do 90 1 Kopie - hkz-kkv.ch · P.P./Journal CH-8050 Zürich AZB Æeljko »ubriÊnije samo pasivni Ëlan Hrvatske kulturne zajednice, veÊ aktivno radi u Odboru ogranka Bern. Ro en

P.P.

/Jou

rnal

CH

-805

0 Z

üri

ch

AZ

B

Æeljko »ubriÊ nije samo pasivni Ëlan Hrvatske kulturne zajednice, veÊ aktivno radi u Odboru ogranka Bern.Roen 1946 u Pirovcu, pohaa gimnaziju u ©ibeniku, a 1971 zavrπava studij elektrotehnike u Zagrebu, nakonËega poËima raditi u poduzeÊu «Nikola Teslafl (danas Ericsson) u Zagrebu. 1990 godine dolazi u ©vicarsku inadalje radi kod Ericssona samo sada u Bernu. Da su naπi Dalmatinci neobiËno muziËki nadareni, to znamoiz iskustva. Naπem predivnom moru i morskom ugoaju, neπto bi nedostajalo kada ne bi bilo «deËkih s rive,njihove pjesme i njihovih gitarafl. Æeljko tu nije mogao ostati iznimka. Tako se od rane mladosti bavi muzi-kom, svira razliËite instrumente ‡ gitaru, tamburicu, saksafon, komponira i obrauje pjesme. Dolaskom u ©vi-carsku pristupa muπkom oktetu «Chorus coraticusfl, kojeg svi dobro poznajemo i volimo.

Da se Æeljko bavi i slikanjem to malo tko zna. Moæda niti sam Æeljko ne bi nikada otrkrio tu svoju umjetniËkucrtu, da nije napustio Hrvatsku. »eænju za Domovnom i morem poËeo je utaæivati stavljajuÊi na papir sliËiceiz svog sjeËanja, Ëega li drugoga doli mora i neba, obale i laa, uskih krivudavih uliËica izmeu kamenih kuÊa,polja sa maslinama, svega onoga πto mu je srcu drago i blisko, a tako daleko. PoËetni radovi bili su u temperi,da bi danas radio uglavnom uljanom tehnikom na platnu. Upitan prodaje li svoje radove, Æeljko odgovarakako ih tek mora sortirati, klasificirati, snimiti za arhivu i.....Svaki je rastanak teæak, a rastati se od neËega πtoje Ëovjek sam svojim rukama napravio, uvijek je rastanak od djeliÊa sebe samoga, pa mi se Ëini kako se Æeljko tek mora naviknuti na tu misao.

Dunja Gaupp

GALERIJAæeljko »ubriÊ

Nesumnjivo, naπa zajednica okuplja ne samo pasivne ljubi-telje svekolikih grana kulture, nego i one kojima je to poziv,kao πto je to predsjednik naπe Udruge ‡ prof. Ivan MatariÊ,ali i one kojima je to hobby. Na ovoj stranici predstavljatiÊemo u buduÊe upravo takve naπe Ëlanove, pa stoga poziva-mo sve nadarene slikare, kipare, muziËare, plesaËe, modnedizajnere, knjiæevnike itd., da nam se jave. Sa zadovoljstvomÊemo napraviti mali interviju i predstaviti Vaπe radove i VaπaumjetniËka djela.

BR./NR. 90 OÆUJAK / MÄRZ 2002.

GLASILO HRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE U ©VICARSKOJ

2 Broj 90 veljaËa 2002.

uvodnik

«Stara, sto tragova od udaraca i uvreda,nasukana, al’ joπ tu je!fl (V. Nazor)

Mi Hrvati smo osebujan narod. Tolikoosebujan, moglo bi se Ëak reÊi ende-miËna vrsta, da bi trebalo napravitizahtjev na UNESCO za naπu zaπtitu,obzirom da nas ima sve manje uslijedslabog nataliteta, stalnog iseljavanja ipreoblikovanja. Konstanta Hrvata jenjihovo preoblikovanje u Madæare, Nijemce, Talijane, Jugoslavene, Balkancei sada, u standardne Europejce (iako togstandarda nema). Ili graanske Europe-jce, kako kaæe Vesna PusiÊ, izjava kojapokazuje enormnu sposobnost prila-goavanja obzirom da su buræuji (hr-vatski: graani) bili do nedavna klasnineprijatelj komunista. »udo da nasuopÊe ima. Tko zna, moæda je pravanamjera haπkog tuæiteljstva pri lovu naHrvate, da ih se oËuva na Ëuenje kas-nijih pokoljenja, sliËno kao i neke izumi-rajuÊe æivotinjske vrste, koje Êe se us-koro moÊi vidjeti samo iza reπetaka zoo-loπkih vrtova. ©alu na stranu (naæalostgorka πala), jedna od naπih osebujnostijest posebna tvrdoglavost u obrani svo-je zemlje. PovjesniËari se tim fenome-nom nisu pozabavili, ali nepobitna jeËinjenica, da Hrvati za vrijeme turskeinvazije jednostavno nisu htjeli kapituli-rati. To je jedino uoËila katoliËka crkva,koja nam je podarila titulu «antemuralechristianitatisfl (predzie krπÊanstva).Druge zemlje su praktiËki nakon jedneizgubljene bitke pale pod tursku upra-vu, npr. Srbija nakon kosovske bitkegod. 1389, Bugarska πaptom god. 1393.,Maarska god. 1526. nakon poraza naMohaËkom polju. U nesretnoj bitci naKrbavskom polju 9. rujna 1493. sva jehrvatska elita bila sasjeËena, ali tvrdo-glavi Hrvati nisu priznali sultanskuvlast. Ostavljeni na cjedilu od krπÊanskeEurope, borili su se i slijedeÊih 200 go-dina za svaki pedalj svoje zemlje, da biu najgorim trenucima od Hrvatskogkraljevstva ostao «reliquiae reliqui-arumfl (ostatak ostataka). Hrvatskadræava je na kraju ipak realnost, u prkossvim svjetskim moÊnicima, malo okrnje-na, ali tu je.

Hrvatska Kulturna Zajednica prolaziteπke trenutke, ali po starom hrvatskomobiËaju ne kapitulira, πto dokazuje iizdavanje ovog glasila. Okrnjena je, alitu je. Izborni sabor je iza nas i u novugodinu startamo sa ojaËanom i po-mlaenom momËadi (vidi izvjeπtaj UO).Zahvaljujemo Ëlanovima koji su namostali vjerni, i nadamo se, da od «reli-quiae reliquiarumfl kreÊemo, kao i ne-kad Hrvatska, prema «redivivafl (oæivjela).

Zajednica je tokom svojeg 30-godiπnjegpostojanja proπla kroz nekoliko razdo-blja. Nastala na ruπevinama hrvatskogproljeÊa i zabrane Matice Hrvatske, prvoje razdoblje bilo okarakterizirano nasto-janjem oËuvanja hrvatstva kao protu-teæe jugoklubaπtvu. Svaka Ëast i hvalapojedincima, koji su se svojim nese-biËnim radom 70-tih i poËetkom 80-tihgodina eksponirali i bili izloæeni oso-bnom riziku proganjanja od jugosla-venskih vlasti. Euforija hrvatskog pro-ljeÊa je pomalo jenjavala, novo pridoπli i

druga generacija nisu pokazivali velikiinteres za ciljeve Zajednice, te je radkrajem 80-tih malaksavao. Privredna krizaJugoslavije i novo mijeπanje karata uEuropi nakon pada berlinskog zida pro-budili su i u Hrvata æelju za vlastitom isamostalnom dræavom, koju je dr. FranjoTuman znao artikulirati, pobuditi i us-mjeriti. Za to mu vjeËna hvala i vrlo jeupitno da li bi bez njega bilo samostalneHrvatske. S toga se ovim brojem Druπtve-nih Obavijesti prisjeÊamo dvogodiπnjicesmrti velikog sina hrvatskog naroda.Agresija na Hrvatsku nas je ujedinila, uDomovini kao i u dijaspori. To je poËet-kom 90-tih dalo novi polet Zajednici iusprkos inflaciji raznih novih hrvatskihudruga u ©vicarskoj Ëlanstvo je poraslo.

Time je poËelo drugo razdoblje Zajednice.ZajedniËki neprijatelj mogao se glasnoimenovati, ciljevi su bili jasni i svi smobili jedinstveni u postizanju tog cilja.Navodno je Napoleon izjavio da najgoreπto se nekom moæe dogoditi jest ispu-njenje njegove najveÊe æelje. Vojnim po-thvatima «Bljesakfl i «Olujafl, kojemoæemo bez pretjerivanja nazvati gran-dioznima (Amerikanci su pri osloba-anju Kosova, usprkos ultramoderneratne tehnike, izgledali kao πegrti u uspo-redbi sa naπim momcima, koji su sesluæili pretpotopnim MIG-21), zaokruæenoje djelo stvaranja samostalne Hrvatske.Svi smo sa ubrzanim kucanjem srca irazrogaËenih oËiju gledali na televizijikako se fantomska Republika SrpskaKrajina topi kao snijeg na proljetnomsuncu. NajveÊa æelja bila je ispunjena.

U smislu Napoleonove izjave time poËi-nju naπi problemi, jer se ponovo zduπnoprihvaÊamo naπeg tradicionalnog i ose-bujnog sporta: svaalaπtva i kritizerstva,i to u Domovini kao i u dijaspori. To nijezaobiπlo ni Zajednicu u kojoj su prije la-tentni i zatomljeni sukobi izaπli na po-vrπinu. Tome su pridonijeli i politiËkiapetiti pojedinaca, koji ako nisu bili za-dovoljeni, onda su besciljno kritiziralisve u Hrvatskoj i odapinjali svoje otrovnestrelice na svakog neistomiπljenika. Pro-tiv poËasnog konzula (Bruno UroiÊ) ikonzul-savjetnika (Vinko Sabljo) skupljalisu se potpisi odnosno slale peticije zanjihovo smjenjivanje na tadaπnjeg mini-stra vanjskih poslova, sa sadræajem nanajniæem nivou balkanskih intriga.

Takve metode upotrebljavaju i naπi tuæi-telji. Tako u svojoj optuæbi protiv Zajed-nice piπu izmeu ostaloga: «Oni (tuæi-telji) morali bi inaËe pri ulasku u njihovuprijaπnju domovinu (Hrvatsku) zbog tihkrivih objeda raËunati sa ozbiljnim re-presalijama, πto se tek sada sa promje-nom vlade ublaæilofl. Tuæitelji pred ©vi-carcima prvo obrazlaæu svoje iskljuËenjeiz Zajednice time, πto se deklariraju po-litiËkim disidentima, a onda optuæujuveleposlanstvo i konzulat za denuncijaciju,a bivπu hrvatsku vlast za represalije nadpolitiËkim neistomiπljenicima stavljajuÊije time na nivo KOS-ovske Jugoslavije.Drugim rijeËima: blate Domovinu, da biprikupili par poena na sudu. Isto tako g. Tihomir NuiÊ daje izjavu pred πvicar-skim sudom: «SuizdavaË desnoradikalnog(u originalu: rechtsradikal) lista «Dom iSvijetfl je «Hrvatski Svjetski Kongresfl

(HSK)...fl. On time optuæuje pred ©vicar-cima najraπireniji hrvatski list u ino-zemstvu za radikalno desniËarstvo, zna-juÊi da taj pojam opÊenito na zapadu, aspecijalno u njemaËkom govornom pod-ruËju, ima krajnje negativnu konotaciju iodnosi se prije svega na neonaciste. Sveu nadi da Êe tim blaÊenjem Domovineprikupiti par poena na sudu. O misaonojakrobaciji, kojom dolazi do krivog za-kljuËka, da je HSK suizdavaË «Dom i Svi-jetafl, ne trebamo troπiti rijeËi. Duænos-nicima Zajednice se stalno i uporno im-plicira da su kao «hadezeovci i njihovisimpatizerifl instalirani od HDZ-a. TakoveÊ spomenuti g. Tihomir NuiÊ piπe:«Upravo u lipnju 1999 dolazi IviÊ PaπaliÊu Zürich, gdje se u jednom hotelu, pre-ma svjedoËenju oËevidaca, susreÊe saupravom HKZ-afl. To je, u najblaæem ob-liku reËeno, πirenje traËa najgore vrste,jer nitko iz uprave zajednice nije se nisastao ni razgovarao sa IviÊ PaπaliÊem,niti u hotelu niti bilo gdje drugdje, a iz-java se vjerojatno osniva na principu:baci bombicu, pa Ëekaj πto Êe se dogo-diti. Zajednica je nepolitiËka udruga,ali nepravde prema hrvatskom narodune moæemo preπutjeti i trebamo bitisvjesni temeljnih uzroka tih nepravdi.Velika je i nesluËajna sliËnost izmeunastojanja naπih tuæitelja da se Zajedni-ca politiËki stigmatizira, i insinuacijevladajuÊe koalicije da je Stoæer za obra-nu digniteta Domovinskog rata manipu-liran, takoer od HDZ-a. U oba sluËajase time æeli odvratiti paænja od stvarnogproblema, u sluËaju Stoæera radi se okrπenju ustava sa strane vlade, koja ig-norira 400’000 potpisa i ne æeli raspisatireferendum, kojim se samo traæi istitretman Hrvatske Vojske u Domovins-kom ratu kao i takozvane Narodnooslo-bodilaËke vojske za vrijeme i posebicenakon II. svjetskog rata, a koja je neu-pitno likvidirala stotine tisuÊa Hrvata(vidi komentar knjizi «Slovenija1941‡1948‡1952 u rubrici «iz svijetaknjigefl i Ëlanak «Hrvatska tragedijafl).HoÊe li nas po potrebi proglasiti ultra-desniËarima, ako isto kao i Stoæer sma-tramo, da je haπki sud izpolitiziran sanamjerom da Zapad opere svoju suod-govornost za ærtve srpskog terora, te dasu hrvatski generali BlaπkiÊ, Norac, Go-tovina, Ademi heroji, a ne zloËinci, jer biinaËe po haπkim mjerilima sve generale,koji su ikada vodili neki rat, trebalo pro-glasiti zloËincima? Sluπali smo mjeseci-ma o civilnim ærtvama bombaπkih napa-da ameriËkih aviona u Afganistanu, anaπim generalima se predbacuje pre-komjerno bombardiranje Knina, koji jepao nakon dva dana (2000 granata poizjavi kanadskog Ëasnika, to je u uspo-redbi sa ameriËkim voenjem rata kaohrvatski budæet prema ameriËkom). Danije tragiËno, bio bi vic godine. ©teta πtoteroristiËki napad na New York, kada seje veÊ morao dogoditi, nije izvrπen prijebalvanske revolucije, onda bi moædaameriËka politika prema Hrvatskoj biladrugaËija, jer bi eventualno shvatili dasu Krajinski Srbi bili teroristi.

Zajednica polako zatvara vrata drugograzdoblja, koje je bilo na poËetku eufo-riËno, a na kraju vrlo tuæno. Vrijeme je,da se Zajednica oslobodi meusobnihprepucavanja i krene u novo razdoblje.

prigodno

Broj 90 veljaËa 2002. 3

ELI! ELI! LAMA AZAVTANI?!Na Golgoti je umro ‡ a za kog je izda’no?Je l’ pala ærtva ova il kasno ili rano?

Na Golgoti je umro i svijet za to znade,Al’ od te ærtve davne joπ ploda ne imade.

A krv je tekla mnoga i srce tu je stalo,©to nikad nije viπe onako zakucalo...

I vjekovi su proπli daleki, straπni, crni,Osuπila se krvca i suha joπ se skvrni.

Proπetala se povijest u sramotniËkoj halji,I πto smo nebu bliæi, sve od neba smo ‡ dalji!

Na Golgoti je staro prelomilo se drvo,Pokradoπe mu Ëavle ‡ i to je bilo prvo!

U ime ËovjeËanstva i bratstva i slobodePoËeπe krvno kolo da bezboæniËki vode.

I derala se druæba od gadne strasti pjana;Mi ubijamo, Boæe, sve zbog Tebe ‡ Hosana!

Na Golgoti je mrtvo i vjetriÊ tamo tajniTek cvili: Eli! Eli! Lama azavtani?

A pokraj krvi davne i ispod drva suhaSve milijuni vape: O pravice, o kruha!

Da, ukidoste ropstvo, i cirkus i hijenu,Pa odvedoste ljudstvo u krπÊansku arenu!

I tu u sjajnim loæam’, u zlatu i u slavi,Pod vijencem i pod mitrom na debeloj si glavi,

Zapremili ste i vi i vaπe gospe bijeleNa pozornici svijeta sve najprve fotelje!

I gledate u igru od bijede i od jada, Gdje ËovjeËanstvo muËno ko On pod drvom pada!

I tamnice o crne, gdje mnogi plaË se gubi,Kad takovi su ljudi: il’ umri ili ubi!

I djevojËice gole, a ispred sita suca,Ah, imale bi obraz, da nemaju æeluca!

I sramotu i bijedu i uvrede i varkeI uzdahe i laæi i mnoge suze æarke.

A usred bare ove, gdje trovna gamad pliæe,Uzvisilo se drvo i Krist se na njem diæe.

I gleda, gdje su ljudstvu sve gori crni dani,I plaËe: Eli! Eli! Lama azavtani?

Badava gordo kube i mramor Panteona,I papuËe od zlata i orgulje i zvona!

Badava tamjan mnogi i ponosni oltari,Badava alem gori na kruni i tijari!

Ah, Golgota je pusta, i vjetriÊ tamo tajniTek cvili: Eli! Eli! Lama azavtani?

(*) (hebr.) Boæe, Boæe, zaπto si me ostavio?

Silvije Strahimir KranjËeviÊ, velikan hr-vatskog pjesniπtva, koji poput snaænogmosta povezuje stariju i noviju hrvatskuliriku, roen je 17. veljaËe 1865. u obiteljigradskog Ëinovnika u Senju, a umro je29. listopada 1908. u Sarajevu. Poslije za-vrπene osnovne i srednje πkole zapoËeoje studij bogoslovije u rodnom gradu, dabi ga ubrzo nastavio u Rimu, u pozna-tom zavodu Germanikum. Uskoro se vraÊau Hrvatsku, zavrπava u Zagrebu prepa-randijski teËaj, te sluæbuje kao nastavniku trgovaËkim srednjim πkolama u Bosnii Hercegovini. Najprije u Mostaru, pa uLivnu, zatim Bijeljini, pa ponovno u Livnu,da bi se konaËno skrasio u Sarajevu ukojem djeluje do kraja æivota.

KranjËeviÊ je poËeo pisati pjesme veÊ ugimnazijskim danima, mahom u duhu istilu tada aktualnih hrvatskih pjesnikadvaju Augusta: HarambaπiÊa i ©enoe. Nos vremenom se sve viπe oslobaa tih utje-caja traæeÊi vlastiti put i izraz. Tako se iu patriotskim pjesmama koje obiljeæavajuprvo razdoblje njegova pjesnikovanjakloni glasne i jake patetike, a svoje domo-ljublje izraæava na tih, priguπen ali privlaËivnaËin, o Ëemu svjedoËe stihovi poznate,Ëesto recitirane pjesme «Moj domfl:

«I ja domovinu imam, u srcu je nosim,I brda joj i dol. Gdje raj da ovaj prostremuzalud svijet prosim, I ... gutam svojubol!fl

Priredila: Dunja Gaupp

Za razliku od prva dva, treÊe razdobljebi trebalo biti manje okarakteriziranoborbom protiv neËega (Jugoslavije, veli-kosrpstva, HDZ-a, jedni protiv drugih) aviπe borbom za neπto, na pr. za udruæi-vanje i bolju afirmaciju Hrvata te promo-ciju Hrvatske i hrvatske kulture u ©vi-carskoj. Da bi to mogli prenijeti trebamoupoznati sami sebe, svoju teπku povi-

jest, kulturu (i nekulturu), naπe osebuj-nosti. Upoznavanjem samog sebe posta-jemo svijesniji πto smo i time moæemolakπe oËuvati vlastiti identitet. Prije sve-ga tom cilju trebaju sluæiti DruπtveneObavijesti. Svi ljudu dobre volje, koji utome vide zajedniËki cilj, neka nam sepridruæe, i svi dopisi u tom smjeru dob-ro su doπli. Æelimo da Druπtvene Obavi-

jesti postanu glasilo hrvatske dijasporeu ©vicarskoj, sa Ëim veÊom komunikaci-jom izmeu Ëitalaca i uredniπtva. U tomsmislu pokreÊemo stranicu kviza i poti-Ëemo Ëitaoce na komentare sadræaja DOza rubriku «vaπa pismafl, odnosno prilo-ge sa temama od zajedniËkog interesa.

Osvin Gaupp, urednik

Silvije Strahimir KranjËeviÊvelikan hrvatskogpjesniπtva

«I ja domovinu imam, u srcu je nosim,I brda joj i dol. Gdje raj da ovaj prostrem uzalud svijet prosim, I ... gutam svoju bol!fl

Svim Ëlanovima i prijateljima æelimo sretan i blagoslovljen Uskrs.Upravni odbor HKZ


iz æivota zajednice

Stanje u HKZ-i jest na neki naËin odrazzbivanja u domovini. Nesuglasice u Za-jednici, prisutne veÊ niz godina, eskali-rale su na izbornom saboru od 21.03.99,na kojem je 25 prisutnih uz protest na-pustilo sabor. Ta je grupacija, Ëlanoviogranaka Baden / Zürich i Zürich / Win-terthur, negirala legitimnost novo iz-abranih duænosnika i blokirala rad HKZ-e na taj naËin, πto je zadræala imovinu idokumentaciju. Time se je jaz produbio,izazvao protureakciju iskljuËivanjem izËlanstva, te kulminirao podizanjem dvi-ju tuæbi protiv Zajednice i tuæbom protivpredsjednika i dopredsjednice. Kronolo-gija dogaaja od spomenutog sabora do01.12.99., koji su doveli do sudskih par-nica, opisana je u DO br.87, a stanje pro-cesa do sijeËnja 2001 u DO br.89. Ob-zirom da je πvicarski sud ipak neπto dje-lotvorniji nego hrvatski, donesene su umeuvremenu u svim procesima prvo-stepene, a u jednom i drugostepena pre-suda sa slijedeÊim rezultatima:

Parnica 1: Tuæba Ëetvero iskljuËenihËlanova (Iris i Radovan Smokvina, VesnaPoliÊ i Nikola JoviÊ) protiv HKZ-e zbogklevete i uvrede Ëasti u svezi s njihovimiskljuËenjem iz HKZ-e. Tuæitelji su tvrdi-li da su razlozi iskljuËenja, koje je HKZnavela, neistiniti i prema tome uvredljivi.Presudom od 18.01.2001, koja je u meu-vremenu pravomoÊna, sud je utvrdio:

a) Izabrana tijela HKZ-e na Saboru od21.03.1999 su legitimna. Prema tomese izjava tuæitelja da su «novoizabra-na tijela nelegitimna, protupravna iniπtavnafl moæe oznaËiti kao prekrπaj.

b) Jedna tuæiteljica je protupropisnopromijenila bravicu na poπtanskomormariÊu udruge, a svi tuæitelji su pro-tupropisno zadræavali poπtu udruge.

c) Jedna tuæiteljica je dala krive infor-macije poπtanskim sluæbenicima upogledu uprave udruge.

d) Tuæitelji su zadræavali dokumentaci-ju, adresar itd. i prema tome blokiralirad druπtva.

e) Tuæitelji su poslali na Ëlanove i neËla-nove kruæno pismo, koje je sadræava-lo neistine u svezi sa novoizabranimorganima.

f) Tuæitelji su zloupotrebili adresarudruge.

g) Tuæitelji su zloupotrebili kuverteudruge.

h) Tuæitelji su u svom kruænom pismunapali i uvrijedili druπtva i pojedince

Dakle je 9 od 10 razloga iskljuËenja do-kazano, πto znaËi da ih je HKZ smjelanavesti kao prekrπaje. Dva razloga is-kljuËenja se odnose samo na jednu oso-bu, dok jedan razlog (zloupotreba nov-ca) HKZ tuæiteljima nije uspjela dokaza-ti. Sudski troπkovi se paritetno dijele, aHKZ je duæna donijeti ispravak onih iz-java, za koje je sud odredio da nisu do-kazane.

Parnica 2: Tuæba zbog iskljuËenja izËlanstva protiv HKZ-e. Tu tuæbu je po-diglo troje od Ëetvero tuæitelja iz gornjeparnice. Njima se prikljuËilo joπ 14 prvo-bitno iskljuËenih osoba, Ëije je isklju-Ëenje poniπteno u sklopu pokuπaja po-mirenja i spreËavanja parnica. Zaπto sutih 14 digli tuæbu, ni sudu nije bilo jasno.Prvostepenom presudom od 19.02.2001HKZ je po svim toËkama osloboena kri-vnje, t.j. svi zahtjevi tuæitelja su odbije-ni. Obzirom da su tuæitelji izgubili parni-cu morali su, pored sudskih troπkova,platiti HKZ-i odπtetu od 10750. CHF.Troje od 17 tuæitelja (isti oni, koji su tuæi-telji i u prvoj parnici) uloæili su æalbu napresudu, za ostalih 14 presuda je pravo-moÊna. Æalba se odnosi na jednu od trimaterijalne odluke prvostepenog suda.Drugostepeni sud je presudom od09.11.2001 poniπtio odluke prvostepe-nog suda u osporavanoj toËci, i to prvenstveno zbog navodne formalnegreπke, koju je HKZ poËinila pri isklju-Ëivanju. Pri utvrivanju formalne greπke,sud se je prije svega oslanjao na proto-kol sjednice glavnog odbora HKZ, na ko-jem je doneπena odluka o iskljuËivanju.HKZ ne moæe akceptirati, da se za udru-gu dalekoseæna presuda donese na os-novu cjepidlaËenja protokola, kao da seradi o internacionalnom koncernu sa pra-vnom sluæbom, a ne dobrovoljnom dru-πtvu, koje ni u snu nije mislilo o nekimpravnim posljedicama. Pri tome se na-meÊe usporedba sa nedavnom aferomSwissair. Najviπe kotirani menadæeri©vicarske, sa primanjima koja se mjere umilijunima franaka godiπnje (Mario Cortije za petogodiπnji ugovor unaprijed do-bio 12,5 milijuna CHF), sastanu se da spa-se Swissair, i nisu sposobni sroËiti ni ru-kom napisani protokol. Pa se onda dvadana nakon toga pred Ëitavom nacijomsvaaju na televiziji, tko je πta rekao iobeÊao i tko je kriv za najveÊu blamaæu©vicarske od 1945., o tisuÊama izgublje-nih radnih mjesta da i ne govorimo. Mi

smo bar napisali protokol, kakav je da je.A da je za iskljuËenja bilo dovoljno raz-loga, pokazuje pravomoÊna presuda uprocesu 1. Iz tih razloga je Zajednicauloæila æalbu, odluka zadnje instance seoËekuje.

Parnica 3: Istih Ëetvoro, kao u parnici 1,protiv predsjednika i dopredsjedniceHKZ-e zbog klevete i uvrede Ëasti. Par-nice 1 i 3 su identiËne po sadræaju, ali sevode protiv razliËitih pravnih osoba, uprvom sluËaju protiv Zajednice, a u dru-gom protiv privatnih osoba. Pravo-moÊnom presudom od 17.07.2001 sudutvruje identiËno ËinjeniËno stanje kaoi u procesu 1, t.j. da su 9 od 10 navede-nih razloga za iskljuËenje iz Ëlanstva do-kazani. Meutim zbog Ëinjenica, πto sajedne strane tuæenima nije uspjelo do-kazati objedu zloupotebe novca, a sadruge strane πto se taj proces vodio pokaznenom postupku, sud kaænjava tuæe-ne sa po 1’000 CHF i optereÊuje ihodπtetom od po 3’000 CHF te preuzi-manjem sudskih troπkova. Laiku je nera-zumljiva i neshvatljiva ta juristiËka logi-ka, po kojoj se onoj strani, koja je uogromnoj veÊini toËaka pobijedila, sva-ljuje sav financijski teret procesa. Tuæi-teljima je i u ovom procesu dokazano, dasu prema druπtvu uËinili prekrπaje, kojenjihovo iskljuËenje potpuno opravdava.Pri tome valja primjetiti, da je kod parni-ce zbog klevete i povrede Ëasti dokaznipostupak obrnut u usporedbi sa svimostalim sudskim procesima. Dok se koddrugih procesa tuæenome mora dokaza-ti krivnja (osim u procesima protiv Hr-vata u Haag-u), u procesu zbog klevetetuæeni mora dokazati da nije kriv, to jestmora dokazati ispravnost svojih objedana raËun tuæitelja. ©to se tiËe zlouptrebenovca neosporno je, da tuæitelji nisu biliu moguÊnosti direktno zloupotrijebitinovËana sredstva HKZ-e, jer nisu imalipristup ni priruËnoj blagajni ni bankov-nim raËunima. Ali Ëinjenica je takoer,da su bez odobrenja upravnih tijela Za-jednice dizani novci, od kojih jedan dionije pokriven urednim raËunom, a jedanraËun je od bivπe blagajnice proknjiæenna krivom mjestu da mu se zametnetrag. HKZ smatra i dalje, da je taj iznoszloupotrebljen za pokriÊe poπtanskihtroπkova kruænog pisma tuæitelja, i prematome u suglasnosti sa nekim od tuæitelja.

Prema gore izloæenom, moralni pobjed-nici ovog procesa su tuæeni predsjedniki dopredsjednica. To je potvreno i nazadnjem izbornom saboru od 02.12.2001na kojem je bivπem predsjedniku iska-zano veliko povjerenje time, πto je pono-vo izabran za slijedeÊi mandat. I to uvrlo kvalitetnoj konkurenciji u osobamadr. Domagoj Stojana i Davor KunoviÊa.

Epilog: Za pomirdbu je potrebno najmanje dvo-je, za svau je dovoljan jedan. To bi na-jbolje mi Hrvati trebali znati na osnovunedavnog iskustva, iako nam meu-

Quo Vadis Zajednico ?, ili Hrvat protiv Hrvata, nastavak 2Fiat justitia, pereat mundus (das Recht gilt, auch wenn die Welt darüber zugrunde geht).In diesem charakteristischen Ausspruch der Jurisprudenz liegt gewiss kein Funke vonGüte und selbst nicht von Weisheit. Ludwig Feuerbach

Fiat justitia, pereat mundus (pravo vrijedi, pa i ako pri tome svijet propadne). U ovoj karakteristiËnoj izreci pravosua nema ni traËka dobrote, a kamoli mudrosti.Ludwig Feuerbach



narodna zajednica pomoÊu haπkog sudaimputira sukrivnju. Neπto sliËno doæi-vljava i Hrvatska Kulturna Zajednica.Nije HKZ tuæila, nego je tuæena od poje-dinaca, koji su sve poduzeli da troπkovibudu πto veÊi (tri procesa!), kako bi financijskim pritiskom postigli svoje ciljeve. Zanimljivo je, da je o jednom odtuæitelja pisala Arena («Mali dioniËaripobijedili tajkunafl) kao o tajkunu, koji jeu svrhu vlastitog bogaÊenja doveopoznatu tvrtku «Automotorfl iz Rijekepred steËaj i koji je s tim u svezi izgubioproces na prvostepenom trgovaËkomsudu u Rijeci («Automotor pred likvida-cijomfl, Novi List, lipanj 2001).

Osobno, kao autor ovog Ëlanka, mogutolerirati drugaËije miπljenje tuæitelja,t.j. da su izbori bili nelegitimni. Istotako, iako se ne slaæem s tim postup-kom, mogu tolerirati da su na osnovutog miπljenja odbili predati mandate. Alionda oËekujem da se uspravno stoji izatih djela, a ne da ih se poriËe. Tuæiteljisu ultimativno traæili od Zajednice dapotpiπe izjavu po kojoj bi svi od nje na-vedeni razlozi iskljuËenja bili neistiniti,te da nitko od tuæitelja niπta od navede-noga nije uËinio. A mi smo znali, oni suznali, i konaËno sud je ustanovio, da suosim jedne sve tvrdnje HKZ-e dokazanoistinite (uz ograniËenje, da se dvije odnjih ne mogu primijeniti na sve tuæite-lje). To striktno nijekanje tuæitelja, da subojkotirali rad novih upravnih tijela pre-lazi apsolutnu granicu moje tolerancije.To je iπlo tako daleko, da je jedna tuæi-teljica pokuπala opravdati nepravovre-menu predaju dokumentacije sa mjesecdana zakaπnjelim primitkom preporuËe-nog pisma HKZ-e. A mi nismo u Tungu-ziji nego u ©vicarskoj, gdje se primitakpreporuËenog pisma dokumentira pot-pisom, u protivnom se poπiljka nakon 7dana vraÊa poπiljaocu. Ili u drugomprimjeru jedan od tuæitelja negira predsudom tako dugo sudjelovanje u jednompismu, dok nije konfrotiran sa vlastitimpotpisom, kojeg nakon dugog razmi-πljanja prepoznaje kao «ima sliËnosti smojim potpisomfl.

U mladosti, kao zagrebaËko dijete, igraosam sa klapom nogomet na cesti, parko-vima, πkolskim igraliπtima. U æaru borbeza loptom bilo je koji put guranja i udar-aca po nogama, koji su znali biti po-praÊeni usklikom «kaj se kljujeπfl. Saviπe ili manje diskusije, koji puta i maloglasnije uz pomoÊ slikovitih izraza, alibez ozbiljne svae a kamoli tuËe, uvijeksmo naπli rjeπenje. Bez ikakvog sudca. Ana kraju igre smo svi bili najbolji prija-telji i slijedeÊi dan opet πpanali nogaË. Iztog doba sam do sada nosio u sebi uvje-renje, da smo mi Hrvati u biti pomirljiv,razuman narod koji na kulturan naËinrjeπava konflikte.

Joπ jedna iluzija manje ili samo iznimkakoja potvruje pravilo?

Osvin Gaupp

2. prosinca 2001. odræan je 29. SaborHRVATSKE KULTURNE ZAJEDNICE,koji Êe zasigurno predstavljati prekret-nicu u æivotu udruge. Zbog nemilihdogaaja na proπlogodiπnjem Saboru,postojala je bojazan malog ili nikakvogodaziva. Iznenaenje je bilo tim veÊe,kada su poËele pristizati prijavnice zasudjelovanje, kao i isprike i æalost zbognemoguÊnosti dolaska. Prekrasan ambi-jent hotela Golden Tulip Plaza, kao i iz-vrsna organizacija, doprinjeli su plodo-nosnom radu Sabora, kakvog nismodoæivili veÊ dugi niz godina. Zbog temapresudnih za buduÊnost udruge, Saborje bio zatvorenog tipa (bez gostiju). Pro-blema ima puno, ali joπ viπe dobre voljeda se oËuva ova najstarija udruga Hr-vata u ©vicarskoj. Diskutiralo se po svimtoËkama dnevnog reda, bilo je i kritike,ali dobronamjerne i konstruktivne.

Sabor je donio mnoge vaæne odluke, ajedna od njih je i zatvaranje ogranakaBaden-Zürich i Zürich-Winterthur. Pose-bno teπkim prekrπajima Sabor je ocijenio:1. viπegodiπnje odbijanje suradnje sa

Upravnim tijelima druπtva 2. viπegodiπnje propuπtanje izrade

i usvajanja blagajniËkih izvjeπtaja3. ogluπivanje na poziv Nadzornog

odbora da mu se na kontrolu dostaveblagajniËke knjige, zapisnici sagodiπnjih skupπtina i izvjeπtaji oradu Odbora ogranka

4. izdavanje ilegalnog glasila «Maledruπtvene obavijestifl pod imenomHrvatske kulturne zajednice, a u svrhu napada na legalno izabranaUpravna tijela druπtva

5. pozivanje Ëlanova na neplaÊanje Ëla-narine i bojkotiranje Upravnih tijela.

Na vlastiti zahtjev zatvoren je ogranakBiel, te ogranak Romanska ©vicarska,koji veÊ nekoliko godina ne djeluje zbogpremalog odaziva Hrvata toga kraja.

Nadopunjeni Statuti konaËno definirajupitanje kako se postaje Ëlan i pod kojimuvjetima Ëlanstvo prestaje. Viπe neÊebiti moguÊe da ljudi poput tuæitelja Za-jednice (svi iz zatvorenih ogranaka Ba-den-Zürich i Zürich-Winterthur), viπegodina ne plate Ëlanarinu, ali svejednozahtijevaju pravo glasa.

Jedna od znaËajnih odluka Sabora je pristup Hrvatskom svjetskom kongresuu ©vicarskoj. Ta odluka ukazuje na svijestHrvata o potrebi udruæivanja, jer samose zajedniËkim snagama moæe odupri-jeti negativnim pojavama kako u vlasti-tim krugovima, tako i na globalnom ni-vou. Ako smo posvaani, nejedinstveni,mi smo slabi i podleæni tuim manipula-cijama.

Sabor je takoer odluËio da Êe se na odluku drugostepenog suda napravitiæalba (viπe na tu temu proËitajte u prilo-gu «Quo Vadis Zajednicofl). Usvojena suizvjeπÊa o radu Upravnog odbora, glav-nog blagajnika, Nadzornog odbora i ur-edniπtva Druπtvenih obavijesti, Ëime susva ta tijela dobila razrijeπnicu.

U upravna tijela druπtva izabrani su:UPRAVNI ODBOR: Gospodin prof. IvanMatariÊ ponovno je izabran za predsjed-nika druπtva, Ëime su Ëlanovi potvrdilipovjerenje dato mu prije dvije godine. U novi UO izabrani su Davor KunoviÊ(dosadaπnji) Anto LukaË (dosadaπnji),Dunja Gaupp (nova), Ana PavkoviÊ(nova), dr. Domagoj Stojan (novi) i IvanaÆupan Tomerlin (nova).

NADZORNI ODBOR: Franjica Kos (nova),Ivo KunetiÊ (novi), dr. Vlado ©imunoviÊ(dosadaπnji), Ivo ©avar (dosadaπnji), Zla-tica Stanek (dosadaπnja).

DRU©TVENE OBAVIJESTI: Za glavnogurednika izabran je Osvin Gaupp (dosa-daπnji Ëlan uredniπtva), Ivan IviÊ (dosa-daπnji), Mirko MarkoviÊ (novi).

U broju 89. DO, u svom izvjeπtaju sa Sa-bora 2000, Nadzorni odbor na kraju Ëlan-ka zakljuËuje kako normalnim ljudima idruπtvima treba puno manje vremenada naprave puno viπe i postavlja pitanje,hoÊemo li mi ikada biti meu njima? SaradoπÊu zakljuËujemo da je ovaj Saborpokazao kako je to i kod nas moguÊekada se postave pravila igre. Sabori suprijaπnjih godina, bez vidljive potrebe,trajali po desetak sati. Ovaj Sabor Êeostati u trajnom sjeÊanju, jer su u nepunaËetiri sata doneπene toliko vaæne odluke.

UPRAVNI ODBOR

29. Sabor Hrvatske kulturne zajednice u ©vicarskoj Biel, 2. prosinca 2001



SkraÊeni izvjeπtaj Nadzornog odbora na 29. Saboru

Dr. Vlado ©imunoviÊ, predsjednik NO:Na zadnjem izbornom Saboru 1999. go-dine demokratskom su veÊinom izabraniljudi i to nitko ne moæe pobiti; originaliglasaËkih listiÊa su u rukama NO. Mi isvi organi su do sada bili prisiljeni nadokazivanje svoje neduænosti! Namet-nuti nam sudski procesi najveÊa su sra-mota za Udrugu, ali i za cjelokupni hr-vatski æivalj u ©vicarskoj!

Osipanje velikoga broja vrijednih Ëlano-va i poπtenih Hrvata, ja osobno i mi kaoZajednica veoma æalimo. Osipanje onihkoji su unaprijed imali cilj ruπenja Za-jednice, pa onda izaÊi iz nje, a tako sunajavljivali pa su i uËinili, za takvima si-gurno neÊu proliti ni suze, jer za Zajed-nicu to nije nikakav gubitak! Oni koji sudo sada, a nema sumnje da Êe i ubuduÊe imati potrebu da dokazuju svojeHrvatstvo, svoje poznavanje hrvatskogjezika, svoje superiorno ponaπanje i upi-ranje prstom u sve druge kao odgovor-ne, na koncu Êe po logici zdrava razumaipak ostati sami za sebe, bez iËijepodrπke, kako to boæja pravda zahtjeva!

VeÊ tri godine ogranci Baden-Zürich iZürich-Winterthur ne surauju sa HKZ.VeÊ tri godine nema njihovih godiπnjihizvjeπÊa, veÊ tri godine krπe Statut i ko-municiraju sa javnoπÊu, πto smije samoUpravni odbor. Ovi su ogranci sebe svo-jim samovoljnim Statutom na Saboru uSt. Gallenu htjeli promovirati u «Cen-tralni Komitetfl, ne pokazuju interes zaopÊe dobro Udruge, ali se sluæe njenimimenom. Je li to dozvoljeno? Mislim dabi u buduÊe na svaki i bilo Ëiji grijeh UO

i GO morali bræe i efikasnije reagirati, ane samo praπtati!

Naπa je Zajednica dobro umanjena, aliveliËina i nije garancija za kvalitetu. Onikoji su ostali vjerni toj Zajednici nemajunikakve osobne, egoistiËne interese,nego rade i daju svoj obol iz osjeÊajaobaveze i graanske duænosti svjesnogapripadnika svojoj naciji. Budimo malo,sloæno, hrvatsko kulturno druπtvo, radi-mo prema statutu i vrijeme Êe donjetiplodove i dokazati naπe uspijehe!

Dunja Gaupp, dopredsjednica NO:»lanovi: Milan MiπkoviÊ, Tihomir NuiÊ,Filomena KlariÊ, Mirjana ZoriËiÊ, StjepanKos, Vlado Bogdan, Drago TomaπiÊ, Ma-rijan JakopoviÊ, Mato IvanËeviÊ, Marija©vorc, Ivan ©vorc, Petar Vrkljan, JadranKostoviÊ, Ivan Bekavac, Zlatko PintariÊ;neËlanovi: Vlado Strbat, Ivan KlariÊ iMiËo GaπiÊ; te dvije osobe Ëija imenanismo mogli identicifirati, uputili suzahtjev za provjeru knjigovodstva zad-njih 10 godina od strane jednog neovis-nog πvicarskog «Treuhandfl ureda. Umomentu podnoπenja toga zahtjeva,samo je jedan Ëlan ispunio svoju Ëlan-sku obavezu uplatom Ëlanarine, neki suuplatili tek na inkaso opomenu, a nekinisu platili ni do danas!

Usprkos toj Ëinjenici i vrlo neljubaznompismu, bilo je odluËeno da se po mogu-Ênosti udovolji tom zahtjevu. Pregledalismo blagajniËke knjige i ustanovili dadosta toga nedostaje. Priredbe od sve-opÊeg interesa, iako ih je organiziraoogranak Baden-Zürich, bile su financira-ne iz glavne blagajne. ObraËuni su samodjelomiËno odloæeni u glavnoj blagajni,

ali uz njih rijetko postoje raËuni kojiopravdavaju izdatak. Zbog toga smo za-molili ogranak Baden-Zürich da nampreda na uvid svoje knjige, naπto oninisu niti odgovorili.

PrelistavajuÊi blagajniËke knjige doπlasam do vrlo zanimljivih saznanja. Zbogvelike vike na Hrvatski bal u Dolderu,oËekivala sam da Êu u tom vremenskomperiodu naÊi najveÊe gubitke, pa sampoËela od prve godine bala, t.j. 1996. Tegodine bal jeste napravio minus od3’500.- CHF, ali minus su napravile i sli-jedeÊe priredbe: organizacija 24. Saborau Wettingenu -3’000.‡ CHF, organizacija100-te godiπnjice oca domovine(StarËeviÊ) -4’400.‡ CHF, proslava 800.godina Osijeka, -3’000.‡ CHF, proslava25. godina HKZ-e -16’700.‡ CHF. Nakonovih saznanja mislim da viπe nitko ne bitrebao pitati gdje su novci od monografije!

Ali da se vratimo na zahtjev gore nave-dene gospode. Troπkovi kontrole iznosi-li bi najmanje 1’000.‡ CHF po godini, πtoznaÊi 10’000.‡ CHF, a bilo bi potrebnoda netko prevede obraËune sa hrvats-kog na njemaËki. Predlaæemo slijedeÊikompromis: mi Êemo se pobrinuti za pri-jevode, a svaki potpisnik zahtjeva nekauplati 500.‡ CHF na konto udruge, paÊemo konaËno svi znati pravu istinu.

Na ovom mjestu ponovno pozivamoOgranak Baden-Zürich da nam predajuna uvid svoje blagajniËke knjige zadnjih10 godina, jer bez njih je jedna sve-obuhvatna kontrola nemoguÊa. Takoerjoπ jednom pozivamo gsp. RadovanaSmokvinu (bivπeg predsjednika NO ituæitelja) da konaËno vrati jednu blagaj-niËku knjigu i arhivu Nadzornog odbora.

Novoizabrani Upravni odbor ( slijeva na desno): Ivana Æupan Tomerlin, DavorKunoviÊ, Dunja Gaupp, dr. Domagoj Stojan, prof. Ivan MatariÊ (predsjednik Zajednice) i Anto LukaË. Na slici nedostaje Ana PavkoviÊ.

Uredniπtvo DO: Osvin Gaupp, glavniurednik (gore) i Mirko MarkoviÊ.

hrvatski svjetski kongres


Dug zahvalnostiPiπe: Vinko Sabljo, dopredsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa

Kad je rijeË o ærtvama Domovinskograta, siguran sam da prvo pomislimo nadevedesete godine i njihove junake,naπe branitelje i stvaratelje slobodneHrvatske, i ne pada mi na pamet da bihosobno stavio neπto drugo na prvo mje-sto. Vidite, veÊ govorim o mjestima, oviπe ili manje zasluænima, o ljudima iznekog drugog vremena.

Prije neπto viπe od godine dana nisambio iznenaen kad je u NjemaËkoj naπest godina robije osuen Egon Krenz,bivπi πef KomunistiËke partije DDR-a,partije koja je bila nalogodavac ubojsta-va pedesetak Nijemaca koji su se prekoberlinskog zida pokuπali doËepati slobo-de. NjemaËka danas ima popis ubijenihi ubojica. Svi su oni dobili svoja «zasluæ-nafl mjesta. NjemaËka je dræava za kak-vom mi æudimo, ali bojim se da jeneÊemo dosegnuti, jer i o sluËaju EgonaKrenza mi razmiπljamo drugaËije. Zarnas deseci likvidiranih Hrvata diljemsvijeta, a u vrijeme KPJ ili KP Hrvatske,nisu zaduæili da o njima govorimo kao ohrvatskim braniteljima, domoljubima,ljudima koji su pobijeni i koji imaju svo-je ubojice. Nalogodavac se zna, a i gaz-

de su joπ na æivotu. Da, znam πto govo-rim ‡ govorim da gazde danas opet uHrvatskoj «drmajufl, da opet vladajumaniri za koje smo mislili da su devede-setih nestali. Jer mi nismo NjemaËka.

Hrvatski svjetski kongres je prije godinudana, poπto je preuzeo ideju HDZ-a iziseljeniπtva, pokrenuo akciju kako bi seu Zagrebu dobila lokacija za spomen-obiljeæje ærtvama komunistiËkog reæimau iseljeniπtvu. Ovaj projekt Kongresa uiseljeniπtvu je primljen s velikim simpa-tijama. Svi smo podjednako zainteresi-rani i ovaj projekt nadilazi stranaËke ok-vire, Ëesto se znalo Ëuti na skupovimahrvatskih udruga.

U travnju 2001. aktualnom gradonaËel-niku Zagreba (sada u ostavci) Kongresπalje pismo namjere i traæi sastanak,(koji joπ nije zakazan jer ured grado-naËelnika nije naπao za shodno odgovo-riti na pismo), dok u isto vrijeme Radniodbor za spomen obiljeæje nalazi jednunaπu poznatu umjetnicu, odraslu i πkolo-vanu u iseljeniπtvu, koja preuzima obve-zu izrade makete spomen-obiljeæja,kako bi se u πto skorije vrijeme πira hr-vatska javnost mogla upoznati s projek-tom. Odnos hrvatskog izvandomovinst-va prema ovom projektu je oËekivanopozitivan, iz dana u dan stiæu pohvale ipotpore, jer to je dug koji se mora poπti-vati i zahvalnost koja se mora iskazati

onima kojima je ideal bio izazov, a cijenavlastiti æivot. Jugoslavenski reæim nijebio za one koji nisu bili voljni prihvatitijugograanstvo, koje se i danas olako iz-govara i zagovara u tek roenoj dræavi. Kako naime razumjeti predsjednika Re-publike Hrvatske koji izraæava suÊutaustrijskom predsjedniku i austrijskomnarodu povodom teπke prometne nes-reÊe u tunelu Tauern, u svoje osobnoime i u ime hrvatskih graana, a da pri-tom i ne spomene hrvatski narod. Jesmoli spremni na takvo graanstvo kojenam se uporno natura? Sjetimo se BruneBuπiÊa, Stanka NiæiÊa, Nikole MiliËeviÊa,Franje Gorete, Mile Rukavine, Stjepana©eve, Branka JeliÊa i na desetke drugihkoji su dali svoje æivote prihvaÊajuÊinaËela hrvatskog rodoljublja i domo-ljublja iskazana i potvrena, i u novijojpovijesti, kroz æivot hrvatskih velikanapoput: blaæenog A. Stepinca, kardinala«Frangar non flectarfl (moæete me ubiti(slomiti) ali me ne moæete saviti), ili F.KuhariÊa, kardinala, «Nikakva sila nemoæe jedan narod izbrisati sa zemljopis-ne karte, ali sam narod sebe moæe izbri-sat s te kartefl. Spominjemo se i dr. Mi-lana ©ufflaya, «Jedino za vjeru i domovi-nu vrijedno je umrijeti, tko je pozvan naærtvu neka je podnesefl, ili rijeËi dr.Franje Tumana, «Sve za Hrvatsku ‡ Hr-vatsku ni za πtofl.

Viribus unitis! Nakon cjepkanja i razjedinjavanja,konaËno ujedinjavanje! Dok s jedne strane svakodnevnosluπamo kako je Hrvatska dio Europe iæeli uÊi u Europsku uniju Ëim prije, sdruge strane bolno primjeÊujemo rasta-kanje hrvatske sloge i jedinstva na svimpodruËjima druπtvenog æivota Hrvata.Kako moæemo oËekivati uklopiti se ut.zv. globalno selo, ako je na lokalnompodruËju svatko protiv svakoga? Pametniljudi kaæu «misli globalno, radi lokalnofl,a poznata njemaËka narodna izreka:«Ein guter Nachbar ist besser als einferner Freundfl ‡ (dobar susjed je boljinego daleki prijatelj). Pa zaπto se ondane okrenemo svom susjedu? Zaπto neporadimo na zajedniπtvu?

Hrvatska kulturna zajednica uËinila jeprvi korak u pravcu ujedinjenja i suradnjeHrvata u ©vicarskoj. Na Saboru 02.12.01izglasan je pristup Hrvatskom svjetskomkongresu (HSK) ©vicarske i Lihtenπtajna.Dok se joπ prije nekoliko godina neπtosliËno nije moglo niti u snu dogoditi,odluËeno je sa samo osam glasova protiv!©to se to dogodilo da su ljudi napravili

toliki zaokret u miπljenju i djelovanju? Znamo kako je 1994. godine tadaπnjevodstvo HKZ-e bilo stubokom protivKongresa, ali koliko su to bili i «obiËniflËlanovi, to neznamo, jer nisu bili pitaniza miπljenje. Odluke su donosili ljudi izUpravnog odbora, a oni su imali svojeosobne zamjerke na organizaciju i voe-nje Konvencije HSK, ne misleÊi kako nijerealno oËekivati da Êe njihova kritika bitiuvaæena, ako nisu punopravni Ëlanoviudruge. Takav tadaπnji stav HKZ priba-vilo je udruzi negativan imi. Moæda biZajednica veÊ odavno bila Ëlan Kongresada se ta odluka prepustila Ëlanstvu kaoπto je to ovaj puta uËinjeno. MoguÊe jemeutim i to, da su svojevremeno ne-zainteresirani ili Ëak protivnici, probu-eni dogaajima u Domovini, shvatilinuænost ujedinjavanja.

Svakom razumnom Ëovjeku Ëast je bitiËlanom priznate meunarodne orga-nizacije, koja je dobila status savjetoda-vnog promatraËa pri UN-u, a kada je taorganizacija k tome i hrvatska, onda seponosu pridruæuje i radost.

MoguÊnosti suradnje su velike i raznoli-ke, a koliko Êemo se njima koristiti ovisio naπoj dovitljivosti i sposobnosti. Za

poËetak je dogovorena suradnja krozDruπtvene obavijesti. S obzirom nateπku krizu u koju je Zajednica gurnuta ikroz to nastale financijske probleme,Druπtvene obavijesti izlazile su neredo-vito (uglavnom uz pomoÊ sponzora). Unastojanju da osiguramo izdavanje 4broja DO na godinu, u stalnoj smo po-trazi za novim sponzorima, kojima se nanaπu veliku radost sada pridruæuje iKongres. Za uzvrat, Zajednica nudi stra-nice svojih Druπtvenih obavijesti nabesplatno koriπtenje, ne samo Kongresu,nego i svim Kongresu pridruæenim udru-gama. Nadamo se, dragi prijatelji u hr-vatskim udrugama, da Êe te se koristitiovom ponudom. Javite nam vaπe plani-rane priredbe, sportske dogaaje, piπiteo uspjesima istih uz popratne fotografi-je, a redakcija DO Êe sve vaπe prilogeobjaviti.

Pozivamo i sve druge hrvatske udrugeda se koriste naπim glasilom. Javite namse, kako bi mogli dogovoriti suradnju.Najbolje i najËvrπÊe alijanse su one kojesvim uËesnicima donose korist. Tadavrijedi i ona latinska izreka «Viribus uni-tisfl ‡ ujedinjeni smo jaki.

Upravni odbor HKZ


in memoriam, dr. franjo tuman

Tumanova vjera u hrvatski narodNisam susreo Ëovjeka, koji biviπe od njega vjerovao u narod.Ivan Aralica: Ambra, str. 380.,

Zagreb, 2001.

Doista! Od StarËeviÊa nismo upoznalitako potpunu i tako gorljivu politiËkuliËnost, koja je tako vjerovala u spaso-nosnu i stvaralaËku moÊ narodne duπe,kao πto je bio Tuman. Gdje god dubljezaemo u njegova povijesna djela, svu-da izbija narod kao temeljna stvarnost,kao iskonska prasnaga i egzistencijalnapraosnovna elementarnost. Iz te spo-znaje, proistjeËe iskra njegove nacional-ne svijesti, zvjezdani sjaj nade.

U svome djelu «BespuÊa povijesne zbilj-nostifl (1990.) Tuman je kazao: «Ako seizgubi pouzdanje u narod kojemu se pri-pada, onda u æivotu preostaje samo bez-nae i oËaj. A ja sam sklon vjerovati unjegov smisao do zadnjeg dahafl. I tajunutarnji glas njegova nacionalnog os-vjedoËenja grËevito je odjekivao u nje-govoj svijesti tijekom cijeloga æivota. Pai onda, kada je bio pritisnut razoËaran-jem u ljude oko sebe, u njemu se nijegasila svjetlost vjere u vlastiti narod. Semocijom domoljublja nosio je u sebisve πirine hrvatskog prostora, od Puledo Iloka, od »akovca do Dubrovnika. Pakako su samo priglupa sva ona iskon-struirana naklapanja i bestidne laæi raz-nih opsjenara i πarlatana s provincijal-nim mentalitetom, kada bulazne kako uobrani zemlje Tuman nije mario za hrvatska podruËja (za Vukovar i Dubrov-nik). Onaj tko nema snage vlastita duhai duπe, jasno je da ne moæe proniknuti uuznositi polet Tumanove domoljubnesvijesti i u njegovu idealiziranu ple-menitu vjeru u vlastiti narod.

Uza svu vjeru u narod Tuman je kaopraktiËan povjesnik i politiËar spozna-vao i njegove kobne slabosti. MuËili suga naslijeeni problemi razjedinjavanjai cjepkanja naπe narodne substancije,uvjetovani kroz povijest po diktatu stra-nih sila. Imao je jasnu spoznaju o svimslabostima, koje su se pod stoljetnimnasljeem tuinskih oligarhija uvukle unarod: o nedostatku dræavotvorne svije-sti i tradicije, o malograanskim regio-nalizmima, o palanaËkom stranËarenju,o politikantskim sitnim duπama i o svimpartikularistiËkim korozijama koje su ra-zarale substanciju naπega nacionalnogbiÊa.

Otkada je samome sebi postavio golemizadatak, da svojim hrvanjem s povijes-nim i politiËkim neistinama spasi opstoj-nost, Ëast i dostojanstvo hrvatskog na-roda, trideset godina on æivi samo zasmisao afirmacije svoga naroda, za nje-govo osloboenje i za uspostavu sa-

mostalne hrvatske dræave. U svome zna-nstvenom radu teæio je nadoknaditi onoπto su propustila proπla pokoljenja: daprobudi narodnu svijest, da istakne sveono πto je najpozitivnije u hrvatskomnarodu, πto obiljeæava autohtoni izraznaπega narodnog duha i æivotnu snagunaπeg identiteta. Ulagao je koncentrira-ne napore volje i intelekta na razbijanjupovijesnih zabluda i na uklanjanju cjelo-kupne politiËke zbrke preæivjelih negati-vnih pogleda i bjesomuËne hajke koja sepovlaËila po mraËnom balkanskom pro-storu, po katedrama i politoloπkim protu-hrvatskim seansama. Treba obratiti oso-bitu pozornost njegovim knjigama «Veli-ke ideje i mali narodifl i «Nacionalno pi-tanje u suvremenoj Europifl da sespozna koliko se trudio da se prevladajusvi negativni strani utjecaji

Valjalo bi znanstvenom ekspertizom izTumanovih politoloπkih djela izvuÊi iapostrofirati sva ona mjesta u kojima jevidovito i dosljedno iznosio falsifikate itragiËna protuslovlja naπe nacionalnehistoriografije, da bi ‡ kako bi kazao Kr-leæa: «objasnio dugotrajni nokturnonaπe historijske daleke i bliske proπlo-stifl, te sruπio politiËku dogmu versaille-skog jugoslavenskog dræavnog ustroja.S odluËnim prezirom prema laænim teza-ma, koje su poricale vjekovnu svijest hrvatskog naroda o ideji vlastite dræav-nosti, on istiËe kako se naπ narod nikadanije dao podrediti organiziranom nasiljuni istoËnih satrapija niti prodoru zapad-nih takozvanih strateπko-politiËkih «kul-turnih misijafl. A pitanje slobode vlasti-ta naroda pretvarao je u pitanje oslo-boenja malih naroda cijeloga svijeta(Velike ideje i mali narodi).

U danaπnjoj politiËkoj tendenciji globa-lizacije svijeta Tuman je traæio jedanrazumni plan prijelaza u novi svjetskiporedak, time da njegov narod ostaneukorijenjen u pozitivnim moralno-inte-lektualnim vrijednostima vlastite autoh-tone tradicije i da na temeljima vlastitaduhovnog profila nae svoje mjesto,svoju vrijednost i svoju mjeru u novomevremenu. Nastojao je duh osjeÊanja vla-stita ponosa, identiteta i svijest o dræav-nosti koju je hrvatski narod stekao u Do-movinskom ratu duboko ukorijeniti. Æe-lio je da hrvatski Ëovjek s punom svi-jeπÊu o svome nacionalnom podrijetlu idostojanstvu bude slobodan graditeljputa jednoga novog svijeta, u kojemu Êekroz kristalnu prizmu politiËkog razumaodrediti slobodnu formulu svoga dostoj-nog mjesta u novome europskom poret-ku naroda i civilizacija.

Svjestan pogubnih posljedica naπe razjedinjene politiËke svijesti u proπloj ibliskoj povijesti, da bi saËuvao narodnobiÊe od kratkovidnih stranaËkih egoiza-ma i ideoloπkih fanatizama, Tumanproglaπava razumni i dalekovidni poli-tiËki imperativ pomirbe, veliki moralno-

politiËki duh izmirenja. Æelio je saËuvatizajedniπtvo hrvatskog naroda, izbjeÊipogubnu politiËku mrænju i samoubojst-venu nacionalnu katastrofu, πto se vidiiz njegove izjave, koju je zabiljeæio usvojoj knjizi «Ambrafl Ivan Aralica:«Ako tako ne postupimo, meusobnoÊemo se podaviti i nestatifl

S golemom snagom duha i volje Tumanje u svojoj vjeri u narod prihvaÊao borbusa sudbinom, koju su mu nametale povi-jesne prilike politiËkog i ideoloπkog tota-litarizma jugokomunistiËkog «crvenogterorafl. Nikada ga zla kob nije ostavljalau miru, trajno ga je nanovo podjarmlji-vala i prisiljavala da se s njom hrve, dabi od njega uËinila snaænog aktera zbi-vanja i povijesti. »esto je to bilo hodan-je nad ponorom. A udarci sudbine susamo joπ jaËe osnaæavali njegovu unu-tarnju snagu i poticali volju. Ono πto binekoga slabijeg znaËaja slomilo, njemuËeliËi snagu. Upravo od udaraca vanjs-kih opasnosti, od politiËkih represija isudskih progona on dobiva unutarnjusnagu duha, uËvrπÊuje domoljubnu svijest.

Dræim da nije potrebno usporeivati, pada utvrdimo, kako nema primjera u hr-vatskoj povijesti s takvom golemom sna-gom volje, odluËnosti i hrabrosti. Pa ipored takve zdrave, Ëvrste i napete en-ergije, Tuman je osoba i njeæne emo-cionalnosti, Ëovjek tankoÊutna osjeÊa-nja, kojemu u trenutcima potresenostinaviru suze. Njegovu domoljubnu po-stojanost nije mogao oslabiti ni sav onajabnormalni intenzitet evidentnih poli-tiËkih 1aæi i priglupih osporavanja nje-govih zasluga. Svaki udarac koji dolaziod vlastita naroda ga boli, ali ujedno st-vara u njegovoi duπi i novi oblik rodo-ljublja. I ono πto je usmjereno da garazoËara i uËini maloduπnim, preobraæa-va se u njemu u novu duπevnu vatru i st-varalaËki zanos. Visina njegova duha isnaga volje prevladavali su svaki ponorsumnje i bezdan maloduπja.

Bivstvo njegova duha bila je borba zanarodne ideale, a neizbjeæni smisao nje-gove sudbine bila je ærtva za narod, kojaga je uËinila dostojnim poπtovanja.Tumanova vjera u hrvatski narod da-vala je njegovim osloboditeljskim teæ-njama snagu da ostvari svoje povijesnoposlanje: da uspostavi hrvatsku dræavu,najveÊe djelo od svih njegovih djela.Tumanov lik duboko je uπao u svijesthrvatskog naroda i taj povijesno neizbri-sivi i iznimni lik postaje iz dana u dansve viπim. Uvjereni smo da je kao Ëovjekduboke vjere u svoj narod naπao u poslje-dnjim trenutcima svoga æivota u toj sve-toj vjeri svoju duπevnu smirenost i spokoj.

Nedjeljko MihanoviÊ, Hrvatsko Slovo br. 346, 07. prosinca 2001.

in memoriam, dr. franjo tuman


Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za πtoBio je (predsjednik Tuman, opaska ured.)definitivno najuspjeπniji politiËar na Bal-kanu i predani nacionalista, strateg, vrlorazliËit od MiloπeviÊa, koji nikada nije bionacionalist nego taktiËar i komunist. Carl Bildt, πvedski politiËar, vrlo nesklonHrvatima i Tumanu

Svaki narod treba zbog odræavanja nacio-nalne svijesti na svom povijesnom putuimati miljokaze u vidu legendi i velikana,koji su u kritiËnom povijesnom trenutkuznali uzeti kormilo u svoje ruke i svojomodluËnoπÊu i sposobnoπÊu uspjeli organizi-rati i usmjeriti narod.

Jedan od takovih velikana je bez sumnjedr. Franjo Tuman. U danom povijesnomtrenutku na hrvatskoj politiËkoj sceni osimnjega nije bilo druge liËnosti sa dovoljnosposobnosti, politiËke mudrosti, ali prijesvega æelje, upornosti i odluËnosti da pro-tiv interesa istoËnih, ali naæalost i zapad-nih sila, osvari stoljetni san Hrvata. KaopovjesniËar shvatio je mig sudbine i povi-jesnu πansu koja se otvorila padom ber-linskog zida. Zagorskom tvrdoglavoπÊukroËio je putem na Ëijem kraju je vidio jas-nu viziju samostalne i nezavisne dræaveHrvatske. Sa danaπnje vremenske distancemoæe se sa velikom sigurnoπÊu tvrditi, dabez dr. Franje Tumana do ostvarenja tevizije ne bi doπlo.

Bez daljnjega se dr. Franju Tumana moæestaviti uz bok takvom velikanu, kao πto jeban Josip JelaËiÊ, s kojim ga povezujevjera u vlastiti narod i ljubav prema domo-vini, ali i sudbina da su se pojavili usliËnim sudbonosnim povjesnim trenuci-ma, kad se radilo o opstojnosti hrvatskognaroda uopÊe.

Unutraπnju domoljubnu vatru dr. FranjeTumana najbolje simbolizira njegov zad-nji, simboliËan Ëin, kad je svijestan svojebliske smrti otiπao na Medvedgrad, da sepred Oltarom Domovine (koji sada zara-πtava u draË) zauvijek oprosti od mile muHrvatske. Duboko sam uvjeren, da je

osjeÊao veliku odgovornost za hrvatskinarod, te da je zbog toga njegovo inaËe robustno zdravlje napala opaka bolest. Obzirom na naoko bezizglednu situaciju ukojoj se Hrvatska 1992 naπla, a koje mi utim trenucima nismo bili svijesni, osjeÊaoje sav teret odgovornosti za hrvatski narodkad ga je poveo na put osamostaljenja. Dr. Franjo Tuman se pojavio na povijes-noj prekretnici i ostvario je hrvatski san unajveÊem moguÊem opsegu. Pod njegovimvodstvom ostvarene su grandiozne pobje-de. Mi smo u Ëetiri dana sa pretpotopnimMIG-ovima nagnali Srbe u bijeg, a Ameri-kanci su se sa svojom ultramodernom teh-nikom i logistiËkom potporom zapadne Eu-

rope muËili tjednima i tjednima. Samo zazadovoljstvo, koje me obuzimalo ta Ëetiridana vjeËna mu hvala. Sramotno je da seneki danaπnji novodemokrati bacaju bla-tom na jednu od najblistavijih pobjedaposlije kralja Tomislava i pri tome gaajuprvog Predsjednika Republike Hrvatske.Kad se teπe, pada iverje, kaæe jedna nje-maËka poslovica, ili tko radi taj i grijeπi.Nitko nije bez mana, ali kao πto Amerikan-ci ne diskutiraju o manama Georg Was-hington-a, tako i mi neka pamtimo naπegprvog Predsjednika po njegovim bitnimostvarenjima i neka nam bude miljokaz nanaπem povijesnom putu.

Osvin Gaupp

Posljednji uzlet ushiÊenja u VjeËnom GraduS koliko se samo domoljubnog zanosaTuman zaputio pri kraju svog æivota, kon-cem listopada 1999. u pohod Sv. Ocu IvanuPavlu II. u Vatikan, da u vjeËnom graduRimu, u vatikanskoj Sikstinskoj dvorani otvori izloæbu:flHrvati‡krπÊanstvo, kultura,umjetnostfl. Iznosim taj dogaaj, koji namupravo dramatski objaπnjava njegov ka-rakter. S posljednjom æivotnom snagom, alititanskom voljom i ËeliËno Ëvrstom odlu-kom, æelio je pokazati «urbi et orbifl- gradui svijetu blago hrvatskog kulturnog na-sljea, svjedoËanstvo kulture i umjetnosti,impozantan doprinos Hrvata tijekom trina-est stoljeÊa europskoj duhovnosti, kulturi,

znanosti i umjetnosti.

Kada smo se pribliæavali vatikanskim mu-zejima, neobiËan sjaj ponosa i dostojan-stva obasjavao je njegovo lice u posljednjojveËernjoj svjetlosti, koja je oblijevala kupoleVatikana. Bio je to plamen nacionalnog za-nosa, posljednji uzlet ushiÊenja u visinuprije nego Êe se utrnuti. Predano i strpljivoje kroËio prema izloæbenoj postavi, da bi ci-jelom ËovjeËanstvu pokazao najplemenitijaumjetniËka sakralna i svjetovna ostvarenjasvoga naroda. Teπko bolestan, umoran i slicem prozirnim kao pergament, nesiguranna nogama, ali Ëvrsta i uspravna duha, sodabranim rijeËima je odræao proslov onaπem vjekovnom civilizacijskom i arti-

stiËkom vitalitetu. S krajnjim naporom, asgolemim ponosom i dostojanstvom, prola-zio je izloæbenim prostorom Sikstine. Kadse u jednom trenutku zagledao u umjet-niËko remek-djelo prastarog kriæa u sredinidvorane, imao sam dojam da smirena pog-leda gleda prema vjeËnosti, potpuno spre-man poÊi u susret bliskom svrπetku svogæivota. Iz njegovog produhovljenog lika iz-bijali su ponos, zadovoljstvo i spokoj. Svismo osjeÊali kako je tome neumornomËovjeku sudbina nametnula duænost da sedo posljednjeg trenutka bori za identitet iugled svoga naroda.

Nedjeljko MihanoviÊ, Hrvatsko Slovo br. 346, 7. prosinca 2001.

citatima kroz 2001. godinu


2001. godina kroz izjavepolitiËara i drugih mudraca (o madracima da i ne govorimo)

Izabrao: Osvin Gaupp

U svakoj ureenoj dræavi ne oËekuju se zlou-potrebe dokumenata nastalih u vrijeme pretho-dne vlasti, posebno ne u obliku kakav je pri-sutan na naπim prostorima. Takva bi praksamogla natjerati svaku vlast da nakon gubitkaizbora sve dokumente iza sebe ‡ zapali. Zlatko Mateπa, sijeËanj 2001.

Komu je stvaranje hrvatske dræave bilomrak, neka potraæi svijetlo negdje drugdje. Zvonimir Boban, sijeËanj 2001.

Gospoa PusiÊ joπ uvijek govori o onih svojihfamoznih 200 tisuÊa radnih mjesta. No ta rad-na mjesta ne mogu otvoriti samozvani dræav-nici. Usto Hrvatska je veÊ pomalo sita dræav-nika i voa. Hrvatskoj trebaju poslovoe.Joπko KontiÊ, sijeËanj 2001.

Hrvatski politiËari probleme ne rjeπavajunego ih uglavnom proizvode. Oni ne samoda ne vide rjeπenja problema, nego Ëesto nevide ni probleme koje su proizveli i ne znajuda su ih uopÊe proizveli. Dr. Mirjana KasapoviÊ, sijeËanj 2001.

Kome danas ja smetam? Smetam onima koji æele obezvrijediti Domovinski rat, kojinaknadno æele promijeniti povijest kako bise stvorile pretpostavke, da nakon «igrokazas pucanjemfl doe do igrokaza «grljenja iljubljenjafl. Snaæan napad na Budiπu i mene,jer mi smo bili, od sadaπnjih politiËara iz ovevlasti, jedini u Ratnoj vladi. Zdravko Tomac, sijeËanj 2001.

Ja sam, nakon razgovora sa Koπtunicom uznemiren time da Srbija gaji iluziju da bimoguÊa samostalnost Crne Gore ili Kosovamorala biti kompenzirana novim teritorijal-nim uveÊanjem. Srbi se oËito joπ nadaju raspadu Bosne. Stjepan MesiÊ, veljaËa 2001.

U stilu Robespierre-a koji je tumaËio jakobin-cima kako su zakoni samo instrument ugnje-tavanja, LiniÊ je æestoko æigosao odlukuUpravnog suda nazvavπi suce «kriminalcimafl,a razloge sudske presude «stupidnimafl.Dino Mikulandra, veljaËa 2001.

Jednom sam ameriËkom novinaru na pitanjeπto mislim o Haaπkom sudu rekla: To je na-jveÊi i najskuplji teatar gdje se pravnici pret-varaju u klaunove. Bila bi to lakrdija da se neplaÊa sudbinama ljudi. Jadranka Cigelj, pravnica, poËasna graankaFrancuske, predsjednica Hrvatske sekcijemeunarodnog druπtva za zaπtitu ljudskihprava, veljaËa 2001.

Svi smo mi Mirko Norac. Mirko »ondiÊ, pukovnik, 11.02.2001

Sugerirati da bi Norac, kojeg je u mirovinuposlao upravo MesiÊ, vidio u njemu moralnusnagu s kojom se nuæno savjetovati prije od-laska u zatvor znaËi od Ëitave nacije pravitibudalu. Tihomir DujmoviÊ, veljaËa 2001.

Po Ëemo je ova (emisija radija 101 o splitskomprosvjedu i gradu Splitu, opaska ured.) jadnai stojadna lauda Splitu manje govor mrænjeod nekih javno osuenih govora na splitskojrivi. Po Ëemu je lijevi verbalni teror ukusnijiod desnoga? O Splite neËisti! U tunelu usred

mraka. A i tunel, marjanski, zatvoren. Glavnoda sja petokraka. Boæe V. Æago, oæujak 2001.

©okiran sam silinom mrænje u govoru biskupaRatka PeriÊa na Saboru u Mostaru. Wolfgang Petritsch, Globus 09.03.2001

Ali sam i ja πokiran silinom politiËke nepravde,koja izlazi iz okrilja Meunarodne zajednice,kojoj ste Vi (W. Petritsch, opaska ured.) najviπipredstavnik u ovoj zemlji. Jedna od najveÊihnepravda koju odbijam, koju osuujem, protivkoje prosvjedujem, koju s gnuπanje spominjem,jest nepravda nad hrvatskim narodom, a premakome se ta Meunarodna zajednica, koju Vipredstavljate, odnosi juridiËki ubojito. Vratitehrvatskom narodu dostojanstvo demokratskepolitiËke volje, koja mu je oteta bez pristankahrvatskog naroda. Poπtujte hrvatski narod unjegovoj demokratskoj politiËkoj volji, pa makaron ne æeli toliko dobra sebi, koliko mu Vi æelite!Ratko PeriÊ, biskup, 09.03.2001

Ja Ëesto pitam naπe ministre, kad putuju uinozemstvo, razgovaraju li s hrvatskim iselje-nicima. Odgovor je, naæalost, negativan. Jadoista ne znam πto radi predsjednik Maticeiseljenika, osim πto Ëesto komentira unutarnjupolitiku. Ali ne znam πto on radi prema vani.Ne vidim rezultata. Draæen Budiπa, oæujak 2001.

»itavo hrvatsko iseljeniπtvo je vrsta πizofrenije.Boris Maruna, predsjednik Matice iseljenika,oæujak 2001.

Teza da Francuzi, Englezi, Amerikanci ili Ni-jemci smiju predlagati koncepcije za BiH, aliHrvati ne, skandalozna je. Draæen Budiπa, oæujak 2001.

Tko Êe imati povjerenja u dræavu u kojoj sesvaka tri mjeseca na brzinu i po kratkom postupku mijenja ustav. Marijan RamuπÊak, oæujak 2001.

Danas u saboru sjedi zastupnica LugariÊ,koja sa svoje 22 godine moæe uÊi u Guinessovuknjigu rekorda kao najmlaa parlamentarkakoja je dva puta mijenjala ustav. Dr. Furio Radin, oæujak 2001.

S obzirom da nam je predsjednik samo fikus,mogli bismo ga iznajmljivati u svrhu mirenjazaraÊenih strana. Dr. Slaven Letica, oæujak 2001.

Za vrijeme Tita bilo je kredita, za vrijemeFranje bilo je sranje, za vrijeme Stipe ni lipe.Stipe MesiÊ, Profil 12/2001 (austrijski tjednik), oæujak 2001

Koji je naπ grijeh? Polovica ove zemlje jeoËiπÊena od Hrvata. Treba li sad oËistiti idrugu polovicu? Vinko PuljiÊ, kardinal, travanj 2001.

HoÊe li se uz Histre u Statutu Istarske æupanijeuskoro u statutima ostalih æupanija pojavitiKelti, Iliri, pa i krapinski Ëovjek kao dokazautohtonosti? Dorica NikoliÊ, travanj 2001.

Radi se o optuænicama (protiv generala Gotovine i Ademija, opaska ured.) koje se temelje na zapovjednoj odgovornosti i sadræeneprihvatljive politiËke ocjene koje dovode upitanje osnovne vrijednosti Domovinskograta. Draæen Budiπa, srpanj 2001.

Odbivπi raspisati referendum, koji je na osnoviUstava RH zatraæilo 400’000 njezinih dræavljana,predsjednik Sabora Zlatko TomËiÊ je praktiËnoizveo puË protiv naπeg ustavnopravnog po-retka. Sve kasnije saborske cirkusijade kojeje TomËiÊ naruËio, a Mate ArloviÊ reæirao po

kumroveËkom pravu, bile su samo zabavadokonim zastupnicima i bacanje praπine u oËiozlojeenim i poniæenim hrvatskim ljudima.Ono πto zabrinjava viπe od samog TomËiÊevapuËa, potpuni je izostanak reagiranja na tajsramni Ëin svih koji su zaduæeni i dobroplaÊeni da bdiju nad naπim demokratskimporetkom. Stipe VukoviÊ iz Splita, rubrika «jekafl u «Hrvatskom Slovufl od 27. Srpnja 2001.

Iz naπeg sindikalnog rakursa ©kegro ne izgleda tako crn. U njegovo vrijeme plaÊe sunam rasle 80%, a danas, u vrijeme Crkvencapadaju i do 30%. Tada je inozemni dug biomanji od sadaπnjeg, ali je Crkvenac tvrdio da je previsok. Tada je Crkvenac zagovaraodevalvaciju, sada opravdava aprecijacijukune. Tada je Crkvenac napadao jedinstvenustopu PDV-a, danas zagovara istu. ©kegro jepregovarao s nama, a Crkvenac za to nemahrabrosti. Vilim RibiÊ, srpanj 2001.

U buduÊe Êe profit od telekomunikacija u Hrvatskoj, Ëije su stvaranje godinama finan-cirali hrvatski graani, ubirati i nositi kuÊiNijemci. A da bi barem djelomiËno sudjelovaou podjeli bivπeg kapitala danaπnji graaninmora biti teπki socijalni sluËaj, branitelj kojije dobio metak u glavu ili ratna udovica. Ratko BoπkoviÊ, srpanj 2001.

Vlada treba uÊi u kompromis sa svojim naro-dom, a ne sa meunarodnom zajednicom.Joπko KontiÊ, politiËar, srpanj 2001.

Kad bi naπi sudovi funkcionirali tako da procesuiraju zlodjela koja su poËinjena napodruËju Hrvatske, onda se ne bi traæilaizruËenja. (haπkom sudu, opaska ured.). Radovan Ortinsky, dræ. tuæitelj, kolovoz 2001.

Sudili bi nam i da smo sve sami presudili(Haaπki sud, opaska ured.). Svejedno bi sesve ovo dogaalo jer nekima treba mijenjanjeproπlosti da bi ostvarili svoje ciljeve ubuduÊnosti. Dr. Zdravko Tomac, kolovoz 2001.

Hrvatska je izruËila sve generale osim jednogai mogu jako dobro razumjeti vaπe osjeÊaje,posebice zato πto se doista ærtva i agresorovdje izjednaËavaju. Doris Pack, kolovoz 2001.

Nije problem u tome πto se bilo kojem poli-tiËaru zviædi (predsjedniku MesiÊu, opaskaured.), to je «rizik demokracijefl. Osim togatreba se sjetiti kakvim je sve neugodnostimabio izloæen predsjednik Tuman na mnogimutakmicama u Splitu i Zagrebu. Dr. Zdravko Tomac, kolovoz 2001.

OËito kako se ljudi iz ondaπnje i sadaπnjevlasti ne mogu osloboditi naslijea iz onihkomunistiËkih vremena. Sve mi ovo liËi nafrakcijsku borbu unutar Saveza komunista Jugoslavije.Dorica NikoliÊ, kolovoz 2001.

I RaËan i Budiπa i TomËiÊ podræavali su naskad im je to bilo korisno, no sada kad su navlasti, toga se ne sjeÊaju. Tada nisu govorilio manipulaciji sa braniteljima. Mirko »ondiÊ, pukovnik, rujan 2001.

Prema skupu koji se u nedjelju dogodio uSplitu HDZ-ovi mitinzi u vrijeme Tumanabili su kamilica. Jelena LovriÊ, rujan 2001.

Programi su tako natrpani da pred uËenikestavljaju iste zahtjeve kao pred studente. Alikad ti isti uËenici nakon 12 godina πkolova-nja dou na studij, oni ne znaju niπta, a ustosu i nepismeni. Dr. Neven Budak, rujan 2001.


citatima kroz 2001. godinu

Samo 7% studenata u Hrvatskoj je zavrπilostudij u roku. Od svih upisanih visokoπkolacastudij zavrπi samo 21%. Dakle gotovo 80%upisanih nikad ne doe do diplome. Prof. Hrvoje KraljeviÊ, rujan 2001.

Tko je ako ne Vi (Stipe MesiÊ, opaska ured.)nama obeÊao brz gospodarski razvoj nakonπto iz inozemstva budu vraÊene milijardekoje su pokrali hadezeovci? Tko je, ako ne Vi ,obeÊao med i mlijeko u Hrvatskoj nakonπto prestane financiranje Herceg Bosne?Robert PaviËiÊ, rujan 2001.

Vlada kaæe da je nezadovoljna treÊinom nad-zornih odbora i uprava u dræavnim tvrtkama.Ali tko je postavio te nadzorne odbore iuprave? Postavila ih je sama vlada nakonviπemjeseËnih burnih pregovora i dogovorastranaka na vlasti. Milan GavroviÊ, rujan 2001.

Hrvatsko je topniπtvo postalo superiorno srps-koj artiljeriji, a srpska kultura je superiornahrvatskoj. Dr. Æarko Puhovski, rujan 2001.

U odnosu na najavljivano i oËekivano, doæivioje veliki fijasko (prosvjedni skup hrvatskihbranitelja u Zagrebu, opaska ured.) .Zlatko TomËiÊ, listopad 2001.

TomËiÊ je sam po sebi fijasko. Na lokalnimizborima u Zagrebu dobio je dva posto glaso-va, a ni na jednom skupu ne moæe skupitiviπe od 10 ljudi. Mirko »ondiÊ, listopad 2001.

U Dalmatinaca, onih kojih barem ja znam, a koji ne ljube ni RaËana ni mene previπe,odavna vrijedi slogan: «»uvaj se komunjara i kad ti autocestu nosefl. Ivan Zvonimir »iËak, listopad 2001.

Tamo u Hrvatskoj zbog Norca protestiralo je 300 tisuÊa ljudi u Splitu, za Gotovinu suprikupili 400 tisuÊa potpisa. A ja odem usvoju Mionicu i zemljaci me pitaju: «Kad Êes, bre, Mijo, u Haagfl. Evo danas. Viceadmiral Miodrag JokiÊ, studeni 2001.

Operacija Oluja bila je ime za etniËkoËiπÊenje Srba iz podruËja Srba zvanog Krajina.Hrvati su protjerali 500’000 stanovnika tihpodruËja ËineÊi pri tome mnoge zloËine.Boæidar KneæeviÊ u inozemnoj promociji njegovog filma «Oluja nad Krajinomfl, koji je snimljen sredstvima Republike Hrvatske,studeni 2001.

Dræava i u ovom (film «Oluja nad Krajinomfl,opaska ured.) i u drugim sluËajevima sudje-luje u financiranju raznih institucija i grupa,koje potom uzvraÊaju πirenjem mrænje i neto-lerancije. Ivica RaËan, studeni 2001.

Onoga koji politiËkim sredstvima i ideoloπkimtipom diskursa raspravlja sa kompletnom ga-lerijom hrvatskih izdavaËa, a mi nemamodrukËije ni bolje, apsolutno ne namjeravamposjeÊivati. (odnosi se na «Feral Tribunefl inakladnike «Durieuxfl i njihove reakcijefl usvezi sa sudjelovanjem Aralice na Frankfurts-kom sajmu sa knjigom «Ambrafl, opaskaured.). Dr Antun VujiÊ, studeni 2001.

Prevelika oËekivanja od demokratskihpromjena, kao da se s njima mnogi problemisami od sebe mogu rijeπiti, a istodobno lakodana nerealna obeÊanja onih koji su na tajnaËin æeljeli dobiti povjerenje biraËa, dodatnosu uveÊali razoËaranje i nepovjerenje u dræa-vu i njezine institucije, πto svakako oteæavaizlazak iz krize.... Radnici za svoj rad primajuplaÊu (ako je uopÊe primaju) koja nije dostat-na za dostojan æivot njih i njihovih obitelji,

visoka stopa nezaposlenosti ne smanjuje se,demografski problemi zadobivaju katastrofiËnepredznake, umirovljenici sa svojim skromnimmirovinama sve teæe æive, branitelji strahujuza svoja prava, mladi u sve veÊem brojutraæe svoju buduÊnost izvan domovine, poro-diljama i obiteljima sa djecom smanjuje se ionako nedostatna pomoÊ, a kvalitetna zdra-vstvena zaπtita postat Êe moæda privilegijsamo nekih.Dijelovi iz poruke hrvatskih biskupa od07.11.2001 o aktualnoj socijalnoj situaciji uHrvatskoj

Biskupi su na neprimjereni naËin uπli u jedanprostor koji nije njihov i dobili odgovor kakavsu mogli oËekivati. Radimir »aËiÊ, studeni 2001.

Optuæiti KatoliËku crkvu u Hrvatskoj, nakonsvega πto je na humanitarnom podruËjuuËinila samo u posljednjih deset godina, dabi ona izbacila djecu i druge πtiÊenike na ulicu, i to baπ pred BoæiÊ, moæe samo orto-doksni komunistiËki, antiteistiËki i anticrkveniideolog ( ministar rada i socijalne skrbi Davorko VidoviÊ, opaska ured.). Uvodnik Glasa Koncila, studeni 2001.

Vlada se u posljednjih tjedan ili dva uspjelaposvaditi gotovo sa svima u zemlji: s Crkvom,HSS-om, Budiπinim HSLS-om, s braniteljima,HTV-om, Haagom i sindikatima. VidoviÊ jedefinitivno govorio rijeËima, kakvima se nije-dan politiËar koji dræi do karijere do sada uHrvatskoj nije usudio obratiti se crkvenimvelikodostojnicima. Nini Djula, studeni 2001.

Nikakvog moralnog prava nije TomËiÊ imaoograditi se od odgovora vlade biskupima, jerje u koaliciji s onim tko je taj odgovor sroËio.Milan IvkoπiÊ, studeni 2001.

Nema uporiπta za tvrdnje da smo i dalje u recesiji, depresiji, socijalnoj bijedi. Ne poriËemda postoje krupni problemi, ali Hrvatska nijeu krizi. Dr. Mato Crkvenac, studeni 2001.

Ne dijelim premijerov stav da su postojeÊiministri najbolje πto koalicija moæe ponuditi.Ako je tome tako, onda je najbolje da se od-mah povuËemo iz politike i da se u nju viπene vraÊamo. Ivan »ehok, studeni 2001.

Evidentno je da je samovolja prema hrvats-kom narodu BiH preπla svaku mjeru i da jeodnos sluæbenog Zagreba prema HrvatimaBiH, unatoË ustavnoj obavezi, najteæa izdajaod 1102. god. Hrvatski narod BiH stvarnoosjeÊa da mu se nije mogla dogoditi veÊaelementarna nepogoda od ovakvog predsjednika i od ovakve hrvatske vlade. Josip MuselimoviÊ, studeni 2001.

Tragika za Hrvate BiH sastoji se u tome πtose gaπenje medijskih sloboda u BiH potpomaæei iz Hrvatske. Krajem listopada 2001. prodajom15 odaπiljaËa u veÊinskom vlasniπtvu HRT-aTV BiH koja je, i po svom osoblju, i po svomprogramu, i po jeziku boπnjaËko-muslimanskaTV, zadan je snaæan udarac hrvatskom nacio-nalnom identitetu u BiH. HTV je ovih 15odaπiljaËa, svakako uz blagoslov hrvatskevlade, prodala ‡ ili bolje reËeno darovala ‡Federalnoj TV za samo 651’000 DEM, iako je cijena samo jednog od tih odaπiljaËa, napr. onog u ÆepËu, stajala 1993 viπe od 2 milijuna DEM. Gordana DujiÊ, povodomupada naoruæanih vojnika SFOR-a 20.11.2001u prostorije HTV-a Mostar

Stvorena je fama o Budiπinom povratku nascenu, iako taj Ëovjek uporno dokazuje da je

veliki politiËki blefer i marginalac s pozomvelikana. Nikada ne Êe biti predsjednik dræave,a dolazi vrijeme kad ga nitko ne Êe htjeti nitiza predsjednika kuÊnog savjeta. Zoran Vukman, 30.11.2001

ReÊi Êu vam jednu veliku zaslugu HrvatskogproljeÊa. To je vrijeme rasprave o hrvatskomustavu. Za to su zasluæni i Matica hrvatska,intelektualci, studenti, pa Ëak neπto i mi izmasovnih medija... Zato mi je æao da se uovom vremenu ne spominju u tom smislu nihrvatska televizija, ni radio ni VUS, neki drugi listovi, a da ne govorimo o cijelom nizuËasopisa πto ih je pokretala Matica hrvatska.Velike zasluge za stvaranje hrvatskog nacio-nalnog osjeÊaja imao je Hrvatski tjednik. Beznjega, bez VUS-a, gospodarskog glasnika idrugih publikacija ne bi bilo moguÊe takvoosvjeπÊenje hrvatskog naroda... Formuliralase hrvatska dræava kao suverena dræava hr-vatskog naroda. Te definicije su se saËuvalei one su bit ustavnih promjena iz 1974, a tajje ustav najbolja posljedica Hrvatskog prol-jeÊa... Tuman je bio radikalniji (od prolje-Êara, opaska ured.). On je u svakom sluËajunas iz 71. smatrao komunistima reformatorima.Dio nas se ipak aktivno naπao u hrvatskojpolitici odmah devedesetih godina. Bilo jeviπe ljudi iz 71. koji su se Tumanu odmahprikljuËili.. Ali bih rekao neπto πto se inaËene govori. Naime 71. je bilo straπno puno Hr-vata protiv proljeÊa, dok 91., kad je voenDomovinski rat, ne postoji nijedna organizi-rana grupa Hrvata od tri Ëovjeka koji su biliprotiv Hrvatske... A kad smo pali u Hrvats-kom proljeÊu, onda su nam rekli: «Doistanismo smjeli vjerovati komunistima.fl Milovan BaletiÊ, glavni urednik Vjesnika 71.godine, 30.11.2001, povodom 30-godiπnjiceHrvatskog proljeÊa.

NajveÊi dio postojeÊe vlasti, poglavito izSPD-a, svoju politiËku karijeru poËeo je 22. sijeËnja 1972. godine. Tada je i IvicaRaËan uπao u Izvrπni komitet i normalno da nije zainteresiran za otvorenu raspravu (o Hrvatskom proljeÊu, opaska ured.).Ivica VrkiÊ, prosinac 2001.

Franjo Tuman na Ëelu hrvatske dræave bioje moguÊ samo u izvanrednim prilikama. Zanormalne prilike kad se razvija politikanstvo,on je bio previπe pametan, previπe dosljedani previπe neposluπan (na pr. prema meuna-rodnoj zajednici). Suvremeni globalizam netrpi izvanredne liËnosti u politici, osobito ne u malih naroda i zemalja. Bivπi sekretarikomunistiËkih centralnih komiteta mnogo se bolje integriraju u danaπnje meunarodneprilike, jer su se nauËili posluπnosti i ideo-loπkom konformizmu. Carl Gustav Ströhm, 07.12.2001 povodom 2. obljetnice smrti dr. Franje Tumana

Kod nas se svako zauzimanje za nacionalneinterese (Domovinski rat, branitelji, pitanjegranice) æeli proglasiti desniËarenjem. IviÊ PaπaliÊ, prosinac 2001.

Hrvatska civilna ærtva je poginula u svomstanu, a srpska civilna ærtva je poginula soruæjem u rukama. Dr. Andrija Hebrang, prosinac 2001.

Bojim se da se u Hrvatskoj ne ponovi Argen-tina. Gdje god se reforme provode pod patro-natom MMF-a poveÊava se siromaπtvograana i rast socijalne tenzije. Zdenko MuËnjak, 28.12.2001


hrvatsko-πvicarski bal

6. Hrvatsko-πvicarski bal 2001.Hrvatska kulturna zajednica u svojoj 30-obljetnici postojanja, kao prvi doga-aj u okviru svojeg programa organizi-rala je na razini ©vicarske 6. hrvatsko-πvicarski bal, 24. veljaËe 2001.godine uGrandhotelu DOLDER u Zürichu.

Kao i predhodnih godina i ovaj bal je bioprvorazredni dogaaj za Hrvate i prija-telje Hrvata u ©vicarskoj. UnatoË vre-menskim neprilikama svi su najavljenisudionici bala stigli na vrijeme, doËeka-ni toplinom hotela Dolder i dobro pri-premljenim aperitivom. Uz svoje Ëlano-ve i prijatelje na balu HKZ-e pozdravilismo i ugledne goste: 1.tajnika i v.d. Ve-leposlanika Republike Hrvatske u Bernugospodina Josipa ©poljariÊa sa supru-gom, gospou Konzul Vesnu RudiÊ-MarkoviÊ sa suprugom, dekana filozofs-kog fakulteta u Zagrebu ‡ smjer kroati-stika prof. Marinka ©iπak i prof. VitomiraBelaj, gospou Jasnu Mahler i ostaleËlanove, prijatelje i simpatizere.

Uz primjerenu veËeru hotela DOLDER,tiha glazba dala je svoj ugoaj iako seprimjetilo, da svi nestrpljivo Ëekaju

poËetak bala. Bal je otvorio gospodinv.d. Veleposlanik Josip ©poljariÊ sa su-prugom. Ubrzo je plesni podij bio po-punjen a zadovoljstvo posjetitelja moglismo vidjeti na njihovim licima. Za ovajbal izabrali smo ponovno jedan poznatiorkestar iz Austrije «HELLOfl pod vodst-vom gospodina D. Bergera. »lanovi or-kestra su bez prigovora odradili svoj dioposla. Za duπu i srce pjevao nam je IvoPattiera uz glazbenu pratnju na klaviruprof. Ivana MatariÊa. Vrlo kratke meu-stanke iskoristili smo dajuÊi rijeË profe-sorima iz Zagreba, koji su na njema-Ëkom i hrvatskom predstavili nekolikovrijednih knjiga za promidæbu Hrvatskeu svijetu. Grupa ©vicaraca ponovno jesvoje zadovoljstvo sudjelovanja na hrvatsko-πvicarskom balu potvrdila svo-jim kratkim programom.

Iako brojËano skroman posjet balu, nisuuskraÊene pohvale posjetitelja kao ipohvale Ëlanova orkestra, posebno odgospodina Pattiera, koji je izjavio ‡ «zaovakav bal uvijek sam spremanfl.

IznenaujuÊe da pojedinci koji su ukazi-vali na «velike troπkove balafl, posjeÊujuostale hrvatske balove u Europi, narav-no uz mnogo veÊe troπkove (ukljuËujuÊi

i ca 1000 km puta). Pitamo se, Ëija je toæelja bila, sputavati odræavanje bala i hr-vatske promocije u ©vicarskoj. Bal je mo-gao biti svijetla toËka svih Hrvata, pred-stavnika Republike Hrvatske i prijateljaRepublike Hrvatske u ©vicarskoj. Uzsamo malo dobronamjernosti, moglismo potvrditi svoju staru hrvatsku tradi-ciju i kulturnu razinu. ©vicarci koji su do-lazili na bal bili su ustrajni i solidarni,podræali su bal, ali naæalost svijest naπihljudi nije dozvolila daljnji razvoj jednetradicije u Hrvata na ovim prostorima.

Nadamo se da naπe bogatstvo ideja,ljudskih razliËitosti i umijeπnosti u orga-nizaciji, neÊe ubuduÊe razbijati projekte,nego ozdravljivati rane ako je moguÊeozdraviti ih i graditi dalje zajedniπtvo uHrvatskoj kulturnoj zajednici i oko njena opÊu dobrobit.

Zahvaljujem se svima koji su podræaliprojekt «balfl (ne ples), osobno mi pruæilipomoÊ u organizaciji ovog zahtjevnog iodgovornog projekta kojeg sam vodilaπest godina.

Voditeljica projekta «Hrvatsko-πvicarskibal HKZ-e u ©vicarskojfl Mirjana Magazin


hrvatsko-πvicarski bal

7. Hrvatski bal23.03.2002. u 19 sati

Burgerratsaal Kulturcasino Bern

Rezervacije (poslije 19 sati)

0319814061 (Nada PintariÊ)

0319810316 (Katja Tallarini)

7. HRVATSKI BAL 20027. Hrvatski bal odræati Êe se 23.03.2002. godineu Burgerratsaal Kulturcasino Bern. Da se ovo-godiπnji bal ne organizira u Zürichu nego uBernu, posljedica je viπe razliËitih okolnosti.Prije svega, upravna tijela nastoje racionalnijeorganizirati planirane priredbe, jer puno smopremali da bi u razmaku od samo nekolikodana imali bal na jednom mjestu, a onda joπjedan ili Ëak dva plesa na samo stotinjak kilo-metara udaljenosti. Posljedica takove dosa-daπnje prakse, bila je rascjepkanost posjetite-lja, malo na jednu, malo na drugu stranu, πto

je nerazumno i Ëinilo se kao da sami sebi kon-kuriramo. Jedan od razloga je i usluga hotelaDolder, koja nije viπe bila na oËekivanoj visini,a naravno i nesretna zvijezda koja je od prvogdana pratila ovaj bal i njegove organizatore. Hrvatski bal nesumnjivo koristi ugledu i pro-mociji Hrvata u ©vicarskoj, zato Êe se odræava-ti i u buduÊe, ako ne u Zürichu, onda u Bernu.Ogranak Bern uvijek iznova dokazuje svoj or-ganizacijski talenat, a Bern je ipak glavni grad©vicarske, pa zaπto da ne premjestimo mjestoodræavanja bala? Burgerratsaal kasina Bern,gdje je odræan i godiπnji ples 17.02.2001, pre-lijepa je dvorana koja uistinu nudi potrebni ioËekivani ugoaj za takav dogaaj kao πto je

bal. Jednom godiπnje zavrijedili smo ugodnuzabavu u lijepom okruæenju uz plesnu muziku'piπu organizatori u pozivnici. Zavrijedili smo ito da imamo hrvatski bal.

Nadamo se velikom odazivu i radujemo seVaπem dolasku i dolasku Vaπih prijatelja. Doskorog vienja na hrvatskom balu u Bernu23.03.2002. g. u 19.00 sati!

Rezervacije (poslije 19 sati) na telefon0319814061 (Nada PintariÊ) i 0319810316 (KatjaTallarini).

Upravni odbor

iz svijeta knjige, zabiljeæeno u 2001.

Knjiga koja je uzbudila duhove

Ivan Aralica: AmbraP.I.P., Naklada PaviËiÊ, Zagreb 2001

«Ambrafl je najkontroverznija knjiga izaπla uHrvatskoj zadnjih godina. Netom se pojavilanavukla je na autora toliku koliËinu bijesa imrænje sliËno onoj koja se u jugoslavenskavremena obruπila na istog autora od sluæbenepolitike, kad mu kolege mimo volje komuni-stiËkih vlasti dodijeliπe Goranovu nagradu.Naivno je pomisliti da su se duhovi uzbudilijer je Aralica napisao loπ roman. Od estetikeovdje je vaænija politika. Kvalifikacije novina-ra seæu od «najgori pamfletistafl (Nacional)preko «primitivizam i civilizacijska bijedafl(Vjesnik) do «faπistiËko πtivofl (Slobodna Dal-macija). ZnaËajan je komentar J. PaviËiÊa u«Jutarnjem listufl u kojem on, vjerojatno ne-namjerno, ukazuje na neuravnoteæenost hrvatske medijske scene sa dominacijom lje-vice, citat: «U desnoj subkulturi kojoj jeupuÊen, AraliËin Êe roman sigurno imatiuspjeha jer moæe nadomjestiti nepostojanjeutjecajnog medijskog obavjeπtajnog punktakakav nacionalisti u Hrvatskoj viπe nemajufl.

Zbog «Ambrefl nastala je hrvatska afera na53. sajmu knjiga u Franfurtu. «Feral Tribunefli Nenad PopoviÊ (izdavaËka kuÊa «Duriexfl)pokuπali su svim sredstvima sprijeËiti prikazi-vanje «Ambrefl na sajmu, upravo ti ljudi kojise bore za slobodu miπljenja, ali oËito samosvog miπljenja. Ministar VujiÊ nije pokleknuo,a i inozemne veze nisu sasvim funkcionirale,pa se «Ambrafl ipak naπla na sajmu. Zato sutaj sajam bojkotirali «Feral Tribunefl i «Du-riexfl. Toliko uzdignute praπine nije smetaloprodaji knjige nego obrnuto, prvo izdanje jerasprodano u nepuna dva mjeseca. Uz drugoi treÊe izdanje tiskani su «Dodatcifl koji sebave upravo tom praπinom. U Dodatku napi-sanom uz drugu nakladu objaπnjava izdavaËJosip PaviËiÊ: «(Aralica) na politiËki teror ko-jem je izloæen po objavljivanju «Ambrefl od-govara u ovom dodatku. Pisac je tako uËinioupravo ono πto su mu politiËki protivnici go-dinama govorili da tako uËini: napustio je po-litiku i prihvatio se pera. Ili drugaËije reËeno,πto su htjeli to su dobili.fl Sam autor, Ivan Aralica, kaæe: «JaËina me buke i bijesa nije iznenadila... Protiv mene su neokomunistikoji su proleterski inernacionalizam zamijenilikozmopolitizmom... Mene linËuju da meuniπte, a Tomca zbog toga πto ne pristajemene uniπtiti. Motivi su razliËiti, ali biË ostajeisti. I ruke u kojima je... Jednom je K.S. Djalskirekao: «Ja se ponosim πto sam hrvatski na-cionalistfl. I ja se time ponosimfl.

«Ambrafl je roman-reportaæa, vrsta romananastala u Americi. Osobina tog romana je dauzima stvarnost kao grau, u sluËaju «Am-brefl politiËku stvarnost u Hrvatskoj koju jeautor upoznao boravljenjem u vrhu vlasti. Uromanu se pojavljuju mnoge liËnosti iz hrvat-skog politiËkog i javnog æivota kojima Aralicadaje laæna imena, odnosno sluæe mu kao pred-loπci za mnoge likove u romanu. Prepozna-vanje je jednostavno, dapaËe poæeljno, pa takosvatko na pr. u «Æepi Bevandifl prepoznaje Sti-pu MesiÊa, a u «Esmi FrËkofl Vesnu PusiÊ.

Na pitanje novinara «Hrvatskog Slovafl da lise za neprikrivenu povezanost romanesknihlica s modelima iz zbilje traæi posebna autor-ska smjelost i da li se boji protuudarca njego-vih utjecajnih modela, Aralica odgovara:«Nije rijeË o smjelosti, iako je i nje neπto tre-balo. RijeË je o kretanju prostorom slobodeπto nam ga je dala demokracija. Ako je u de-

setgodiπnjem razdoblju hadezeovske vlast ivlasti prvog predsjednika, navodno jednoum-noj i navodno autokratskoj, o toj vlast i o tompredsjedniku bilo moguÊe pisati ono πto sepisalo i ne snositi za to nikakve posljedice,zaπto se ne bi danas, nakon «demokratskihpromjenafl, moglo govoriti o obnaπateljima tenove vlast i ono πto se æeli govoriti i za to nesnositi nikakve pravne posljedice? Pa nisu«demokratske promjenefl od trenutno plasira-nih politiËara uËinile svete krave? »ak i dasam pisao roman bez kljuËa, roman s pravimimenima modela, ne bi se trebalo niËega bo-jati ako su «demokratske promjenefl bar ono-liko demokratske koliko je bilo demokratskovrijeme u deset godina prijaπnje vlasti.fl

Na predbaËaj kritiËara da je osvetoljubiv pre-ma «treÊesijeËanjskojfl postavi koja je zamije-nila onu, kojoj je on sam pripadao, Aralica od-govara: «TreÊesijeËanjskafl je postava, kao iona koja joj.je prethodila, zanimljiva galerijatipova koju bi bilo πteta, ako je veÊ poznajem,ne iskoristiti. Ali u mene osvetoljubivostinema viπe nego πto je ima u Danteovu «Pakluflprema gibelinima, autorovim ljutim protivni-cima. Kad ta osvetoljubivost ne smeta«Paklufl, neÊe smetati ni «Ambrifl. No osvetai uzvraÊanje udaraca nisu bili primarni cilj.Primarni mi je cilj svjedoËenje istine, æelja dakaæem kako je bilo i da razgolitim laæi namiri-sane ambrom. Kao oËevidac sam bio pozvansvjedoËiti, a πto sam prema nekima bio oπtar,nije se dalo izbjeÊi. Ovo je roman, ovo je pre-lamanje stvarnosti. Stalo mi je do toga da mise vjeruje da je æelja za svjedoËenjem istinenadmaπivala æelju za osveÊivanjem, ali samsvjestan da u to neÊu moÊi uvjeriti one kojimoje svjedoËenje a priori odbacuju.fl

Kao πto se iz gornje izjave Ivana Aralice danaslutiti, naslov romana je simboliËan. Ambraje miriπljava tvar koja se dobiva od kitauljeπure i sastojak je mnogih parfema. O nas-lovu Aralica kaæe: «Dakako njegovo znaËenjeje simboliËno. Svaka politika ima svoje lice inaliËje, svoju fasadu i zaËelje. Ambra je figu-rativno ime za tu fasadu, koja se u romanu ra-zobliËujefl. A u samom romanu piπe «Tko laæe,ambrom se maæefl.

Paænja: Autor Êe promovirati knjigu na proslavi Dana dræavnosti 18. 5 2002. u hoteluSpiergarten u Zürichu (vidi rokovnik).

300 tisuÊa pobijenih Hrvata u Sloveniji

Franc Perme, Anton Æitnik, Franc NuËiË, Jernej »rnej, Zdenko Zavadlav i drugi:

Slovenija 1941·1948·1952., Tudi mi smo umrli za domovinoDruπtvo za ureditev zamolËanih grobov,Ljubljana-Grosuplje, 2000

Ovaj slovenski zbornik (treÊe izdanje) je za-nimljiv za nas Hrvate iz dvojakih razloga. Sjedne strane pokazuje kako Slovenci ophodesa svojim tamnijim dijelom partizanskeproπlosti, a s druge strane daje detaljne po-datke o stradanjima Hrvata. Osim u naslovunavedenih petorice Ëlanova uredniËkog odbo-ra, Ëlanova «Druπtva za obiljeæavanje grobo-vafl iz Ljubljane, u zborniku se joπ nalaze pri-lozi drugih suradnika i brojni dokumenti. Au-tori su knjigu pisali s ciljem otkrivanja razdo-blja preπuÊene slovenske povijesti, posebiceda se obiljeæe grobiπta i stratiπta na sloven-

skom tlu od 1941 do 1952. godine. U jednomprilogu komentira se knjiga «Ostali gubitciflkanadskog autora James Bush-a u kojoj seoptuæuju saveznici (Amerikanci i Francuzi),da su izdali naËela za koja su se borili, jer sunakon rata namjerno ostavili da strada goto-vo milijun njemaËkih vojnika u koncentracij-skim logorima, ne dajuÊi im vodu i hranu.

Za pokolj Hrvata u Bleiburgu autori kaæu da jeizveden «principjelno strateπkifl. Najodgovor-niji za pokolj je engleski Ëasnik, marπal Ha-rold George Alexander, koji je na pitanje ge-nerala Keighyla, πto uËiniti sa zarobljenicimau Bleiburgu rekao: «neka se oËisti palubafl. Uzborniku se daju podaci o pobijenim Hrvati-ma, domobranima i civilima na podruËjuSlovenije:

Ærtve kriænog puta od Dravograda do hrvatske granice: . . . . . . . . . . . . . . .145’000Ærtve u koËevskom Rogu . . . . . . . . . .41’000Ærtve u zasavskim brdima . . . . . . . . .24’000Ærtve u BreæiËkom polju . . . . . . . . . . . .6’000Ærtve u Krakovskoj πumi . . . . . . . . . . . .5’000Ærtve u Lancovu . . . . . . . . . . . . . . . . . .1’500

U zborniku se nalazi i prilog Dragutina ©afa-riÊa, Hrvata koji od 1956 æivi u Sloveniji. U svojim je istraæivanjima doπao do zakljuËkada su prije svega bili pobijeni civili.

U prilogu Franc ©tulara brojkama se objaπnja-va mit o boljem æivotu za vrijeme Jugoslavije.Uz ratne odπtete NjemaËke i Italije, FNRJ jeod 1945 do 1955 dobivala od SAD besplatnupπenicu i 40 milijardi dolara nepovratnenovËane pomoÊi. O uporabi tih milijardi udræavnom knjigovodstvu u Beogradu nije biloni slova. A nakon 1990. komunistiËki reæim jeostavio dug od 30 milijardi dolara, istiËe ©ular.Jugoslavija je æivjela od pomoÊi i kredita naraËun danaπnje i buduÊih generacija.

Sa hrvatskog glediπta znaËaj zbornika znatnoje umanjen tiskanjem jednog nepotpisanogpriloga u kojem anonimni autori jasno izraæa-vaju antihrvatske osjeÊaje i poznatomslovenskom retorikom svojataju hrvatski kop-neni i morski teritorij. Traæe cijeli Piranski za-ljev, Savudriju, Svetu Geru, ©trigovu itd. Mini-malna granica u Istri bi prema njima bila naMirni, jer: «Slovenci su nazoËni u Istri od 585.godine... Istra nikad nije bila hrvatska, ona jevojni plijen kojeg Hrvatska nije zasluæila.flflSpominju se i bana JelaËiÊa, koji je 11.09.1848pripojio Meimurje Hrvatskoj, a «Meimurjenikada nije bilo hrvatsko nego slovenskofl.©to se tiËe Istre ova gospoda oËito nisu ni ba-cila pogled, o Ëitanju da i ne govorimo, naknjigu «Pregled slavenskih govora u Istriflkoju je napisao Mieszyslaw Malecki, velikipoljski jezikoslovac, profesor juænoslavenskefilologije na sveuËiliπtu u Krakovu i zaljublje-nik u Istru. Knjiga je tiskana 1930. god. uizdanju Poljske akademije znanosti i umjetno-sti. U njoj je Malecki opisao sva narjeËja kojase u Istri govore, kartografirao ih i ucrtao u di-jalektoloπku kartu Istre. NarjeËja je podijelio ugovorne grupe: Ëakavski, πtokavski, Ëakavsko-πtokavski, Ëakavsko-slovenski i slovenski.Prema toj karti Slovenci bi nam trebali dostateritorija vratiti.

U zborniku ima puno zanimljivih podataka ikorisnih priloga. ©teta πto se u njemu naπaoovakav pamflet.


iz svijeta knjige, zabiljeæeno u 2001.


Monografija najvaænije hrvatskedræavne institucije

Ivo PeriÊ: Hrvatski dræavni sabor1848-2000, sv. I-III.Hrvatski institut za povijest i Dom i Svijet,Zagreb 2000.

Pred nama je nova i opπirna monografija, u trisveska, te najstarije hrvatske dræavne institu-cije, koja se danas zakonski zove Hrvatski sa-bor. U predgovoru prvog sveska autor IvoPeriÊ obrazlaæe svoj naslov knjige argumen-tom da je hrvatski sabor «... uvijek bio izraz,reprezentant i Ëuvar hrvatske dræavnostifl.Prvi svezak obrauje razdoblje do 1867. Iakose knjiga u naslovu ograniËava na razdobljeod 1848. godine autor u uvodu daje iscrpanpregled saborskog djelovanja od najranijihvremena, iz poËetka 9. stoljeÊa, kad imamo «prvi pouzdani podatak o nekom saborovanjuodræanom na razini Ëitave onovremene Hr-vatskefl. U tom pregledu je vaæan podatak us-postava jedinstvenog staleπkog Sabora kralje-vine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije 1558. uZagrebu, povijesni Ëin sjedinjenja do tada od-vojenih Sabora «sveukupne Slavonijefl (doGvozda) i Sabora Hrvatske i Dalmacije. Slijediprikaz rada Sabora od sudbonosne 1848., kadse hrvatski narod ponovo pojavio kao politiËkisubjekt u Europi, do hrvatsko-ugarske nagod-be, sklopljene 1868. god. Osim o Saboru Tro-jedne kraljevine, koji je zasjedao u raznimgradovima (Zagreb, Varaædin, Kriæevci idrugdje) opisani su i Veliko VijeÊe Dubro-vaËke Republike, Dalmatinski i Istarski sabor.

U drugom svesku je obraena saborska aktiv-nost od 1868. do 1918, na prijelazu iz 19. u 20.stoljeÊe, a posebno u predratnim i za Hrvats-ku sudbonosnim vremenima.

U treÊem svesku autor opisuje politiËki æivotu Hrvatskoj bez sabora u okviru dræave SHSodnosno kraljevine Jugoslavije, rad Hrvats-kog dræavnog sabora u NDH, jednodomni Sa-bor 1947‡ 1953, dvodomni 1953‡1963, petero-domni 1963‡1974, te trodomni 1974‡1990. Uzadnja dva poglavlja obrauje se rad viπestra-naËkog Sabora samostalne Republike Hrvats-ke.

Monografija zavrπava osvrtom Ive PeriÊa,poznatog povjesniËara i autora osim ove joπ idvadesetak knjiga, na njegov ukupni dogogo-diπnji istraæivaËki povijesni rad. Taj saæetak jepreveden na njemaËki i engleski jezik.

U svakom sluËaju vrlo zanimljiva knjiga zaone koje zanima hrvatska povijest, a nezaobi-lazna za prouËavanje povijesti parlamentari-zma u Europi.

Odakle su Hrvati?

Stjepan Krizin-SakaË:

Hrvati do stoljeÊa VII. Naklada Sagrak, Zagreb, 2000

Znanstveno joπ nije potpuno istraæeno odaklepotjeËu Hrvati. Pored poznate, u Jugoslavijijedino dopuπtene, teorije o iskljuËivo slaven-skom podrijetlu, postoje i nauËni radovi ogotskim i iranskim korijenima Hrvata. Na staro-iransko podrijetlo imena Hrvat prvi je ukazaoSlovenac, dr. Ljudmil Hauptmann tridesetih

godina 20.-og stoljeÊa. Tu teoriju je produbioisusovac, kalniËki plemiÊ-flπljivarfl, StjepanKrizin-SakaË. U biblioteci Novija hrvatska po-vjesnica objavljena je ova knjiga sabranih ra-dova tog hrvatskog iranista.

U proslovu, koji je napisao Darko Sagrak,objaπnjava se nepoznavanje Stjepana SakaËado 1990 (uz iznimak razdoblja 1941-1945):«marginalizacija SakaËa, nositelja triju dokto-rata (filozofije na Gregorijani u Rimu, teologi-je u Innsbruck-u i istoËnih znanosti u Rimu), uKaradoreviÊevoj i Titovoj Jugoslaviji nezaËuuje, jer SakaË je cijelim nizom svojih zn-anstvenih radova podkrijepljenih nizom doka-za sruπio graeni mit o zajedniËkom «juæno-slavenskomfl podrijetlu, o ulozi sv. BraÊe ∆irilai Metodija u «opismenjavanju i pokrπtavanjuflHrvata, o glagoljici kao «podarenomfl, a neautohtonom hrvatskom pismu itd.fl

Nakon proslova knjiæevnik Mato MarËinkodaje prikaz æivota i rada Stjepana SakaËa. Da-lje slijede SakaËeva autorska djela: Historijskirazvoj imena Hrvat, Teorije, napose iranske,O postanku Hrvata, Otkuda Hrvatima «Banfl?,Pravo znaËenje naziva bijela i crvena Hrvat-ska, Tragovi staroiranske filozofije kod HrvataO dvojno-petornom sistemu naziva 7 dana utjednu i 12 mjeseci u godini, Osnutak CarstvaKira Velikoga i njegovo znaËenje, Apostol Hr-vata Ivan Ravenjanin i O kavkasko-iranskompodrijetlu Hrvata.fl U zadnjem poglavlju senalazi bibliografija vaænijh radova StjepanaSakaËa, koju je sastavio prof. Husein KadiÊ.

Mato MarËinko:

Indoiransko podrijetlo HrvataNaklada JurËiÊ, Zagreb 2000.

Ova knjiga predstavlja u stvari zbornik au-torovih 20-tak historiografskih tekstova obja-vljivanih u viπe glasila. Prema MarËinkovimistraæivanjima su hrvatske dræavne tvorevineprije dolaska na historijski dokazano obitava-liπte Hrvata na podruËju danaπnje Poljskebile: Harahvaitija, Kraljevstvo Kuravat, Bos-porsko kraljevstvo, Crvena Hrvatska u Ukraji-ni, Bijela Hrvatska (karpatska) i Velika Hr-vatska (ujedinjena karpatska i ukrajinska Hr-vatska). Hrvatsko pismo je glagoljica, nastalovjerojatno oko Crnog mora u svezi sa arijan-skim Gotima. U svom opseænom radu autoranalizira i radove koji se bave slavenskom,gotskom i grËkom tezom o podrijetlu Hrvata.

MarËinkov rad je bez sumnje najpotpuniji inajsuvremeniji pregled problematike o nedo-voljno poznatoj hrvatskoj povijesti prije do-laska na srednjeeuropske prostore.

Drugi o nama

Svein Monnesland:

1001 dan - Bosna i Hercegovinaslikom i rijeËju kroz stoljeÊaSypress Forlag, Oslo 2001.

Svein Monnesland, profesor slavistikeSveuËiliπta u Oslu, napisao je jedinstvenuknjigu povijesti BiH kroz izvorne slike i te-kstove od 1530. do 1914. Prilikom svog prvogboravka kao student u BiH 1965. godine fas-cinirala ga je ta zemlja. Tijekom svojih studi-

ja bio je iznenaen kako je malo poznataproπlost te zanimljive zemlje. Zato je ova knji-ga autorov pokuπaj da sakupi πto viπe materi-jala iz bosanske proπlosti, specijalno iz dobaosmanlijske okupacije i time upozna Europu.Uspio je skupiti na stotine starih crteæa, ba-kroreza, drvoreza i gravura, te pronaπao staretekstove u europskim arhivama, knjigama iËasopisima. Pomno izabrana graa daje za-nimljivu povijesnu sliku BiH iz vremena oto-manskog i habsburπkog carstva uz mnoπtvoinformacija o umjetnosti. Monnesland je osvjedoËeni prijatelj Hrvatske. God. 1990. jeizdao norveπko-srpskohrvatski rjeËnik u ko-jem je prvi od stranih slavista odvojio hrvats-ki od srpskog jezika, s time da su hrvatskerijeËi pisane latinicom a srpske Êirilicom.Zbog toga je bio æestoko napadan od kolegapod utjecajem srpskog lobija u Norveπkoj iDanskoj. Knjiga je pisana na engleskom i,kako kaæe autor, «bosanskomfl jeziku, priËemu moæemo sa zadovoljstvom primjetiti daje to hrvatski u bosanskohercegovaËkoj inter-pretaciji. Naravno da u sakupljenim tekstovi-ma stranih autora ima nedostataka, za kojeautor knjige ne moæe odgovarati. Tako na pr.«The illustrated London newsfl iz 1878. u sta-novnike Sarajeva ubraja muslimane, pravo-slavce, Æidove i cigane, ali katolike ne spo-minje (veÊ su nam onda Englezi bili neskloni).Zanimljiva je zabiljeπka Engleza Spencer-a1850. o bosanskim muslimanima: « ..dalekood toga da budu Turci i Osmanlije po nacio-nalnosti, iako su jako privræeni religiji. OniosjeÊaju ljubav prema svojoj zemlji, imaju iz-vjesno osjeÊanje veoma razvijenog patrioti-zma, tako da ako su primorani iÊi u pohodprotiv svojih krπÊanskih zemljaka, oni to Ëinesa osjeÊajem dubokog æaljenja, koje ih pone-kad tjera, u trenutku akcije, da dezertiraju iz vojske radije nego da poËine neku vrst bratoubojstva.fl Je li to bila stvarnost ili samoromantiËna priËa?

Knjiga je svakako zanimljiva za nas, ali moæepomoÊi i Europi da bolje upozna ove prostore.

Izabrao i priredio Osvin Gaupp

nova knjiga

16 Broj 89 sijeËanj 2001.

Predstavljamo Anelka KlobuËaraTko nije Ëuo za «Dubrava-filmfl iz Zagre-ba ili za reæisera Vrdoljak Antuna i nje-gov film «U gori raste zelen borfl ili zafilm «Izgubljeni zaviËaj’ reæisera AntunaBabaje? Vjerujem malo tko, ali malo jetih koji su obratili paænju na autora glaz-be, koji je mnoge crtane, dokumentarnei igrane filmove odjenuo u glazbeno ruho.

DolazeÊi u Zagreb, joπ iz daljineprimjeÊuju se siluete dvaju tornjeva kojidaju peËat osebujnosti i prepoznatljivo-sti gradu. Mnoge razglednice tog preli-jepog zdanja naπle su put do naπih naj-bliæih i prijatelja, a podno te ljepote na-pravljene su nebrojene fotografije. Unu-traπnjost te ljepote zraËi mirom i svetomtiπinom, i pruæa posjetitelju predah odsvakodnevnih briga i obaveza.Taj unu-tarnji sklad uronjen u duhovnost, zao-grnut decentnom svjetloπËu, mamac jekoji uvijek ponovno privlaËi posjetiteljau ZagrebaËku Prvostolnicu ‡ ZagrebaËkuKatedralu. Ako ste se kojim sluËajem za-tekli u Katedrali nedjeljom u 10 sati, si-gurno ste uæivali u muziciranju i zvuko-vlju kraljice instrumenata ‡ orguljama.Ponovno vani, u svakodnevnici, rijetkose tko pita: tko je svirao, kako «onfl iz-gleda, kako se zove? A taj «netkofl, viso-ko gore na koru, predaje se muzamaglazbe moæda mjesecima, godinama, de-setljecima, zove se Anelko KLOBU»AR.

Roen u Zagrebu 1931. godine, diplomi-rao je na odjelu za povijest glazbeMuziËke akademije u Zagrebu (1955.), auz to je studirao orgulje kod prof. FranjeLuËiÊa i kompoziciju kod prof. Mile Cipre.Poslije diplome nastavio je studirati or-gulje u Salzburgu kod Antuna Nowako-wskog (1959/60) i kompoziciju kod An-

drea Joliveta u Parizu (1965‡66). Djelujeu Zagrebu kao skladatelj, profesor glaz-be i orguljaπ. Kao koncertant i skladateljdjeluje od 1952. godine. Osobitost nje-govih solistiËkih nastupa na orguljamajest u tome, πto uz virtuozni izvodilaËkipristup, umije iskoristiti zvukovno bo-gatstvo kraljice instrumenata do punogoËitovanja melodijske, koloristiËke i ar-hitektonske izraæajnosti glazbenog dje-la. Koncertni mu je repertoar vrlo bogat,a osobito mjesto zauzimaju francuski skladatelji dvadesetog stoljeÊa. Vrijedanje njegov doprinos popularizaciji naπeorguljske glazbe. Bio je poticaj mnogimsuvremenim hrvatskim skladateljima dapiπu djela za orgulje, pa je naπa suvre-mena orguljska glazbena literatura obo-gaÊena vrsnim djelima DevËiÊa, Papan-dopula, Njirica, ÆupanoviÊa i drugih.Osim brojnih solistiËkih nastupa koje jeodræao u domovini (Zagreb, –akovo,Osijek, Dubrovnik, Hvar, Split, ©ibenik,Zadar, Rijeka, Pula, Varaædin) i u svijetu(Austrija, NjemaËka, Francuska, Italija,Sovjetski Savez, Poljska) vrijedno je spo-menuti da je Jugoton objelodanio u nizu«Fonoarsfl Ëetiri gramofonske ploËe kojeje A. KlobuËar snimio na Ëetiri najpozna-tija orguljarska instrumenta u hrvatskoj:Walckerove orgulje u stolnoj crkvi u Za-grebu, Jenkove orgulje u stolnoj crkvi u–akovu, NakiËeve orgulje u samostan-skoj crkvi franjevaca konventualaca u©ibeniku i orgulje anonimnog juæno-nje-maËkog majstora iz 1649. godine u pav-linskoj samostanskoj crkvi u Lepoglavi.

Skladateljski opus A. KlobuËara vrlo jebogat (viπe od stotinu djela) i raznolik(skladbe za orulje, glasovir razliËite ko-morne sastave, orkestar, zborove, popje-vke, film ‡ gore spomenuti filmovi). Do-bitnik je Nagrade Milka Trnina (1970.),

Josip ©tolcer Slavenski (1985.), godiπnjeNagrade Vladimir Nazor (1990.), IvanLukaËiÊ (1991.), te 1996. godine Nagra-da grada Zagreba i Nagrada VladimirNazor, ovaj puta za æivotno djelo. Godi-ne 1992. postaje redoviti Ëlan Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti.

Maestro A. KlobuËar ne samo da je or-guljaπ ZagrebaËke Katedrale viπe odËetiri desetljeÊa, nego ostaje njen doæi-votni orguljaπ. U liturgijsko glazbenimoblicima koje je skladao, umio je nada-hnuto izraziti liturgijsku poruku, a u su-vremenom glazbenom govoru prilagodi-ti se moguÊnostima izvoditalja (Misa ‡za mjeπoviti zbor, puk i orgulje u Ëast900-te obljetnice zagrebaËke biskupije ‡prvi puta izvedena 1994. godine prili-kom prvog dolaska Pape u Hrvatsku).

Svojim stvaralaπtvom, osobito onim spodruËja orguljske i duhovne glazbe,Anelko KlobuËar veÊ se uvrstio meunaπe najplodonosnije skladatelje koji sustvorili djela trajne vrijednosti.

Iz zahvalnosti za ono πto je uËinio, Hr-vatska akademija znanosti i umjetnostipriredila je autorsku veËer u Preporod-noj dvorani sa djelima: Sonata za gitaru,Sonatina za glasovir ËetveroruËno, Tristavka za tri gitare, TreÊi gudaËki kvar-tet i Glazbu za kvartet iz 1991. godine,snimljene za vrijeme olovnih ratnih go-dina pod nazivom «Kwartetesfl. 21. stu-denog 2001. u Bazilici Presvetog SrcaIsusova odræana je veËer zborske glazbepovodom 70 godina æivota A. KlobuËara,a istim povodon 18.05.2002. odræati Êeprof. Ivan MatariÊ u ZagrebaËkoj Kate-drali autorsku veËer A. KlobuËara sadjelima za orgulje.

prof. Ivan MatariÊ

Marijan Karabin

VJEN»ANJE U CRNINIIzdavaË: MATICA HRVATSKA ZAPRE©I∆

Kao πto smo veÊ iz raznih medija imalipriliku saznati, potkraj proπle godineMatica Hrvatska ZapreπiÊ objavila jeprvi roman, ne samo nama u ©vicarskojnego izgleda i u Hrvatskoj, sve poznati-jeg pjesnika i pisca Marijana Karabina,inaËe dugogodiπnjeg redovitog Ëlananaπe HKZ-e u ©vicarskoj.

U æelji da i Ëitatelje DO izravno upozna-mo s tom Karabinovom najnovijom knji-gom, odluËili smo ovaj puta uËiniti toputem skraÊenih izvoda iz dva izvora:

A) Iz recenzije poznatog hrvatskog knji-æevnika i knjiæevnog kritiËara DubravkaHorvatiÊa:

Roman VJEN»ANJE U CRNINI nedvoj-beno predstavlja tematsku inovaciju usuvremenoj hrvatskoj knjiæevnosti... (jerje) lik redovnice u novijoj hrvatskojknjiæevnosti vrlo rijedak, a svaki autornjime (Krleæa, MarinkoviÊ, Novak) zastu-

pa stanovite teze. Tako i Karabin uovom romanu... razvija svoje osobne iosobite teze o ærtvi i njezinu smislu, ooprostu, o grijehu i ljubavi, o Bogu i vje-ri opÊenito, itd., zastupajuÊi stajaliπta,kojima ponekad izjednaËuje Êudoree ialtruizam.

VJEN»ANJE U CRNINIfl zanimljiv je ro-man, u kojemu se veliËaju etiËke vrijed-nosti.... Sve je iznijeto na vrlo pristu-paËan, Ëitljiv naËin. NeobiËna fabula jeuvjerljiva, iako ona izvire viπe iz autorovapripovijedanja, koji je po struci i psiholog,nego iz radnje same. Premda doista po-sebne, specifiËne tematike, te posveneuobiËajenih likova, ovaj roman...upuÊuje na Ëvrstu ukorijenjenost unaπem prostoru i netom proπlom vremenu.

B) Iz osvrta prof. Marije ©oπtar u glasilu pisËeve rodne Gornje Stubice«GUP»EVA LIPAfl:

VeÊ smo navikli na Marijana Karabina,pjesnika, ali nas nije iznenadila ni njego-va proza. U romanu VJEN»ANJE U CR-NINI Karabin etnografski opisuje zagor-sko selo kakvo je bilo prije pola stoljeÊa;od izgleda kuÊa do materijalnog siro-

maπtva i bogatstva djecom. U knjizi sedirektno istiËe krπÊanski katoliËki moral.

U knjizi ima zanimljivih misli o prijate-ljstvu, predbraËnoj i braËnoj vjernosti, oljubavi i ærtvi. Sve je to jasno i izravno iz-neseno s glediπta jednog krπÊanski ori-jentiranog psihologa. VJEN»ANJE UCRNINI nije samo zabavni ljubavni ro-man bez erotike, veÊ i πtivo zarazmiπljanje, osobito mladima.

»itateljima naπih DO moæda Êe biti do-datno zanimljiv i podatak da je na pred-stavljanju ove Karabinove knjige u Mati-ci Hrvatskoj u ZapreπiÊu, izmeu viπe odstotinu posjetitelja, prisutan bio ipoËasni Ëlan naπe HKZ-e prof. dr. ÆarkoDolinar.

Napomenimo na kraju da se romanVJEN»ANJE U CRNINI moæe naruËitikod autora prof. Marijana Karabina,Geissbergstr. 34, 8200 Schaffhausen,Telefon i fax 052 / 625 40 85, E-Mail:[email protected]. Prodajna cijenaknjige je Fr. 25.‡ Pri slanju poπtom u ©vi-carskoj k tome dolaze joπ i troπkovipoπtarine i pakiranja u ukupnom iznosuod Fr. 6.70



Hrvatski jezik na meti!Po neznamo koji put hrvatski se jezikpokuπava srbizirati. Od 1918 pa do prijenekoliko godina to se sustavno izvodilo ina ozemlju Lijepe naπe. Danas se to uHrvatskoj izvodi «samofl na radio valovi-ma i TV gdje se izvode pjesme hrvatskihautora, koje bi se po svojem glazbenomskladu mogle nazvati srpsko-bosansko-grËko-arapskim melodijama. Ako se to unas trpi, da li nas treba Ëuditi stranicana «srpsko-hrvatskomfl pod stijegomRepublike Hrvatske na www.zolliko-fen.ch, na kojoj se pojavljuje polupis-meni srpski jezik. S obzirom na nezavid-nu situaciju hrvatskog jezika u samojHrvatskoj, pitali smo se koliko je svrsi-shodno reagirati. Ipak, smatramo naπomduænoπÊu braniti hrvatski jezik kao os-novu hrvatske kulture. Nadamo se da Êei Ëitaoci Druπtvenih obavijesti poslatimnoæicu protesta putem elektronskepoπte na gore navedenu www-adresu.Predpostavljamo da Êe svatko tkoproËita navedenu stranicu biti dubokouvrijeen i ljutit. Molimo sve one kojiæele prosvjedovati da to uËine na naËinkoji jasno ukazuje da mi niπta nezamjeramo zajednici Zollikofen, niti biloπto potraæujemo, samo im æelimo ukaza-ti kako je njihov hvale vrijedan trud is-koriπten (od predpostavljamo u toj Za-jednici obitavajuÊih Srba). Naπ dolje na-vedeni Ëlanak, poslan «Bundufl i Zajed-nici Zollikofen, mogao bi biti vodilica zanaËin pisanja svima onima koji se toodluËe uËiniti. RuæiËiÊ Davor

Leserbrief, Kommentar zu dem Artikel«Webseite auch auf Albanisch und Tür-kischfl, Bund vom 31. Dez. 2001

Sehr geehrte Damen und Herren

In den vergangenen Wochen wurdenwir von vielen Landsleuten, die in Bernund der Umgebung leben und Ihre ge-schätzte Zeitung lesen, auf den obengenannten Artikel hingewiesen und se-hen uns daher verpflichtet diesen Briefzu verfassen.

Die Initiative der Gemeinde Zollikofen,welche Ausländern mittels Internethilft, sich schneller und leichter in ihrerneuen Heimat einzuleben, hat uns sehrerfreut.

Nun, leider steht auf der Homepagewww.zollikofen.ch unter der kroati-schen Fahne ‡ «Serbokroatischfl, wasuns Kroaten eigentlich bereits als sol-ches zutiefst beleidigt. Natürlich wollenwir uns nicht das Recht nehmen, ande-ren zu befehlen wie sie ihre eigeneSprache nennen wollen, wir erwartenlediglich, dass der Name unserer kroati-schen Sprache respektiert wird und imrichtigen Zusammenhang erwähntwird. Zudem möchten wir unterstrei-chen, dass es eine Sprache mit der Be-zeichnung «serbokroatischfl oder (wiees früher hiess) «jugoslawischfl schlichtund einfach nicht gibt! Sie existiert nicht.Schliesslich gibt es hier in der Schweizauch kein «schweizerischfl. Denn, wür-de ein Deutschschweizer behaupten, erwürde «schweizerischfl sprechen ‡ tja,was würde wohl ein Tessiner, ein Ro-mand oder gar ein Räto-Romane zu die-ser Behauptung sagen? Sprechen dieetwa nicht «schweizerischfl? Also, ge-nauso wie es kein «schweizerischfl gibt,gibt es auch kein «jugoslawischfl.

Genauso wie es in der Schweiz vier ver-schiedene Landessprachen gibt, gab esauch im ehemaligen Jugoslawien vier

verschiedene (offizielle Landes-) Spra-chen: slowenisch, kroatisch, serbischund mazedonisch (und jede Sprachehatte zudem hunderte von Dialekten).Unter dem Ausdruck «serbokroatischflhat man während des Versuchs der«Serbisierungfl im ehemaligen Jugosla-wien (insbesondere in Kroatien), dieserbische Sprache verstanden ‡ nur mitlateinischen Schriftzeichen ‡ anstellevon kyrillischen.

Unsere Befürchtung wird durch den«Klickfl auf die kroatische Fahne auf derHomepage bestätigt: Die Sprache unterunserer Fahne ist keineswegs die kroa-tische Sprache! Es ist vielmehr einschlechter Versuch, beide Sprachen zuvermischen ‡ eigentlich schon fast belu-stigend.

In den meisten Kroaten sind aber die Er-innerungen an die Gräueltaten der ser-bischen (resp. der sogenannten jugosla-wischen Volks-) Armee während derJahre 1990 bis 1995 immer noch wach.Im Kampf für die Unabhängigkeit Kroa-tiens sind damals über 25000 kroatischeStaatsbürger, darunter der grösste TeilFrauen, Kinder und alte Menschen, zumTeil brutal ermordet worden.

Wir denken, dass dies bereits ein genü-gender Grund für unsere Unzufrieden-heit ist. Andererseits sind wir uns be-wusst, dass die Gemeinde Zollikofeneine ausgezeichnete Idee verfolgte undnicht wissen konnte, dass man ihre In-itiative «missbrauchenfl könnte, so dassdie kroatischen Mitbürger (über 100’000in der Schweiz ‡ ungefähr 7000 in derRegion Bern) dadurch verletzt würden. Wir bitten Sie nun hiermit höflichst, die-sen Lapsus Linguae auf die eine oderandere Weise zu korrigieren.

Freundliche Grüsse,

Kroatischer Kulturverein ‡ Sektion Bern Ivo ©avar, Präsident

Ogranak OltenU 2001. godini ogranak Olten radio jekao i do sada na promicanju hrvatskogjezika i kulture meu ©vicarcima iostalim narodima. VeÊ viπe godina sud-jelujemo u izradi i prevoenju crkvenogkalendara na hrvatski jezik. Ivan je Ëlanodbora roditelja za djecu stranaca, kojidjeluje pri πkolskom odboru (Schulpfle-ge) u Rothristu. Organizirana je veËeraza 500 osoba, a dobit je podjeljenaπkolskoj djeci iz obitelji sa financijskimproblemima. 09.03.2002. organizirana jeveËera sa istim ciljem.

Za Odbor ogranka, Ivan MiπiÊ

posjetite i naπe internet stranice

www.hkz-kkv.ch

iz æivota zajednice izlet u hrvatsku


O atraktivnosti naπe udruge raspravlja se veÊgodinama. Jedni kaæu, treba viπe uËiniti zamlade, drugi kaæu treba ukljuËiti ©vicarce (jermnogo je mjeπanih brakova), treËi misle kakose starijoj generaciji ne nudi niπta πto veÊnisu vidjeli, itd.. Da se neπto mora promijeni-ti u radu druπtva, svima je jasno, ali πto? Kon-kretnih prijedloga nije bilo niodkuda. Opte-reÊena problemima svekolike vrste, Upravnatijela nisu se mogla baviti joπ i time.

U takovim uvjetima ogranak Srediπnja ©vicar-ska kroËi potpuno novim putevima i organizi-ra dvije uspijele akcije. Kao prvo, predavanjena zdrastvenu temu (vidi prilog ‡ predavanjena temu «Bolesti venafl), kao drugo, turistiËkoputovanje u Hrvatsku za svoje prijatelje ©vic-arce. Koliko su oni bili zadovoljni, πto su vid-jeli i doæivjeli, najbolje je da sami kaæu. Dono-simo Ëlanak jednog od uËesnika tog putova-nja u originalu, t.j. na njemaËkom. (dg)

Reise der Entlebucher Lehrerschaft nachKroatien vom 30. 9. ‡ 7.10. 2001

Organisation und Reiseleitung: Ruæica und Mirko MarkoviÊ, HKZ ogranakSrediπnja ©vicarska und Maurus Meier.

Schon die Hinfahrt mit der Bahn via Bern ‡Brig ‡ Milano ‡ Venezia ‡ Trieste verlief pro-blemlos, ebenso die Weiterreise mit dem Busvon Trieste nach Pula. Diese Strecke vermit-telte bereits erste Einblicke in die Landschaftvon Istrien.

Die freundliche Aufnahme im komfortablenHotel Histria an bester Lage mit herrlicherSicht auf eine romantische Meeresbucht liessnur Gutes ahnen. Da stimmte nun wirklich al-les: die grosszügig angelegte Hotelanlagemit Innen- und Aussenbad, die Freundlich-keit des Personals, das Essen und vor allemdie günstigen Preise.

Pula blieb nun in den nächsten drei TagenAusgangspunkt für verschiedene Ausflüge indie Umgebung. Wer hätte schon geahnt, dasshier eines der besterhaltenen Amphitheateraus der Römerzeit steht, in unmittelbarerNähe romantische Fischerstädtchen mit süd-lichem Ambiente die Westküste säumen(Umag, PoreË, Rovinj), es hier einen (fast)richtigen Fjord gibt, oder die kleine Insel Bri-juni so eindrücklich an Titos Regierungszeiterinnern würde.

Als purer Gegensatz zu der Halbinsel Istrien,die reich gesegnet ist mit fruchtbarer Erde,erwiesen sich die Insel Cres und Krk. Es warbeeindruckend, diese abweisenden, steilenund von Fels durchsetzten Küsten von Fähr-schiff und Car aus zu erleben. Deshalb bleibt

der Weinbau auf wenige fruchtbare Flächenbeschränkt. Unsere Degustationen haben je-doch bewiesen, dass die Erzeugnisse ‡ essteckt viel Arbeit und Fleiss dahinter ‡ sichsehen, resp. geniessen lassen, seien es diekroatischen Weine, der Grappa und andereErzeugnisse.

Die Fahrt der dalmatischen Küste entlang botvon der Landschaft her ähnliche Eindrückewie wir sie schon in Istrien und auf den In-seln erhalten hatten, und jene Richtung Plit-vice erinnerte an die Kriegshandlungen, diediese Gegend vor einigen Jahren überzogen

hatten. Die massiven Zerstörungen zeugendavon. Immerhin, vereinzelte kleine Schaf-herden vermitteln ein friedliches Bild.

Was die Naturlandschaft mit den PlitvicerSeen zu bieten hat, beeindruckt und ist wohleinmalig. Unsere Reiseführerin Helena erläu-terte die Vorgänge hervorragend, die sichhier in der Natur abspielen. Sie verstand es,die Szenen in diesem Naturschauspiel fastmeditativ in Zusammenhang mit dem Men-schen zu bringen.

Mit dem Besuch der imposanten Tropfstein-höhlen im slowenischen Postojna und einerletzten Übernachtung im malerischen Städt-chen Umag, fand unsere Kroatienreise einenwürdigen Abschluss.

Es war eine interessante und vielseitig aus-gestaltete Reise ‡ man dürfte sie ohne weite-res Bildungsreise nennen ‡ die uns viele Ein-blicke in das uns doch eher wenig bekannteLand vermittelte. Diese Woche ist vielleichtsogar imstande, in einigen von uns Vorurtei-le oder Barrieren gegenüber in der Schweizwohnenden Kroaten abzubauen. Land undLeute haben uns gefallen.

Den Reiseleitern Mirko, Ruæica und Maurussei an dieser Stelle für die tadellose Vorberei-tung und Führung unterwegs der beste Dankausgesprochen. Sie haben ganz einfach hervorragende Arbeit geleistet und uns einErlebnis geschenkt, an das wir uns gernezurückerinnern werden.

F. Widmer



Tradicionalna paπka veËerogranka BernKako neπto postaje tradicijom? Time πtose uvijek ponovno organizira? Da, alipreduvjet za to je interes publike. PaπkeveËeri nesumnjivo pobuuju zanimanjei to svake godine veÊe. Prostor u kojemsu se do sada organizirale te popularneveËeri, postao je premalen za sve kojiæele biti prisutni. 12.05.2001. godine bilismo ugoπÊeni u prostorijama reformira-ne crkve opÊine Bümpliz. NeobiËno velikiprostor bio je ispunjen do zadnjeg mjesta.

©to je to, πto Paπke veËeri Ëini posebnozanimljivima? Nesumnjivo i prije svega,naravno, paπki specijaliteti ‡ paπki sir,prπut, salata od hobotnice, masline,smokve, vino, kao i raznoliki domaÊikolaËi. Ali, ne manje vaæni su i umjetni-ci/muziËari koji se brinu za onu duhovnupotrebu naπeg biÊa. Ovaj puta je to bio«Chorus Croaticusfl sa svojim posebnimkoncertom prvo u samoj crkvi, a onda inakon veËere u posebno opuπtenomugoaju i uz pratnju dobro nahranjenih inapojenih uzvanika, kojih je bilo oko130, uz primjetljivu prisutnost ©vicaraca.

Hvala ogranku Bern, hvala svim vidlji-vim, a posebno onim nevidljivim vrijed-nim rukama na divnoj organizaciji.OsjeÊali smo se «ko’ domafl. Dovienja,do slijedeÊe «Paπke veËerifl.

Dunja Gaupp

Predavanje na temu «Bolesti venaflPredavanje na temu «Bolesti venafl or-ganizirao je ogranak Srediπnja ©vicarska1. travnja 2001. godine u Centru hrvatskekatoliËke misije Luzern.

PredavaËi, dr. med. Alekander Krπnjavi idr. med. Martin Jenzer odræali su vrlozanimljivo predavanje na hrvatskom injemaËkom jeziku, slikovito popraÊenodiapozitivima. O venama i arterijama sviponeπto znamo, ali da se nauka o vena-ma zove flebologija, a da se bolesno

proπirene vene nazivaju varicen, toveÊina ipak nezna. Saznali smo πto vari-cen mogu prouzroËiti, kako nastajuproπirene vene, zaπto su æene ËeπÊepogoene nego muπkarci, kako dolazido t.zv. «otvorene nogefl i zaπto takvarana ne zacjeljuje kao i svaka drugarana, te joπ kojeπta drugo. Nakon pri-liËno zastraπujuÊih slika bolesnih nogu,Ëuli smo o moguÊnostima lijeËenja bole-snih vena, o terapijama i naravno, prijesvega o preventivnim mjerama.

Iz publike su postavljena mnoga zanim-ljiva pitanja, kao na pr. «smijem li sa

proπirenim venama iÊi u saunu, koliko jekoristan i djelotvoran «laserfl kaosredstvo lijeËenja, kako dugo moramleæati nakon operacije i kada smijemopet na posao, ostaju li nakon operacijevidljivi oæiljci?fl

Nakon neobiËno dobro posjeÊenog pre-davanja, gospoa Miriam Gasser, u imefirme «Permamedfl, predstavila je speci-jalne Ëarape za æene i muπkarce u raz-liËitim veliËinama i bojama, svaki pos-jetitelj sa bolesnim venama dobija napoklon «Venosanfl kremu ili gel, a sviprisutni bivaju poËaπÊeni vrlo ukusnimaperitivom.

Posjetitelji ovog predavanja izrazili susvoje zadovoljstvo i æelju za sliËnim pre-davanjima u buduÊnosti. Svima koji nisubili prisutni, a tema ih zanima, pre-poruËujemo da odgovore na svoja pitanjapotraæe na slijedeÊoj adresi:

Venenzentrum Emmental, Forum Su-miswald, Burghof 104, 3454 Sumiswald,tel. 034/4313616

Zahvaljujemo gospoi Gasser i firmi«Permamedfl, dr. Krπnjavi Aleksandru idr. Jenzer Martinu na uloæenom trudu isuradnji sa Hrvatskom kulturnom zajed-nicom.

Ogranak Srediπnja ©vicarskaZlatica Stanek, predsjednica


iz svijeta sporta

Najljepπa luda priËa u povijesti tenisaHrvatski sportaπi su dobri za iznenaenja, dane kaæemo neuraËunljivi. Proπle sezone je Ja-nica KosteliÊ, nakon teπke operacije koljena,kad su svi oËekivali slab start, pobjeivala unizu na slalomskim takmiËenjima i odnijelakuÊi malu i veliku kristalnu kuglu. Ove sezoneje njezin brat Ivica KosteliÊ, potpuno nepoznatπiroj sportskoj javnosti, sa startnim brojem 64pobijedio u slalomskom takmiËenju. Time ula-zi u Guinessovu knjigu rekorda, jer do sada ni-jedan takmiËar u alpskom skijanju nije uspiosa tako visokim startnim brojem stati na «πto-krlfl, a kamoli osvojiti prvo mjesto.

A u Wimbledonu opet jedan Hrvat, naπe splits-ko Ëudo Goran IvaniπeviÊ, piπe povijest i ulaziu knjigu rekorda. Postigao je apsolutni brojasova na jednom turniru, ali pravi rekord je je-dan drugi. «Jedna od najljepπih ludih priËa upovijesti tenisa dogodila se na travnjaku «AllEngland Club’ kad je pred maniËno zaæarenompublikom Goran IvaniπeviÊ postao prvi «wildcard’ pobjednik jednog Grand Slam turnirafl,piπe «Washington Timesfl. Goran je osvojioturnir na takav naËin da je osvojio sva srca, Ëaki posloviËno hladnih Engleza, iako je pobijediodvojicu njihovih miljenika. Engleski «TheMirrorfl istiËe: «Goran IvaniπeviÊ je vratiouzbuenje u Wimledon. Osvojio je muπku kru-nu i srce nacije. Zauvijek nas je kupio.fl Svi seslaæu u tome da su pet setova izmeu Goranai Pat Raftera jedno od najboljih Grand slam fi-nala u povijesti tenisa. »ak je teniska legenda,John McEnroe, koji je do finala priliËno kritiËkikomentirao Goranovu igru, priznao: «ovo jenajveÊe finale kojem sam u æivotu prisustvo-vaofl. I na kraju britanski Times zakljuËuje: «UWimbledon je doπao kao 125. igraË svijeta, nazalazu svoje karijere. Nitko nije vjerovao u nje-ga. U takvoj situaciji nitko normalan ne bi os-vojio turnir, meutim i prije smo znali da Gor-an nije normalanfl. Da, to nije bio samo rekord,to je bila ostvarena bajka Pepeljuge, a to su lju-di osjetili i u trenucima pobjede Gorana svi subili Hrvati.

Goranu je njegov Split, a bila je tamo i ËitavaHrvatska, priredio veliËanstven doËek. Poprocjeni CNN-a 200 tisuÊa ljudi. A Goran jeskromno rekao: «Sta’ san na binu i nisan mogavirovat da je sve to samo za mene. Pomislijasan da joπ netko dolazi. Dobro, ja san tu, samnom je joπ par ljudi, mislin oni glavni tekmora doÊ...fl

Ova pobjeda je doπla u pravo vrijeme, od Bogakako kaæe Goran, koji mu se je smilovao i po-slao pozivnicu za turnir i pravovremeno kiπomu trenucima krize prekinuo igru sa Henman-om.Melem na duπu za nas Hrvate, kad je istovre-meno naπ nacionalni ponos na nuli. Pobjedniciu obrambenom ratu, nenaoruæani i shodnotome po procjeni svih, kao i Goran u Wimble-donu, bez πansi. Ali umjesto da nam aplaudi-raju na briljantnoj pobjedi, iznenaenju sto-ljeÊa i ostvarenom snu, tvrde da smo igrali pr-ljavo i πalju naπe generale u Haag. Goran je veÊizgubio nadu, pa je ipak dobio svoju πansu.Moæda i Hrvatska ima svoju πansu.

Osvin Gaupp

Vremenska koincidencija pobjede GoranaIvaniπeviÊa u Wimbledonu i objavljenje op-tuænica protiv hrvatskih generala potaknulaje na razmiπljanje i poznatu zagrebaËkukomiËarku Nelu Eræiπnik (vidi prilog).

Pismo hrvatskim junacimaDanas je u mojoj kuÊi feπta. Moj stari, moj sini moj unuk, valjali su se po podu od radosti ida me nije ulovila spondiloza odmah bih imse pridruæila sa svih svojih 80 godinica.

Naπ Goran, naπe splitsko, hrvatsko dite, on,koji se od svoje 17. godine «uvatija bilogaπporta«, plijenio naπu paænju i zasluæivaonaπu ljubav, sada je u svojoj 30. godini, u naj-muæevnijoj dobi, stigao po toj bijeloj Himalajina sam Mount Everest, Wimbledon! Ovogaputa nije mu ponestalo kisika.

Onaj Ëas kada je nakon tri sata i jedne minu-te protiv velikana, krasnoga deËka i simpa-tiËnog Ëovjeka, Patricka Raftera, «brejknuofl ioteo mu servis, i kako sam Goran reËe, da muse «reket u ruci Ëinio teæak pola tonefl, u Ëet-vrtom je pokuπaju, zajedno s tih 500 kila, po-bijedivπi, legao u travu, uprijevπi prst u neborijeËima: ‡ On je bio sa mnom!

Zaplakavπi, pojurio je prema ocu i prijateljimakoji su takoer plakali, a i mi smo u sobi pla-kati, i Ëini mi se ‡plakala je Ëitava Hrvatska.

Bile su to suze radosnice, radosnice zbogspoznaje ‡ da je to neko naπe «novo ditefl Go-ran, smireno i πesno, pokazalo da NIJE goto-vo dok ON ne kaæe daje gotovo!

Kada smo se svi dobrano iπmrcali, povuklasam se u svoju sobu i pomislila: ‡ Boæe moj,taj je momak u ovome trenutku naπ junak, naπnajveÊi junak, naπ najveÊi borac, naπ najveÊibranitelj i sva Êe mu Hrvatska klicati i zahva-ljivati. I tada sam se rasplakala, ali ovaj put neod radosti, nego od crne tuge,

Isti taj danaπnji dan objavljeno je da naπi ju-naci, naπi borci, naπi branitelji, naπi ljudi, kojisu krvarili za Hrvatsku, moraju put Haaga,optuæeni kao poËinitelji ratnih zloËina. Ti naπisinovi i oËevi, ti naπi muæevi, koji su dobili kr-vavi meË protiv jugoarmije, Ëetnika, «belih or-lovafl, «arkanovacafl, «dobrovoljaËkih srbi-janskih gardifl, sada su krivi πto su ga dobili,πto su pobijedili! I oruæje u njihovim desnica-ma tada se Ëinilo teπkim, i njihova su srca ku-cala ubrzano, i bili su slavljeni, klicalo im se,grlilo ih se i ljubilo, i sva je zemlja hrvatskaplakala. Takoer od silne radosti. A danas suoptuæenici! Za zloËine!

Kako bi bilo da se,neπto sliËno dogodi Goranunakon njegove briljantne, dugo oËekivanepobjede, πto je uostalom i sam natuknuo urazgovoru: ‡ Boæe, sanjam da mi ujutro doui vele kako sam ukrao pobjedu i sve privarija,i suce, publiku, sve... i oduzmu mi tu pobjedu!

Taj Goranov ruæan, crni san, naπi su pobjed-nici upravo doæivjeli. I oni su, kao i Goran vo-dili bitku, savrπeno, Ëasno, moÊno i Ëisto.Oduπevljenje naroda zapljuskivalo ih je kaoveliki valovi obale, a sada su nekome krivi inekome zloËinci.

Dragi Gorane, znam da ti razumijeπ ovu mojuporuku, jer si dokazao sada, u Wimbledonu,kad si kao neki mitski polubog, uspravan,Ëvrst, Ëak i bez mrlja na bijeloj majici, gotovoi bez kapljice znoja na Ëelu, nasmijeπen, mir-na pogleda tvojih milih oËiju, digao pokalpobjede visoko. Visoko u nebo!

Nela Eræiπnik, Hrvatsko Slovo br. 325, 13.srpnja 2001

od smijeha do suza


Humor©to je bratstvo i jedinstvo?To je kad Jovica vozi Ivicu u mariciA πto je nacionalizam?To je kad Ivica pomisli da bi bilo lijepoda on moæe voziti Jovicu u marici.Josip PeËariÊ, Za hrvatsku Hrvatsku,Element, Zagreb 2001

Razlika izmeu Zagoraca i Dalmatinacau zagorskoj verziji: Zagorec se rodi samalom maturom, a Dalmatinac umiπljenda ju ima.

Hrvatska vlada je odluËila potaknuti tu-rizam tako da smanji birokraciju. U Dal-maciji za prijevoz turista tovarima nijeviπe potrebna vozaËka dozvola, dovo-ljan je tovarni list.

Razbolio se Haso, a kako nije imaozdravstvenu iskaznicu, zamoli svog pri-jatelja Muju da mu posudi svoju. Mujoga upozori: «Evo ti, bolan Haso, iskaz-nica, ali pazi πto govoriπ inaËe smo obojica nadrljalifl. Doπao Haso kodlijeËnika, ovaj uzeo Mujinu iskaznicu ipita Hasu: «Pa dobro, πto ti je Mujo?flHaso spremno odgovori: «Najbolji prija-teljfl.

»uli Mujo i Haso da su u modi kroko-dilske Ëizme i odluËiπe otiÊi u lov nakrokodile. Nakon godinu dana prove-denih u moËvari i stotine ubijenih kro-kodila kaæe Mujo Hasi: Bolan Haso, joπsamo jedan pokuπaj i ako ni slijedeÊikrokodil ne nosi Ëizme idemo kuÊi.

Zabiljeæeno na JelaËiÊ placu u prolazu:Kaj si Ëul da je onaj napasnik, koji jetenisaËici Hingis hofiral leto dana, dobildve godine zatvora? Ni to niπ, ja samsvojoj staroj isto tak uporno fuliral paksam sad na doæivotnoj.

Vicevi iz predizborne kampanje

Najbolje bi bilo da predsjednik postanenetko tko je totalni kreten. (Studentskilist, 1997)

Kad mi doemo na vlast strani Êe kapi-tal nagrnut da Êe to biti pravo Ëudo uusporedbi sa razdobljem HDZ-ove vlasti.(Stjepan MesiÊ u predizbornoj kampanji)

Kada nas Hrvata bude za na prste prebrojiti, gdje Êe Vesna PusiÊ pronaÊi200’000 graana za novootvorena radnamjesta? (N.N.)

Kao vic desetljeÊa izabrali smo izjavuZlatka TomËiÊa (HSS): «...kad midoemo na vlast ne Êemo uvoziti meso,ne Êemo uvoziti mlijeko, ne Êemo uvozi-ti pπenicu, ne Êemo uvoziti πeÊer,.....fl

Hrvatski crni humor ili hrvatska tragikomedijaTko kune tajkune nema kune.

Crkva uznemiruje graane viπe negoπto to eventualno Ëinimo mi naπim optuænicama. Florence Hartman, glasnogovornicaHaaπkog tuæiteljstva, 10.08.2001

Kad se nepravda odjene u odjeÊu prav-de, onda to nije smijeπno nego opasno.Zdravko Kurnik, kolovoz 2001.

NajveÊi hrvatski naivci su Ivan Genera-liÊ i general BlaπkiÊ. Zdravko Kurnik, kolovoz 2001.

Crkvi crkveno. Æidovima æidovsko.Ostalo strancima, a Hrvatskoj figa. Otto Reisinger, 26.01.2001

Quo vadis Hrvatska: Ide li Hrvatska uEuropu ili Europa dolazi na Balkan preko banaka, informacijskih medija,telekomunikacija, trgovaËkih i inihdruπtava itd, i to jednako na Ëitav prostor Balkana. Osvin Gaupp

Zadar preuzeo od Splita vodstvo na tablici gradova s najviπe narkomana.Split predbacuje Zadru da je to posti-gao zahvaljujuÊi dopingu.

Ante JelaviÊ je okrivljen zbog dvije inkriminacije: Sudjelovao je stvaranjuHVO-a, Ëime je ugrozio teritorijalni in-tegritet BiH, i sudjelovao je u ukidanjuHVO-a, Ëime je opet ugrozio teritorijal-nu cjelovitost BiH i umanjio obrambenumoÊ Federacije BiH (Tako stvarno glasioptuæba protiv JelaviÊa i πestorice su-radnika). Eventualnu kaznu bi trebaoizdræavati istodobno u dva zatvora.

Hrvatsko-srpska tragikomedija: Hrvatska plaÊa Jugoslaviji ratnu odπtetu.Hrvatska se 1995 obavezala otplatiti28% duga bivπe Jugoslavije, kako jepredloæio Meunarodni monetarni fond(MMF), a πto je sukladno njezinu udjeluu bruto domaÊem proizvodu. Hrvatskizahtjev da se dio njezinog duga otpiπezbog velikih razaranja koje pretrpjela uratu, od Pariπkog kluba (organizacijastranih vjerovnika: SAD, Velika Britanija,Francuska i NjemaËka) je odbijen. U svibnju 2001, na pregovorima oraspodjeli imovine bivπe Jugoslavije,Hrvatska je lakomisleno pristala naudio od 23%, znaËi na 5% manje negoπto joj pripada. Naknadno se ispostavilo,da su podaci o imovini netoËni, jer jeJugoslavija u meuvremenu otuila oko0.5 milijardi dolara (ajme iznenaenja,tko bi rekao da Êe Srbin neπto da ukrade).Time se nesrazmjer izmeu duga kojeg

je Hrvatska preuzela i ostatka imovinekoji joj pripada drastiËno poveÊao naπtetu Hrvatske i ona indirektno timeplaÊa ratnu odπtetu Jugoslaviji. A dapriËa bude za Hrvatsku joπ tragiËnija,odnosno Srbima jos komiËnija, taj istiPariπki klub koji je Hrvatskoj odbio svaki oprost duga, Jugoslaviji otpisuje66% njezinog dijela duga. Agresor senagrauje (opet), a Hrvatska kao ærtvanema nikakvih prava osim πto «smijeflslati svoje generale u Haag. Oni tamoimaju stan i hranu na troπak UNO-a, zarazliku od «jugoslovenskih generala igeneralicafl, koji se moraju braniti saslobode i sami se uzdræavati. OsimMiloπevica, ali njega je Jugoslavija zatodobro prodala. Hrvatsko-srpska priËa jeprava tragikomedija, prema staroj ras-podjeli uloga Hrvati su tragiËari, kojemeunarodna zajednica nakon izbora2000. tapπa po ramenu ËestitajuÊi namna pomacima u demokraciji, a Srbi igra-ju komediju od demokracije i dobivajunovce da se uozbilje.

Osvin Gaupp

Hrvatska tragedija

ZaËuujuÊe je i frustrirajuÊe da su komunistiËki zloËini nakon 1945, daklenakon ratnih djelovanja, u hrvatskomdnevnom tisku tabu tema, usprkos stalnog prebrojavanja srpskih gubitakau «Olujifl i suenja hrvatskim branite-ljima. Za tu hrvatsku tragediju nije nit-ko odgovarao i oËito ne Êe nikada ni odgovarati (nije politiËki korektno, kakobi rekli Amerikanci?). I to usprkos togaπto je u beogradskoj «Politicifl od1.02.1951 sluæbeno dokumentirana izjava Aleksandra RankoviÊa, koju je on dao u beogradskoj skupπtini: «..kroznaπe zatvore je proπlo od 1945. do 1951.god. 3’777’726 lica, a likvidirali smo 568hiljada narodnih neprijatelja.fl Ne trebadugo pogaati koje su narodnosti bili uvelikoj veÊini ti «narodni neprijateljifl.NajveÊa perverzija tadaπnje jugoslavenske dræave je Ëinjenica da se RankoviÊ tim «likvidacijamafl javnoponosio.

Osvin Gaupp


razonoda

Nagradna pitalica1. Tko je spjevao hrvatsku himnu, objavlje-

nu 1835. god. (prezime je dovoljno, tkoje nesiguran neka pogleda u DO br.89)?

2. Pjesniku «Lijepa naπa domovinafl podi-gnut je spomenik davne 1910. god. i tou hrvatskom kraju koji je pjesniku daonadahnuÊe. Kako se zove taj kraj?

3. Tko je napisao pjesmu «Za svaku dobrureËfl, koja uglazbljena se popularnonaziva «Falafl, a pjeva se skoro jednakoËesto kao i himna (nekad se vrtila skorosvakodnevno u radioemisiji «po æeljamasluπaocafl). Pjesnik je potomak starehrvatske plemiÊke obitelji, roen u za-seoku KrËe kraj Zeline 1875., umro u Za-grebu 1933. Posebno su poznate njegovepjesme na kajkavskom narjeËju, od kojihsu mnoge uglazbljenje (vidi DO br. 89).

4. Koji hrvatski vladar je od MleËana u IX.stoljeÊu bio nazvan «najgori slavenskiknezfl (pessimus Sclavorum dux), jer jevodio oπtru borbu protiv MleËana iometao njihovu plovidbu Jadranskim

morem? Da li je to bio Tomislav, Zvoni-mir ili Domagoj ?

5. Ugarsko-hrvatski kralj Æigmund pro-glasio je 1413. god. veleizdajnikom naj-moÊnijeg hrvatsko-bosanskog velikaπazbog njegove samostalne politike. Kakose zove taj velikaπ, koji je poznat i poprekrasnom glagoljskom misalu koji seËuva u Istanbulu (ime i prezime) ?

6. Godine 1599. osnovana je u RimuAkademija hrvatskog jezika. Isusovac,Ëije ime traæimo, roen u Pagu, sasta-vio je za potrebe Akademije hrvatskugramatiku i hrvatsko-talijanski rjeËnik.Iako Ëakavac, po naËelu najraspro-stranijeg i najrazumljivijeg govora, izabrao je πtokavsko narjeËje za hrvatskistandardni jezik. To je prva hrvatskagramatika, koja je izdana u Rimu 1604.i od njezina objavljivanja Hrvati imajusvoj knjiæevni jezik. Traæeno ime i pre-zime moæe se naÊi i u DO br. 88.

7. Hrvatski slikar Fagioni roen je 1855 uCavtatu. Slikarstvo je studirao u Parizu.Nakon umjetniËkog rada u Parizu i En-gleskoj vraÊa se u domovinu 1893. U Za-grebu slika poznate monumentalnekompozicije GunduliÊev san, Dubravkai Hrvatski preporod za zastor Hrvatskognarodnog kazaliπta u Zagrebu. God.1902 odlazi u BeË, a 1903. postaje pro-fesor u Pragu gdje i umire 1922. Traæi seumjetniËko ime i prezime tog slikarakoji je izlagao samostalno i zajedno sadrugim hrvatskim slikarima (takozvanazagrebaËka πarena πkola) u Parizu,BeËu, Veneciji, Budimpeπti, Kopen-hagenu, Petrogradu, Pragu i naravnoZagrebu.

8. Do prvog znaËajnijeg okrπaja u Domo-vinskom ratu doπlo je dne 29.03.1991.Autobus pun hrvatskih policajaca bioje doËekan u zasjedi od pobunjenih Srbakoji su iz najrazliËitijeg oruæja otvorilivatru i ispalili tromblonsku minu. Nasvu sreÊu mina nije eksplodirala ihrvatske snage su uspjele savladati

Srbe i uvesti red. ZateËeni talijanski tu-risti su pod zaπtitom hrvatske policijenapustili nesigurno podruËje. U okrπajusa srpskim teroristima poginuo je JosipJoviÊ iz Aræana pokraj Imotskog i on jeprvomuËenik hrvatske slobode. Na ko-jem podruËju je voen taj okrπaj ?

9. Koji je najveÊi hrvatski otok ?

10.Hrvatsku autohtonu pasminu pasa (vidisliku) upoznali su Englezi prekoDubrovËana i uËinili je poznatom diljemsvijeta. Kako se zove ta pasmina Ëijipredstavnici su bili glavni likovi u jed-nom poznatom animiranom filmu ?

Odgovori na pitalicu mogu se slati: poπtomna adresu Hrvatske Kulturne Zajednice:Kroatischer Kulturverein, Postfach 5837,8050 Zürich, faksom na 056 2218202 ilielektronskom poπtom na adresu uredniπtva:[email protected] do najkasnije 1.svibnja 2002 (ne zaboravite napisati svojeime i prezime, adresu i telefonski broj). Rje-πenja pitalice objavljuju se u slijedeÊembroju, zajedno sa dobitnikom nagrade i ime-nima Ëitalaca koji su poslali najmanje petpravilnih odgovora. Sudjelovati mogu i ne-Ëlanovi. Dobitnici nagrade se odreujuprema najveÊem broju pravilnih odgovora,u sluËaju nekoliko istovrijednih odgovoraodluËuje ædrijeb. Nagrade: dvije ulaznice zaproslavu Dana dræavnosti u Zürichu 18. 5. 02.Dobitnici Êe biti direktno obavijeπteni.

PRISTUPNICA HRVATSKA KULTURNA ZAJEDNICA

Ime i prezime:

Adresa: Mjesto:

Telefon: Telefax:

Zanimanje: e-mail:

Pristupam ogranku:

Datum i potpis:

Pristupnicu molimo Ëitko ispuniti, izrezati ili fotokopirati i poslati na:

HKZ, Postfach 5837, 8050 Zürich ili [email protected]

OGLAS

Slatina (Slavonija), prodajem kuÊu sa 1’200 m2

okuÊnice. Struja, voda, telefon,moguÊnost prikljuËkaplina, asfaltirana ulica.

Cijena 30’000.— CHF. Informacije na telefon 041 8704922.


informacije i oglasi

Hrvatsko slovo ne Êe vas razoËarati.Poπtovane Hrvatice i HrvatiO broju prodanih primjeraka Hrvatskoga slovaovisit Êe daljnja sigurnost i buduÊnost naπega tjednika, sada jedinog oporbenog, neovisnog i slobodnog tjednika u Hrvatskoj. Kupujte i ËitajteHrvatsko slovo i πirite glas o njemu, jer time sepouzdano borite za uspostavu hrvatskih nacional-nih interesa u jedinoj nam domovini Hrvatskoj.Budimo zajedno kako bismo, svim nevoljama una-toË, i dalje mogli s ponosom ostvarivati naπe geslo:Svakoga petka ‡ HRVATSKO SLOVO ‡ uvijek zaHrvatsku!

Godiπnja pretplata za europske zemlje iznosi 110EURO, a za prekomorske 200 USD. Devizne uplate u svim nacionalnim valutama na devizni raËun: HKZ-Hrvatsko slovo d.o.o. 2500-9982800-575186, kod Privredne banke d.d., Zagreb, Hrvatska.

HRVATSKA PREDSTAVNI©TVA U ©VICARSKOJVELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKEThunstrasse 45, 3005 Berntel. 031/352 02 75, 031/352 02 79 fax: 031/352 03 73

KONZULARNI ODJEL VELEPOSLANSTVA RHThunstrasse 45, 3005 Berntel. 031/352 50 80, fax: 031/352 80 59

KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE U ZÜRICHUBellerivestrasse 5, 8008 Zürichtel. 01/422 83 18, fax 01/422 83 54

KONZULAT REPUBLIKE HRVATSKE U LUGANUVia Folleti 20, 6900 Luganotel. 091/966 63 10, fax 091/967 21 10

HRVATSKA DOPUNSKA ©KOLA U ©VICARSKOJTajniπtvo: Löwenstrasse 22, 8001 Zürich, tel. 01/212 65 44

PoËasni Ëlanovi Hrvatske kulturne zajednice:Prof. dr. med. Æarko Dolinar† fra Lucijan KordiÊ† dr. Jure PetriËeviÊ† prof. dr. Vladimir Prelogdr. Tihomil Raaing. Stipe RoπËiÊprof. dr. Marko Turina

Glasilo Hrvatske kulturne zajednice u ©vicarskojVereinsblatt des Kroatischen Kulturvereins

Nakladnik/Herausgeber:Hrvatska kulturna zajednicaKroatischer KulturvereinPostfach 5837, CH-5080 Zürichhttp://www.hkz-kkv.chPostcheckkonto 80-33439-8

Izlazi/erscheint: 4 x godiπnje/ jährlichOblikovanje i slog: Ivan IviÊLithos: ProntoSatz AG, ZürichTisak/Druck: Schneider Druck, 8032 ZH

UreivaËki kolegij:Osvin Gaupp, glavni urednikMirko MarkoviÊ, ËlanTomislav Kukalj, urednik internet stranice

Prilog i oglase slati na:adresu udruge, na fax 0041 562218208, e-mail [email protected] ili [email protected] potpisane Ëlanke odgovara autor, za nepotpisane uredniπtvo.

Sponzori: Ogranak Bern, Hrvatski svjetski kongres, Osvin Gaupp,Davor KunoviÊ, dr. Aleksander Krπnjavi.

Vodstvo udrugeOd Sabora 2001 do 2003

Upravni odbor:Ivan MatariÊ, predsjednikDunja Gaupp, dopredsjednicaDomagoj Stojan, dopredsjednik/gl. blagajnikAnto LukaË, priruËna blagajnaIvana Æupan Tomerlin, tajnicaDavor KunoviÊ, ËlanAna PavkoviÊ, Ëlan

Nadzorni odbor:Vlado ©imunoviÊ, predsjednikFranjica KosIvan KunetiÊZlatica StanekIvan ©avar

Rokovnik dogaaja:18.5.2002. proslava Dana Dræavnosti RH u organizaciji

hrvatskih udruga. Ivan Aralica predstavlja svojuknjigu «Ambrafl. Hotel Spiergarten Zürich, 19.00 sati.

1.6.2002. proslava Dana Dræavnosti RH u Vaduzu, u organizaciji HSK i hrvatskih udruga togpodruËja. Boæe VukπiÊ predstavlja svoju knjigu«Tajni rat Udbe protiv hrvatskog iseljeniπtvafl.Mehrzweckhalle Spörry, 19.00 sati.

24.8.2002. Voænja brodom po Thunskom jezeru. OrganiziraHKZ, ogranak Bern

Rujan 2002 Paπka veËer. Organizira HKZ, ogranak Bern(toËan datum u iduÊem broju DO)

Studeni 2002 Konzert Harmonikaπkog Orkestra SKUD «I.G.KovaËiÊfl Zagreb. Organizira HKZ ogranak Bern(toËan tatum u iduÊem broju DO)

Cijene oglasa u DRU©TVENIM OBAVIJESTIMACijela stranica (1/1) je 210x297 mm 1/1 stranica: Fr. 670.—1/2 stranice: Fr. 360.— 1/4 stranice: Fr. 200.—1/8 stranice: Fr. 110.— 1/16 stranice: Fr. 60.—

Documents

do 90 1 Kopie - hkz-kkv.ch · P.P./Journal CH-8050 Zürich AZB Æeljko »ubriÊnije samo pasivni Ëlan Hrvatske kulturne zajednice, veÊ aktivno radi u Odboru ogranka Bern. Ro en