i lokacijski nedostaci (zapisnici pohranjeni kod zdravstvene voditeljice).

Napominjemo, zbog sveg navedenog, susrećemo se svakodnevno s negativnim komentarima roditelja jer neuspješno djelujemo na navedene štetnike. Osim toga, financijski je utrošeno puno više sredstava za mjere od predviđenog po financijskom planu. 3.7. SURADNJA S RODITELJIMA, ODGOJITELJIMA, USTANOVAMA I SLUŽBAMA POTREBNIMA U REALIZACIJI ZADATAKA izvršena je kroz:

1. Suradnju sa izvaninstitucionalnim službama

Prikaz 1., suradnja s izvaninstitucionalnim službama

2. Savjetodavnu i konzultativnu podršku roditeljima i odgojiteljima

• Predstavljanje odgojiteljima kroz razgovor te prikaz modela reagiranja u slučaju potrebe

(FK- primjena terapije i slično)

• Podrška odgojiteljima kroz praćenje rutina (opširnije u poglavlju „Održavanje standarda

rada“ i kroz izvještaj zdravstvene voditeljice)

• Organiziranje tečaja ponavljanja znanja iz prve pomoći (ožujak 2018. za sve odgojitelje u

Vrtiću)

epidemiološka služba Novi Zagreb- prijava EI,

higijensko epidemiološki nadzor, sanitarni nadzor sukladno aktualnim ili

incidentnim situacijama

ljekarna Mandis-pribavljanje sanitateskog

materijala i ljekova

ZZJZ Andrija Štampar- uzorkovanje hrane i vode, briseva po zakonskoj regulativi, provođenje tečaja HM za djelatnike vrtića i provjera HACCP

sustava

Saponia Osijek- kominikacija sa predstavnicima u svrhu aktualizacije

nivih ili postojećih sredstava, organizacija predavanja za djelatnike tehničke službe (u svrhu ponavljanja

znanja o sredstvima)

DB Klaićeva i KBC Zagreb- zbrinjavanje

ozljeđene djece, praćenje postojećih zdravstvenih

teškoća

DDD Fučaka- mjere dizinfecije, dezinsekcije i

deratizacije

27

• Individualne konzultacije sa roditeljima (osobno ili telefonski, na inicijativu roditelja ili po

procjeni zdravstvene voditeljice)

• Ažuriranje podataka po aktualnostima i potrebama (promjena terapije, ukidanje terapije s

primjene i/ili slično)

• Provjera stanja i aktualnog ponašanja djeteta tijekom boravka u skupini ili pri posebnim

indikacijama (npr.kod djece srčanih bolesnika poseban tretman tijekom tjelesnog odgoja ili

sportskih igara- njih 2 u ovoj PG)

• Provođenje suradnje sa zdravstvenim djelatnicima u zajednici prema traženju roditelja i/ili

odgojitelja sukladno aktualnim potrebama vezanim uz zdravstvenu ili sigurnosnu zaštitu

djece iz vrtića (epidemiološko praćenje, zbrinjavanje ozlijeđenih, skrb o djeci sa alergijama,

kroničnim bolestima,..)

• Sudjelovanje u projektima adekvatnog ponašanja na otvorenom (zimski ili ljetni period)

• Boravak grupa u Gradu mladih- prikupljanje i komunikacija aktualnih podataka (prosinac

2017. I ožujak 2018.)

• Pripreme odgojitelja za sastanke sa roditeljima, sudjelovanje zdravstvene voditeljice po

potrebi

• Podrška radionici (ožujak 2018.- podrška projektu „Imam pravo jesti zdravo“ u najstarijoj skupini na centralnom objektu Lanište- grupa Tigrići) gdje su djeca dobila odgovore na pitanja i proširila znanje o hrani, ali i ponekoj sistemskoj i fiziološkoj potrebi indirektno vezanu sa hranom:

Lukas; „Kako izgleda taj želudac, kao neka zdjela koja se napuni- što je to što uđe u želudac i kuda prođe? Noa; „Što sve ima u mozgu?“

Stipe; „Kako rade crijeva i kako znaju što je dobro, a šta treba kakati?“

Niko; „Kako radi mozak i kako daje naredbe?“

Navedena pitanja provedena su kroz maketu tijela čovjeka, crteže i slikovnice.

• Podrška odgojiteljima kroz radionice zdrave hrane u dvije skupine- siječanj 2018. u skupini

Zvjezdice Remetinec, u mjesecu veljači- skupina Ježići i skupina Jaglaci Lanište u suradnji sa

glavnim kuharom vrtića (priprema voćne salate od kivija, banane, jabuke i kruške te

degustacija za male kuhare u grupi)

Što su to Tigrići (između ostalog) pitali???

28

• „Božićna kuharica“ u skupini Jaglaci na Laništu - provedena sa glavnim kuharom,

roditeljima i odgojiteljima (održana 11.12.2017.)

ZAKLJUČAK i PERSPEKTIVA

Program očuvanja zdravlja djece uspješno se realizirao u ovoj pedagoškoj godini kroz programe zdravstvenog odgoja i prosvjećivanja, pravilnu prehranu, kroz stvaranje predviđenih higijenski-epidemioloških mjera, sanitarnih higijenskih uvjeta te kroz savjetodavno-konzultativnu podršku odgojiteljima i roditeljima. U perspektivi nam je planiranje i realizacija većeg broja radionica za djecu i roditelje na zdravstvenu tematiku.

29

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

GLOBALNA STRATEGIJA rada u odgojno-obrazovnom procesu temelji se i usklađena je s načelima i vrijednostima sadržanim u svim relevantnim dokumentima obrazovne politike. Ona koja su nama osobito važna (postići ih i unaprjeđivati) jesu: ✓ najveća moguća dobrobit djeteta koje podrazumijeva uspostavljanje i kontinuirano

unaprjeđivanje suradnje ka partnerstvu s roditeljima u obavljanju roditeljske uloge te općenito oživotvorenje/življenje deklariranih vrijednosti na svim razinama profesionalnog djelovanja.

✓ empirijska utemeljenost koja se zasniva na kontinuiranom aktivnom i sustavnom opažanju i praćenju neposredne prakse

✓ objektivnost – objektivnije sagledavanje procesa - Preduvjet za prepoznavanje i utvrđivanje kvalitete stavljanjem u odnos različite percepcije, mišljenja i stavove (svih bitnih čimbenika – dijete, roditelj i nositelji stručne prakse)

✓ realnost, odnosno postavljanje realnih očekivanja i mjerljivih ciljeva kao indikatora postignuća

✓ dinamičnost/optimalnost – Postizanje svijesti o tome da su procesi zajedničkog učenja i napredovanja povezani s pravovremenim uočavanjem i fleksibilnošću u prilagođavanju promjenama (u potrebama, kontekstu, mogućnostima…) koji doprinose optimalizaciji svih aktivnosti (zaštitno-preventivnih i interventnih) koje čine meritum kvalitetnog procesa. Naglašavamo načelo individualizacije pristupa u odnosu na sve (potencijalno) ranjive i/ili nedovoljno zaštićene kategorije u populaciji djece pa i roditelja (teškoće u razvoju, posebne potrebe koje proizlaze iz endogenih i/ili egzogenih čimbenika, rizici u obiteljskom kontekstu – vulnerabilnost ili disfunkcionalnost roditelja uslijed rastave/razvoda, teških bolesti, smrti člana obitelji itd. i sl…).

S tim pristupom nastavili smo istraživati proces učenja djeteta te jačati i unaprjeđivati kompetencije odgojitelja u području različitih strategija poučavanja, a istaknuto u primjeni projektne metode rada i implementaciji programa predškole u kurikulum redovnih odgojnih skupina. U nastavku donosimo konkretne pokazatelje uspješnosti našeg djelovanja, imajući na umu uvijek potrebe djeteta, željena postignuća i specifičnosti okruženja.

4.1. PROGRAM MINIMUMA (predškole)

Globalni cilj na razini ustanove ustrojavanje kvalitetnog programa minimuma za djecu u godini do dvije pred polazak u školu. Kvaliteta implicira osiguravanje potrebnih/prilagođenih uvjeta i primjenu svih standarda/strategija usmjerenih na razvoj djetetovih potencijala i komunikacijskih vještina, potrebnih za nove oblike učenja; razvijanje pozitivnih stavova djeteta prema procesu školovanja i učenju kroz afirmaciju vlastitih sposobnosti i osobina te stjecanje temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje.

30

Specifični ciljevi: u odnosu na dijete

• Razvoj svih kompetencija (prema Europskom kompetencijskom okviru), posebice u području socio-emocionalnog razvoja i razvoja samostalnosti (briga za sebe i vl. zdravlje, odnos prema opasnim situacijama, prosocijalnost, prava i pravila, građanski odgoj – odgoj za demokraciju, samozaštita, upravljanje emocijama, suradnja…):

1. Komunikacija na materinskom jeziku 2. Elementarna komunikacija na stranim jezicima (engleski) 3. Matematicke kompetencije i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji 4. Digitalne kompetencije 5. Uciti kako uciti 6. Socijalne i građanske kompetencije 7. Inicijativnost i poduzetništvo 8. Kulturna svijest i izražavanje 9. Motoricke kompetencije

u odnosu na roditelje

• Informiranost roditelja o programu pripreme za školu i razvojnim postignućima djece • Uključenost roditelja u aktivnosti koje pomažu djetetu u osamostaljivanju i snalaženju u

svakodnevnim situacijama i akademskim aktivnostima

• Usklađenost odgojno-obrazovnog djelovanja vrtića i obitelji u odnosu na odgojitelje

• Senzibiliziranost za područja različitih oblika učenja djece – kroz neposredno iskustvo i u suradnji s drugima

• Poticanje i stvaranje uvjeta za kvalitetnu komunikaciju s djecom - motiviranje u odnosu na polazak u školu i akademsko učenje

• Planiranje programa (aktivnosti) i očekivanja/ciljeva u skladu s razvojnim sposobnostima i individualnim specifičnostima djece

Bitni podaci o organizaciji i realizaciji zadaća te ostvarivanju ciljeva:

Organizacija: - Sukladno zakonski propisanom okviru, tzv. Mala škola započela je s radom 1. listopada 2017. i završila 31. svibnja 2018. - U program Male škole uključeno je 18 djece (15 dječaka i 3 djevojčice) - Program se ostvarivao u prostorima područnog objekta Remetinec, 3 puta tjedno u trajanju od po 2 sata i 45 minuta - Osiguran je tzv. treći odgojitelj za dijete s posebnim potrebama - Program se provio i izvan vrtića (priprema u obiteljskom domu zbog imunokompromitacije djeteta) – ove godine ostvarili smo verifikaciju Programa predškole U OBITELJI


- Organizacija i ostvarivanje programa minimuma, popularno nazvanog Mala škola, bio je profesionalni izazov za stručne djelatnika vrtića. Zadani uvjeti (navedimo samno neke) odnosili su se na „kronično“ nedostatan prostor, uključivanje u program većeg broja djece s teškoćama/posebnim potrebama, „proširivanje“ realizacije programa na materijalni obiteljski kontekst te, u tom smislu, osmišljavanje i prilagodba još jednog programa itd. i sl.

31

- Stručni djelatnici vrtića, u skladu s profesionalnim ulogama, mogućnostima, uvjetima te uočenim potrebama uložili su napore u konstruktivnu i kvalitetnu realizaciju (složenih) zadaća. - Rezultati provedbe programa omogućuju nam donošenje zaključka o kvalitetnoj realizaciji programa te ciljevima postignutim u skladu s očekivanjima zadanih Planom. - Mišljenja smo da smo postavili dobre temelje i smjernice za djelovanje u nadolazećoj godini.

4.2. UNAPRIJEĐIVANJE STRATEGIJE RADA S DJECOM S POSEBNIM

POTREBAMA – INDIVIDUALIZACIJA PRISTUPA I IZRADA INDIVIDUALIZIRANIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH PROGRAMA

Globalni ciljevi na razini ustanove Promicanje humanih vrijednosti i podizanje razine

kvalitete života djece, osobito one s posebnim potrebama, imajući na umu načelo usmjerenosti

na cjelovit razvoj i dobrobit djeteta. Rano utvrđivanje teškoća i posebnih potreba koje proizlaze

iz značajki djeteta i okoline odnosno njihova međudjelovanja.

Specifični ciljevi: u odnosu na dijete

Optimalan razvoj potencijala: - Sudjelovanje u aktivnostima i igrama koje omogućuju puni razvoj potencijala – optimalna zastupljenost aktivnosti koje dijete preferira i motiviranje na sudjelovanje u onima koje ne bira spontano, ali su nužne za podupiranje razvoja (npr. motoričke aktivnosti u slučaju teškoća u koordinaciji, pretilosti i sl.) u odnosu na roditelje

Aktivno uključivanje roditelja u proces praćenja, identifikacije i podrške djetetovu razvoju Osnaživanje i emocionalna podrška Postavljanje realnih (prilagođenih potrebama djeteta) očekivanja u odnosu na odgojitelje

Senzibiliziranost za potrebe djeteta Kontinuirano praćenje djetetova razvoja u kontekstu uvjeta vrtića odnosno djetetova nematerijalnog i materijalnog okruženja u svrhu optimalizacije poticajnosti (uvjeta) Usmjerenost na „cijelo dijete“, opažanje funkcioniranje u svim razvojnim aspektima, respektiranje i djetetovih tzv. „jakih“ strana, odnosno interesa i preferencija te uravnoteženo i integrirano djelovanje. Postavljanje realnih (prilagođenih potrebama djeteta) očekivanja


32

1. Stručni djelatnici vrtića prate i poduzimaju intervencije u sklopu odgojno-obrazovnih programa u skladu s potencijalnim i uočenim posebnim potrebama. Razina prevencije obuhvaća primarni program i unaprjeđuje razinu kvalitete rada sa svom djecom i na taj način prevenira pojavu dijela posebnih potreba. Unatoč tome, postoje djeca čiji je razvoj potrebno dodatno intenzivnije pratiti te individualizirati pristup dodatnim i/ili pedagoški preoblikovanim poticajima, prema uvodno navedenim zadaćama i ciljevima. Prema našim inicijalnim podacima takve je djece u ovoj godini bilo 22% (dakle, svako peto dijete u vrtiću). Prema podacima zajedničkog praćenja psihologa i odgojiteljica, trećina te djece imala je posebne odgojno-obrazovne potrebe temeljem uočenih odstupanja u funkcioniranju u grupi. Većina od preostale dvije trećine imala je poteškoće u govorno-jezičnom razvoju. 2. Posebne odgojno-obrazovne potrebe identificirane su u 7,7% djece, a najveći udio odstupanja zabilježen je u aspektu motoričkog razvoja. Posljednjih godina evidentiramo trend porasta odstupanja na motoričkom planu i tumačimo je kao posljedicu uključivanja sve većeg broja djece s teškoćama motorike, osobito jasličke dobi. Također, u porastu su i teškoće grafomotorike na starijem uzrastu (djeca danas, osobito u obitelji, provode sve manje vremena u aktivnostima koje podupiru razvoj grafomotorike, a sve više koristeći digitalne tehnologije već od jasličke dobi). 3. Primjenom individualizacije pristupa za djecu s uočenim značajnim odstupanjima postignut je značajan napredak u 35% slučajeva. Za 13% djece podatke nije bilo moguće prikupiti zbog ispisa ili kontinuirane dulje odsutnosti djeteta iz vrtića. Otprilike polovici djece u toj populaciji (52%), unatoč napretku, i dalje je potrebna „individualizacija“. Imajući na umu da razvoj djece s posebnim potrebama u većini slučajeva teče sporije te da, s protokom vremena, odstupanja (u usporedbi s očekivanjima za kronološku dob) postaju sve veća, iznimno smo zadovoljni postignutim rezultatima. Sva djeca ostvarila su napredak, a u nešto više od trećine njih napredak je iznimno značajan.

4.3. PRIMJENA PROJEKTNE METODE RADA - integrirano učenje djece

Projektni pristup učenju podrazumijeva takav rad s djecom u kojem se djeci omogućuje da steknu dublje razumijevanje svijeta u kojem žive. Njime se unaprijeđuje intelektualni razvoj djeteta i to zato jer projektnim radom odgojitelji djeci pružaju prilike za smislenu primjenu usvojenih vještina i znanja - projektom djeca promatraju i istražuju te tako omogućuju razvoj raznih sposobnosti. Dakle, projekt djeci omogućava učenje u prirodnim situacijama, u kojima su djeca iznimno motivirana za traženje odgovora i to na način koji je u skladu s njihovim stilom učenja. Neki od projekata u skupinama, inicirani su aktualnim interesom jednog ili više djece, a neki su „produkt“ nekih drugih prioriteta: razvojnih, društvenih, aktualnih… - koji, iako ne dolaze „iz djeteta“, također slijede i uvažavaju njegov/njihov interes (neizravno). Prvi korak u realizaciji projekata u svim skupinama odnosio na osiguravanje poticajnosti prostorno - materijalnog i socijalno-interakcijskog okruženja za dijete. Opće poticajno i konstruktivno okruženje i ozračje predstavlja osnovnu karakteristiku svih projekata.

33

Aktivnosti zajedničkog rada na projektu su zabilježene u svims kupinama, najviše ipak u skupinama predškolskog i starijeg vrtićkog uzratsa. U svim skupinama, planirane su i realizirane različite i raznovrsne aktivnosti, kroz primjenu suvremenih metoda – različitih oblika grupnog rada, suradničkog učenja i ostalih suvremenih metoda. Naglasak u aktivnostima dan je povezivanju sa stvarnim životom – djeca skupljaju informacije, interpretiraju ih, dovode u odnos sa svojim ranijim iskustvom i znanjima, u nekim skupinama i samostalno prezentiraju vlastite ideje.

Elementi NPOOLJP-a korišteni su u svim (u tablici navedenim) projektima (posebice izraženo kroz strategije), s ciljem da djeca iskažu inicijativu, zajedno s odraslima stvaraju situacije interakcijskog učenja i usvajaju demokratske vrijednosti koje omogućuju da uistinu žive svoja prava i podiže cjelokupnu kvalitetu života u vrtiću (i obitelji /zajednici). Povezivanje s različitim vanjskim čimbenicima je posebno ostvareno u dvije skupine koje su zajedno u sklopu projekta posjetile Glavni željeznički kolodvor u Zagrebu i Tehnički muzej Nikola Tesla, te je u vrtiću održana edukativna radionica u sklopu HAK-ovog programa „Vidi i klikni“. Bilježenje i prezentiranje svih etapa projekta – u realitetu perzistiraju različite forme, najčešći oblik – portfolio (objedinjava fotografije, dječje radove, izjave djece, roditelja i odgojitelja); izvedba se razlikuje (sadržajno i tehnički). Uključenost roditelja u ostvarivanje planiranih zadaća i aktivnosti u projektu je nešto manja od željenog standarda, ali možemo reći da roditelji iskazuju interes za povezivanjem i uključivanjem u provedbe projekata. Realizacija projekata, koji su navedeni u slijedećoj tablici abecednim redom skupina, odvijala se na razini svake pojedine skupine kroz različite i raznovrsne aktivnosti odn. tematske cjeline, u dijelu skupina gotovo svakodnevno, a u dijelu, dinamikom od nekoliko puta tjedno, ovisno o skupini, odgojiteljima, temi / području…

SKUPINA UZRAST NAZIV PROJEKTA TEMATSKO PODRUČJE

BRZIĆI 3-OŠ „Putujemo gradom “ Zaštitna prava i pravo na sudjelovanje - sigurno ponašanje u prometu, kulturno ponašanje i ophođenje, usvajanje građanskih vještina

CVJETIĆI 4-5 „Pričalica“ Razvojna prava i pravo na sudjelovanje, razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina

EKOLJUPCI 3-OŠ „Vuk“

Ekološka i društvena dimenzija, identifikacija

problema, prikupljanje znanja i rješavanje problema s različitih aspekata,

JABUČICE 4-5 „Pričam ti priču“ Razvojna prava i pravo na sudjelovanje, razvoj govora, komunikacijskih vještina

JAGLACI 3-5 „1,2,3 – u igri smo svi! (dijete i matematika“)

Razvoj sposobnosti za pronalaženje različitih načina rješavanja problema i razvoj svih psihičkih funkcija - razvojna prava i pravo na sudjelovanje

34

4.4. AGRESIVNOST DJECE U VRTIĆU – integrativni pristup

Globalni ciljevi na razini ustanove Razvoj multidisciplinarnih optimalnih pristupa i postupaka u radu s djecom koja pokazuju rezistenciju u odnosu na standardne prevencijske i intervencijske pristupe i tehnike u tretmanu agresivnosti. Strategije – uporišne točke djelovanja:

istraživački pristup u odnosu na: - psihosocijalne i razvojne značajke djeteta s posebnim/dodatnim naglaskom na razumijevanje govora (ispitivanje razumijevanja govora u ovoj fazi uvodi se kao dio standarda praćenja razvoja djece s teškoćama socijalizacije izraženih u formi agresivnosti) - socijalni/obiteljski kontekst – utvrđivanje bitnih značajki i eventualnih faktora rizika (poremećaji obiteljske dinamike, odgojni stilovi, niži SES, roditeljski stres, teže bolesti u obitelji itd. i sl.)

JEŽIĆI 3-4 „Ti i ja, zajedno“ Osobna/zaštitna prava i odgovornosti i prava drugih -razvoj socijalnih vještina, upravljanja sukobima, upravljanja emocijama i empatija

LEPTIRIĆI Predškol. „Lijepa naša Hrvatska“ Društvena, kulturna i ekološka dimenzija s naglaskom na razvijanje demokratskog odnosa i modela ponašanja

LOPTICE 3-OŠ „Pauk“ Naglasak na ekološkoj dimenziji - uočiti poveznicu između živ. i ljudskog svijeta - njegovati poštovanje prema prirodi i usmjeriti na važnost održivog razvoja

MEDVJEDIĆI

Predškol. „Lijepa naša hrvatska riječ“

Razvojna prava i kulturna dimenzija – razvoj osobnog identiteta, poštivanje prava na različitost uz uvaž. osobnog, zavičajnog i etničkog identiteta, podržavati interes za etnološko nasljeđe

MRAVCI 3-OŠ „Svi mi zajedno – slični, a

različiti“

Razvojna prava-razumijevanje i uspostava pravila za

suživot. Razvoj asertivnosti i socijalnih kompetencija, s naglaskom na odgovorna ponašanja, toleranciju i uvažavanje drugih

PAČIĆI 5-predškol. „Mali istraživači“ Gospodarska/ekonomska dimenzija - stjecanje radnih navika i organizacijskih sposobnosti, razvoj ustrajnosti , kreativnosti i inovativnih rješenja

PIKULICE 3-4 „Priča i ja“ Razvojna prava, društvena dimenzija-razvoj emocionalne inteligencije i socijalno prihvatljivog ponašanja.

SPORTIĆI 3-OŠ „Ti, ja i priča“ Razvojna prava i prava sudjelovanja, razvoj kreativnosti, koncentracije i govornog izražavanja

TIGRIĆI Predškol. „Imam pravo jesti zdravo“ Razvojna prava, razvoj spoznaje o važnosti zdrave prehrane za cjelokupni rast i razvoj djeteta, razvoj samopouzdanja

VJEVERICE 3-4 „Vrtić je moja posebna kuća“ Razvojna i zaštitna prava - usvajanje osnovnih

prosocijalnih vještina

VRAPCI 4-5 „Sigurnost u vrtiću“ Razvojna prava-razumijevanje i uspostava pravila za suživot, usvajanje sigurnosnih i samozaštitnih ponašanja

ZEČIĆI 3-OŠ „Promet nije šala ni opasnost

mala“ Pravo na sudjelovanje i zaštitna prava, razvoj samopouzdanja, samopoštovanja i odgovornosti.

35

- vrtićki kontekst – identifikacija situacija u kojima se (učestalije) pojavljuje agresivnost, funkcionalna analiza ponašanja (što neposredno prethodi agresivnosti), utjecaj/reakcije odgojitelja, programske smjernice – razina prevencijskog djelovanja, intervencije – pomoć u rješavanju konflikata, tehnike restitucije…. podrška i individualiziran i individualni terapijski pristup/tretman u zavisnosti od utvrđenih potencijalnih uzroka i potreba usmjeren ka roditelju, djetetu, odgojitelju: - u odnosu na dijete – usvajanje i razvoj sposobnosti, ponašanja, vještina u području deficita kroz igru i primjerene aktivnosti; logopedski tretman… - u odnosu na roditelje – savjetovanje, psihoedukacija…. - u odnosu na odgojitelje – edukacija, refleksije, razvoj vještina i tehnika u neposrednom radu…

Poseban fokus praćenja je na: značajkama ponašanja i razvoja djeteta – napredovanje djeteta: - sposobnost emocionalne kontrole - smanjenje učestalosti agresivnih ponašanja – supstituiranje socijalno prihvatljivim i/ili poželjnim izborima - govorno-jezični status i sposobnost komunikacije

rizicima u obitelji i roditeljskim kompetencijama: - identifikaciji potencijalnih rizika koji utječu na kvalitetu roditeljske uloge - percepcija ponašanja djeteta i postavljanje realnih očekivanja - korekcija odgojnog stila, „življenje“ vrijednosti, roditelj kao dobar emocionalni model… - primjena postupaka i tehnika koje kvalitetno podupiru razvoj

vrtićkom kontekstu - situacije koje generiraju/doprinose pojavi agresivnih ponašanja (npr. gužva) - utjecaj odgojitelja i programa u preveniranju/razrješenju konfliktnih situacija

ZAKLJUČAK 1. Pokazatelji praćenja i rezultati obrade podataka nastali kao produkt rada u istraživačkoj fazi ostvarivanja ove zadaće ukazuju na značaj utvrđivanja razvojnog statusa djeteta, osobito u području razvijenosti govorno-jezičnog statusa. Pojava stabilnog fizički proaktivno agresivnog ponašanja (utvrđeno je) značajno je povezana s teškoćama u razumijevanju govora. 2. Individualizacijom pristupa odnosno primjenom prilagođenih odgojnih postupaka i strategija ostvarili smo pozitivno supstituiranje ponašanja u desetero (90%) od jedanaest djece bez utvrđenih teškoća u razumijevanju govora, odnosno u jedanaestero (73%) od ukupno petnaest djece s utvrđenom perzistirajućom agresivnošću. Podaci upućuju na visoku razinu učinkovitosti primijenjenih postupaka u odnosu na djecu bez govorno-jezičnih teškoća, ali i na potrebu iznalaženja drukčijeg, bitno učinkovitijeg pristupa u radu s djecom s teškoćama koje koegzistiraju na govorno-jezičnom planu (kao teškoće razumijevanja) i socio-emocionalnom planu.

4.5. PRIMJENA I UNAPRJEĐIVANJE PROGRAMA poticanja razvoja socijalnih i emocionalnih kompetencija „RASTEMO ZAJEDNO“

Program je prepoznat kao standard odn. dobio je suglasnost MZO i AZOO te aktualno (od lipnja 2017.) i službeno predstavlja STRATEGIJU u radu na razvoju socijalnih i emocionalnih kompetencija te prevencije potencijalnih rizika u ponašanju djece predškolske dobi, u okviru primarnog vrtićkog programa.

36

OSNOVNE ODREDNICE REALIZACIJE

➔ U program je bilo uključeno 9 skupina i 12 odgojitelja koji su provodili program po prvi puta

(prošli edukaciju 17.10.2017.) te 9 odgojitelja koji su već educirani. ➔ ➔ Program je započeo s provedbom 23.10.2017., a završio sredinom mjeseca svibnja, 2018.

Nije se provodio tri tjedna za vrijeme božićnih blagdana i dva tjedna za vrijeme uskršnjih blagdana.

➔ Timska planiranja ostvarivala su se jednom mjesečno ili dvomjesečno ovisno o problematici tema u planiranom trajanju od sat i pol do dva.

➔ Program se provodio jednom tjedno u vrijeme preklapanja oba odgojitelja, trajalo je ovisno o interesu djece i teme koja se obrađuje. Dijete dana izvlačilo se svaki dan (slučajnim odabirom iz kutije u kojoj su kartice s imenima djece) za slijedeći dan, kako bi se dijete dana pripremilo za tako važnu ulogu i eventualno djeca koja imaju problema u ponašanju prejudicirala nepoželjna ponašanja. Pohvale za dijete dana provodile su se svakodnevno za vrijeme popodnevnog odmora odnosno nakon ručka.

ZAKLJUČAK i PERSPEKTIVA Prevencijska i zaštitna priroda programa, uz sva navedena obilježja i strategije, u potpunosti opravdava njegovu primjenu. Analizom pokazatelja praćenja, utvrdili smo da je program realiziran u cijelosti u odnosu na djecu, odgojitelje i okruženje. Suradnja s roditeljima je ostvarena, međutim vidljivo je da ima mjesta za napredak - informiranje roditelja različitijim kanalima, tijekom cijele provedbe programa, koje su njegove prednosti i što dijete, u svrhu njegovog razvoja, u vrtiću radi prateći sadržajne odrednice programa. Smjernice za planiranje rada u nadolazećoj pedagoškoj godini odnose se na zadržavanje razine ostvarenih postignuća gdje je ona visoka, te na ostvarivanju napretka u redovitijem informiranju roditelja.

4.6. PREVENTIVNO – ZAŠTITNI, SIGURNOSNI PROGRAM: „PRAVO NA SIGURNO I ZDRAVO ODRASTANJE“

Temeljne zadaće ovog vrtićkog protektivnog programa odnose se na osiguravanje optimalnih uvjeta i poticaja za razvoj djeteta u kontekstu očuvanja i unapređivanja zdravlja te tjelesnog i psihološkog integriteta. U skladu s definiranim ciljevima, integriranim pristupom, razvijamo sposobnosti, ponašanja i vještine snalaženja u odnosu na fizičko i socijalno okruženje. POLAZIŠTA: ✓ Pravo na sigurnost je temeljno pravo svakog djeteta i osnovna djetetova potreba ✓ Skrb za sigurnost i zaštitu djeteta prioritetne su zadaće i odgovornost svakog sudionika odgojno-obrazovnog procesa (i svih zaposlenika vrtića)

37

✓ Timski rad na konceptu sigurnosti povećava efikasnost zaštite djeteta/djece ✓ Prevencija rizičnih ponašanja – najbolji je „odgovor“ na problem ugrožene sigurnosti ✓ Pravo je djeteta da samostalno brine o vlastitoj sigurnosti u skladu s vlastitim

sposobnostima, a odgovornost odraslih da mu pruže podršku i pouče ga kako to može činiti samostalno.

Dosadašnje evaluacije pristupa i strategija, ukazuju na učinkovitost našeg rada u odnosu na opću populaciju djece kao i djecu s (potencijalnim) rizicima (impulsivnost, agresivnost...) po sigurnost i zdravlje (njih samih i druge djece). Imajući na umu da se radi o problematici od trajnog i šireg društvenog značaja te da u proces izravne interakcije s djecom u vrtiću, svakodnevno pristižu novi „odrasli“ (roditelji, odgojitelji, suradnici, tehničko osoblje...) u odnosu na koje su postavljena iznimno visoka očekivanja brige o „najvećoj vrijednosti“ - djetetu, pokazatelje prezentiramo integrativno.

REALIZACIJA BITNIH ZADAĆA I AKTIVNOSTI

PRIORITETNE ZADAĆE ISKAZANE KROZ DIMENZIJU PRAVA, na kojima se temeljem procjene potreba djece (od strane odgojitelja na razini skupine) sustavno, najučestalije radilo. Podatci su prikupljeni primjenom standardiziranog makroevaluacijskog obrasca. ✓ Na JASLIČKOM uzrastu, dominantno su zabilježene zadaće / prava, rangirano:

1. Razvoj govora - poticanje komunikacije, bogaćenje rječnika 2. Razvoj osjećaja sigurnosti i pripadnosti skupini 3. Poticanje i razvoj samostalnosti u brizi za sebe i vlastito zdravlje 4. Razvoj samozaštitnog ponašanja kroz usvajanje pravila 5. Razvoj samopouzdanja i pozitivne slike o sebi

✓ Na VRTIĆKOM, istaknuta su područja / zadaće, rangirano:

1. Razvoj samozaštitnog ponašanja kroz primjenu usvojenih pravila 2. Razvoj prosocijalnih vještina 3. Nenasilno rješavanje sukoba i problemskih situacija 4. Razvoj tolerancije i regulacije emocija 5. Stjecanje znanja o potencijalno opasnim situacijama i ponašanjima

U ODNOSU NA ODGOJITELJE Podržavane su stručne kompetencije odgojitelja, i globalno i specifično, u području zaštite i sigurnosti djece, informiranosti i upućenosti u problematiku zaštite te je pružana podrška i pomoć u jačanju međusobne suradnje i kolegijalnosti itd. Identificirani su rizični prostori, situacije i potencijalno ugrožavajući čimbenici (sredstva i „ljude“) te je poticana međusobna podrška „za situacije visokog rizika“ poput: stanja „dramatičnog“ narušavanja zdravlja djeteta (npr. neurološka, srčana, alergijska stanja i bolesti), izlaganje ozljeđivanju uslijed upotrebe sprava i dijelova vanjskog prostora itd. itsl.

38

U ODNOSU NA RODITELJE U građenju profesionalnih suradničkih odnosa s roditeljima u našem vrtiću, potičemo ravnopravnu komunikaciju i interakciju svih stručnih djelatnika i roditelja. Kako bismo ju u najvećoj mogućoj mjeri i ostvarili, koristimo različite i raznovrsne oblike komunikacije putem info panoa, kutići za roditelje, vrtićka WEB-stranica..., organiziramo roditeljske sastanke informativnog tipa te upućujemo na recentnu literaturu i Internet, savjetujemo roditelje o prepoznavanju potencijalnih opasnosti za dijete u i izvan vrtića, o konkretnim postupcima u situacijama koje mogu ugroziti sigurnost i zdravlje djeteta, o postupanju s djecom s rizičnim ponašanjima po sebe, druge i imovinu kao i pružamo podršku odgovornom roditeljstvu u cjelini, što se dakakako (uvijek) pozitivno odražava i na aspekt zaštite i sigurnosti djeteta u vrtiću i obitelji. Najčešće zabilježene problemske situacije,odnose se na: ✓ Dovođenje djeteta izvan dogovorenog vremena ✓ Nepridržavanje pravila dovođenja djeteta / sukladno odrednicama Ugovora ✓ Ne donošenje ispričnica po isteku pobola ✓ Nejavljanje roditelja odgojiteljima pri dolasku i odlasku iz vrtića ✓ Ostavljanje dječjih kolica i bicikala na mjestima koja utječu na sigurnost djece i djelatnika u

vrtiću ZAKLJUČAK i PERSPEKTIVA

Ovo je program čija realizacija nikada nije konačna, pa je time i njegovo ostvarivanje, praćenje i unaprjeđivanje trajna odgojno-obrazovna zadaća. Međutim, na godišnjoj razini program je realiziran sukladno potrebama djece, roditelja i svih djelatnika vrtića.

4.7. IMPLEMENTACIJA PROGRAMA PREDŠKOLE U KURIKULUM ODGOJNIH SKUPINA DJECE U GODINI (do dvije) PRIJE POLASKA U OSNOVNU ŠKOLU S obzirom na njegovu obvezatnost, Program je unatrag dvije godine verificiran od strane MZO.

Utemeljenje smo pronašli u Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i

naobrazbe (Narodne novine, 63/08 i 90/10), Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju

(»Narodne novine«, broj 10/1997., 107/2007. i 94/2013.), Pravilniku o sadržaju i trajanju

programa predškole (Narodne novine, broj 107/2014.) koji propisuju sadržaj i trajanje programa

predškole za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu, kako za djecu koja su

polaznici dječjega vrtića tako i onu koja to nisu. Isti sadrži polazišta, vrijednosti načela i ciljeve

generirane iz višegodišnjeg iskustva provođenja ovog programa.

ORGANIZACIJA PROVEDBE PROGRAMA - SADRŽAJNE I PROGRAMSKE ZADAĆE

✓ Program je integriran u primarni, temeljni vrtićki program. ✓ Programom je obuhvaćeno ukupno 138 djece školskih obveznika u okviru redovnih

predškolskih skupina i skupina specijaliziranih programa (podatak datira iz lipnja 2018.)

39

✓ Sukladno Pravilniku o sadržaju i trajanju Programa predškole, program se ostvarivao od 1. listopada 2017. do 31.svibnja 2018.

✓ Programske aktivnosti odvijale su se svakodnevno, pretežito ujutro, u periodu između doručka i ručka. Realizirana stanica odgovara planiranoj (1,75 sati prosječno dnevno).

✓ Nositelji - program su provodili matični odgojitelji u skupinama redovnog i specijaliziranih programa, u koje su uključena djeca školski obveznici

✓ U skladu s javnim ovlastima iz čl. 1 a. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN, broj10/97, 107/07 i 94/13), po isteku trajanja programa, vrtić je svakom pojedinom djetetu, polazniku programa predškole, izdao potvrdu.

REALIZACIJA BITNIH ZADAĆA/AKTIVNOSTI – U ODNOSU NA DIJETE ✓ Temeljni pristup korišten u radu, zasnovan je na suvremenim metodama (projektne,

otkrivačke, istraživačke, problemske, obrazovne, metode promatranja, demonstracije…), kao i strategijama i oblicima rada (zajednički rad, individualni rad, rad u manjim grupama, parovima) – koji predstavljaju standarde kvalitete neposrednog rada odgojitelja s djecom

✓ Sukladno vrtićkom kurikulumu, u radu s djecom u Programu, primjenjivala su se sva uvriježena načela razvojno primjerene prakse – plansko i situacijsko korištenje svakodnevnih životnih situacija i približavanje sadržaja i aktivnosti djetetovu stvarnom životu, uvažavanje prava, zadovoljavanje potreba djeteta, sloboda izbora aktivnosti, partnerstvo s roditeljima…

✓ Organizacija aktivnosti odvijala se u primjerenim organizacijsko – materijalnim uvjetima.

Prostori su adekvatno opremljeni i poticajno osmišljeni – po centrima aktivnosti

Programom predškole potican je i osnaživan razvoj osam temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje, koje je obrazovna politika RH prihvatila iz Europske unije, a to su:

Komunikacija na materinskom jeziku

Elementarna komunikacija na stranim jezicima

Matematičke kompetencije i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji

Digitalne kompetencije

Učiti kako učiti

Socijalne i građanske kompetencije

Inicijativnost i poduzetništvo

Kulturna svijest i izražavanje

Motoričke kompetencije – dodana kao 9. kompetencija


Program predškole uspješno se implementira u kurikulum odg. skupina djece u godini (do dvije) prije polaska u osnovnu školu, osigurava kvalitetno cjelokupno (materijalno i nematerijalno) poticajno okruženje za razvoj i stjecanje (očekivanih) kompetencija i pripremu svakog pojedinog djeteta, za uspješno svladavanje školskog gradiva, u početku, a kasnije, imajući na umu i utjecaje drugih čimbenika, za kvalitetan i produktivan, budući život.

40

4.8. ODRŽAVANJE STANDARDA RADA

PRILAGODBA DJECE NA BORAVAK U JASLICAMA/VRTIĆU Globalni cilj na razini ustanove Optimalizacija uvjeta (roditelja, odgojitelja i prostora) za učinkovitu pripremu djeteta i roditelja u smislu ublažavanja separacijskih teškoća u djeteta tijekom boravka u novom okruženju - prevencijska komponenta Specifični ciljevi: u odnosu na dijete Razvoj osjećaja sigurnosti – doživljaj dobrodošlice, prihvaćenosti

Razvoj soc. emoc povezanosti i privrženosti – u odnosu na nepoznate odrasle u novoj (vrtićkoj)

sredini Osiguravanje sigurnog i poticajnog okruženja i podrške odraslih

u odnosu na roditelje Osjećaj dobrodošlice i prihvaćenosti – važnost roditelja u adaptaciji i svijest o tome da dijete internalizira emocionalne doživljaje/reprezentante roditelja

Razvijanje pozitivnih stavova i inicijalnog povjerenja kroz kvalitetno informiranje i poticajnu komunikaciju

Usklađivanje odgojnih utjecaja vrtića i obitelji – akcentirano u periodu prilagodbe

u odnosu na odgojitelje Osvještavanje problema koji proizlaze iz različitosti uloga roditelja/odgojitelja

Promišljanje o primjeni načela kvalitetne komunikacije u funkciji izgradnje povjerenja prema djetetu i

roditelju Sagledavanje vlastite profesionalne uloge u tom kontekstu

Važnost pravovremenosti i iskrenosti međusobnog informiranja

Promišljanje postupaka i okruženja dobrodošlice, neposredno u skupini

Specifične strategije – uporišne točke djelovanja: Koncept „Otvorena vrata“ - UKLJUČENOST RODITELJA; RODITELJ KAO POZITIVAN EMOCIONALNI

MODEL – kreiranje vedrog, relaksiranog, opuštajućeg ozračja; podrška, ohrabrenje, uspostava inicijalnog povjerenja između odgojitelja i roditelja

POSTUPNOST u produžavanju boravka djeteta i skraćivanju boravka roditelja u grupi

ZAKLJUČAK U protekloj/aktualnoj pedagoškoj godini uspjeli smo ostvariti odnosno zadržati pa i unaprijediti bitne elemente standarda dobre prakse u procesu prilagodbe djece (i roditelja) na uvjete života i rada u jaslicama/vrtiću: 1. Sveukupna neposredna uključenost roditelja u proces prilagodbe iznosila je 100%. 2. U suradnji s roditeljima, postupnost produžavanja boravka osigurana je za 99% djece. 3. Otežana/produljena prilagodba uočena je u 8% djece. Individualizacijom pristupa (u suradnji s roditeljima) – pružanjem dodatne podrške djetetu i roditelju ostvareni su pozitivni rezultati pa nije evidentiran niti jedan ispis poradi neuspješne adaptacije. 4. Kao najznačajniji potencijalni rizični čimbenik koji uzrokuje i/ili utječe na otežanu/dugotrajnu adaptaciju identificirano je pobolijevanje odnosno neredovitost u dolasku djeteta.

41

Stoga je roditeljima novoupisane djece (na plenarnom roditeljskom sastanku) ponovno naznačena važnost/značaj kontinuiteta u djetetovu polaženju vrtića i uspostavljanju bitnih dnevnih rutina (prehrambenim i higijenskim navikama i sl.), kako u kontekstu razvoja osjećaja sigurnosti i psihičkog integriteta djeteta, tako i u kontekstu očuvanja zdravlja.

POTICAJNOST ODGOJNIH POSTUPAKA „RUTINA“

Specifični ciljevi:

u odnosu na dijete

➔ Usvajanje zdravih navika od najranije dobi (akcentirano) higijena, prehrana, san, kretanje…

➔ higijena – pranje ruku, korištenje WC-a, korištenje maramice,uz pomoć i samostalno ➔ prehrana – uzimanje hrane i pića, samostalno korištenje (kompletnog) pribora za ➔ jelo, samoposluživanje, upotreba salvete, kulturno ponašanje za stolom… ➔ kretanje – prevencija pretilosti, oprez pri kretanju – sigurno kretanje ➔ dnevni odmor – priprema i diferencijacija pristupa u skladu s potrebama djeteta/djece


➔ Osvještavanje važnosti poticanja djeteta na osamostaljivanje u svim aspektima zadovoljavanja primarnih potreba

➔ Usklađivanje odgojnog djelovanja vrtića i obitelji u odnosu na načine zadovoljavanja primarnih potreba djece

u odnosu na odgojitelje

➔ Promišljanje uloge odgojitelja u osmišljavanju „rutina“ (prostor, aktivnosti, postupci…), u skladu s načelima poticajnosti dobre prase i osnovnim sigurnosnim pravilima - prema vrtićkom standardu*

➔ Korištenje „rutinskih aktivnosti“ (npr.oblačenje, konzumiranje jela i sl.) Za stjecanje i nadogradnju postojećih iskustava, znanja i vještina

➔ Prilagođavanje postupaka akceptirajući potrebe i bioritam (posebice najmlađe djece)


Ove godine zadaću na razini provjere održava li se standard na poželjnoj razini obnašali su zajedno zdravstveni voditelj i pedagog. Zdrastveni voditelj je kroz sustavni nadzor tijekom cijele godine imao uvid u provođenje rutina uz eventualne upute i potrebne korekcije tijekom realizacije dnevnog odmora, održavanja higijene i uzimanja obroka. U predstojećem periodu, kod usvajanja rutina nastavljamo raditi u okvirima uspostavljenog standarda, mijenjajući i ispravljajući uočene nedostatke, te u fokus stavljati i neke nove prioritete.

POTICAJNOST ORGANIZACIJE AKTIVNOSTI TIJEKOM BORAVKA DJECE NA

ZRAKU

Boravak na zraku je svakodnevan, osim u ekstremnim klimatskim uvjetima, a realizira se u jutarnjim i poslijepodnevnim satima. Iz tih razloga, BNZ mora biti planiran i organiziran kao integrativni i jednakovrijedni dio odgojno-obrazovnog procesa. ZAKLJUČAK i PERSPEKTIVA

42

Ove godine su vidljivi pomaci u kvaliteti, naročito kod zastupljenosti aktivnosti iz područja prometnog odgoja. Na to su svakako utjecali i projekti koji su se provodili u skupinama. Kako složenost realizacije utječe na postizanje razine željene kvalitete, njeno unaprijeđivanje ne može nikad biti završeno.

POTICAJNOST ORGANIZACIJE AKTIVNOSTI U VRIJEME DNEVNOG ODMORA DJECE

Dnevni odmor je fleksibilno realiziran. Za djecu koja nemaju potrebu za snom, dnevni odmor se realizira bavljenjem mirnih aktivnosti, i to tako da dijete zadovolji svoje potrebe, ali ne nauštrb drugih. ✓ U svim jasličkim skupinama sva djeca spavaju. ✓ U svim mlađim vrtićkim skupinama sva djeca spavaju. ✓ U 9 skupina srednje i mješovite dio djece spava, a dio ne. U 2 skupine sva djeca spavaju. ✓ U 3 skupine u kojoj su samo predškolska djeca ne spava ni jedno dijete


Dnevni odmor mora biti usmjeren na prepoznavanje i zadovoljavanje trenutnih potreba djeteta

pa samim time je nužna i njegova fleksibilna organiziranost. Ostaju nam otvorena pitanja

osobnih stavova roditelja i odgojitelja koja ponekad nisu u skladu s dječjim potrebama. Važno

nam je i odrediti prioritete u kojima želimo postići napredak, tj. standard i kvalitetu.

KOMUNIKACIJA – pedagoška oblikovanost komunikacije/odnosa s djecom Globalni cilj na razini ustanove Održavanje standarda poticajne komunikacije s djecom u svrhu humanizacije institucionalnog okruženja i optimalnog ostvarivanja svih dječjih pozitivnih potencijala. Umjesto depersonalizacije (koja često prati institucionalni odgoj) gradi se prepoznatljiv i pozitivan identitet djeteta. Specifični ciljevi – nastavak rada iz prethodnih godina: u odnosu na dijete Ostvarivanje pozitivnih potencijala u svim razvojnim aspektima, s naglaskom na socio-emocionalni i aspekt osamostaljivanja odnosno sigurnosno-zaštitni aspekt:

razvoj pozitivnog samopoimanja i samopouzdanja, inicijative i ustrajnosti, samostalnosti, emocionalne kontrole….

razvoj prosocijalnih i suradničkih ponašanja i socijalnih vještina – tolerancija, empatija, nenasilno rješavanje sukoba - spremnost na promišljanje, iznalaženje alternativnih rješenja…

43


Modeliranje komunikacije s djetetom prema dobrom modelu odgojitelja (emocionalno stabilan, dobro raspoložen, „ulijeva sigurnost“…)

Razvoj suradničkih i partnerskih odnosa s fokusom na potrebama djeteta odnosno ulogama koje odrasli ostvaruju u odnosu na dijete (roditelj, odgojitelj)

u odnosu na odgojitelje – poseban naglasak u ovoj etapi realizacije

Primarno, razvoj osjećaja kompetencije u komunikaciji i radu s djecom (pedagoška komunikacija temeljna je kompetencija i svakodnevan, najčešće korišten „alat“ odgojitelja)

Razvoj suradničkih i partnerskih odnosa u timovima odgojiteljica koje brinu o istoj grupi djece – pružanje uzajamne podrške, sposobnost uvida i samouvida, sposobnost i vještina davanja povratnih informacija na neugrožavajući način poštujući osobni i profesionalni integritet

Specifične strategije – uporišne točke djelovanja:

Primjena poticajne, pedagoški oblikovane komunikacije u pristupu i radu s djecom – temeljna

NAČELA:

1. Odrasli je EMOCIONALNO dobar MODEL (stabilnog ponašanja i pretežno pozitivnog

raspoloženja)

2. Odrasli je UKLJUČEN – pažnje usmjerene na djecu

3. Odrasli omogućuje USVAJANJE GOVORA I PREPOZNAVANJE STANJA I EMOCIJA, želja i potreba,

mišljenja i sl. (intrapsihičkih emocionalnih i kognitivnih fenomena) verbalizirajući bitne značajke

okruženja i situacija (i one koje nisu „vidljive“ – raspoloženja, želje, emocije,

namjere….). Primjenom ovog načela umanjuju se negativne značajke institucionalne prakse i bitno

humanizira okruženje.

4. Odrasli koristi situacije kao prilike za POTICAJ NA PROMIŠLJANJE, ISTRAŽIVANJE,

SAMOSTALNOST, EMPATIJU I SURADNJU – prema potrebi usmjerava, primjećuje, pohvaljuje

ponajviše ULOŽENI, TRUD, NAPOR, USTRAJNOST (optimalno kako bi pohvala ostala

potkrepljujuća, a smjernica ne bi došla prerano i sl. – RESPONZIVNOST u odnosu na uočeno u

djeteta)

5. Odrasli PREVENIRA, UOČAVA I REAGIRA na NEADEKVATNA PONAŠANJA – kako?:

- jasno postavlja očekivanja i granice

- (pre)usmjerava ponašanje

- prepoznaje potrebe („dobre“ namjere)

- interpretira neadekvatna ponašanja kao nedostatak potrebnih znanja i iskustava, a ne kao

„zločestoću“ – dakle, kada je potrebna takva povratna informacija – kritizira ponašanje, a ne dijete

- u rješavanju sukoba - koristi restituciju, pomaže u dogovoru, ističe očekivanja/granice, potiče na

samoevaluaciju (primjena tehnika ovisi o dobi odnosno emocionalnim, spoznajnim i bihevioralnim

mogućnostima djece, prirodi konflikata, brojnosti djece u skupini i sl.)

Primjena tehnike/vještine davanja povratnih informacija - načela davanja povratnih

informacija kroz refleksivan dijalog: 1. usmjerenost na zajedničku vrijednost / ciljeve

2. iznošenje uočenog na neugrožavajuć način (poštujući uzajamno osobni i profesionalni integritet)

3. isticanje onog što je pozitivno – podržavajuće u odnosu na zajedničke ciljeve (i opažani i opažatelj) 4. isticanje onog što bi opažatelj učinio drukčije – kako i zašto; uz povezivanje uočenog sa zajednički

44

utvrđenim ciljevima (vrijednostima) 5. rezultat razgovora trebao bi biti: usklađenost percepija, poticaj na promišljanje i implementaciju

preporuka u proces rada te njegova ponovna valorizacija (vrednovanje kao cirkularan tj. kružni proces)

Poseban fokus praćenja stavljen je na:

uočene i iskazane potrebe odgojitelja u odnosu na ovladavanje komunikacijskim kompetencijama

u radu s djecom – praćenje standarda i utvrđivanje specifičnih potreba koje proizlaze primarno iz (posebnih) potreba djece

ovladavanje vještinama davanja povratnih informacija – indikatori: - pozitivnost globalnog ozračja – profesionalna poticajnost uz snižavanje razine distresa vezano uz obavljanje uloge odgojitelja - doživljaj izazova, potom i rastućih kompetencija u opažanju i pružanju konstruktivnih povratnih informacija – profesionalno povezivanje sa suradnicom/suradnicama u odgojiteljskim timovima - razvoj profesionalnih stavova u prihvaćanju različitosti percepcija i sagledavanju tuđeg mišljenja; mogući benefit u modeliranju komunikacije u suglasju s uočenim/iskazanim potrebama


1. Praćenje („monitoring“) procesa rada, primarno segmenta komunikacije s djecom, od strane odgojitelja pokazalo je da je i u ovoj godini (ponovno) ostvarena vrlo visoka razina standarda u primjeni načela pedagoški oblikovane komunikacije u radu s djecom. 2. Razvoj i primjena tehnike/vještina konstruktivnog davanja povratnih informacija odnosno vođenja refleksivnog dijaloga pozitivno je utjecala na globalno ozračje, razvoj profesionalnih i osobnih kompetencija, humanizaciju i razvoj partnerskih odnosa te proces rada s djecom i roditeljima. 3. Poželjno bi bilo nastaviti rad na razvoju i primjeni tehnika/vještina davanja povratnih informacija, imajući na umu da je informiranje o opaženom, a ne samo o doživljenom/vrednovanom, temelj za usklađivanje percepcija i razumijevanje, ukratko rečeno, spoznavanje i učenje koje onda može voditi ka određenim pozitivnim promjenama i poboljšanjima. Integracija tih vještina u kompetencijski sklop stručnjaka koji se svakodnevno bave izazovima pedagoškog djelovanja od neprocjenjivog je značaja kako za pojedinca (osobno) tako i za suradničko učenje odnosno zajednicu u kojoj djeluje.

IDENTIFIKACIJA I POTPORA RAZVOJU DJECE S POREMEĆAJIMA KOMUNIKACIJE, JEZIKA I GOVORA

Otkrivanje jezičnogovornih teškoća i teškoća komunikacije U ovoj pedagoškoj godini je otkriveno je, odnosno, potvrđeno 127 djece s jezično govornim teškoćama – 19,87% od ukupne vrtićke populacije (N = 639): - 10 djece na inicijalnom razgovoru za upis u vrtić (teškoća je potvrđena tijekom godine) - 10 djece neposrednim logopedskim uvidom temeljem Lista govornog odstupanja i ostalih opažanja odgojitelja – broj prijava bio je veći (potvrda ranije poznatih teškoća)

45

- 19 djece temeljem roditeljskog zahtjeva - 37 djece redovitim praćenjem rizika i već ranije utvrđenih teškoća - 51 dijete procjenom jezično - govornih sposobnosti djece predškolskih obveznika (N = 138);od toga kod 19 novootkrivene djece, prvenstveno na području predčitačkih vještina, te 32 djece koja su zbog drugih teškoća u govoru i jeziku već evidentirani ranije Tablica 1. – Distribucija jezično govornih teškoća prema području i spolu

teškoća ukupno postotak

N=127 dječaci djevojčice

izgovor 86 67,7 52 34 predčitačke vj. 41 32,3 25 16

glas 38 29,9 26 12 jezične 32 25,2 24 8

grafomotorika 7 5,5 6 1

ritam/tempo 2 1,6 2 0 PAS 2 1,6 2 0

komunikacija 1 0,8 1 0

*Kod pojedine su djece prisutne 2 ili više različite teškoće s jezičnogovornog područja pa je zbog toga

ukupan broj teškoća veći od broja djece. Umanjivanje/ otklanjanje jezično govornih teškoća Od 127 djece s teškoćama na govorno jezičnom području, njih 63 odnosno 49,61% bilo je uključeno u individualni logopedski tretman. U vrtićkom tretmanu je u prosjeku jednom tjedno logopedske vježbe pohađalo 41 dijete (66.7% djece uključene u ind. log. tretman, odnosno, 34,6% djece s teškoćama JG razvoja. U vanjskim je logopedskim kabinetima (Poliklinike Suvag, Đorđićeve te privatni logopedski kabineti) bilo zbrinuto 22 djece (34,9% djece uključene u ind. log. tretman 17,32% djece s teškoćama JG razvoja). Od toga je troje djece bilo uključeno u logopedski tretman i u vrtiću i u vanjskim institucijama, u različitim razdobljima kroz godinu (započeti tretman u vrtiću prekidao bi se kad su dobili mogućnost za uključivanje u vanjski log. tretman u ustanovama gdje su bili na listama čekanja ). Od 41 dijeteta uključenog u logopedsku terapiju u vrtiću, kod 17 djece dosegnut je uredan govorni status, dok će 9 djece koja ostaju u vrtiću, usprkos napretku u statusu trebati nastavak vježbi. Kod 5 djece otklonjene su inicijalne teškoće u svim područjima osim u području poremećaja glasa ( nazalnost i promuklost) koje zahtijevaju operativne zahvate a zatim logopedski tretman. Tako bi se moglo zaključiti da su ciljevi individualnog logopedskog tretmana u vrtiću realizirani kod 22 djece. 13 djece (od 22 uključene u vanjski log. tretman) koji ostaju u vrtiću trebaju također nastavak ind. logopedske podrške. Dio teškoća tretiran je kroz rad roditelja s djetetom kod kuće pridržavanjem dobivenih uputa u smislu preveniranja nastanka većih te umanjivanja težine i opsega postojećih teškoća. Tako su u savjetodavni rad tokom godine bili uključeni roditelji 77 djece (od toga 26 djece koja nisu bila obuhvaćena individualnim logopedskim tretmanom u vrtiću i/ili individualiziranim odgojno obrazovnim programom za poticanje jezično govornih i komunikacijskih sposobnosti), i to

46

uglavnom djece niže kronološke dobi, zbog poticanja ranog jezičnoga razvoja, te pripremne za korekciju izgovora. Suradnja je realizirana kroz individualne razgovore, ali i razmjenu informacija telefonskim i elektronskim putem kontinuirano tokom čitave godine, dok je frekvencija ovisila o težini teškoće ali i motivaciji i spremnosti roditelja. Velik doprinos u otklanjanju, umanjivanju i preveniranju teškoća na jezično-govornom i komunikacijskom području daju i odgojitelji svojim radom i kroz sadržaje primarnog programa a posebno kroz individualizirane pristupe pojedinoj djeci s teškoćama - u suradnji i prema uputama/smjernicama dobivenima od logopeda. Tako je 64 djece bilo „pokriveno“ smjernicama za rad u skupini. Za 16 djece tokom godine osiguran Individualizirani odgojeno obrazovni program za poticanje jezično govornih sposobnosti i komunikacije. Riječ je prvenstveno o djeci s jezičnim teškoćama koje utječu na kvalitetu općeg funkcioniranja u skupini (praćenja i sudjelovanja u aktivnostima, te verbalnim interakcijama s vršnjacima i odraslima) te djeci s teškoćama na planu soc. komunikacije. Temeljem praćenja funkcioniranja djeteta u skupini, neposrednog rada s djetetom te opažanja odgojitelja predložene su smjernice za rad prema zadanim ciljevima i zadaćama, kao i neke aktivnosti, no izbor aktivnosti prvenstveno pripada odgojiteljima. Od 16 individualiziranih odgojno obrazovnih programa neće se nastaviti (u okviru vrtića) za njih 14 . Za 4 djece koja se ispisuju iz vrtića bilo zbog preseljenja ili odlaska u školu postoji potreba za nastavkom poticanja jezično govornog razvoja i komunikacije kroz takav oblik podrške. 4 djece koji ostaju u vrtiću dostigli su uredan jezičnogovorni razvoj, dok će se za 3 djece podrška osigurati kroz smjernice (u okviru logopedskog nalaza) za rad odgojitelja u skupini ili uključivanjem u individualni logopedski tetman u vrtiću. U sljedećoj godini u prvom tromjesečju planira se nastavak provođenja IOOP- a za 2 djece, no ukupan broj obuhvaćene djece biti će definiran nakon opservacijskog razdoblja. Na kraju, može se zaključiti,da je 42 djece koja su imala utvrđenu teškoću u jezično govornom razvoju u ovoj pedagoškoj godini dostiglo uredan status nakon intervencija (ind. log. tretmana , podrška roditelja, individualizacija pristupa u grupi ( IOOP – i, Smjernice za poticanje vještina rane pismenosti, Komunikacijska načela kod govornih nefluentnosti), dok je kod sve ostale djece obuhvaćene pojedinom vrstom podrške zabilježen napredak, ali teškoće još uvijek postoje, te će njihovo otklanjanje ili umanjivanje zahtijevati neku od mogućih vrsta intervencija/tretmana. Nažalost, 20 djece odnosno 16,1% od ukupnog broja djece s jezično govornim teškoćama, nije bilo obuhvaćeno planiranim i vođenim intervencijama od strane logopeda. Riječ je, uglavnom, o djeci s teškoćama izgovora, niže kronološke dobi, za koju u ovoj godini, logoped nije mogao osigurati ind. logopedski tretman s obzirom na broj djece (u prioritetu) već uključene na vježbe u vrtiću, niti obvezati odgojitelje na individualizaciju pristupa zbog prirode teškoće. Prevencija razvoja teškoća na području komunikacije, jezika i govora Prevencija nije samo spriječavanje nastanka teškoća, nego i spriječavanje pogoršanja već nastale teškoće. Jedan od najekonomičnijih načina upoznavanja i usmjeravanja roditelja na (mogući) problem i mogućnosti rješavanja su inicijalni razgovori za upis djeteta u vrtić, te su, kad god je potrebno, korišteni i za tu svrhu. Na web stranici vrtića u Logopedskom kutku se također mogu pronaći

47

slične informacije ( ove godine je naglasak bio na senzomotornoj integraciji i teškoćama s tog područja), no direktna komunikacija između roditelja i logopeda, posebno savjetodavna, kontinuirana suradnja ipak je najučinkovitiji i najčešće korišten oblik rada u tu svrhu.


S obzirom na broj djece u vrtiću uvijek se javlja mogućnost da kod pojedinog djeteta nije identificirana i utvrđena teškoća u jezično govornom razvoju iako ona realno postoji, no radi se najčešće o blažim teškoćama koje bitno ne utječu na funkcioniranje djeteta u vrtiću i obitelji. U ovom trenutku se može pretpostaviti da će u novoj pedagoškoj godini broj djece s teškoćama na jezično govornom području biti 82 ,no on će zasigurno rasti jer će se kroz daljnja opažanja i praćenja identificirati teškoće (posebno iz skupina predškolskih obveznika) ali i razvijati nove uslijed postojećih rizika. Svaki od prikazanih oblika podrške djeci s teškoćama u jezično govornom razvoju dovodi do umanjena ili otklanjanja same teškoće, ovisno naravno o kvaliteti realizacije, ali i vrsti teškoće. Najbolji rezultati postižu se njihovom kombinacijom i suradnjom svih izvršitelja (odgojitelj - roditelji-str. suradnik/suradnici), no to je ipak specifično za svako dijete. Broj izravnih individualnih logopedskih tretmana u vrtiću će i u sljedećoj ped. godini najvjerojatnije ostati u ovogodišnjim brojčanim okvirima, tako da je organizirana i vođena aktivnost odgojitelja i roditelja (neizravni tretman) u poticanju jezičnog razvoja odnosno umanjivanja teškoća na tom području nužnost kako bi se povećao broj podrškom obuhvaćene djece. Sustavno uvođenje različitih načina rada potpomognute komunikacije u individualnom tretmanu, u radu u skupini ili obitelji predstavlja izazov i područje kojemu se svakako vrijedi posvetiti u narednom razdoblju kroz edukaciju i istraživanja u primjeni - svih sudionika uključenih u poboljšanje komunikacije kod djece teškoćama u tom segmentu.

4.9. POSEBNI PROGRAMI

4.9.1. PROGRAM DJECA U PRIRODI – GRAD MLADIH / GRANEŠINA Ciljane skupine djece koja sudjeluju u programu – sve predškolske i skupine specijaliziranih programa koje polaze djeca školski obveznici

OBJEKT SKUPINE BROJ DJECE TERMIN REALIZACIJE

REMETINEC/ SAVSKI

GAJ/LANIŠTE

Mravci, Pačići, Loptice,

Ekoljupci, Leptirići, Zečići, 63 08.01. – 12.01.2018.

LANIŠTE Brzići, Medvjedići, Tigrići 63 26.03. – 30.03.2018.

SVEUKUPNO DJECE U PROGRAMU: 126 (91,3% ukupnog broja djece školskih

obveznika)

Ukupno djece školskih obveznika (koji čine populaciju u Programu) = 138 (podatak iz lipnja

2018.) Razlozi ne uključivanja pojedine djece - ind. osobnost djeteta (socio-emocionalna preosjetljivost...), teži zdr. rizici, akutno poboljevanje, upis u vrtić nakon provedbe programa...

48

ZAKLJUČAK

Kao i prethodnih, i ove pedagoške godine u potpunosti smo zadovoljni realizacijom. Program je doprinio kreiranju vedrog ozračja među djecom i odraslima, kvalitetnijem upoznavanju osobnosti djeteta (u situaciji dužeg odvajanja od roditelja, kao i razvoju prosocijalnih ponašanja – empatija, tolerancija, pomaganje, dijeljenje, poštovanje… ) Kompetencije koje smo razvijali, „stavljene su u primjenu“. Ovogodišnja pozitivna iskustva, iskoristit ćemo kao polazište u osmišljavanju još uspješnije realizacije programa u cjelini (neskromno zaključujemo u mjeri u kojoj je to još uopće moguće) i u narednoj pedagoškoj godini.

4.9.2. POSEBNI PROGRAM CJELODNEVNOG RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA – implementacija u redovni vrtićki program

Program se ostvaruje u tri mješovite vrtićke skupine djece u dobi od 3 do 7 godina: 1. „Loptice“(Lanište) 2. „Mravci“ (Savski Gaj) 3. „Zečići“ (Remetinec)

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O REALIZACIJI PROGRAMA S ENGLESKIM JEZIKOM 2017./2018.

ODGOJNA SKUPINA: Loptice OBJEKT: Lanište

U program je ove šk. god. 2017./2018. upisano 23 djece. Cilj programa je utjecati na cjelovit razvoj djeteta obogaćujući odgojno-obrazovni rad sa stranim jezikom (uz poštivanje zakonitosti metodike stranog jezika), te pružiti djetetu mogućnost da u igri, druženju i komunikaciji u spontanoj interakciji, na njemu zanimljiv način razvija zanimanje i motivaciju za usvajanje stranog jezika. ZAKLJUČAK Program engl. jezika u našem se vrtiću ostvarivao prema zadanim načelima koncepcije suvremenog programa predškolskog odgoja i obrazovanja djece, s uspješnim uključivanjem stranog jezika u humanističko-razvojni pristup, uvažavanje prava djeteta, njegovih razvojnih potreba i mogućnosti, zajednički interes roditelja i vrtića u cilju cjelovitog razvoja djeteta, uvažavanje zakonitosti odgojno-naobrazbenog procesa i posebnosti predškolskog odgoja. Poticanje komunikacije i izražavanje djece u mnogim vrstama aktivnosti uz prethodne doživljaje djece uz dobar govorni model, dovelo je do uspješnog razvoja materinskog jezika s visokim postignućima u stranom jeziku.

49

ODGOJNA SKUPINA : Mravci OBJEKT : Savski Gaj U odgojnoj skupini 'Mravci' u kojoj se u sklopu primarnog programa provodio i cjelodnevni program engleskog jezika u pedagoškoj godini 2017./2018.upisano je 18 djece. Troje djece je ove pedagoške godine prijelaz iz ostalih odgojnih skupina u skupinu 'Mravci' dok su ostala djeca pohađala program i prošle pedagoške godine. 13 djece je sudjelovalo u programu pripreme u godini pred polazak u školu,troje djece na početku pedag.god.bila su četverogodišnjaci a dvoje djece petogodišnjaci. Prosječan broj dolazaka kretao se oko 15-18 djece. *CILJ PROGRAMA– utjecati na cjelovit razvoj djeteta obogaćujući odgojno-obrazovni rad stranim jezikom-engleskim i omogućiti djetetu da kroz igru,komunikaciju te ostale aktivnosti, a u skladu sa svojim mogućnostima i interesima ,razvije zanimanje za engleski jezik , kulturu i običaje. *ZAKLJUČAK U bogatom prostorno-materijalnom okruženju djeca su se svakodnevno susretala s aktivnostima i poticajima koji su na prirodan i aktivan način poticala na rano učenje engleskog jezika. Ranim učenjem engleskog jezika u vrtiću djeca su spoznala nove ideje,načine komunikacije i prilike za razvoj spoznaje. Djeca su pokazala visoku razinu motivacije i sve planirane aktivnosti su se realizirale u ugodnom ozračju.Roditelji su iskazali zadovoljstvo postignućima sve djece,programom i radom odgojitelja.

ODGOJNA SKUPINA: Zečići OBJEKT: Remetinec U pedagoškoj godini 2017/2018 u skupinu „Zečići“ upisano je 24 djece. U skupini se provodi cjelodnevni program ranog učenja engleskog jezika. Djeca su mješovitog uzrasta od 3-6 godina. Ove školske godine je 9 polaznika pred školu, pa su sadržaji koje smo obrađivali sa djecom bili prilagođeni prema težini s obzirom na dob djece. Ciljevi programa: • obogaćivanje djetetovih iskustava i spoznaja

• senzibiliziranje djece za strani jezik na njima primjeren način, bogatim i poticajnim okruženjem kroz igru, druženje i suradnju u spontanoj interakciji sa odgojiteljem i drugom djecom.

ISHODI UČENJA:

Samostalnost u ovladavanju jezikom: -djeca ponavljaju i uvježbavaju vrlo kratke i učestale riječi(situacijsko učenje) -pokazuju pozitivan stav i zanimanje za učenje eng.jezika -povezuju izgovorene riječi sa slikovnim prikazima i predmetima

50

-povezuju izgovorene upute s radnjama -čestitaju rođendane, blagdane, pozdravljanje, zahvaljivanje -sudjeluju u igri, odgovaraju i postavljaju jednostavna pitanja - uz ponavljanje pjesmica, pokretnih igara vesele se i zabavljaju Suradnja s roditeljima na zadovoljavajućem je nivou, očekivanja roditelja vezano uz učenje engleskog jezika u vrtiću su u potpunosti zadovoljena.

4.9.3. POSEBNI CJELODNEVNI SPORTSKI PROGRAM – implementacija u redovni vrtićki program

Program se ostvaruje u dvije mješovite vrtićke skupine djece u dobi od 3 do 7 godina, u objektu Lanište: 1. „Brzići“ 2. „Sportići“

IZVJEŠĆE O RADU SKUPINE „BRZIĆI“

DV REMETINEC OBJEKT LANIŠTE SKUPINA „BRZIĆI“ MJEŠOVITA SKUPINA S INTEGRIRANIM SPORTSKIM PROGRAMOM PEDAGOŠKA GODINA 2017./2018. – 4. godina rada BROJ DJECE U SKUPINI: 22 U radu skupine od početka je sudjelovao kineziolog. Postavili smo slijedeće ciljeve i zadaće: - zadovoljiti djetetovu elementarnu potrebu za kretanjem - razvijanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti kao što su koordinacija, brzina,snaga,

statička i dinamička ravnoteža, preciznost, ritam, fleksibilnost - razvijanje motoričkih znanja i vještina kroz svladavanje osnovnih tehnika pojedinih

sportskih disciplina: atletike, gimnastike , nogometa, rukometa, košarke - povisiti funkciju krvožilnog i dišnog sustava sa središtem na funkcionalno prilagođavanje - poticanje pravilnog rasta i razvoja uvažavajući individualne mogućnosti i potrebe djeteta - razvijanje svijesti djeteta o značaju svakodnevnog tjelesnog vježbanja - podizanje razine efikasnosti kognitivnih sposobnosti vezanih uz motoričku izvedbu određenih

programskih sadržaja (psihomotorika) - pozitivno usmjeravanje vrijednosnog sustava i motivacije djece - poboljšanje zdravstvenog statusa i utjecaj na korekciju tjelesnih nedostataka - te zadaće vezane uz uvođenje plesnih struktura: - Razvoj sposobnost plesne improvizacije uz glazbu - improvizacija pokretom –(karaktera

životinja npr. zec, medvjed) emocija: plešemo tugu, sreću… - Razvoj osjećaj za ritam kroz ponavljanje ritmičkog segmenta - Povezivanje sportskog i redovnog programa dovodi do veće želje djece za učenjem i razvoju

logičkog mišljenja. Djeca su često kreatori novih aktivnosti, pozitivno reagiraju na poticaje od strane odgojitelja te produbljuju svoja znanja.

- Jasno je vidljivo da suradnja s roditeljima dovodi do boljeg razumijevanja i bolje povezanosti vrtića i obitelji te ćemo i ovakav način povezivanja kroz česte roditeljske sastanke nastavljati

51

i tijekom slijedeće godine. Obzirom da slijedeće godine upisujemo novu generaciju skupine „Brzići“ informiranje će biti jedan od prioriteta. Namjeravamo ga realizirati kroz davanje i ideja i potporu roditeljstvu u vidu izrade letaka, davanje prijedloga za aktivno provođenje vremena kako bi i kod roditelja razvili naviku njegovanja zdravih stilova života i u obiteljskom kontekstu.

ZAKLJUČAK Povezivanje sportskog i redovnog programa dovodi do veće želje djece za učenjem i razvoju logičkog mišljenja. Djeca su često kreatori novih aktivnosti, pozitivno reagiraju na poticaje od strane odgojitelja te produbljuju svoja znanja. Jasno je vidljivo da suradnja s roditeljima dovodi do boljeg razumijevanja i bolje povezanosti vrtića i obitelji te ćemo i ovakav način povezivanja kroz česte roditeljske sastanke nastavljati i tijekom slijedeće godine. Obzirom da slijedeće godine upisujemo novu generaciju skupine „Brzići“ informiranje će biti jedan od prioriteta. Namjeravamo ga realizirati kroz davanje i ideja i potporu roditeljstvu u vidu izrade letaka, davanje prijedloga za aktivno provođenje vremena kako bi i kod roditelja razvili naviku njegovanja zdravih stilova života i u obiteljskom kontekstu.

IZVJEŠĆE O RADU SKUPINE „SPORTIĆI“

DOB DJECE: od 3-5 godina

BROJ DJECE U SKUPINI: 21

CILJ: cjeloviti razvoj djeteta u skladu s njegovim razvojnim sposobnostima i individualnim

specifičnostima

ZADAĆE PROGRAMA zadovoljavanje djetetove elementarne potrebu za kretanjem poticanje pravilnog rasta i razvoja uvažavajući individualne mogućnosti i potrebe djeteta stvaranje navike svakodnevnog vježbanja razvijanje pozitivnog odnosa prema vježbanju razvijanje motoričkih i funkcionalnih sposobnosti kao što su koordinacija, brzina,snaga,

statička i dinamička ravnoteža, preciznost, ritam, fleksibilnost jačanje kompetencija, samostalnosti i samopouzdanja poticanje grupne povezanosti pozitivno usmjeravanje vrijednosnog sustava i motivacije djece razvoj empatije i altruizma ZAKLJUČAK Posebno smo zadovoljni integracijom sadržaja redovnog programa u sportski . Međuovisnost redovnog i sportskog programa izravno utječe na kompetencije djeteta.

INTEGRIRANI SPORTSKI PROGRAM – DOBROBITI ZA DIJETE

OSOBNA I EMOCIONALNA DOBROBIT

OBRAZOVNA DOBROBIT SOCIJALNA DOBROBIT

prijateljstvo

razumijevanje važnosti odgovorno ponašanje prema

52

samopoštovanje - svijest o vlastitoj vrijednosti

razumijevanje mogućih posljedica vlastitog djelovanja

pozitivne osobine volje i morala

očuvanja i unapređivanja vlastitog zdravlja i zdravlja okoline

svijestio brizi za vlastitu sigurnost i sigurnost drugih

osnova znanja, vještine i navike potrebne za prilagodbu novim motoričkim aktivnostima

radoznalost i inicijativnost

kreativnost i stvaralaštvo

sebi i drugima

osjećaj pripadnosti

suradnja, odlučnost, upornost, ugodno raspoloženje

međusobno povjerenje

vještina kooperativnog učenja

međusobno uvažavanje i poštovanje

4.9.4. POSEBNI PROGRAM ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA OKOLIŠ I ODRŽIVI RAZVOJ

Godišnje izvješće o realizaciji programa: ”Odgoj za održivi razvoj”

(Ped.godina 2017./2018.)

D.V. Remetinec Objekt: Remetinec Skupina: Ekoljupci U pedagoškoj godini 2017./2018. u skupinu Ekoljupci upisano je 22 djece.

Eko program vodio se u objektu Remetinec. Ciljevi i zadatci postavljeni planom i programom: ❖ Oplemenjivanje prirode u neposrednoj okolini ❖ Doživljaj prirode svim osjetilima ❖ Prepoznavanje I imenovanje dijelova prirode ❖ Stvaranje navika za očuvanje prirode (razvrstavanje otpada) ❖ Širenje ekološke svijesti po ostalim grupama (eko patrole) ❖ Upoznavanje karakteristika materijala- razgradivo i nerazgradivo (plastika)- problem

globalni. ❖ Uloga čovjeka u očuvanju prirode (briga za prirodu, životinjski i biljni svijet) ❖ Razvijanje zdravih navika ❖ Proslave rođendana (zdrava hrana)- svako dijete ima svoj dan Projekt ove godine bio je ”VUK”.

4.10. KRAĆI PROGRAMI

4.10.1. KRAĆI RITMIČKO PLESNI PROGRAM

IZVJEŠĆE RITMIČKO PLESNOG PROGRAMA

53

Objekt Lanište U pedagoškoj godini 2017./2018. u program je uključeno 13 djevojčica iz skupina (Brzići, Cvjetići i Loptice). Upisane su djevojčice u dobi od 4 do 6g. Planiran broj sati 68 kroz godinu. Program se provodio do 11.06. Planiran broj satova u potpunosti je realiziran.

Objekt Remetinec U posebni program plesa i ritmike uključeno je 10 djevojčica iz četiri odgojne skupine (Zvjezdice, Jabučice, Ekoljupci, Leptirići ). Plesna grupa djevojčica bila je dobno mješovita. Program se odvijao dva puta tjedno u trajanju od 45 minuta, u prostoru dvorane objekta Remetinec. Odgojno-obrazovni rad Program se temelji na postavkama humanističko-razvojne koncepcije. Njegova se provedba oslanja na razvojno cjelovitom pristup djetetu, u okruženju u kojem se poštuju i žive prava. Cilj programa bio je kvalitetno provesti vrijeme uz glazbu, ples i igru, dobro se zabaviti, ponajprije uz smijeh.

4.10.2. KRAĆI PROGRAM RANOG UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O REALIZACIJI KRAĆEG PROGRAMA UČENJA ENGLESKOG JEZIKA

2017./2018.

OBJEKT: Lanište Program se provodio u jednoj skupini polaznika(starija vrtićka sastavljena od djece iz tri odgojne skupine), 2x tjedno po 45 min., poštujući razvojne zadaće usklađene s individualnim potrebama svakog djeteta, kao i specifičnim zadaćama vezanim za usvajanje engleskog jezika : • razvoj jezičnih vještina, posebno slušanja i govorenja , ispravan izgovor, ritam i intonacija • usvajanje osnovnog jezičnog rječnika i jezične strukture kroz komunikacijske sadržaje i igru • postupno slušno razumijevanje i izražavanje na engl. jeziku • razvoj osjećaja sigurnosti i samopouzdanja, te stvaranje pozitivne slike o sebi osvještavanjem spoznaje o osobnoj vrijednosti • razvoj interesa za druge ljude i zemlje postupnim uvođenjem u svijet strane kulture i tradicije. Program je tokom šk. god. 2017../2018. pohađalo 16-o djece.Prosječna polaznost je zadovoljavajuća (80%) ,s izostancima zbog kraćih oboljenja,boravka u Gradu mladih i sl.

54

OBJEKT: Remetinec Program počinje sa realizacijom u 10 mj. 2017., a završava 15.06.2018. godine. Program je obuhvatio 5-ero djece (4 djevojčice i jednog dječaka) , 3-je djece je predšolske dobi, a dvoje dijece ima 5 godina. Planirani broj školskih sati krozu godinu 64 , realizirano 64 sata Program se provodio dva puta tjedno po 1 školski sat. ( 1x 45 min.) Cilj programa - poticanje radoznalosti i kreativnosti - njegovali razumijevanje i logičko razmišljanje - kroz igru, pjesmu i ples… da učenje engleskog jezika bude zabavno i zadovoljstvo za djecu

Očekivani ishodi . - djeca su razvila želju za učenjem engleskog jezika - djeca su razvila samopouzdanje u izražavanju - osjećaj zadovoljstva pri učenju OBJEKT: Savski gaj U ovoj pedagoškoj godini ( 2017./2018.)na objektu Savski gaj formirana je jedna grupa kraćeg programa ranog učenja engleskog jezika. U grupi je bilo upisano 15 djece . Njih 13-tero bili su školski obveznici dok ostalo troje djece su bili petogodišnjaci. Program se održavao dva puta tjedno po 45min.,a ako je bila potrebna odrada nekog sata,taj sat bi bio odrađen petkom nakon jutarnje smjene. Termin održavanja programa bio je od 12:30-13:15 . Mjesečno je prosječno bilo 8 sati . Svakom djetetu se pristupalo individualno ovisno o njegovim trenutnim mogućnostima. Za kraći program ranog učenja eng.jezika bio je formiran kutić za roditelje na kojem su bili termini održavanja eng.za tekući mjesec te ostale potrebne informacije. Djeca su s veseljem dolazila na sate eng.jezika te su bila vrlo motivirana za učenje jezika.Većina djece je bila redovita u dolascima ,osim jedne djevojčice koja bi povremeno bilo odsutna po par tjedana. Pred kraj tečaja održan je ogledni sat za roditelje ,nakon kojeg smo se počastili i podružili. Roditelji su izrazili svoje zadovoljstvo znanjem koje su njihova djeca stekla te što imaju priliku vidjeti na koji se način provodi program i kako izgleda jedan sat .

4.11. PROGRAMI KOJI SE SUSTAVNO IMPLEMENTIRAJU U REDOVNI PROGRAM

4.11.1. PROGRAM „ČITANJE NIJE SAMO ZA ODRASLE“

I ove pedagoške godine realizacija nije praćena intezivno i sustavno već je utvrđivano ostvaruje li se program prema zadanim ciljevima:

55

GLOBALNI, DUGOROČNI CILJ PROGRAMA/VRTIĆA jest osigurati optimalno – kvalitetno poticanje razvoja djeteta u aspektima kognitivnog, socio-emocionalnog/moralnog i estetskog (na planu prepoznavanja, izražavanja i stvaranja) razvoja, u vrtiću i obitelji. CILJEVI/ZADAĆE U ODNOSU NA DIJETE 1. Poticanje razvoja humanih vrijednosti odnosno socio-emocionalne, moralne i estetske komponente u djeteta, razvijajući i njegujući interes i «ljubav» prema priči (slikovnici, knjizi). 2. Poticanje razvoja govora i mišljenja (percepcije, pažnje, koncentracije, pamćenja, logičkog povezivanja i zaključivanja, bogaćenje rječnika…). CILJEVI/ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE 1. Osvještavanje i educiranje roditelja o važnosti i utjecaju (dobrobiti) čitanja na razvoj djeteta. 2. Informiranje i poticanje roditelja na dijaloško čitanje/pričanje djetetu, upoznavanje s odrednicama kvalitete u dječjoj literaturi → podizanje razine bliskosti, razumijevanja, povjerenja u odnosu dijete-roditelj Izravnim uvidom i pregledom podataka prikupljenih od odgojitelja, utvrđeno je: ✓ Na kutićima za roditelje su redovito prisutne preporuke raznovrsnih naslova, uz prezentacije

dječjeg stvaralaštva ✓ Program se ostvaruje kao redovan dio primarnog programa za sve skupine djece i njihove

roditelje ✓ U čak 5 vrtićkih skupina zadaće programa su se ostvarivale i putem projekata ✓ Realizacija programa se provodila svakodnevno (npr. kod pripreme za dnevni odmor) gotovo

u svim skupinama, u nekima rjeđe, sukladno planu ✓ Sve skupine s predškolskom djecom posjetile su Gradsku knjižnicu „Savski Gaj“ Posebno naglašavamo da smo u ožujku ove pedagoške godine ponovno aktualizirali manifestaciju pod nazivom Vrtićki inteliber. Osim druženja i suradnje s roditeljima putem organiziranih radionica od strane odgojitelja, ostvarili smo suradnju i s književnicom Katijom Romac koja je u područnim objektima izvela kraće predstave i čitanje svojih knjiga za svu djecu s istih objekata.


Zadovoljni smo s ovogodišnjom provedbom programa i nastavljamo u „istom tonu“. I dalje će se pratiti kvaliteta naslova, koristiti poruke koje naslovi nude i konstantno povećavati ponuda literature za djecu. Realizacija Vrtićkog interlibera je nesumnjivo obogatila program i ponudila više razina za ostvarivanje suradnje s roditeljima i vanjskim čimbenicima.

56

4.11.2. PROGRAM „MALI ZA ZAGREB – ZAGREB ZA MALE“

✓ Program je integriran i ostvaruje se kao dio redovnog, primarnog programa za sve skupine djece, dominantno mješovitog (zbog starije djece) i starijeg/predškolskog uzrasta. ✓ nakon niza godina realizacije i praćenja / unaprjeđivanja, shvaćamo ga kao jednu od strategija sveobuhvatne neposredne „pripreme djece za školu“, nadasve s obzirom na dimenzije /sadržaje, teme i aktivnosti koje interpolira, a referentni su dio odgoja i obrazovanja u duhu prava i općeljudskih /humanih vrijednosti ✓ Temeljna načela programa, univerzalna su i društveno aktualna – građanski odgoj, prometni odgoj, održivi razvoj, eko i etno pristup...


Program zasigurno pozitivno utječe na dijete – daje djetetu nova znanja i spoznaje o gradu u kojem živi, gradi pozitivan stav prema različitostima te ukazuje na važnost odgovornog ponašanja u odnosu na okruženje. Ono što je najvažnije, program je dio odgoja za građanstvo, pa je naša trajna zadaća njegovo praćenje i unaprijeđivanje kao i osiguravanje uvjeta za njegovu relaizaciju.

IZVJEŠTAJ O RADU LJETI Bitne odrednice i podatci o ustrojstvu rada i realizaciji prioriteta tijekom ljeta, prezentirani su u istoimenom poglavlju ovog Izvještaja, kao njegov integrativni dio. Na slijedećim stranicama, donosimo pregled pokazatelja uspješnosti rada tijekom ljeta iz perspektive pedagoške poticajnosti i zadovoljavanja aktualnih i specifičnih potreba djeteta i njihovih roditelja. ODGOJNO OBRAZOVNI RAD Imajući na umu da rad ljeti nije (samo) vrijeme zbrinjavanja djece u periodu „iščekivanja godišnjih odmora“, već sastavni dio (cjelokupnog i cjelovitog) odgojno-obrazovnog procesa u vrtiću, u izmijenjenim organizacijskim i vremenskim uvjetima, definirali smo realizaciju svih bitnih zadaća sukladno načelima kvalitete i standardima rada važećim za ukupni period pedagoške godine. Posebnu pozornost usmjerili smo na njegu i zaštitu odn. sigurnost i zdravlje, kao i prilagođavanje odgojno-obrazovnog procesa individualnim i posebnim potrebama djece te njegovu globalnu poticajnost uz, naglašeno, fleksibilnu organizaciju rada.

57

Istaknuto-zadaće na kojima smo radili: • Intezivirati rad na očuvanju i jačanju sigurnosti i zdravlja djeteta koristeći maksimalno

prirodne faktore • Utjecati na obogaćivanje života, na razvoj osjećaja zadovoljstva i sigurnosti, olakšati

prilagodbu djeteta na promjenu uvjeta (s obzirom na sastav grupa, poznavanje djece i odgojitelja, prostora), kroz radosne doživljaje – posebice na igralištu vrtića i u predprostorima (unutarnjim i vanjskim, imajući na umu sigurnost i klimatke uvjete)

• Obogaćivati iskustva, spoznaje i govor djeteta kroz neposredan doživljaj i različite aktivnosti, slijedom interesa djeteta

• Poticati razvoj stvaralaštva u raznim aspektima izražavanja djece na osnovi što jačih doživljaja

• Razvijati samostalnost djece usmjeravajući ih na aktivan odnos u sredini boravka, posebno kroz čuvanje, obogaćivanje i održavanje te sredine (igrališta, oprema…)

Specifičnosti „ljetnih“ uvjeta, koje smo sagledali s posebnom pozornošću, odnose se na: • Učestale promjene fizičke sredine tjekom boravka u vrtiću (promjena soba dnevnog

boravka) • Varijabilno dolaženje - veće ili manje fluktuacije djece u odgojnim skupinama koje uzrokuju

češću promjenu skupne dinamike te položaja, statusa, a time i raspoloženja djeteta pojedinačno

• Učestale izmjene manje ili više poznatih odgojnih djelatnika za dijete i roditelje • Klimatske promjene (velike vrućine, promjene tlaka zraka, ...) Zbog sveg navedenog te kako bismo minimalizirali potencijalne „negativne“ učinke na dijete, u tom i svakom drugom smislu, definirali smo potrebu stalne fokusiranosti na prethodno spomenute dimenzije (organizacijski aspekt nalazi se u poglavlju I. Ustrojstvo rada) i usmjerili se na: aktualiziranje samozaštitnih ponašanja o planiranje aktivnosti u dogovoru s djecom – za vođene i slobodne igre – najava redoslijeda

događanja o dogovaranje mjesta realizacije – prema vrsti aktivnosti o iznošenje rekvizita – što se iznosi i tko što čini Pokazatelje uspješnosti naših nastojanja, donosimo slijedom.

ZAKLJUČAK I PERSPEKTIVA Imajući u vidu ovogodišnju realizaciju i pokazatelje, mišljenja smo da je organizacija aktivnosti tijekom ljetnog perioda, u cjelini gledano, odgovorila potrebama većine djece i njihovih roditelja te osigurala globalnu poticajnost za svako pojedino dijete. Posebice smo zadovoljni dimenzijama:

• Adekvatnog i pravovremenog zadovoljavanja (primarnih) potreba – obroci, boravak na zraku, dnevni odmor, zaštita zdravlja...

• Doživaljaja sigurnosti kroz kvalitetnu organizaciju vremena u prostorima vrtića • Iskazanim socijalnim kompetencijama djece – u uvjetima mješovitosti skupina, suradnje s

nepoznatom djecom i odraslima... U cjelini gledano, vrtić je i tijekom ljetnog perioda, pozitivno odgovorio na (većinu) očekivanja roditelja (i dakako djece). Postignuti standard planiramo zadržati i nadalje.

58

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Globalni ciljUspostavom, različitih oblika usavršavanja, temeljenih na tim načelima, cilj je ostvariti, i globalno i specifično, bolje razumijevanje i zadovoljavanje potreba djece, roditelja i svih stručnih djelatnika, a u cilju življenja prava, poticajnosti cjelokupnog ozračja u vrtiću i osuvremenjivanja pristupa u neposrednoj praksi.

Specifični ciljevi: • Razvoj osobnih stručnih potencijala - stjecanje teorijskih i praktičnih znanja u području

suvremenih odgojno-obrazovnih paradigmi • Objektivnu artikulaciju neposredne prakse i osobne uloge pojedinog stručnjaka u njoj • Razvijanje vlastitih zamisli, istraživanje, isprobavanje u okviru vlastite neposredne prakse i

mijenjanje vlastite prakse u skladu sa zajedničkom vizijom • Bolje razumijevanje i zadovoljavanje potreba djece, roditelja i svih stručnih djelatnika, u

cilju osuvremenjivanja pristupa u radu, življenja prava, poticajnosti cjelokupnog ozračja u vrtiću itd. itsl.

Specifične strategije

• Kao i do sada, predviđamo realizaciju svih standardnih oblika stručnog usavršavanja, sadržajno usklađenih s prioritetnim ciljevima i prema ponudi nadležnih institucija.

• Pored navedenog, svi stručni djelatnici imaju mogućnost stručno se usavršavati i individualno prema vlastitim interesima i afinitetima (u okvirima satnice).

Organizirani interni oblici – realizirani u vrtiću

OBLIK ZADAĆE TEMA NOSITELJI VRIJEME

STRUČNI AKTIVI- Analize, rasprave, prezentacije, dogovori vezano uz elemente stručnog rada temeljene na rezultatima praćenja

stjecanje znanja i stručnih kompetencija u različitim područjima odgojno-obrazovnog rada i razvoja djece

1. Projektni rad – od ideje do prakse

Odgojitelji, ravnateljica

listopad 2017.

2. Planiranje, programiranje, smjernice, valorizacija, dokumentiranje

ravnateljica listopad 2017.

3. Program Rastemo zajedno – kao strategija u razvoju soc.emoc, kompetencija djece u godini pred polazak u oš (edukacija novih odgojitelja u programu), podrška kod analize stanja, planiranje

Voditelji , odgojitelji, ravnatelj

listopad, studeni 2017. veljača 2018.

4. Projekti u vrtiću Odgojitelji, pedagog

ožujak 2018.

5. Prva medicinska pomoć Zdravstveni voditelj

ožujak 2018.

6. e - Twinning Ambasadorica e-Twinninga

lipanj 2018.

TIMSKA PLANIRANJA

Podrška pri analizi stanja i određivanju razvojnih prioriteta

1. Analiza stanja i planiranje razvojnih prioriteta - probl. sit. u neposrednoj praksi, izbor aktivnosti i sadržaja, društveni kontekst

Pedagog, ravnatelj

siječanj, svibanj, lipanj 2018.

59

RADNE GRUPE i RADNI DOGOVORI

Određivanje i analiza prioriteta, pružanje pomoći i podrške

1. Dogovor oko estetskog oblikovanja zajedničkih prostora 2. Dogovor za izradu igračaka namjenjenih za BNZ 3. Suradnja odgojitelja i stručnih suradnika - prema prioritetima i potrebama djece i odgojitelja – npr. s ciljem izrade i provedbe IOOP-a za djecu s TUR/PP i procjenu postignuća, analiza pojed. probl. situacija… 4.Priprema, organizacija i realizacija različitih događanja u vrtiću, raznih manifestacija…

Odgojiteljice Odgojiteljice psihologinja, logopedica, pedagoginja odgojiteljice, pedagoginja

Tijekom godine ožujak 2018. Prema iskazanim ili uočenim potrebama Kontinuirano tokom godine

SASTANCI STRUČNOG TIMA

Analiza zadaća, određivanje prioriteta, zajedničko djelovanje

Rješavanje aktualne problematike u pojedinim aspektima odgojno – obrazovnog procesa, informiranje o budućim aktivnostima i događanjima na mikro i makro razini, aktualna problematika…

Ravnateljica, Str.suradnice

Redovito tokom godine

ODGOJITELJSKA VIJEĆA

Informiranje, edukacija, usvajanje, stručne rasprave

1. Razmatranje Godišnjeg plana i programa rada vrtića i

Kurikulumaza predstojeću pedagošku godinu

ravnateljica

Rujan 2017.

2. Izvještaj o realizaciji rada vrtića za ped./god. i smjernice za planiranje i programiranje rada u rujnu 2017.

ravnateljica Kolovoz 2017.

3. Organizacijske i pedagoške odrednice i načela rada ljeti

Ravnateljica Struč.suradnice u pojedinim dijelovima prezentacije

Lipanj 2018.

4. Izvještaj o realizaciji rada vrtića za ped./god. i smjernice za planiranje i programiranje rada u rujnu 2017., priprema prilagodbenog perioda

Ravnateljica Struč.suradnice u pojedinim dijelovima prezentacije

Kolovoz 2018.

ZAPOSLENIČKO VIJEĆE

Informiranje, edukacija

1. Zakon o zaštiti podataka Ravnateljica, tajnica

Svibanj 2018.

INDIVIDUALNO STRUČNO USAVRŠAVANJE

Praćenje stručne literature

1.Praćenje stručne literature prema prioritetima i profesionalnim kompetencijama

Svi struč.djelatnici

prema potrebama radne uloge

60

UVOĐENJE VOLONTERA PRIPRAVNIKA U SAMOSTALAN RAD

1.Praćenje rada odgojitelja-pripravnika prema Planu i programu uvođenja – pružanje povratne informacije: 2 odgojiteljice pripravnice

Odg. mentori Predsjednik Povjerenstva - ravnatelj ustanove

do 23.10.2017. do 18.12.2017.

KOMENTAR: I ove pedagoške godine smo osigurali i organizirali različite interne oblike usavršavanja radi pružanja međusobne profesinalni pomoći i podrške, radi korištenja novih spoznaja u odgojno-obrazovnoj praksi i promišljanja o vlastitom odg.-ob. djelovanju.

Organizirani eksterni oblici – prema obavijesti organizatora i mogućnostima vrtića sadržaji nositelji vrijeme Nastavak započetih edukacija u DV Botinec, Srednjaci odgojitelji Prema obavijesti Prisustvovanje seminarima, savjetovanjima i predavanjima iz ponude ostalih stručnih institucija

Svi str. djelatnici Prema obavijesti i mogu. financiranja

Sudjelovanje stručnim skupovima prema katalogu AZOO-MZO-a, ostalih Ministarstava, Sekcija, GUOKŠ, Udruga…

Svi str. djelatnici Prema obavijesti mogu. financiranja

Zakonom regulirane edukacije Prema prof. ulozi

Po obavijesti

KOMENTAR: Mišljenja smo da ponuda sadržaja za odgojitelje i stručne suradnike i dalje, u manjoj mjeri prati realne potrebe. Veći problemi su veoma ograničeni broj sudionika, ponavljanje tema, organizacija...

ZAKLJUČAK i PERSPEKTIVA Unazad nekoliko godina, vrtić njeguje pristup koji odgojitelje stavlja u aktivnu poziciju, koji razvija kvalitetu, njeguje timski rad i pruža podršku te na taj način omogućava smislen i učinkovit profesionalni razvoj. „Kvalitetan odgojitelj“ nam je najvažniji faktor koji utječe na razvoj djeteta. S tim u vidu, svjesni smo da je stručno usavršavanje proces bez kraja te da nam ostaje ciljano, sustavno i planski organizirati najučinkovitije modele stručnog usavršavanja kojima se stječu stručne kompetencije i vještine za evaluaciju i samoevaluaciju kako bismo mogli unaprjeđivati i mijenjati vlastitu praksu.

61

6. SURADNJA S RODITELJIMA/OBITELJI

Globalni ciljizgradnja partnerskih odnosa s roditeljima kroz ravnopravnu komunikaciju i interakciju svih stručnih djelatnika i roditelja. Dugi niz godina radimo na izgradnji partnerstva. Roditeljima pružamo različite i mnogobrojne prilike da budu uključeni u program, da mijenjaju i obogaćuju suradnju, da „savjete iz vrtića“ dožive kao pomoć u svom odgojnom djelovanju, da zajedno s djecom i s nama „uče“… Pritom smo svjesni da neki roditelji žele biti jako uključeni, drugi manje. Zadaće kojima smo gradili partnerske odnose s roditeljima: ✓ Pružali smo osjećaj sigurnosti i pripadnosti skupini/vrtiću ✓ Pomagali smo djetetu i roditelju u prilagodbi ✓ Stvarali smo pozitivno ozračje (uzajamnog poštovanja, prihvaćanja i povjerenja) kroz aspekt

komunikacije, izgradnju roditeljske mreže podrške, uključivanje roditelja u život djece u vrtiću

✓ Informirali smo roditelje o njihovim ulogama u životu djeteta te pravima i obavezama koje iz tog proizlaze

✓ Rješavali smo različite zahtjeve roditelja, problemske i krizne situacije, u djelokrugu javnih ovlasti

✓ Informirali smo i izdavali nalaze i mišljenja te brinuli o zaštiti podataka (javne ovlasti) ✓ Definirali smo područja odgovornosti i uloge te realnia očekivanja u odnosu na vrtić/roditelja ✓ Pružali smo podršku roditeljima u razvoju kompetencija za odgovorno roditeljstvo ✓ Definirali smo dobrobit za dijete/djecu kao temeljni kriterij kvalitete suradnje vrtića i

roditelja ✓ Informirali smo roditelje o procesu u vrtiću, o statusu djeteta te osvještavali koliko je važno

uzajamno informiranje (za dijete)

ZAKLJUČAK i PERSPEKTIVA Danas dijete provedi najveći dio svojega dnevnoga vremena u dječjem vrtiću, a manji dio s obitelji. Između tih odvojenih prostora potrebno je uspostaviti razumijevanje i smislenu komunikaciju, graditi suradnju, za što je potrebno veliko povjerenje, otvorenost, tolerancija, objektivnost, te sposobnost za razmjenu informacija, a sve radi postizanja zajedničkog cilja – dobrobiti djeteta. Mi težimo da razgovor odgajatelja i roditelja bude partnerski oblik suradnje, temeljen na međusobnom povjerenju i uvažavanju. To je složen i dugotrajan proces koji zahtjeva velik trud i vrtića i obitelji. U slijedećoj pedagoškoj godini, namjera nam je, i nadalje, osigurati uključenost i angažman roditelja u skladu s potrebama djeteta/djece, ozračje uzajamnog povjerenja i uvažavanja te pomoći roditeljima da se u svojoj roditeljskoj ulozi osjećaju sve bolje i efikasnije. Ovi pokazatelji su nam dali još jači i veći poticaj za stvaranje što bolje suradnje.

62

7. SURADNJA SA SVIM DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA koji sudjeluju u ostvarivanju zadaća GPP-a

Globalni cilj- Jačanje društvene svijesti o važnosti zadovoljavanja općih i posebnih potreba djeteta – edukacija, informiranost, korištenje prostora, sudjelovanje djeteta, prezentiranje prakse, suradnja, podrška….

Bitne zadaće:

➔ Poticanje i razvoj specifičnih interesa i sklonosti te bogaćenje spoznaje i «života djeteta»

dodatnim sadržajima u i izvan vrtića ➔ Potpunije zadovoljavanje posebnih potreba djece i kvalitetnije zbrinjavanja djece s

teškoćama u razvoju ➔ Zaštita zdravlja i osiguravanje optimalnih uvjeta za pravilan rast i razvoj djece u vrtiću ➔ Podizanje razine stručnih kompetencija i informiranosti ➔

ZAKLJUČAK I PERSPEKTIVA Kvalitetnom suradnjom s vanjskim čimbenicima osigurava se obogaćivanje života djeteta dodatnim sadržajima u i izvan vrtićkog okruženja, kvalitetnije zbrinjavanje djece te potpunije zadovoljavanje posebnih potreba djece i djece s TUR-om, zaštita zdravlja i osiguravanje optimalnih uvjeta za pravilan rast i razvoj djece u vrtiću. Iz tog razloga održavanje kvalitetne suradnje nam je kontinuirano važna zadaća.

63

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

Unutarnje vrednovanje i samovrednovanje ima za svrhu unaprjeđenje kulture dijaloga i stručne rasprave te kontinuirani profesionalni razvoj stručnih radnika. Vrednovanje kvalitete procesa u cjelini kao i pojedinim njegovim segmentima, istaknutim zadaćama i prioritetima, temelji se na analizi i obradi: Evaluacijskih pokazatelja – prikupljenih putem različitih i raznovrsnih standardiziranih i

nestandardiziranih obrazaca Pedagoške dokumentacije odgojne skupine u kojoj se provodi pojedini oblik

redovnog/specijaliziranog programa Bilješki nastalih izravnim uvidom pojedinog str. suradnika ili odgojitelja mentora u

realizaciju pojedinog segmenta praćenja. Zapisnicima timskih analiza i refleksija Prikupljenih podataka o doživljaju zadovoljstva djeteta kroz sudjelovanje u pojedinom

programu – razgovori, izjave djece, portfolio skupine... Prikupljenih podataka o zadovoljstvu roditelja kvalitetom i načinima izvođenja – programa

(anketni upitnik za roditelje, bilješke, izjave, za pojedini dio procesa/programa etc.etc.…) Fotografija i snimki u procesu…

Programi „Rastemo zajedno“, Sigurnosno-zaštitni program, Program „Djeca u prirodi“ i dr. praćeni su i vrednovani prema standardiziranim instrumentima (obrascima) koji su prikazani u Godišnjem planu i programu. Pojedini dijelovi procesa, kao što su poticajnost komunikacije i usvajanje „rutina“ vrednuju se pomoću ranije definiranih standarda. Analizirani i predstavljeni su u istoimenim poglavljima.


Svi korišteni pokazatelji praćenja prezentirani su u Izvješću te će biti osnova za unaprijeđenje pojedinog aspekta programa I u nadolazećoj pedagoškoj godini.

64

9. RAD STRUČNOG TIMA

Sastanci stručnog tima održavali su se pros. 2x mjesečno, a ponekad i češće, ovisno o dinamici periodas, a prema točno utvrđenom i unaprijed najavljenom dnevnom redu. Najčešće teme – odnosile su se na: • Izvještavanje članova stručnog tima o realizaciji zadaća za razdoblje koje je prethodilo

susretu • Planiranje bitnih zadaća za nastupajući period po radnim ulogama • Analiza nastalih problemskih situacija i izvještavanje o aktualnim zbivanjima u i izvan

vrtićkog konteksta • Priprema stručnih skupova, sjednica Ov-a…, upisa… • Rasprave o razl. stručnim „izazovima“ i izvještavanje sa stručnih edukacija • … Uz navedeno ističemo redovite briefinge o svakodnevnim aktualnostima Na planu stručnog usavršavanja i praćenja aktualnih zbivanja iz područja predškolskog odgoja, svi članovi stručnog tima bili uključeni u različite edukacije odn. str. skupove na razini Grada, prema osobnim stručnim preferencijama te raspoloživosti vremena i financijskih sredstava. U ustanovi bilježimo aktivno sudjelovanje članova str. tima u svim događanjima unutar vrtića (svečanosti, izleti, posjete, skupovi…), kao i u neposrednom radu u skupinama - pomoć odgajateljima u periodu prilagodbe djece, u radu s djecom s TUR-om i PP-om i dr. Rad u stručnom timu, unatoč različitostima osobnosti, iskustva i relativno kratkog međusobnog poznavanja svih suradnika odlikuje se međusobnim uvažavanjem, spremnošću na kompromise, i konstruktivo rješavanje problema te iskazanom visokom razinom profesionalizma i etike te ga se doista može procijeniti visoko kvalitetnim. Zadovoljstvo radom stručnog tima iskazuju i odgajateljice u formalnim i nefrormalnim situacijama i oblicima komunikacije i suradnje.

ZAKLJUČAK I PERSPEKTIVA Vođeni mišlju s početka ovog poglavlja, u prethodnoj smo pedagoškoj godini radili, otkrivali, stvarali…, učvrščujući uvjerenja i stavove da zajedno možemo više i bolje, ako to stvarno želimo. Zahvaljujemo svima koji su nam davali podršku i u tome nam nesebično pomagali. Na kraju, zahvala svim str. suradnicima na podršci, pomoći i kvalitetnoj, a nerijetko i vrlo inspirativnoj suradnji.

65

Na temelju članka 43. stavak 6. Statuta DV „Remetinec“ Upravno vijeće Dječjeg vrtića

„Remetinec“ Zagreb, na 7. sjednici održanoj dana 28.08.2018. godine donosi odluku o

prihvaćanju Godišnjeg izvještaja o realizaciji odgojno-obrazovnog rada Dječjeg vrtića

„Remetinec“ Zagreb za pedagošku godinu 2017./2018.

Godišnji izvještaj je prethodno razmatran i utrvrđen na Odgojiteljskom vijeću Dječjeg vrtića

„Remetinec“ održanom dana 27.08.2018. godine.

Documents

DJEČJI VRTIĆ „REMETINEC“ ZAGREB, Lanište 1d …...Pripreme za rad u ljetnom periodu, izvršene su još u svibnju, prema iskazanim potrebama korisnika, a plan realizacije je