Dnevnik Rada

Dnevnik strune prakse

ELJEZNICE REPUBLIKE SRPSKE a.d. DOBOJSekcija za odravanje pruga Banja Luka

DNEVNIK RADADiplomirani inenjer graevinarstva

BANJA LUKA

Osnovni podaci o volonteru:

Ime i prezime:Marjana Dragii

Zanimanje:Diplomirani inenjer graevinarstva

Struna obuka na poslovima:Glavni inenjer za gornji stroj, VII stepen strune spreme

Kratki opis:

Struna obuka je obavljena po programu predvienom Pravilnikom o strunoj spremi radnika koji neposredno uestvuju u vrenju eljeznikog saobraaja (646) i trala je 28 nedjelja.

Mentorica:Nataa Bogojevi, dipl.ing graevinarstva

Osnovni podaci o poslodavcu:

Poslodavac:eljeznice RS a.d. Doboj Sekcija ZOP Banja Luka

Adresa:Brae Podgornika 6, Banja Luka

Datum poetka prakse:15. 08. 2013. godine

Datum zavretka prakse:14. 03. 2013. godine

Pripravnik je obavila strunu obuku u trajanju od 28 nedjelja i redovno vodila dnevnik rada, te time izvrila svoju dunost strune obuke na poslovima glavnog inenjera za gornji stroj.

____________________ Potpis mentora ____________________ Potpis rukovodioca U Banjoj Luci, _______________.

Dnevnik rada Marjana Dragii, dipl. ing. gra

RS a.d. Doboj R.J. ZOP Banja Luka

BILJEKE:1. SedmicaDatum: 15. 08. 21. 08. 2013. god.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa osnovama zatite na radu, opasnostima od poara i mjere zatite, opasnostima i mjerama zatite na radu od opasnog dejstva elektrine energije, opasnostima od direktnog i indirektnog dodira dijelova pod naponom, tetnom djelovanju elektrine energije na ovjeka, posebnim mjerama zatite na radu na elektrificiranim prugama, opasnostima i mjerama zatite na radu prilikom odravanja pruga. Upoznavanje sa sredstvima line zatite, njihovom znaaju, klasifikaciji, odravanju i korienju. Pruanje prve pomoi na radu, upoznavanje sa sanitetskim materijalom i priborom za spaavanje.Upoznavanje sa vrstama aparata za gaenje poara i rukovanjem istih.Radno mjesto na kojem sam rasporeena nema posebnih mjera zatite na radu. Rad se najveim dijelom obavlja u kancelariji, a najvea opasnost prijeti od elektrinih prikljuaka i instalacija. Svi uslovi propisani elaboratom zatite na radu su ispunjeni.

2. sedmicaDatum: 22. 8. 28. 08. 2013. god.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa organizacijom posla u tehnikoj slubi Sekcije za odravanje pruga Banja Luka. Upoznavanje sa poslovima glavnog inenjera za gornji stroj, te poslovima glavnog inenjera za donji stroj i poslovima referenata. Upoznavanje sa zaposlenicima u Tehnikoj slubi ZOP Banja Luka i obilazak R.J. ZOP Banja Luka i R.J. Radiona sa efom tehnike slube Igorom Crnobrnjom. Upoznavanje sa poslovima glavnog inenjera za gornji stroj.Opis poslova glavnog inenjera za odravanje gornjeg stroja: Izrada prijedloga godinjeg plana obima radova; Izrada izvjetaja o stanju gornjeg stroja pruge i postrojenja; Utvrivanje prijedloga brzina na pruzi i izrade ostalih podataka za izradu reda vonje; Analiza grafikona mjerne vonje sa ocjenom veliine deformacije na kolosijeku i davanje pismenog nareenja R. J. za otklanjanje nedostataka; Provjera tehnikog stanja kolosijeka radi utvrivanja ili ukidanja lagane vonje; Rad u komisiji za tehniki prijem gornjeg stroja; Nadzor nad izvoenjem radova na formiranju DT-a, Vodi evidenciju o zavarenom kolosjeku u DT na osnovu zapisnika, Vizuelni pregied gornjeg stroja sukcesivno godinje jedan put; lzrada predmjera, predrauna i specifikacije materijala i radne snage; lzrada zapisnika o izvrenom vizuelnom pregiedu pruge; Pregled pruge na lokomotivi, jedan put mjeseno; lzrada dinamikog plana mainskog regulisanja kolosjeka; Planiranje zatvora pruge; Traenje zatvora pruge; Uvoenje lagane vonje; Pregled i ovjera izvoda iz reda vonje, grafikona i poslovnika za uvare ophodare, Prisustvuje mjernoj vonji; Povremena kontrola rada izvrnog osoblja; Kontrola primjene saobraajno-tehnikih propisa u RJ; Povremena kontrola kvaliteta i kvantiteta rada i vrenja pregleda i evidencija na gornjem stroju po osoblju u RJ; Voenje tehnikih podataka o stanju i pregledima pruge i postrojenja; Voenje podataka o izvrenim radovima mainskog regulisanja kolosjeka, Izvrava i druge zadatke prema zahtjevu neposrednog rukavodioca;


SADRAJ I OPIS RADA

Izrada prijedloga godinjeg plana obima rada, prijedloga plana tekueg i tekueg investicionog odravanja pruga. Uestvovala u izradi plana za tekue i tekue investiciono odravanje pruga sa glavnim inenjerom za donji stroj, Nataom Bogojevi, inenjerom za gornji stroj, Rankom Jakovljeviem, referentom za tehniku dokumentaciju, Marijom Mii, i referentom za norme Milosavom Kostreevi. Plan je izraen u saradnji sa efovima radnih jedinica ZOP Ukrina, ZOP Banja Luka, ZOP Omarska, ZOP Prijedor, ZOP Novi Grad i ZOP Dobrljin. Vremenski period za koji je izraen plan iznosi tri godine i spada u srednjeroni plan ivesticija. Plan je uraen na osnovu realnih potreba za redovno odravanje pruga na podruju Sekcije Banja Luka u cilju nesmetanog i bezbjednog vrenja saobraaja na pomenutom podruju.


SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa gornjim strojem eljeznike pruge. Gornji stroj eleznike pruge je postrojenje koje slui kao neposredna podloga za kretanje vozova. Elementi gornjeg stroja su ine sa veznim priborom, pragovi i zastor.Normalna irina koloseka iznosi 1435mm.Normalna irina koloseka se mjeri upravno na osu koloseka izmeu unutranjih strana glava ina i to na 14mm ispod gornje povri glave ine. Uloga ine: prenosi optereenje od toka na oslonac (prag, ili betonska ploa), obezbeuje kotrljajuu povrinu, prima (athezijom) sile koenja i pokretanja vozila, vodi toak u bonom pravcu, prima normalne sile nastale usled temperaturnih promena, funkcionie kao provodnik na elektrificiranim prugama, provodi signalne struje. Slika 65

Kod nas su u upotrebi standardne Vinjolove ine S45, S49, UIC 60. Nova evropska oznaka za inu tipa S 49 i UIC 60 je 49 E1, odnosno 60 E1. Uobiajene duine ina koje se naruuju su od 120-150m.Uloga pragova: oslonac inama, omoguuju realizaciju privrenja (ugraivanjem kotve u telo praga, odgovarajuim oblikom gornje povrine praga), odravaju standardnu irinu koloseka, prihvataju sile od saobraajnog optereenja i prenose ih na zastor ili krutu podlogu, pruaju dovoljan otpor bonom pomeranju koloseka, prihvataju podune sile i dovoljnim otporom podunom pomeranju suprotstavljaju se putovanju ina. Prema vrsti materijala pragovi se dijele na: eline, drvene, betonske, neoprenske.Uloga zastora: elastino i ravnomjerno prenese saobraajno optereenje na planum, onemogui bono pomejranje pragova, omoguava lako i brzo ocjeivanje atmosferske vode.Tucanik za izradu zastorne prizme dobija se drobljenjem kompaktnih stena (bazalt, porfir, dijabaz, gabro, sijenit, kvarcit, granit, ilavi krenjak, silikatni sivi pear, gnajs, granulit, amfibolit). Tucanik mora biti jedar, ilav, otporan na mraz, bez prslina i prljavtina, ne sme upijati vodu i mora biti otporan na udarce pri mainskom podbijanju koloseka.Planum mora biti najmanje tolike irine da s obe strane ostane 0,50 - 1,00 m irine prostora izmedu noice zastora i ivice planuma. Taj prostor zove se bankina i slui za saobraaj radnika na odravanju, kao i za privremeni smetaj materijala.Uloga kolosijenog pribora: za privrivanje ina za pragove: ekseri, tirfoni privrsne ploice i privrsni zavrtnji, za podlogu ine: podlone ploice, za meusobnu vezu ina na sastavima: vezice i spojni zavrtnjevi, za osiguranje vrstog i trajnig nalijeganja zavrtnjeva: elastini prstenovi i ploice, za sprjeavanje putovanja ina, 74 iza skretnice.Kolosijeni pribor moe se grupisati u spojni i privrsni.

5. sedmicaDatum: 12. 09. 18. 09. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Sa efom tehnike slube prisustvovala radovima na glavnoj opravci XVI kolosijeka sa kolskom vagom u stanici Banja Luka. XVI kolosijek u stanici Banja Luka nije elektrificiran i koristi se za vaganje tovarenih vagona na podruju vora Banja Luka. Prije opravke gornji stroj se nalazio u vrlo loem stanju. Zastor je u potpunosti zablatnjen, pragovi su truli, a ina je tipa S45.Radove su izvodili radnici R.J. ZOP Banja Luka. Uklonjeni su elementi gornjeg stroja, ine i pragovi, te je bagerom izvreno uklanjanje zastora sve do planuma pruge. Koriten je polovan kolosijeni materijal (drveni pragovi i ine) koji su preostali sa remonta pruge na relaciji Banja Luka Doboj. Svi elementi koji su ugraeni zadovoljavaju propisane standarde. ine tipa S49 su poloene na drvene pragove i privrene preko podlonih ploa pomou K pribora i tirfona.Tucanik koriten za zastiranje kolosijeka dopremljen je vagonima predvienim za prevoz i istovar tucanika. Ugraivanje tucanika vreno je prunim vozilom Plasser unomatic. Za vrijeme izvoenja radova kolosijek je bio zatvoren i propisno oznaen prenosnim signalima. Da bi se omoguila upotreba kolske vage i nesmetan utovar vagona remont je vren u etapama u duini od po 18 metara.


SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa skretnicama.Skretnice omoguuju prelaz cijelih vozova sa jednog kolosijeka na drugi, bez zaustavljanja. Ukoliko se dva kolosijeka presijecaju, dobije se ukrtaj. Na prugama se najee ugrauju proste skretnice, pomou kojih se sa matinok kolosijeka odvaja drugi kolosijek, tzv. odvojni kolosijek. Proste skretnice mogu biti lijeve ili desne u zavisnosti od toga na koju stranu se odvaja odvojni kolosijek.Prosta skretnica se sastoji iz tri dijela: mjenjalica, pomou koje se jedan kolosijek grana na dva kolosijeka i mijenja pravac vonje, a sastoji se od dvije nepokretne (glavne) ine i dvije pokretne ine (jezici), srednji dio, srcite, je mjesto gdje spoljni trak odvojnog kolosijeka presjeca unutranji trak matinog kolosijeka.Sa referentom za skretnice Rankom Kelom i tehniarima radnih jedinica ZOP-a izvrila redovno mjerenje skretnica u stanicama Banja Luka, Novi Grad, Ravnice, Dobrljin, Rudice i Blatna. Mjerenje je vreno razmjernikom, a izmjerene veliine su unesene u dnevnik skretnica. Nakon pregleda skretnica u saobraajni dnevnik S-14a upisuje se Izvren redovan pregled skretnica dana: dd. mm. gggg. Iste su sposobne za saobraaj. Potpisuju referent za skretnice, referent ETP i ef stanice u kojoj je izvreno mjerenje. Datum pregleda skretnica upisuje se i na korice saobraajnog dnevnika, radi lakeg praenja pregleda.Sve eventualne nepravilnosti unose se u graevinsku knjigu mjerenja skretnica. Mjerenjem i ispitivanjem provjeravaju se: irina kolosijeka, visinski odnos ina, smijer i niveleta kolosijeka u skretnici, funkcionisanje mjenjalice, priljubljivanje i otvor jeziaka, potrebna sila za postavljanje jeziaka, stabilnost skretnice, nalijeganje jeziaka na klizne jastuke, zavarena i navarena mjesta, eventualna putovanja pojedinih dijelova skretnica, ispravnost sigurnosnih ureaja, ishabanost ina, srita i mjenjalice. Dozvoljene tolerancije kod skretnica u eksploataciji su: u irini kolosijeka +6mm i -3 mm, za irinu lijeba kod ina vodilica +4mm i -1 mm, odstojanje naljene povrine voice do srca 2mm, ukoliko se izmeu jezika i glavne ine, na mjestu gdje je zatvara, postavi predmet debljine 5 mm, kod runog postavljanja i zakljuavanja skretnica teg se nebi smio prebaciti do kraja.


SADRAJ I OPIS RADA

Rad u kancelariji na administrativnim poslovima. Upoznavanje sa evidencijama koje se vode u Sekciji, te vremenom i nainom arhiviranja.U arhivi gornjeg stroja vode se sljedee evidencije: evidencije varova, evidencija habanja ina u krivini, evidencija laganih vonji, evidencija mainskog mjerenja kolosijeka, evidencija mjerenja skretnica, evidencija pregleda i mjerenja industrijskih kolosijeka glavni i zvoaki projekti stanica i otvorene pruge.Arhiviranje ovih evidencija traje od min. 1 godine do trajno. Upoznavanje sa nainom pisanje akata, depea i telegrama, te njihovo arhiviranje i uvanje.

8. sedmicaDatum: 3. 10. 9. 10. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa donjim strojem eljeznikih pruga.U donji stroj spadaju sledei objekti: zemljani trup u obliku nasipa, useka ili zaseka, vetaki objekti u trupu za sprovodenje vode kao to su mostovi, propusti, cevi, sifoni, akvadukti, objekti i postrojenja za ukrtanje sa putem prugom, u to spadaju podvonjaci, nadvonjaci i putni prelazi u nivou, tuneli, tj. podzemne gradevine u obliku cevi za provoenje pruge, vijadukti za provodenje pruge nad povrinom terena i radovi obezbeenja, kao to su potporni i obloni zidovi, odvodni kanali, drenae, utvrenja padina nad prugom, osiguranja noice nasipa, stabilizacija kosina u useku i drugo.Zemljani trup slui da neposredno primi i nosi gornji stroj, kao i da obezbedi saobraaj vozova sa odreenim optereenjem i utvrenom brzinom.U donji stroj pruge dolazi jo i oprema pruge pruni znaci: kilometarsko i hektometarsko kamenje, padokazi, prune i drumske opomenice.

9. sedmicaDatum: 10. 10. 16. 10. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Mainsko regulisanje kolosijeka na otvorenoj pruzi i izmjena ine u krivini.Po dolasku u stanicu ef R.J. je upisao zatvor pruge u saobraajni dnevnik, nakon ega je deurni otpravnik vozova obavijestio susjednu stanicu o zatvoru pruge do opoziva. Maina je izala na otvorenu prugu i izvreno je mainsko regulisanje kolosijeka po smijeru i niveleti nakon masovne izmjene betonskih pragova drvenim na dionici 11+100 do 11+700 i nakon izmjena ina u krivinama izmeu stanice Ravnice i stajalita Poljavnice u 33+700 do 35+500. Nakon regulisanja kolosijeka skinute su prune opomenice kojima su oznaene lagane vonje na dionicama.Nakon zavretka regulisanja maina je vraena u polaznu stanicu, gdje je ef radne jedinice u saobraajni dnevnik upisao da je pruga ispravna i otvorena za saobraaj, te ukinuo laganu vonju koja je vaila na pomenutim dionicama.Izmjena unutranje ine u krivini u km 175+090 do 175+473 u R.J. Prijedor. ina je mjenjana polovnom inom preostalom sa remonta. ine su povezane vezicama. Za povezivanje ina i pragova koriten je postojei polovni kolosijeni pribor.

10. sedmicaDatum: 17. 10 23. 10. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa zemljanim trupom.Zemljani trup je vjetaki izveden pravilan oblik zemljane povrine, koji slui da neposredno primi i nosi gornji stroj, kao i da obezbedi saobraaj vozova sa odreenim optereenjem i utvrenom brzinom. Izvodi se u vidu nasipa, usjeka ili zasjeka, u zavisnosti od nagiba terena i nagiba nivelete. Nasip je vjetaki objekat izraen od zemljanog materijala. Materijal se najee dobija iz usjeka ili iz pozajmita.Usjek se dobija usjecanjem u brdo, kako bi se dobila projektovana niveleta pruge. Materijal dobijen iskopom usijeka najee se upotrebljava za izradu nasipa.Zasjek se dobija zasjecanjem brda da bi se dobila projektovana niveleta pruge. Zasjek moe biti isti ili kombinovan sa nasipom. Nagibi koji se projektuju za nasipe, usjek i zasjek najvie zavise od visine, odnosno dubine i vrste materijala s kojim se radi.Planum zemljanog trupa je gornja povrina nasipa, usjeka ili zasjeka i njegova glavna svrha je odvodnja oborinskih voda i sprjeavanje ilovae da probije iz zemljanog trupa u zastor. irina zavisi od vanosti pruge. Planum mora biti dobro nabijen sa dvostrnim padom od 4%.Bankina je ivini dio planuma. Uloga bankine je: bona stabilnost konstrukcije, postavljanje opreme pruge, privremeno deponovanje materijala za opravku, bezbjedno kretanje prunih radnika.Berma je zaravan izmeu rigola i kosine usjeka, ija je uloga zatite rigola, otvaranje preglednosti u krivinama.Prisustvo atestiranju varioca za termit varenje. Sa efom tehnike slube i strunom osobom iz Austrije prisustvovala obuci i atestiranju varioca Sekcije ZOP Banja Luka na XI kolosijeku u banjoj Luci. Uraena su tri vara, a ateste je dobilo est varioca.

11. sedmicaDatum: 24. 10. 30. 10. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa vjetakim graevinama u donjem stroju, nihovom funkcijom, evidencije koje se vode, pregledi i odravanje istih.U donji stroj pruga od vjetakih graevina spadaju: propusti, mostovi, podvonjaci, nadvonjaci, vijadukti, tuneli, galerije, potporni zidovi, obloni zidovi.Propusti su objekti za provoenje vode ili puta sa rasponom glavnih nosaa, odnosno otvorom manjim ili jednakim 5m. Izvode se od kamena, betona, armiranog betona, kao i elini. Mogu biti cjevasti, ploasti i zasvedeni. Mostovi su objekti sa ukupnim rasponom glavnih nosaa, odnosno otvora preko 5m. Slue za premoavanje vodenih tokova. Izvode se elini, betonski i armiranobetonski mostovi. Ovdje spadaju i sljedei objekti: vijadukti, premouju suve doline, podvonjaci i nadvonjaci, provode put ispod odnosno iznad trase pruge, pasarele, saobraaj pjeaka iznad pruge, akvadukti, provoenje vodovoda.O svim propustima i mostovima se vode tehniki i drugi podaci i to: spiskovi, knjiga eksploatacije i odravanja, te tehnika dokumentacija.Povremeni pregledi mostova i propusta obavljaju se u zavisnosti od vrste mosta i propusta i kreu se od jednom u godini do jednom u tri godine. Provizorni mostovi se pregledaju dva puta godinje, a obalni irijeni stubovi izloeni podlokavanju pregledaju se poslije svake velike vode.Tuneli su podzemne graevine u obliku cijevi za provoenje pruge u brdskoj masi. Pod tunelima se podrazumjevaju i galerije koje su samo djelimino u brdskoj masi i slue za obezbjeivanje pruge od obruavanja stijena, lavina i osulina.O svim tunelima i galerijama korisnici su duni voditi tehnike i druge podatke i to: spiskovi, tunelske knjige, te tehnika dokumentacija. Povremeni pregledi se vre u zavisnosti od stanja tunela i to ukoliko je tunel u loem stanju jednom godinje, a ako je stanje tunela dobro jednom u dvije godine.

12. sedmicaDatum: 31. 10. 06. 11. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Sa glavnim inenjerom za donji stroj Nataom Bogojevi i efovima R.J. izvrila redovan pregled propusta na dionici pruge Doboj Novi Grad koju odrava Sekcija ZOP Banja Luka.Pri obilasku i pregledu propusta koriteni su metar i eki. Nakon pregleda sainjeni su izvjetaji za svaki propust. U izvjetaju su navedeni nedostaci, te predloene mjere za odravanje sa rokom otklanjanja nedostataka. Po jedan primjerak izvjetaja je predan R.J. u ijoj nadlenosti je odravanje propusta, dok je jedan primjerak izvjetaja zadran u Sekciji.Tokom pregleda propusta izvren je i redovan vizuelni pregled tuneli na podruju Sekcije ZOP Banja Luka.

13. sedmicaDatum: 7. 11. 13. 11. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa vrstama staninih postrojenja, nainom odravanja i voenjem evidencija.U stanina postrojenja ubrajaju se: kolske vage, stanini peroni, pothodnici, utovarne rampe, tovarni profili, jame za okretnice, pristupni putevi.Kolska vaga je mosna elina konstrukcija, na koju je montiran kolosijek. Odravanje kolske vage obuhvata: odravanje temeljne jame vage, kanala za komunikatore i kanala za odvodnjavanje jame, odravanje kuice kolske vage i ruice crpke, odravanje kolosijeka na vagi i prikljunih dijelova kolosijeka, odravanje mosta vage sa polujem, odravanje mjernog aparata sa ureajima slabe struje, odravanje instalacije jake struje u kuici.Stanini peroni omoguuju lai ulazak putnika u voz. Mogu bit nasuti peroni, zidani peroni, moraju biti na ivicama osigurani od stalnog oteivanja. Razmak kolosijeka izmeu kojih se predvia peron se kree od 6000 mm, za peron bez pothodnika, pa od 9500 do 14250 mm za perone kojima se pristupa van nivoa kolosijeka. Visina perona takoer varira i kree se od 350 mm za postojee i novoprojektovane niske perone , dok visina kod visokih perona varira od 550 mm za postojee, do 760 mm i 960 mm za novoprojektovane i rekonstruisane.Pothodnici se grade u stanicama sa veoma frekventnim putnikim saobraajem, a pri njihovoj izgradnji ili rekonstrukciji potrebno je voditi rauna da se omogui pristup licima sa ogranienom mobilnou. Pothodnici obavezno moraju imati uvijek obezbjeeno osvjetljenje, dok se svjetlarnici moraju obavezno redovno odravati, a snijeg blagovremeno uklanjati. Odvodnjavanje pothodnika vri se u staninu kanalizaciju.Utovarne rampe slue za laki i bri utovar i istovar robe na eljeznikim stanicam. Utovarno-istovarne rampe, kao i magacinske rampe moraju se odravati stalno u ispravnom stanju. Pregled stanja rampi obavlja struni organ jedinice u ijim se osnovnim sredstvima rampe nalaze, a ako ova jedinica ne raspolae takvim licima, pregled obavlja, na poziv te jedinice, struni organ radne jedinice za odravanje pruge, koji e pri pregledu utvrditi nedostatke i dati predlog za njihovo otklanjanje.Tovarni profili se nalaze na svakoj eljeznikoj stanici na kojoj se vri utovar veeg broja kolskih poiljaka. Obino je na istom kolosijeku u blizini i kolska vaga. Mora biti izraen od trajnog materijala i ubetoniran u zemlji da vrsto stoji, a okvir mora biti dovoljno krut da se ne povija pod udarom vjetra. Gabarit tovarnog profila mora se provjeravati bar jedanput mjeseno. Odravanje jama za okretnice. Pregled stanja jame okretnice obavljaju, prema utvrenim potrebama, struni organi nosioca osnovnih sredstava.Za skladita uglja - ugljene rampe odstojanja od koloseka vae isti uslovi kao i za magacinske rampe. Zidovi ovih rampi, a naroito prema kolosijeku, moraju se odravati tako da ne dolazi do oburvavanja deponovanog uglja. Pregled i odravanje ugljenih rampi, kao i kanalizacione mree u krugu loionice dunost je jedinice nosioca osnovnih sredstava.Stanine trgove i pristupne puteve odravaju organizacije shodno odredbama odgovarajuih propisa. Radove na odravanju objekata i postrojenja u slubenim mestima koji su navedeni s obzirom na bezbednost saobraaja, kad god je mogue izvode za to osposobljene radne jedinice TP-a, a ukoliko se zbog posebnih uslova radovi moraju ustupiti nekom izvoau van eljeznice, nadzor nad izvoenjem radova mora da vodi struni organ nadlenog TP.

14. sedmicaDatum: 14. 11. 20. 11. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa objektima za zatitu pruge od uticaja povrinskih voda i atmosferskih uticaja.Objekti za zatitu pruga od povrinskih voda i atmosferskog uticaja i izvode se u skladu sa projektom, tokom graenja eljeznike pruge. Sluba odravanja pruga je duna da odmah popravi sva manja oteenja na hidrotehnikim graevinama, koja zahtevaju neznatne trokove.Objekti za zatitu od nanosa bujinih tokova:1. Poprene graevine (pregrade - pragovi i konsolidacioni pojasevi) podizati u koritu bujica popreno na tok. Najee se grade od kamena u cementnom malteru, betona, kamena u suvo, ianih korpi (gabioni), drveta, prua i drugo.2. Regulacioni kanali (zemljani kanali, korekcije, kinete) grade se uzvodno i nizvodno od pruge, sve do glavnog odvodnog toka, kada je proticanje bujinih voda i pronoenje nanosa kroz otvore propusta i mostova oteano. Odravanje regulacionih kanala vrii se u prvom redu u ienju manjih deponija nanosa i uklanjanju tetne vegetacije u zemljanim kanalima.Bioloko-tehniki radovi i mere promjenjuju se u sluaju tendencija daljeg razvoja erozionih procjesa na brdskim padinama (brazde, jaruge), odnosno produkcije nanosa na slivu bujinih tokova.Objekti za osiguranje korita renih tokova:Postojee objekte odravati i po potrebi adaptirati.1. Obaloutvrde (kameni nabaaji, kamena naslaga, kaldrma, obloga od kamena, betona, busena, popleta, faina, prua, gabiona i slino) po potrebi predvideti za utvrivanje nestabilnih kosina obala i kao oslonac obalama protiv podlokavanja u noici. 2. Paralelne ili uzdune graevine primjenjuju se kada se eli postii formiranje nove obale po utvrenoj regulatornoj trasi, najee na spoljnoj strani krivine. Odravanje paralelnih graevina uglavnom se svodi na popravne radove u vezi sa osiguranjima od podlokavanja usled produbljivanja dna renog korita pored graevine. Poprene graevine:1. Naperi se po potrebi primjenjuju kako za zatitu obala, tako i za korekciju renih tokova svih kategorija. Naperi ne smeju nikada prouzrokovati naglo skretanje matice, ve moraju da je odbijaju postepeno. 2.Pragovi - pregrade se primjenjuju kada se mora fiksirati rjeno dno od daljeg produbljivanja, kao i za zatitu podunih graevina od podlokavanja. Izgrauju se od kamenog nabaaja, ili u vidu zida od kamena ili betona. Reno korito i regulacioni objekti kod mostovaDunost je slube odravanja pruga da stalno prati promene reima toka uzvodno i nizvodno od mosta, i profila renog korita i da preduzima odgovarajue mere, kao i da izvodi potrebne regulacione radove i objekte. Posebnu panju u ovom smislu sluba odravanja mora posvetiti opasnosti od podlokavanja renih i obalnih stubova.Poseban sluaj zatite mostova nastaje kod renih tokova na kojima se stvara ledena kora znatnih dimenzija, bilo da led stoji ili da bude nagomilan u sloju debelom po vie metara, pa ak da sante sasvim zatvore reni profil do dna. Prva mera za zatitu renog dna i stubova je odravanje renog toka u stanju u kome se ne stvaraju uslovi za zadravanje leda.

15. sedmicaDatum: 21. 11. 27. 11. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa zatitom pruge od snjenih lavina i vjetra, te privremenim i trajnim objektima za zatitu pruge od snijene lavine i vjetra.Zatita pruga od zavejavanjaTaloenje snijega noenog vjetrom u vidu smetova na prugu, sprijeavati podizanjem odgovarajuih zatitnih objekata, iji je zadatak da zadre snijeg ispred pruge ili da ga prenesu preko pruge.Za svako mesto ugroeno zavejavanjem odrediti pravac dominantnog vjetra, brzinu i jainu vjetra, da bi se u krajnjoj liniji mogla odrediti veliina snjenog nanosa.Dunost je slube odravanja pruga da pomou navedenih elemenata i koristei viegodinje iskustvo, blagovremeno obavi sve pripreme i postavi - podigne zatitne objekte, da ne bi snijeni nanosi doveli u pitanje neprekidnost saobraaja.Zatitni objekti su: prenosni snegobrani, stalni snegobrani, umski snegozatitni pojasevi i galerije.Obezbjeenje pruga od snenih lavina vri se na strmim padinama visokih predjela gdje dolazi do pokretanja snjenih masa u vidu lavina (usovi) koje ugroavaju prugu i njene objekte.Za sprjeavanje stvaranja, odnosno pokretanja lavina, na mjestima gjde se moe oekivati poetak pojave stvaranja lavina, postaviti po izohipsama prepreke koje mogu biti od kamena, drveta, starih ina, prua i rastinja.Skretanje lavina sa njihovog prirodnog pravca, kada su one ve u pokretu, sprovesti na mestima gde to terenski uslovi dozvoljavaju i gde se ovim skretanjem od pruge postie potpuna zatita pruge. Skretanje se postie postavljanjem pregrada pod uglom od 30 do 60 prema pravcu kretanja lavina. Na onim mestima gde lavine ne mogu biti spreene da dospeju na prugu, podii zatitne objekte koji e omoguiti prevoenje lavine preko pruge. Ovakvi objekti izrauju se u obliku galerija ili vetakih tunela razliitih tipova od impregnisanog drveta, elika, armiranog i prednapregnutog betona, posebno ili u kombinaciji.Zatita pruga od vetra radi obezbjeivanja redovnog saobraaja vri se na pojedim mjesta na prugama izloena udarima vetra.Na delovima pruge gde duvaju vetrovi brzine vee od 35 m/sec a nisu izgraeni zatitni objekti, saobraaj vozova mora se obustaviti.

(3) Za zatitu pruga od dejstva vetra moraju se podizati zatitni objekti, i to: zidovi od kamena (burobrani), umski pojasevi, drugi objekti prema odobrenoj tehnikoj dokumentaciji.

16. sedmica Datum: 28. 11 4. 12. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa alatom za odravanje pruga.Alat za rad sa zastornim materijalom.Da bi se smanjila fizika naprezanja radnika, ali i poboljali uslovi rada, produktivnost i bezbjednost u toku izvoenja radova koriste se alati maine i orema.U opremu spadju razna prevozna sredstva kao to su pruna kolica, drezine, trokolice, specijalni vagoni za poljunavanje pruge, specijalni vagoni sa odgovarajuim ureajem za utovar, prenos i istovar ina, skretnica i pragova.Alat se moe grupisati prema namjeni i to: alat za rad sa zastornom materijalom, alat za rad sa pragovima, alat za rad sa inama i spojnim i privrsnim priborom.Za rad sa zastornim materijalom postoji sledei alat: drveni podbija i to obino dvokraki za podbijanje peska ili ljake, lopatasti eljezni podbija za podbijanje tucanika, lopata za zemlju i ljunak, vile za tucanik kod kojih paroci ne smiju imati vei razmak od 3 cm, jer bi inae propadao sitniji tucanik koji se jo moe upotrijebiti, elini nabija (malj) za nabijanje tucanika izmeu pragova, eki za tucanik teine od 5 kg.Za rad sa pragovima upotrebljava se sljedei alat: dvokraki elini podbija, za podbijanje pragova, gvozdena rava, rasporednik pragova, obino pruno svrdlo za pragove, konino svrdlo, kljeta za noenje pragova, ablon za buenje pragova, ablon za zatesivanje pragova, tesalice, dansometar, elini tap sa uletom, mehanika mala builica.Alat za rad sa inama i spojnim i privrsnim priborom je: elina zupasta dizalica, kolosijeni razmjernik, ravnjaa sa libelom, sjeka, insko rende, inska kljeta, njemaki klju, francuski klju, tirfonski klju, visoka mehanika kolosijena dizalica, vretenasta niska kolosijena dizalica, niska mehanika kolosijena dizalica, insko svrdlo runo, mehanika builica, inska runa testeraruna savijaa ina, presa, inski termometar, dilatacioni umeci.

17. sedmicaDatum: 5. 12. 11. 12. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa mainama.Maine za rad na kolosijeku mogu se grupisati prema sljedeem: maine za rad sa pragovima i inama, maine za rad sa tucanikom, maine za podbijanje pragova, za regulisanje nivelete i smera kolosijeka i maine za transport i manipulaciju materijala.Prema sredstvima pogona mogu da se podijele na maine sa pogonom ljudske snage (rune maine) i maine sa motornim pogonom.U laku mehanizaciju uglavnim spadaju maine za rad sa pragovima i inama. U maine za rad sa pragovima i inama na pruzi spadaju: maine za sjeenje ina, mogu biti rune maine ili maine sa motornim pogonom. Runa maina presjee inu za 36 55 minuta zavisno od tipa ine, dok je maini sa motornim pogonom za isti posao potrebno 4 7 minuta. Maina sa motornim pogonom ima rezervoar za benzin i rezervoara za vodu za hlaenje reza i testere- maine za buenje ina, mogu biti rune ili na motorni pogon. Za buenje jedne rupe maini na runi pogon potrebno je oko pet minuta, dok je za isti posao maini na motorni pogon potrebno oko jedan minut. Potrebno je obezbjediti potpunu upravnost buenja rupa u odnosu na ravan ine. Pored rezervoara za benzin mora imati rezervoar sa tenou za hlaenje burgije i rupe. maine za savijanje ina, maine za obradu ina i skretnica, maine za buenje pragova, mainje za odvrtanje i zavrtanje tirfona, stojeih vijaka i inskih vijaka.

18. sedmicaDatum: 12. 12. 18. 12. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa poslovima uvara pruge, uvara putnih prelaza.Dunosti uvara pruge su: da neispravna ili oteena mjesta na pruzi koja ugroavaju ili mogu da ugroze bezbjednost eljeznikog saobraaja odmah zatiti signalnim znakom stoj i praskalicama i to najprije iz pravca odakle se oekuje voz. O neispravnosti i oteenju izvjetava otpravnike vozova susjednih stanica, efa pudrune dionice ili prunog poslovou. Da prima izvjetaj o saobraaju vozova, da prati saobraaj vozova na svojoj dionici ili pored svog radnog mjesta, da prima i izvrava nareenje otpravnika vozova za obezbjeenje kretanja vozova, odnosno prunih vozila na otvorenoj pruzi. im primi obavjetenje ili primjeti odbjegla vozila, da preuzme sve mjere za njihovo zaustavljanje i da o uspjelom ili neuspjelm zaustavljanju obavijesti susjedna stanice i susjedne uvare, a ako se vozila zaustave na otvorenoj pruzi da ih odmah zatiti. im dobije nareenje da zaustavi voz, da preduzme sve mjere da se vozovi i zaustave. Da sprjeava oteenje i otuenje eljeznike imovine, da izvrava zadatke i radove odreene Pravilnikom i zadatke koje mu usmeno ili pismeno izdaje neposredni rukovodilac. Dunosti uvara ophodara su da obilazi prugu i da prema mogunostima i potrebi vri podmazivanje ina u krivinama i da obavlja manje radove na pruzi koji su mu poslovnikom stavljeni na zadatak.Dunosti uvara prelaza je da rukuje branikom, da osigura bezbjedan saobraaj eljeznikim i drumskim vozilima, pjeacima i stoci preko prunog prelaza, da obavlja najnunije radove na kolosijeku i na putu dodjeljenih mu putnih prelaza, zatee i podmazuje vijke, isti blato, smee, snijeg i led iz kolosijeka i sa puta, da isti, a gdje je potrebno i da polijeva put izmeu branika, da isti smee iz ljebova izmeu kontra ina i voznih ina.uvar ophodar promjene u saobraaju prima u odreeno vrijeme i to: u eljeznikoj stanici od otpravnika vozova i pismeno upisuje u belenu knjigu, a na slubenom mjestu telefonom i signalnim zvonom. Prugu obilazi sredinom kolosijeka, s praga na prag, laganim korakom. Po noi i u tunelima slui se runom signalnom svjetiljkom. Pogled mu je uperen n kolosjene ine, vezu izmeu ina i pragova i na vezu kod sastava ina. Osmatra zemljani trup, objekte, postrojenja i njihove pojedine elemente, kao i postrojenja i ureaje ostalih eljeznikih sredstava i cjelokupnu eljezniku imovinu. Na dionicama gdje se nailazak voza ne uje, sa jakim saobraajem, a naroito na dionici na kojoj je vidik ogranien uvar moe hodati pored kolosijeka. Vozove saekuje s desne strane pruge u pravcu vonje na mjestu odakle ga vozno osoblje moe vidjeti u pravcu dolazeeg mjesta, danju sa razvijenom zastavicom, a nou sa signalnom svjetiljkom u desnoj ruci u stavu mirno. Pri prolasku voza osmatra ga dok se od njega ne udalji oko 100m.uvar prelaza izvjetaje o prolasku voza iz susjednih stanica dobija telefonom, isti smee, blato, led i snijeg iz lijeba kontra i voznih ina, voz i pruno vozilo doekuje na putnom prelazu gdje mora biti na 10 min prije nego to e voz ili pruno vozilo proi i napustiti ga smije kad voz ili pruno vozilo proe i kad prelaz preko pruge bude slobodan. Branik mora da se zatvori najkasnije 5 min prije prolaska oekivanog voza. Izmeu branika koji se sputaju ne smije dozvoliti da ostanu pjeaci ili drumska vozila. Mora da sprijei svako nasilno otvaranje branika, provlaenje ispod njega ili prelaenje preko njega. Kod mostova koji slue za zajednii saobraaj duan je da se prije zatvaranja mosta za drumski saobraaj sporazumije sa otpravnikom vozova susjednih stanica i uvarom prelaza sa suprotne strane mosta. uvar pruge ophodar i uvar putnog prelaza moraju biti opremljeni signalnim sredstvima: 1 usna zvidaljka, 1 signalna zastavica, 1 runa signalna svjetiljka. uvar ophodar pored toga mora imati i 4 praskalice.Od alata treba da ima klju za zavrtanje, od ostalih sredstava nepromoivu torbu sa futrolomi remenikom, metar, a od pravilnika i propisa: pravilnik za uvara pruge, izvod iz vaeeg reda vonje, opisni raspored obilaska pruge, biljenu knjigu.

19. sedmicaDatum: 19. 12. 25. 12. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa poslovima uvara kosina, mostova i tunela.uvar kosina prema dobijenom rasporedu obilaska vri pregled kosina usjeka, zasjeka i nasipa, kao i padina iznad kosina usijeka i zasijeka i da iznalazi nestabilne stijene, kamenje i zemlju sklone padu ili zemlju pomjeanu sa raspadnutom stijenom koju voda moe da nanese na prugu.uvar mostova prema odobrenom rasporedu vri obilazak i pregled stanja mostova i njegova obezbjeenja od oteenja, postavlja osvjetljava i odrava signale za signalisanje ogranienih brzina preko mosta, a prema potrebi da daje i rune signalne znake za laganu vonju preko mosta, da obavlja manje radnje na odravanju mosta.uvar tunela prema dobijenom raspoedu svakodnevno ili vie puta u toku dana ili neposredno prije prolaska svakog voza vri pregled i obilazak tunela i njegovog obezbjeivanja od oteenja, postavlja osvjetljava i odrava signale za signalisanje ogranienih brzina kroz tunel, a prema potrebi da daje i rune signalne znake za laganu vonju kroz tunel, da obavlja manje radnje na odravanju tunela.Kod elektrificiranih pruga zabranjeno je da uvar pruge uklanja led sa svoda i oporaca tunela, jer je to dunost radnika elektrovunih podstanica. Sve vozove saekuji prema rasporedu, odnosno prema potrebi kod ugroenog mjesta postupajui isto kao i uvar ophodar.

20. sedmicaDatum: 26. 12. 31. 12. 2013.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa poslovima voe prunih radova.Voa prunih radova vri organizaciju, nadzor i izvoenje radova sa grupom radnika na pruzi, prunim postrojenjima, objektima i kosinama ukljuujui radove: vizuelnog pregleda pruge, objekata i postrojenja na dijelu pruge koji mu je dodjeljen. Pregled vri dva puta mjesno, a naeno stanje biljei u posebnu biljenicu, koju stavlja na uvid nadlenom rukovodiocu. Nakon obilaska poduzima potrebne mjere, bilo da otklanja uoene nedostatke, bilo da obavjetava efa R.J. i naeno stanje unosi u biljenicu.Sa grupom radnika, koji su mu dodjeljeni izvodi radove na tekuem i investicionom odravanju, izgradnji pruge, objekata i postrojenja, evidentirajui koliine izvrenih radova u Dnevnom izvjetaju sa dokaznicama mjera i utroenim radnim vremenom, vri evidentiranje utroenog materijala na odreenom obrascu.Vri mjerenje kolosijeka na prugama gdje se ne vri kontrola mjernim kolima, a runo mjerenje vri se 4 puta godinje.Po prijemu radnih zadataka isti razrauje i organizuje radilite, a o vrsti i nainu rada upoznaje radnike prije rada.Provjerava da li su radnici snabdjeveni sa zatitnim sredstvima propisanim Pravilnikom o zatiti na radu.Poduava radnike o mjerama zatite na radu, uvanju line bezbjednosti, mjerama bezbjednosti saobraaja, uvanje materijalnih dobara kojim rukuje, opreme i mehanizacije.Osmatra prolazee vozove i preuzima signale koje se sa voza eventualno daju od voznog ili mainskog osoblja.

21. sedmicaDatum: 16. 1. 22. 1. 2014.

SADRAJ I OPIS RADA

Vri zatitu radnika odgovarajuim sredstvima, znacima i signalima, a po potrebi i sa glasnikom, stara se o ispravnosti akata i drugih sredstava za rad, kao i o propisnom smjetaju i zatiti materijalnih dobara, koje su mu povjerene, vri svakodnevno tano utvrivanje izvrenih koliina rada, dostavlja uinak rada efu R.J. putem dnevnog izvjetaja, narednog dana za prethodni dan, odrava u ispravnom stanju signalna sredstva vodei rauna o njihovojj upotrebljivosti i obezbjeenju dovoljnih koliina istih.Vri evidenciju za zaduenju sa alatom, opremom i drugimmaterijalnim sredstvima, uruuje radnicima pojedine akte, koji su im dodjeljeni, vodi evidenciju radnog vremena za radnike, koji su mu dodjeljeni, sprjeava oteenja i otuenja imovine.U sluaju elementarnih nepogoda, orovale oblaka poplave, oluje, zemljotresa, obavezno i bez poziva pristupiti otklanjanju posljedica elementarnih nepogoda mobiliui radnike. Bez obzira na posljedice elementarnih nepogoda odmah vriti pregled pruge, objekata i postrojenja, evidentirati naena stanja i poduzimati odgovarajue mjere.Za svoj rad odgovoran je efu R.J.

22. sedmicaDatum: 23. 1. 29. 1. 2014.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa radom tehniara odravanja pruga.Vri vizuelni pregled skretnica i kolosijeka na svojoj dionici, vri mjerenje svih skretnica i kolosijeka na svojoj dionici, rukovodi radovima na tekuem odravanju skretnica i kolosijeka u voru, vri nadzor nad investicionom odravanju i zamjeni skretnica kada radove izvode drugi izvoai radova.Vodi protokol i vri prijem i otpremu pote.Izrauje spis o vanrednim dogaajima sa obradom prijava, kompletiranje cijelog predmeta sa evidentiranjem u propisanoj evidenciji.Izrauje izvod iz reda vonje, vri unoenje promjena u iste za sva radna mjesta koja moraju biti snabdjevena sa istim, izrauje prijedloge grafikona ophodne uvarske slube, u saglasnosti sa dostavom tehnikom odsjeku na odobravanje i snabdjevanje svih radnih mjesta.Vri sasluavanje radnika u sluaju povrede radne dunosti, vodi evidenciju o radu i ispravnosti mehanizacije, izrauje mjesene rasporede uvarsk eslube, vri obraun izvrenih radova, vri ispomo i snimanje elemenata gornjeg i donjeg stroja pruge, radi na auriranju tehniih evidencija na osnovu podataka dobijenih od efa R.J.

23. sedmicaDatum: 30. 1. 5. 2. 2014.

SADRAJ I OPIS RADA

Vri trebovanje i raspodjelu kancelarijskog materijala, ispostavlja trebovanja za materijalna sredstva, vri preuzimanje prispjelih sredstava u R.J. i otpremu materijalnih sredstava iz radne jedinice prema dobijenoj dispoziciji, ispostavlja zapisnik o prijemu materijalnih sredstava, vodi knjigu ulaza i izlaza materijalni sredstava, otvara registarske kartice i knjii promjene stanja u istim, ispostavlja dokumenta i predlae kasaciju materijalnih sredstava u radnoj jedinici, vri povremeno sravnjenje materijalnih sredstava sa evidencijom zaduenja.Vri mjeseno sravnjenje utroka i stanja materijalnih sredstava sa podacima, vri kvartalno sravnavanje materijalnih sredstava i dokumentacije, predaje obraenu dokumentaciju na daljnu obradu u knjigovodstvo, prisustvuje radu Komisije za popis materijalnih sredstava.Vodi brigu o odravanju optimalnih zaliha materijalnih sredstava i preduzima mjere za blagovremenu popunjenost zaliha i vodi brigu o pravilnom smjetaju i uvanju materijalnih sredstava. Vri ostale poslove i radne zadatke po nalogu neposrednog rukovodioca i za svoj rad je odgovoran efu R.J.

24. sedmicaDatum: 6. 2. 12. 2. 2014.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa dunostima otprvnika vozova.Dunosti otpravnika vozova propisuju se poslovnim redom stanice. U djelokrug rada otpravnika vozova spada: redovan i vandredan pregled skretnica, nareivanje, nadziranje i briga o mjerama bezbjednosti pri manevri, cjelokupno planiranje prihvata i otpreme bruta, planiranje saobraaja vozova, doekivanje i otpremanje vozova, regulisanje saobraaja vozova u prostornim odsjecima pruge, objavljivanje promjena u saobraaju vozova, ispostavljanje propratnih isparava za vozove, nareuje skretniarima obezbjeenje puta vonje za prolazee, dolazee i odlazee vozove, praenje hoda vozova na pruzi, obezbjeenje vonje prunih vozila, voenje saobraajnih i drugih dnevnika, ovjerava vozne listove vozopratnog osoblja, objavljuje zakanjenje vozova, nadzor nad telegrafsko telefonskom slubom, nadzor nad utovarom i istovarom ekspresnih i ostalih vrsta poiljaka, nadzor na istoom na peronima, ekaonicama, nadzor nad radom putnikih blagajni, odreivanje ulaznih kolosijeka, briga o mjerama bezbjednosti da vozila ne odbjegnu, briga o sastavu putnikih i teretnih vozova i ostalim drugim dunostima propisanim pravilnicima, uputstvima i aktima.

25. sedmicaDatum: 13. 2. 19. 2. 2014.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa poslovima u Tehnikoj slubi Sekcije ZOP Banja LukaPoslovi direktora SekcijeRukovodi Sekcijom. Organizuje i usklauje procese rada u Sekciji. Preduzima mjere za izvrenje radova u vezi sa izvrenjem reda vonje i bezbjednou saobraaja. Podnosi izvjetaje o svom radu i poslovanju sekcije. Preduzima mjere za obezbjeenje imovine Sekcije. Preduzima mjere i predlae pokretanje postupka zbog povrede radnih obaveza i naruavanje discipline. Kontrolie rad u radnimjedinicama. Organizuje izradu i donosi godinji plan kontrole i nadzora redovnog odravanja objekata, ureaja i postrojenja i neposredno kontrolie izvrenje plana. Preduzima mjere za izvrenje inspekcijskih rjeenja na osnovu izvrenih pregleda i pismenih konstatacija na podruju Sekcije.Poslovi zamjenika direktora SekcijeObavlja poslovedirektora Sekcije u njegovoj odsutnosti. Obavlja i druge poslove saglasno funkciji zamjenika direktora.Referent za ekonomske i materijalne posloveU saradnji sa tehnikim slubama utvruje plan obima rada na tekuem i investicionom odravanju i po glavnim grupama radova i dostavlja ga radnim jedinicama, prati izvrenje tekueg plana Sekcije po radnimjedinicama, po analitikim kontima rada, vri kontrolu pravilnog kontiranja poslova i radnih zadataka u radnim knjigama radnim nalozima prema emi kontiranja, vri analizu trokova nastalih u Sekciji i vodi odgovarajuu evidenciju podataka sa ciljem blagovremene izrade potrebnih analiza, obavlja ostale poslove po nalogu neposrednog rukovodioca.

26. sedmicaDatum: 20. 2. 26. 2. 2014.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa poslovima tehnike slube.ef tehnike slube organizuje rad u slubi, usmjerava tok poslovanja prema prioritetima u odnosu na plan poslovanja i trenutnim potrebama, daje uputstva za rad tehnikom osoblju, rukovodi pojedinim radovima na pruzi, obezbjeuje podatke za izradu plana poslovanja i stara se o izvrenju istog, kontrolie primjenu tehnikih propisa na izvoenju radova, vri pregled pruge, postrojenja i objekata, povremeno pregleda izvrene radove na pruzi, analizira potrebu i iskoritenost prune mehanizacije i daje priejdloge za nabavku, u dogovoru sa direktorom obavlja kontrolu slube uvara pruge, provjerava redovnost kolovanja izvrnog osoblja, izdaje radne zadatke osoblju tehnike slube radi izvrenja poslova i zadataka, sarauje i koordinira sa R.J. u Sekciji, prisustvuje sastancima strunog kolegija, uestvuje u izradi i sprovoenju plana snjegoborbe, sprovodi inspekcijska rjeenja i rjeenja unutranje kontrole, koordinira rad na izradi prijedloga elemenata reda vonje, izmjenama i dopunama u toku vaenja, koordinira rad na izradi prijedloga plana radova gornjeg i donjeg stroja, prisustvuje redovnim mjernim vonjama i uestvuje u analizi stanja pruge po izvrenoj mjernoj vonji, obavlja i druge zadatke date od strane direktora Sekcije iz oblasti graevinarstva i za svoj rad je odgovoran direktoru Skcije.

27. sedmicaDatum: 27. 2. 5. 3. 2014.

SADRAJ I OPIS RADA

Upoznavanje sa poslovima glavnog inenjera za donji strojVri vizuelni pegled donjeg stroja pruge sukcesivno jedanput godinje, kontrolie izvoenje radova na donjem stroju, kao i primjenu vaeih saobraajno tehnikih i drugih propisa vezanih za donji stroj, daje potrebne tehnike podatke za izradu plana tekueg i investicionog odravanja i opreme za donji stroj, uestvuje u izradi godinjeg plana kolovanja po donjem stroju, izrauje plan snjegoborbe, snima i utvruje trouglove preglednosti na putnim prelazima, vri pregled prirodnih i vjetakih kosina godinje sa zapisnikom, utvruje i registruje negabaritna mjesta i izrauje skice, organizuje praenje naroite poiljke, planira i trai zatvor pruge za radove na donjem stroju, predlae uvoenje lagane vonje zbog stanja na donjem stroju, uestvuje u komisiji za okonanje tete na donjem stroju, uestvuje u komisijama za davanje uslova za izdavanje saglasnosti za provoenje instalacija iznad i ispod pruge, uestvuje u komisijama za tehniki prijem radova na donjem stroju, uestvuje u izradi plana zatvora pruge za radove na donjem stroju, trai zatvor pruge za nepredviene radove, vodi rauna o blagovremenoj nabavci i dispoziciji materijala za radove na donjem stroju, izrauje godinje i periodine izvjetaje o stanju objekata donjeg stroja, koordinira sa rukovodiocima R.J. i efom odsjeka, sa korisnicima putnih prelaza utvruje nain obezbjeenja putnog prelaza, obavlja i druge zadatke koje po svojoj prirodi spada u ovaj referat, za svoj rad odgovara efu tehnikog odsjeka.

28. sedmicaDatum: 6. 3. 13. 3. 2014.

SADRAJ I OPIS RADA

U tehnikoj slubi upoznata sam i sa radnim mjestima inenjera za skretnice i industrijske kolosijeke koji vri vizuelni pregled skretnica i industrijskih kolosijeka prema Pravilniku 314, te vodi evidenciju i vri nadzor nad istim, inenjera za mostove i tunele koji vri povremene preglede mostova i tunela prema Pravilniku 315, uestvuje u specijalnim pregledima mostova svih vrsta i tunelima, inenjera za mehanizaciju koji vri utvrivanje i analizu stanja sitne i krupne inske mehanizacije, drumske mehanizacije, te vagon za prevoz materijala i smjetaj radnika, vodi sve potrebne evidencije za odravanje i eksploataciju mehanizacije, inenjera za zgrade koji prikuplja elemente za izradu tekueg i investicionog odravanja, realizuje godinji plan tekueg i investicionog odravanja zgrada sa pravljenjem mjesenih planova, referenta za kolstvo i vanredne dogaaje, referenta za norme, tehniku pripremu, referenta za geodetske poslove i tehniara za tehniku dokumentaciju, referenta zatite na radu i zatite od poara, referenta za pravne poslove.Za svoj rad odgovaraju efu tehnike slube, a duni su i da izvre poslove koji odgovaraju njihovoj strunoj spremi po nalogu efa tehnike slube.

RS a.d. Doboj R.J. ZOP Banja Luka34

Documents

Dnevnik Rada