DNS

DNS (Domain Name System) je hijerarhijsko raspore-eni sustav imenovanja za raunala, servise ili bilo kojesredstvo spojeno na Internet ili privatnu mreu. On pove-zuje razliite informacije s domenskim imenima pripisa-nim svakom od subjekata u domeni. Ponajprije, prevodilako pamtljiva domenska imena u numerike IP adresekoje su potrebne za lociranje raunalnih servisa i ureajairom svijeta. Omoguujui globalno raireno usmjera-vanje prema kljunim rijeima, DNS je osnovni elementfunkcionalnosti Interneta.DNS rasporeuje odgovornost za pripisivanje domenskiimena i pridruivanje tih imena IP adresama odreiva-njem autoritativnih imenikih servera za svaku domenu.Autoritativnim imenikim serverima je pripisana odgo-vornost za svoju tono odreenu domenu i po redu se mo-gu pripisati drugi imeniki serveri za njihove poddome-ne. Ovaj mehanizam je izgradio DNS kao rasporeen itolerantan na greke i pomogao je uizbjegavanju potre-be za jednim jedinstvenim registrom koji bi se trebaone-prestance konzultirati i aurirati. Dodatno, odgovornostza odravanje i auriranje glavnog zapisa (master record)za domene je rairena meu mnogim registrima domen-skih imena, koji se nadmeu za obavljanje posla krajnjegkorisnika (vlasnika domene). Domene se mogu pomicatiiz registra u registar u bilo koje vrijeme.DNS takoer precizira tehniku funkcionalnost ovih ser-visa baze podataka. Denira DNS protokol, precizne de-taljan opis podatkovne strukture i komunikaciju izmjenepodataka koritene u DNS-u kao dio pojmova Internetprotokola (IP modela).Internet podrava dva osnovna imenika prostora, hije-rarhija domenskih imena[1] te adresni prostor InternetProtocol-a (IP-a)[2]. DNS podrava hijerarhiju domen-skih imena i omoguava servise prevoenja izmeu sebei adresnog prostora. Internet imeniki serveri i komuni-kacijski protokol objedinjuje se u DNS[3]. DNS imeni-ki server je server koji sprema DNS zapise za domenskaimena, kao to su adresni (A ili AAA) zapisi, imenikiserverski (NS) zapisi te zapis izmjenjivaa pote (MX)(pogledaj takoer listu tipova DNS zapisa); DNS imeni-ki server odgovara na upit prema svojoj bazi podataka.

1 Funkcija

esto koritena usporedba kako bi se objasnio DNS jeda taj servis slui kao telefonski imenik za Internet ko-ji prevodi lake pamtljiva imena raunala u IP adrese.

Na primjer, domensko ime www.primjer.com prevodiu 192.0.43.10 (IPv4) te 2001:500:88:200::10(IPv6). Zarazliku od telefonskog imenika DNS se moe jako brzoaurirati, doputajui promjenu lokacija servisa bez dato korisnik primijeti, koji nastavlja koristiti i dalje samoime raunala. Ovo korisnici iskoritavaju koristei URLs(Uniform Resource Locators) koji imaju neko znaenjete e-mail adrese bez da imaju saznanja kako raunala us-tvari pronalaze servise.

2 PovijestPraksa koritenja imena kao jednostavniji i lake pamt-ljiviju predstavku brojane adrese hosta na mrei datiraiz ARPANET ere. Prije no to je DNS imiljen u 1982,svakom raunalu na mrei je raunalo u SRI (sada SRIinternational) dodjeljivalo datoteku zvanu HOSTS.TXT.HOSTS.TXT datoteka je mapirala imena u brojane vri-jednosti. Host datoteka jo i danas postoji na veinimodernih operativnih sustava po defaultu i obino sadr-i mapiranje localhodt u IP adresu 127.0.0.1. Mnogiopretavini sustavi koriste logiku razluivanja naziva kojaomoguava administratoru sustava konguriranje priori-teta izbora za raspoloive naine razluivanja imena.Ubrzan rast mree je uinio centralno odravanje, runoraene HOSTS.TXT datoteke neodrivim; postalo je ne-pohodno uvoenje skalabilnijeg sustava automatski ras-prostranjenih potrebnih informacija.Na prijedlog Jon Postel-a, Poul Mockapetris-a koji suizmislili Domain Name system u 1983 godini i napisa-li prvu implementaciju. Izvorni tehniki podatci su bi-li objavljeni od Internet Engineering Task Force in RFC882 i RFC 883 koji su bili i nadopunjeni s RFC 1035.Nekoliko dodatnih RFC-ova (Request for Comment) supredloili nekoliko dodataka temeljima DNS protokola.U 1984. godini studenti: Douglas Terry, Mark Painter,David Riggle, i Songnian Zhou _ su napisali prvu imple-mentaciju za Unix NS (server imena), nazvanu The Ber-keley Internet Name Domain (BIND) server. U 1985.godini, Kevin Dunlap iz DEC je unaajno prepisao DNSimplementaciju. Mike Karels, Phil Almquist i Paul Vixiesu odravali BIND[4] In 1985, Kevin Dunlap of DEC sub-stantially revised the DNS implementation. Mike Karels,Phil Almquist, and Paul Vixie havemaintained BIND sin-ce then.[5] od tada. BIND je portan u Windows NT plat-formu iz ranih 1990-ih.BIND se nairoko distribuirao, posebno na Unix susta-

1

2 3 STUKTURA

vima i dominantan je DNS softver koriten na Interne-tu. Alternativni imeniki serveri su razvijeni, dijelom izrazloga za poboljanjem BIND-ov zapis koji je bio ranjivraznim napadima. BIND verzija 9 se napisala od poet-ka i ima sigurnostr zapisa usporedivu s modernim DNSsoftverima.

3 Stuktura

3.1 Prostor domenskih imenaProstor domenskih imena se sastoji od stabla domenskaimena. Svaki vor ili list na stablu ima nula ili vie zapi-sa izvora, koji dre informacije povezane s domenskimimenom. Stablo se podjeljuje u zone poevi s korijen-skom zonom. A DNS zona se moe sastojati samo dojedne jedine domene, ili se moe sastojati od puno dome-na ili poddomena, ovisno o administrativnoj nadlenostidodijeljene upravitelju.Administrativna odgovornost nad bilo kojom zonom semoe podijeliti stvaranjem dodatnih zona. Nadlenost sedodjeljuje za dio starog prostora, obino u obliku pod-domene, drugom imenikom serveru i administrativnomidentitetu. Stara zona prestaje biti nadlena za novu zonu.

3.2 Sintaksa domenskih imenaKonani opis pravila za oblikovanje domenskih imenapojavljuju se u RFC 1035, RFC 1123 i RFC 2181. Do-mensko ime se sastoji od jednog ili vie dijelova, koje setehniki zovu oznake, koje su dogovoreno ulanani odvo-jeni tokama kao primjer.com.

najdesniji prenosi vrnu domenu; na primjer, do-mensko ime www.primjer.com pripada com vrnojdomeni

hijerarhija domena se smanjuje od desna na lije-vo, svaka oznaka na lijevo oznaava podvrstu do-mene na desno. Na primjer, oznaka primjer odre-uje poddomenu com domene i www je poddome-na primjer.com-a. Ovo stablo podvrsta moe imati127 razina.

svaka oznaka moe imati 63 znaka. Popuno do-mensko ime ne moe prelaziti 253 znaka u svo-jem tekstualnom prikazu. U unutarnjem binarnomDNS prikazu maksimalna duina zahtijeva 253 ok-teta spremnika, jer takoer sprema duinu imena.U praksi, neki domenski registri mogu imati nekakraa ogranienja

DNS imena tehniki se mogu sastojati od bilo kojegznaka koji se moe predstaviti oktetom. Kakogod,doputena formulacija domenskih imena u DNS ko-rijenskoj zoni,te u veini ostalih poddomena, koristi

eljen oblik i skup znakova. Znakovi doputeni u oz-nakama su podskup ASCII skupa znakova te uklju-uju znakove a pa sve do z, A do Z, 0 do 9, te minus.ovo pravilo je poznato kao LDH pravilo (letter, di-gits, hyphen). Domenska imena su protumaena kaoneovisna o veliini znaka. Oznake ne mogu zapoe-ti ili zavriti crticom (minusom). Postoji i dodatnopravilo da u biti vrne domene ne smiju biti samobrojani znakovi

Ime raunala (hostname) je ime koje ima pridrue-nu barem jednu IP adresu . Na primjer, domenskaimena www.primjer.com i primjer.com su takoerimena raunala, gdje com domena nije.

3.3 Meunarodna domenska imena

Ogranien skup ASCII znakova dozvoljneih u DNS-uspreavaju predstavljanje imena i rijei raznih jezika unjihovom abecednom prikazu. Da bi se to omogui-lo, ICANN je odobrila Sistem meunarodnih domenskihimena u aplikacijama (Internationalizing Domain Namesin Applications IDNA), kojima korisnike aplikacije,kao to je web preglednik, mapiraju Unicode znakovljeu odgovarajui DNS znakovni skup koristei Punycode.U 2009. godini ICANN je dozvolila instalaciju meu-narodnih kodova domenskih imena vrnih domena. Za-tim je puno registara postojeih vrnih domenskih imena(TLD top level domain) prihvatilo IDNA sustav.

3.4 Imenski posluitelj

Sustav domenskog imena (DNS) se odrava sustavomdistribuirane baze podataka, koja koristi klijentsko ser-verski nain. vor ove baze podataka su imenski poslui-telji. Svaka domena ima barem jedan autoritativni DNSserver koji objavljuje informacije o toj domeni i imen-skim posluiteljima bilo koje podreene domene . Ko-rijenski imenski server posluuje vrh hijerarhije, serverikoji ma se alje upit kada se trai (razluuje) TLD.

3.4.1 Autoritativni imenski posluitelj

Autoritativni imenski server je server koji daje odgovorekoje je stvorio izvor, na primjer, domenski administratorili dinamikom DNS metodom, za razliku od odgovorakoji su ostvareni prilikom uobiajenog DNS upita nekomdrugom imenskom posluitelju. Samo autoritativni pos-luitelj vraa odgovor na upite o domenskim imenima ko-ja je konkretno odredio administrator.Drugim rijeima, autoritativni imenski posluitelj dopu-ta rekurzivnim imenskim posluiteljima da znaju kojiDNS podatak (IPv4, IPv6, lista dolazeih mail poslui-telja, itd) dano ime hosta (kao www.primjer.com) ima.Kao jedan primjer, autoritativni imenski posluitelj za

4.1 Mehanizam razluivanja adresa 3

primjer.com kae rekurzivnim imenskim posluitelji-ma da www.primjer.com ima IPv4 192.0.45.10.Autoritativni imenski posluitelj moe biti ili glavni pos-luitelj (master) ili podreeni (slave) posluitelj. Glav-ni posluitelj je onaj koji sprema izvorne kopije za svezonske zapise. Podreeni posluitelj koristi mehanizamautomatskog auriranja DNS protokola u komunikacijisa svojim glavnim (nadreenim) da bi odrao istovjetnukopiju glavnih zapisa.Komplet autoritativnih imenskih posluitelja se morajupripisati svakoj DNS zoni. NS zapis o adresama tok kom-pleta se mora spremiti u matinoj zoni (parent zone) i usamim posluiteljima.Kada se domenska imena registriraju u registru domen-skih imena, njihova instalacija u domenskoj registratu-ri vrnih domena zahtijeva pripisivanje primarnog imen-skog posluitelja te barem jednog sporednog imenskogposluitelja. Vie imenskih posluitelja omoguuje dadomena jo funkcionira iako je jedan od imenskih poslu-itelja nepristupaan ili ne radi. Odreivanje primarnogimenskog posluitelja je jedino odreeno prioritetom ko-je je dan rigistru domenskih imena. Iz ovog razloga, obi-no samo potpuno domensko ime (FQDN) imenskog pos-luitelja je potrebno, ukoliko posluitelji nisu sadrani uregistriranim domenama u kojem sluaju i odgovarajuiIP je potreban takoer.Primarni imenski posluitelji su obino glavni imenskiposluitelji, dok sporedni imenski posluitelji se moguuvesti kao podreeni posluitelji.autoritativni posluitelj pokazuje status opskrbe tonimodgovorima, smatran autoritativnim, stavljajui softver-sku oznaku (protokolsku strukturu bita), nazvan bit auto-ritativnog odgovora(AA) u svojim odgovorima. Oznakaje obino uoljivo prikazana u izlazu alata za administra-ciju DNS upita (kao dig - domain information groper) dabi pokazao kao odgovarajui imenski posluitelj koji jeautoritativan za domensko ime u upitu.

4 Djelovanje

4.1 Mehanizam razluivanja adresaRazluitelji domenskih imena utvruju odgovarajueposluitelje domenskih imena odgovorne za domenskaimena u pitanju po redoslijedu upita poevi s najdesni-jom (vrnom) domenskom oznakom. Proces podrazumi-jeva:

1. Mreni host je konguriran s poetnom predme-morijom (hints) poznatih adresa posluitelja korjen-skih imena (root nameserver). Takvu nagovjetaj-nu (hint) datoteku administrator iz pouzdanih izvoraperiodiki aurira.

2. Upit jednom od korjenskih posluitelja za pronala-

enje nadlenosti za vrnu domenu (TLD).3. Upit dobivenom TLD posluitelju za adresom DNS

posluitelja koji je nadlean za domenu druge razine4. Ponavljanje prijanjih koraka da bi se obradila svaka

domenska oznaka redom, sve dok u krajnjem korakuse ne vrati IP adresa traenog hosta

Mehanizam u ovom jednostavnom obliku bi stavio velikioperativni teret na korijenske posluitelje, sa svakom po-tragom za adresom traei udgovor jednog od njih. Bi-vajui kljuni cjelokupnu funkcionalnost sustava, takvoobilno koritenje bi stvorilo usko grlo za milijarde upi-ta svakog dana. U stvarnosti predmemoriranje (caching)se koristi u DNS posluitlejima kako bi se nadiao ovajproblem, ta kao ishod, korijenski imenski posluitelji suu stvarnosti ukljueni u mali dio cjelokupnog prometa.

4.1.1 Rekurzivni i predmemorijski imenski poslu-itelj

U teoriji, autoritativni imenski posluitelji su dovoljni zarad Interneta. Kako god, samo s djelovanjem autorita-tivnih imenskih posluitelja, svaki DNS upit mora poe-ti s rekurzivnim upitima u korjenkoj zoni DNS-a i svakikorisniki sustav mora implementirati softver koji je umogunosti prevesti rekurzivne operacije.Da bi se poboljala uinkovitost, smanjio DNS prometpreko Interneta te poveala uinkovitost krajnjih koris-nikih aplikacija, DNS podrava DNS predmemorijskeposluitelje koji spremaju DNS upit te ovise o vremen-skom periodu odreenom u konguraciji (time-to-live)zapisa domenskog imena u pitanju. Obino, takvi pred-memorijski DNS posluitelji, takoer zvani DNS caches,takoer ukljuuju i rekurzivni algoritam koji je neopho-dan da bi se razotkrio dan imenski znakovni zapis ko-ji poinje s DNS korijenom sve do autoritativnog imen-skog posluitelja za traenu domenu. Ovakvom mogu-nou ukljuenom u imenski posluitelj korisnike apli-kacije dobivaju ekasnost u izgledu i djelovanju.Kao primjer, ako korisnik eli znati IP za www.primjer.com, poslati e rekurzivnom predmemorijskom imen-skom posluitleju DNS zahtjev poevi s ja bih htio IPv4za www.primejer.com. Rekurzivni imenski posluitelje tada pitati autoritativne imenske posluitelje sve dokne dobije odgovor na taj upit (ili vrati greku ako nijemogue dobiti odogovor) u ovom sluaju 192.0.45.10Kombinacija DNS predmemorijskog spremanja i rekur-zivnih funkcija imenskom posluitelju nije obvezatna;funkcije se mogu uvoditi neovisno u servere ovisno o po-trebi.ISP-ovi (Internet service provider) obino omoguujusvojim korisnicima koritenje i rekurzivnog i predmemo-rijskog imenskog posluitelja. Dodatno, mnogi kuni us-mjerivai imaju DNS predmeoriju i rekurzore kako bipoboljali uinkovitost lokalne mree.

4 4 DJELOVANJE

4.2 DNS prevoditeljKorisnika strana DNS-a se zove DNS prevoditelj. Onje odgovoran za pokretanje i odreivanje redoslijeda uupitima koji u konanici vode do potpunog otkrivanja(prevoenja) traenih izvora; pri. prevoenje domenskogimena u IP adresu.DNS upit moe biti ili ne-rekurzivni ili rekurzivni:

ne-rekurzivni upi je onaj u kojem DNS posluiteljdaje zapis za domenu za koju je on odgovoran (auto-ritativan) ili omoguava djelomina rjeenja bez sla-nja upita prema drugim posluiteljima

rekurzivni upit je onaj za koji DNS posluitelj e upotpunosti odgovoriti na upit (ili dati greku) pitaju-i neke druge imenske posluitelje ako je potrebno.Nije neophodno imati DNS koji podrava rekurziv-ni upit.

Prevoditelj, ili neki drugiDNS server koji se ponaa re-kurzivno u ume prevoditelja, pregovara koritenje rekur-zivnih servisa koristei bitove u zaglavljima upita.Prevoenje obino podrazumijeva ponavljanje kroz ne-koliko imenski posluitelja da bi se pronala traena in-foramcija. Kakogod, neki prevoditelji rade vrlo jednos-tavno komunicirajui samo s jednim imenskim posluite-ljem. Ovi jednostavni prevoditelji (zvani stub resolvers) oslanjaju se samo na rekurzivne imenske posluitelje dabi pronali informaciju.

4.3 Cirkularna ovisnost i slijepljeni zapisImenski posluitelji po odreenjima se prepoznaju poimenu prije nego po IP adresi. Ovo znai da prepozna-vanje imenskog posluitelja mora odaslati jo jedan DNSzahtjev da bi se saznala IP adresa posluitelja na koji seodnosi. Ako dano ime u odreenjima je poddomena do-mene za koju su dana odreenja tamo postoji cirkularnaovisnost. U ovom sluaju imenski posluitelj koji pruaodreenja mora pruiti jednu ili vie IP adresa autori-tativnih imenski posluitelja spomenutih u odreenjima.Ova informacija se zove glue (lijepak). Imenski poslu-itelj koji je odreen prua ovaj lijepak (glue) u oblikuzapisa u dodatnim dijelovima DNS odgovora te pruaodreenje u dijelu odgovora (answer section) odgovora.Na primjer, ako autoritativni imenski posluitelj pri-mjer.org je ns1.primjer.org, raunalo koje otkriva www.primjer.org sada prvo otkriva ns1.primjer.org. Poto jens1 jedan sadrano u primjer.org ovo ponajprije trai ot-krivanje primjer.org koji predstavlja cirkularnu ovisnost.Da bi se razbila ovisnost, imenski server za org vrnu do-menu ukljuuje lijepak (glue) zajedno s odreenjima zaprimjer.org. Glue zapisi su adresni zapisi koji pruaju IPadresu ns1.primjer.org. Prevoditelj koristi jedan ili vieovih IP adresa da bi pitao neki od autoritativnih servera,koji doputaju izvrenje DNS upita.

4.4 Predmemoriranje zapisa

Proces prevoenja DNS-a smanjuje optereenje na poje-dinane posluitelje predmemoriranjem zapisa DNS zah-tjeva nakon odgovora na neko vrijem. Ovo podrazumije-va lokalno spremanje i daljnje propitivanje kopije umjes-to stvaranja daljnjeg novog zahtjeva. Vrijeme na kojeprevoditelj predmemorira DNS odgovor odreeno je vri-jednou koja se zove vrijeme ivota TTL (time to live)koje je povezano sa svakim zapisom. TTL postavlja ad-ministrator DNS servera koji daje autoritativne odgovo-re. Ova vremena valjanosti mogu varirati od samo jednesekunde do dana ili ak tjedana.Kao vrijedno panje ove distribuirane i predmemoriranearhitekture, promjene u DNS zapisima se ne obznanjujukroz mreu odmah po promjeni, ve zahtijevaju da svepredmemorije izgube valjanost i budu osvjeene poslijeTTL-a. RFC 1912 predlae osnovna pravila za odreiva-nje prikladnih TTL vrijednosti.Neki prevoditelji mogu zanemariti TTL vrijednosti jerprotokol podrava predmemoriranje sve do 68 godina iliuope ne. Negativno predmemoriranje, pri. predmemo-riranje injenice da ne postoji zapis, je odreeno imen-skim posluiteljima koji su nadreeni za zonu koja moraukljuiti SOA zapis (Poetak nadlenosti) s izvjetava-njem o ne postojanju traenog tipa. Vrijednost MINI-MUM polja SOA zapisa i TTL same SOA-e se koristi dabi se ustanovio TTL za negativni odgovor.

4.5 Obrnuto pretraivanje (reverse lo-okup)

Obrnuto pretraivanje je upit u kojem je poznata Ip adre-sa. Vie domenskih imena mogu biti pridrueni s jednomIp adresom. DNS sprema IP adrese u obilu domensihimena kao posebno oblikovana imena u usmjernom za-pisu (PTR) unutar infrastrukture vrne domene arpa. ZaIPv4 domena je u in-addr.arpa. Za IPv6 domena za obr-nuto pretraivanje ip6.arpa. IP adresa he predstavljenakao ime u oktetu obrnutog redoslijeda za IPv4 te za IPv6etverobitu prikazanom u obrnutim redosljedom.Kada izvodi obrnuto pretraivanje, DNS korisnik pretva-ra adrese u ove oblike prije upita za PTR zapisom prateilanac delegiranja kao i za svaki DNS upit. Na primjer,pretpostavimo da je IPv4 adresa 208.80.152.2 pripisa-na Wikimedi-i, u obrnutom pretraivanju je predstavlje-na kao : 2.152.80.208.in-addr.arpa. Kada DNS prevo-ditelj dohvati usmjeriva (PTR), poinje propitkivanjemkorjenskih posluitelja, koji pokazuju prema serverimaAmerikog registra za internet brojeve (American Re-gistry for Internet Numbers ARIN) za 208.in-addr.arpazonu. ARIN-ov posluitelj daje 152.80.208.in-addr.arpaWikimedia-i prema kojoj prevoditelj alje daljnji zahtjevza 2.152.80.208.in-addr.arpa koji razultira u autoritativ-nom odgovoru.

6.1 Ostale aplikacije 5

5 Klijentsko pretraivanjeKorisnici obino ne razgovaraju direktno s DNS prevodi-teljima. Umjesto toga rjeavanje DNS-a se dogaa tran-sparentno u aplikacijama kao to su web preglednici, e-mail klijenti te ostale Internet aplikacije. Kada aplika-cija napravi zahtjev koji zahtjeva pretragu za domen-skim imenom, takav program alje zahtjev za prevoe-njem prema DNS prevoditelju u lokalnom operativnomsustavu, koji dalje po redu preuzima i odrauje razgovo-re koji su im potrebni.DNS prevoditelj e uvijek nepromjenjivo imati predme-moriju (pogledaj iznad) koja sadri nedavne pretrage.Ako predmemorija moe pruiti odgovor na zahtjev, pre-voditelj e vratiti vrijednosti u predmemoriju programakoji je uputio zahtjev. Ako predmemorija ne sadri od-govor, prevoditelj e poslati zahtjev prema DNS-ima kojisu mu odreeni. U sluaju kunih korisnika ISP obinoosigura i DNS server, te e takav korisnik morati uni-jeti DNS runo ili e dopustiti DHCP-u da ga postavi,kakogod, tamo gdje je sistem administrator postavio dase koristi njihov vlastiti DNS, DNS prevoditelj pokazujeprema odvojeno odravanim imenskim serverima orga-nizacije. U bilo kojem dogaaju, imneski serveri koji suupitani e pratiti proces iscrtan gore sve dok uspjeno na-e rjeenje ili ne. On potom vraa rezultat DNS prevodi-telju, pretpostavljajui da je pronaao rjeenje, prevodi-telj propisno predmemorira taj rezultat za budue potrebete predaje rezultat softveru koji je i pokrenuo zahtjev.

6 Pogreno razluivanjeNeki veliki ISP-ovi su kongurirali svoje DNS servere dakre pravila, kao to je nepotivanje TTL-a ili prikazujuida domensko ime ne postoji samo iz razloga to njihoviimenski posluitelji ne odgovaraju.Neke aplikacije, kao to je web preglednik, zadravajusvoju unutarnju DNS predmemoriju da bi izbljegli po-novne dohvate preko mree. Ova praksa moe stvoritidodatne potekoe kada se otklanjaju DNS potekoe, jerskriva povijest takvih podataka. Ove predemorije bonouzimaju kratko vrijeme predmemorije, oko jedne minu-te.Interent Explorer predstavlja znaajnu iznimku: verzijesve do IE 3.x spremaju zapise na 24 sata kako je zada-no. Interent explorer 4.x i kasnije verzije (sve do IE8)smanjuje to zadano vrijeme na pola sata, koje se moepromijeniti u odgovarajuim kljuevima registra.

6.1 Ostale aplikacije

Sustav koji je naglaen iznad prua poneto jednostav-niji scenarij. Sustav domenskog imena (DNS) ukljuujenekoliko drugih funcija:

imena hostova i IP adrese se ne moraju nuno po-dudarati jedan na jedan. Vie imena hostova moguodgovarati jednoj IP adresi: kombiniran s virtual-nim hostingom, ovo omoguava da jedan stroj sluimnogim web stranicama. S druge strane, jedno imehosta moe odgovarati mnoogim IP adresama: ovomoe olakati toleranciju na pogreke ili raspodje-lu optereenja te takoer omoguava da se stranicaneprimjetno ziki premjesti.

Postoji puno primjena DNS osim prevoenja imenau IP adrese. Na primjer, MTA (posrednik premje-tanja pote) koristi DNS kako bi pronaao gdje tre-ba dostaviti e-potu za odreenu adresu. Domenskou mapiranje za razmjenu pote omogueno MX za-pisom doputa jo jedan sloj tolerancije na pogrekui raspodjelu optereenja povrh imena u IP adresnomapiranje.

E-pota crne liste (e-mail blacklist): DNS se takoerkoristi za uspjeno spremanje i raspodjelu Ip adre-sa e-pote hostovan na crnoj listi. Uobiajen nainje stavljanje IP adrese tog hosta u pod-domene ili udomenu vieg ranga te razluivanje tog imena da bise pokazalo pozitivno ili negativno. Ovdje je hipo-tetski primjer crne liste:

102.3.4.5 je na crnoj listi --> stvara5.4.3.102.blacklist.primjer i razluuje seu 127.0.0.1

102.3.4.6 nije --> 6.4.3.102.blacklist.primjernije pronaen ili zadaje u 127.0.0.2

serveri e-pote potom mogu traiti black-list.primjer krozDNSmehanizam da bi se pro-nalo da li je traeni host povezan s njima nacrnoj listi. Danas mnoge takve crne liste suili besplatne ili se plaa pretplata na njih te suuglavnom dostupne za koirtenje administra-torima e-pote ili anti-spam softverima.

Okvir politike poiljatelja i Domenskih kljueva(DomainKeys), umjesto stvaranja svojih vlastitih ti-pova zapisa su konstruirani da iskoriste prednostdrugog tipa DNS zapisa, TXT zapis.

Da bi se osigurala elastinost u dogaajima grekeraunala, vie DNS posluitelja su obino postavlje-na za pokrivanje svake domene, i na vrnom nivou,trinaest snanih posluitelja korjenskih imena pos-toje, s dodatnim kopijama nekih od njih raspodi-jeljenjih irom svijeta preko Anycast-a.

Dinamiki DNS (ponekad zvan DDNS) dozvoljava-nju klijentu da aurira svoj DNS unos kao promjenuIP adrese, na primjer, kada se seli izmeu ISP-ovaili mobilnih hot-spot-ova.

6 11 POVEZNICE

7 Detalji protokola

Zapis izvora (RR ) je osnovni podatkovni element u susta-vu domenskih imena. Svaki zapis ima tip (A, MX, etc.),vrijeme isteka vrijednosti, klasu te neki tip specinihpodataka za taj tip. Zapisi izvora istog tipa odreujeskup izvornog zapisa (RRset). Redoslijed izvora zapisa uskupu, vraenih od razluivaa aplikaciji, je nedeniran,ali poesto posluitelji ih poredaju krunim djelovanjem(round-robin) da bi postigli balansiranje optereenja nasvjetskom posluitelju. DNSSEC, kakogod, radi na pot-punim skupovima zapisa izvora po abecednom redu.Kada su poslani preko IP mree, svi zapisi koriste uobi-ajeni format koji je odreen u RFC 1035.IME je puni naziv domene noda na stablu. U stvarnos-ti, ime se moe skratiti koristei kompresiju oznaka gdjezavretci domenskih imena ranije spomenutih u paketuse mogu zamijeniti za kraj trenutnog domenskog imena.Samostojee @ se koristi za oznaavanje trenutnog pori-jekla.TIP oznaava vrstu (tip) zapisa. On naznaava oblik po-datka i daje nagovjetava njegovu namjeru koritenja. Naprimjer, A zapis e koristi za prevoenje iz domenskogimena u IPv4 adresu, NS zapis trai koji imenski pos-luitelji mogu odgovoriti na upit prema DNS zoni, MXzapis odreuje potanski posluitelj koji obrauje potuza domenu naznaenu u adresi e-pote.KLASA za zapis je odreena u IN (za Internet) za uobia-jene DNS zapise koji obuhvaaju Internet imena rauna-la, posluitelja ili Ip adrese. Dodatno, postoje klase Cha-os (CH) i Hesoid (HS). Svaka klasa je neovisan imenskiprostor s potencijalno razliitim odredbama DNS zona.Osim zapisa izvora deniranih u datoteci zone, sustav do-menskog imena takoer odreuje nekoliko tipovazahtje-va koji se koriste samo u komunikaciji s ostalim DNSnodovima (na ici), kao to je kada se izvode prebaciva-nja zona (AXFR/IXFR) ili za EDNS(OPT).

8 Zamjenski DNS zapisi (WildcardDNS zapis)

Sustav domenskog imena podrava zamjenske DNS zapi-se koji odreuje imena koja poinju s oznako zvjezdice(*), pri. *.primjer. DNS zapisi koji pripadaju zamjen-skim domenskim imenima odreuju pravila za izraiva-nje zapisa izvora unutar jedne DNS zone zamjenjujuicijelu oznaku s odgovarajuim komponentama traenogimena, ukljuujui bilo kojeg nasljednika. Na primjer,u DNS zoni x.primjer, slijedea konguracija odreujeda sve poddomene, ukljuujui i poddomene poddomenax.primjera, koriste izmjenjiva pote a.x.primjer. Zapisiza a.x.primjer su potrebni da bi se odredio izmjenjivapote.

9 HijerarhijaKad bi na svijetu postojao samo jedan DNS posluitelj,bio bi preoptereen, tako danas postoji 13 korijenskihDNS posluitelja. Pored toga je vano i da DNS podje-lom na tzv. zone omoguuje hijerarhijsko raspodijeljiva-nje administrativnih ovlasti potrebnih za odravanje in-formacija. Svaki ISP ima DNS posluitelje (najmanje 2)za svoje korisnike. DNS stablo je podijeljeno u zone.Zona je skup vorova u DNS stablu administriranih odstrane jednog DNS posluitelja. Jedan DNS posluiteljmoe administrirati vie zona, tj. moe biti autoritativniimenski posluitelj za vie domena.

10 DNS pojmovi Delegacija zone je proces kad se kontrola nad jed-nom zonom prebacuje na drugi imenski posluitelj.

Resolver je dio DNS posluitelja koji pretrauje in-formaciju o imenima, bilo u samom DNS posluite-lju, bilo traenjem informacije od drugog DNS pos-luitelja.

FQDN Fully Qualied Domain Name autoritativni imenski posluitelj posluitelj u kojiuva parove (IP adresa, ime) za jednu zonu.

primarni DNS posluitelj posluitelj koji uva po-datke o parovima (IP adresa, ime) za zone za kojeje on autoritativan

sekundarni DNS posluitelj priuvni DNS poslu-itelj periodino prima podatke s opisom zona

Caching-only DNS posluitelj onaj koji nije aut-horitative ni za jednu zonu.

Zone transfer prijenos informacija o zoni s pri-marnog na sekundarni DNS posluitelj.

Napomena: DNS posluitelj podatke o zonama moe u-vati u datotekama ili u bazi podataka.

11 Poveznice Whois web servis pri www.ripe.net - reverzni DNSweb alat, daje slubene podatke o IP segmentu zauneenu IP adresu

[1] RFC 1034, Domain Names - Concepts and Facilities, P.Mockapetris, The Internet Society (November 1987)

[2] RFC 781, Internet Protocol - DARPA Internet ProgramProtocol Specication, Information Sciences Institute, J.Postel (Ed.), The Internet Society (September 1981)

7[3] RFC 1035, Domain Names - Implementation and Speci-cation, P. Mockapetris, The Internet Society (November1987)

[4] Predloak:Cite conference

[5] Internet Systems Consortium. The Most Widely UsedName Server Software: BIND. pristupljeno 28 July 2013

8 12 TEXT AND IMAGE SOURCES, CONTRIBUTORS, AND LICENSES

12 Text and image sources, contributors, and licenses12.1 Text

DNS Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/DNS?oldid=4517922 Suradnici: SpeedyGonsales, YurikBot, KocjoBot~hrwiki, SashatoBot, Kur-telaci, Thijs!bot, Soulbot, VolkovBot, TXiKiBoT, EmxBot, Idioma-bot, SieBot, Loveless, MelancholieBot, Luckas-bot, Ptbotgourou,Nallimbot, ArthurBot, DorganBot, MaGa, Xqbot, RedBot, MastiBot, Rubinbot, EmausBot, WikitanvirBot, ChuispastonBot, MerlIwBot,Ripchip Bot, Minsbot, Addbot, Plavo uho i Anonimno: 9

12.2 Images

12.3 Content license Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0

Funkcija Povijest Stuktura Prostor domenskih imena Sintaksa domenskih imena Meunarodna domenska imena Imenski posluitelj Autoritativni imenski posluitelj

Djelovanje Mehanizam razluivanja adresa Rekurzivni i predmemorijski imenski posluitelj

DNS prevoditelj Cirkularna ovisnost i slijepljeni zapis Predmemoriranje zapisa Obrnuto pretraivanje (reverse lookup)

Klijentsko pretraivanje Pogreno razluivanje Ostale aplikacije

Detalji protokola Zamjenski DNS zapisi (Wildcard DNS zapis) Hijerarhija DNS pojmovi Poveznice Text and image sources, contributors, and licensesTextImagesContent license