Embed Size (px)
Citation preview
DOBA FAKULTET ZA PRIMIJENJENE POSLOVNE I DRUŠTVENE STUDIJE
MARIBOR
MAGISTARSKI RAD
Borko Mikić
Maribor, 2014. godina
DOBA FAKULTET
ZA PRIMIJENJENE POSLOVNE I DRUŠTVENE STUDIJE MARIBOR
KORIŠTENJE BUSINESS
INTELLIGENCEALATA KOD MALIH I
SREDNJIH PODUZEĆA
(magistarski rad)
Borko Mikić
Maribor, 2014. godina
Mentor: doc.dr. Tomislav Rozman
Lektor:Maja Priher
Prijevod na strani jezik: Marko Žiger
ZAHVALA
Ovaj je rad rezultat studiranja na Doba Fakultetu u Mariboru i posljedica razvijanja
ideja i misli te pretvaranja u nove spoznaje. Studij je autoru bitno proširio horizont
promišljanja o poslovanju. Predstavlja ukupnost učenja na područjima suvremenih poslovnih
znanosti i trendova u aktualnom poslovnom okruženju.
Zahvaljujem mentoru doc. dr. Tomislavu Rozmanu na povjerenju, strpljenju,
usmjeravanju kod pripreme i pisanju rada, korisnim savjetima te posebno u vođenju do
stjecanja novih znanja. Ujedno zahvaljujem voditelju magistarske grupe Siniši Mudrom na
pruženoj potpori u pripremi rada.
Hvala prijateljima koji su se potrudili i pomogli u svim mojim zahtjevima.
Zahvaljujem Kseniji na povjerenju, strpljenju i potpori u svako potrebno doba dana i
noći te motivaciji koju si mudro dozirala.
Davidu i Hani zahvaljujem na strpljenju zbog ukradenog vremena.
CARPE DIEM QUAM MINIMUM CREDULA POSTERO
Horacije
IF YOU THINK EDUCATION IS EXPENSIVE, TRY ESTIMATING COST OF IGNORANCE
Howard Gardner
I'M CONVINCED THAT ABOUT HALF OF WHAT SEPARATES SUCCESSFUL ENTREPRENEURS
FROM NON-SUCCESSUFUL ONES IS PURE PERSERVANCE
Steven Steve Jobs
IT IS BETTER TO WALK ALONE, THAN WITH A CROWD GOING IN THE WRONG DIRECTION
Diane Grant
IZJAVA O AUTORSTVU
Niže potpisani izjavljujem da sam autor magistarskog rada pod naslovom „Korištenje
Business Intelligence alata kod malih i srednjih poduzeća“ i da sam za potrebe arhiviranja
predao elektronsku verziju završnog rada u Biblioteku DOBA Fakulteta. Magistarski sam rad
izradio uz pomoć mentora. U skladu s 1. stavkom 21. Članka Zakona o autorskim i srodnim
pravima (Ur. L. RS, št. 16/2007) dozvoljavam da gore naveden završni rad bude javno
dostupan.
Izjavljujem da dozvoljavam objavu osobnih podataka vezanih za završetak studija (ime,
prezime, godina i mjesto rođenja, datum diplomiranja, naslov magistarskog rada) na
internetskim stranicama i u publikacijama DOBA Fakulteta.
Maribor, rujan 2014. godine (potpis studenta)
Kazalo sadržaja
Sažetak ....................................................................................................................................... 7
Summary .................................................................................................................................... 8
1. UVOD ................................................................................................................................ 9
2. POSLOVNE INFORMACIJE .......................................................................................... 12
2.1. Unutarnji i vanjski izvori ........................................................................................... 12
2.2. Namjene informacija ................................................................................................. 14
3. BUSINESS INTELLIGENCE ......................................................................................... 17
3.1. Pojmovno određenje .................................................................................................. 19
3.2. Arhitektura BI sustava u kompaniji ........................................................................... 21
3.2.1. Izvori podataka (Data Sources) .......................................................................... 22
3.2.2. ETL (Extract Transform Load) proces ............................................................... 22
3.2.3. Skladište podataka (Data Warehouse) ................................................................ 22
3.2.4. Alati i korisničke aplikacije ................................................................................ 22
3.2.5. Primjeri BI alata ................................................................................................. 27
3.2.6. Posebnosti BI malih i srednjih poduzećau međunarodnom poslovanju ............. 29
3.2.7. Pravci razvoja BI-a ............................................................................................. 29
3.3. Strategija uspješnog uvođenja BI-a ........................................................................... 32
4. BI U HRVATSKIM PODUZEĆIMA .............................................................................. 34
4.1. Zašto? ......................................................................................................................... 34
4.2. Utjecaj BI-a na poduzeće ........................................................................................... 35
4.3. Istraživačko područje i istraživačka tema .................................................................. 36
4.4. Istraživačka pitanja i hipoteze ................................................................................... 36
4.4.1. Glavno istraživačko pitanje ................................................................................ 37
4.4.2. Specifična istraživačka pitanja ........................................................................... 37
4.4.3. Hipoteze ............................................................................................................. 37
4.4.4. Provjera hipoteza ................................................................................................ 37
4.5. Ograničenja u istraživanju ......................................................................................... 38
4.6. Ciljana skupina i uzorak ............................................................................................ 39
4.7. Istraživačka strategija, metode i tehnike prikupljanja podataka ................................ 41
4.8. Etičnost istraživanja ................................................................................................... 42
4.9. Upotrebljivost rezultata ............................................................................................. 42
4.10. Prijetnje valjanosti istraživanju .............................................................................. 43
4.11. Rezultati ................................................................................................................. 44
4.11.1. Odgovori ......................................................................................................... 44
4.11.2. Hipoteze .......................................................................................................... 52
4.12. Prijedlog rješenja ................................................................................................... 53
ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 60
Literatura: ................................................................................................................................. 62
Prilog ........................................................................................................................................ 65
Kazalo slika
Slika 1.Tijek informacija u organizaciji ................................................................................... 16
Slika 2. Jasan prikaz ključnih podataka na kontrolnoj ploči .................................................... 24
Slika 3. Kontrolna ploča s mnogo podataka i logičnom strukturom ........................................ 24
Slika 4. Stvaranje znanja putem BI procesa ............................................................................. 25
Slika 5. Sučelje JasperSoft Reportsa (open source) ................................................................. 28
Slika 6. Sučelje MicroStrategya ............................................................................................... 28
Slika 7. Godišnja svjetska proizvodnja digitalnih informacija koja ukazuje na povećanje
potreba za BI rješenjima u budućnosti ..................................................................................... 36
Slika 9. Sučelje Power Mapa (Geoflow) .................................................................................. 58
Slika 10.Izgled Power View dashboarda ................................................................................. 58
Kazalo tabela
Tabela 1.Prikaz jačine povezanosti između varijabli (Papić, 2008)......................................... 38
Tabela 2. Rang lista županija prema dobiti poduzetnika u 2013. godini ................................. 40
Kazalo grafova
Graf 1. Prikaz odnosa proizvedenih podataka u poduzeću i podataka iskorištenih
za donošenje odluka ................................................................................................................ 12
Graf 2. Jeste li se do sada sretali s pojmom Business Intelligencea ? ...................................... 45
Graf 3. Postoji li u poduzeću formalno ustrojeni integrirani-cjeloviti sustav BI-a
pod tim ili drugim nazivom? .................................................................................................... 45
Graf 4. Postojanje BI-a ovisno o godini osnivanja poduzeća. ................................................. 46
Graf 5. Jesu li troškovi uspostave sustava BI-a do sada bili opravdani? ................................. 46
Graf 6. Odnos vremena osnivanja i veličine društva prema broju zaposlenih
i uspješnog BI-a. ....................................................................................................................... 47
Graf 7. Ulažete li redovito u ICT? ............................................................................................ 48
Graf 8. Imate li uspostavljen informatički sustav koji bi automatski obrađivao podatke
u bilo kojem pojedinom dijelu poduzeća, te ih koristite za donošenje odluka
(parcijalno rješenje)? ................................................................................................................ 49
Graf 9. Broj zaposlenih po godini osnivanja poduzeća bez BI-a ili ICT sustava
za donošenje odluka. ................................................................................................................ 49
Graf 10. Je li inicijativu za uspostavu BI-a pokrenuo zaposlenik, poslovni partnera
ili dobavljač? ............................................................................................................................ 50
Graf 11. Smatrate li da se cjelovitim BI sustavom mogu postići znatno kvalitetniji
rezultati u poslovanju poduzeća? ............................................................................................ 50
Graf 12. Donosite li poslovne odluke na temelju informacija dobivenih od internih
službi podrške temeljene na automatskoj (informatičkoj) obradi podataka? ........................... 51
Graf 13. Je li Vam bilo koja državna institucija RH ponudila edukaciju, poslovne
mogućnosti ili prednosti u poslovanju korištenjem BI sustava? .............................................. 51
Graf 14. Je li Vlada Republike učinila dovoljno kako bi na bilo koji način
omogućila poduzećima korištenje BI rješenja? ........................................................................ 52
Graf 15. Konkurentnost Hrvatske prema IMD-u. .................................................................... 54
Graf 16. Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja. ......................................................... 54
Graf 17. Kronološki pregled broja poduzeća koja koriste i nadograđuju BI,ICT
te planski ulažu u razvoj istih. .................................................................................................. 55
Graf 18. Omjer poduzeća koja planski ulažu u ICT u odnosu na ona koja ne ulažu redovito. 55
Popis skraćenica
BATNA…………………………………………...Best Alternative to a Negotiated Agreement
BI…………………………………………………………………..……...Business Intelligence
CI……………………………………………………………………...Competitive Intelligence
CPU...……….………………………………………………………….Central Processing Unit
CRM………………………………………………….…..Customer Relationship Management
DZS………………………………………………………………...Državni zavod za statistiku
ERP………………………………………………………………Enterprise Resource Planning
ETL…………………………………………………………………… Extract, transform, load
EUROSTAT……………………………………………………Statistički ured Europske Unije
GDP……………………………………………………………………Gross Domestic Product
GIA……………….……………………………………………….Global Intelligence Alliance
IBM…………………………………………………………...International Business Machines
ICT……………………………………………...….Informacijsko komunikacijska tehnologija
IMD…………………………………………………...Institute for Management Development
NVK……………………………………………………...Nacionalno Vijeće za konkurentnost
OLAP………………………………………………………….…Online Analytical Processing
PC……………….…………………………………………………………..Personal Computer
RAM………………………………………………………………….Random Access Memory
RH………………………………………………………………………… Republika Hrvatska
ROE…………….……………………………………………………………..Return on Equity
ROI………………………………………………………………….….. Return on Investment
RSS…………………………………………………………………………RDF Site Summary
SAD………………………………………………………………Sjedinjene Američke Države
SQL………………………………………………………………...Structured Query Language
S&M……………………………………………………………...Small & Medium Enterprises
NKD…………….……………………………………….…Nacionalna klasifikacija djelatnosti
ZOPA.…………………………………………………………...Zone Fo Possible Agreement
7
Sažetak
Informacija je jedna od najvećih vrijednosti kojom možemo raspolagati samo ako znamo što
pomoću nje možemo učiniti. Vrijeme je dinamike, promjena je uvijek prisutna. Business
Intelligence je alat koji poduzetniku daje mogućnost pravovremenog i točnog informiranja
kako bi donosio ispravne poslovne odluke. „Osjećaj za posao“ već dugo vremena nije
dovoljan u poduzeću. Analiza podataka i točne informacija daju odgovore na poslovna
pitanja. Rad najprije predstavlja osnovno funkcioniranje i djelovanje procesa Business
Intelligencea te razloge za uvođenje u poduzeće. Istraživanjem su se tražili odgovori na
pitanja vezana uz prisutnost Business Intelligencea u malim i srednjim privatnim poduzećima.
Koliko su poduzetnici uopće upoznati sa značajkama Business Intelligencea koje bitno utječu
na uspješno funkcioniranje poduzeća? Donose li odluke na temelju analiziranja podataka ili se
povode samo za vlastitom intuicijom i metodom pokušaja i pogreške? Što je učinila Vlada
kako bi poduzećima približila BI alate kao sredstva na putu do izvrsnosti?
Svrha ovog rada bila je utvrđivanje mjere u kojoj menadžeri privatnih poduzeća odluke
donose korištenjem pogodnosti informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Business
Intelligence predstavlja pravac daljeg razvoja ICT-a i kao takav je alat koji nam omogućava
kvalitetno odlučivanje u poduzećima. Kako bi se dobili relevantni podaci za obradu i
donošenje zaključaka, provedeno je istraživanje na uzorku poduzeća sa sjedištem u
Varaždinskoj županiji. Provedena je anketa koja je dala odgovore na istraživačka pitanja.
Rezultati istraživanja te zaključci rada poslužili su u prvom redu autoru za produbljivanje
spoznaja o poslovanju te stjecanje kompetencija, kao i za detaljnije upoznavanje modela
načina donošenja odluka vodećih osoba privatnih poduzeća. Istovremeno je dobivena
kvalitetna slika o načinu funkcioniranja privatnih poduzeća. Svrha rada bila je i podizanje
svijesti poduzetnika o važnosti uspostave te stalnog razvoja integralnog sustava
informacijsko-komunikacijskih tehnologija u poduzeću. Danas su to alati koji omogućavaju
nesmetano funkcioniranje organizacije, a ujedno i sredstva za stjecanje konkurentske
prednosti na slobodnom tržištu. Nositeljima državne vlasti rad je dao mogućnost uvida u
aktualno stanje funkcioniranja privatnih poduzeća na koje se isti redovito pozivaju kao na
nositelje gospodarskog razvoja društva. Vrijednost rada je u istraživanju koje je provedeno na
uzorku privatnih poduzeća sa sjedištem u Varaždinskoj županiji te dobiveni podaci kao
rezultat. Na usporedivo istraživanje novijeg datuma uzorka autor rada nije naišao. U radu se
utvrđivalo stanje te ono predstavlja prvi korak na putu rješavanja problema konkurentnosti
poduzeća.
Istraživanje je pokazalo da mala i srednja privatna poduzeća u velikoj većini poslovne odluke
donose bez korištenja pogodnosti koje im mogu pružati suvremeni ICT alati. Prisutno je
snažno zaostajanje za svjetskim prosjekom korištenja Business Intelligence aplikacija. Razlika
je još izraženija u odnosu na najrazvijenija svjetska gospodarstva te zemlje u snažnom
gospodarskom rastu. Činjenica je da ulaganje u Business Intelligence rješenja predstavlja
znatno materijalno ulaganje koje može trajati više godina, a rezultati mogu biti
nezadovoljavajući zbog više složenih faktora rizika. Istovremeno tržište nudi sve više
besplatnih alata koji često mogu zamijeniti tradicionalna rješenja koja traže velika financijska
sredstva koja si manje organizacije nikako nisu mogle priuštiti.
Ključne riječi: Business Intelligence, informacijsko komunikacijska tehnologija,
informacija, odluka, poduzeće.
8
Summary
Information is the most valuable asset at our disposal if we only know what we can do with it. We
live in dynamic times, with the ever present change. Business Intelligenceis a tool that provides an
entrepreneur with a possibility of a timely and precise information that enables them to make
proper business decisions. The „feeling for business“ has long been insufficient in a company
operation, but rather data analysis and precise and correct information provide answers to business
issues. First of all, this paper presents the basic functioning and activity of a Business Intelligence
process as well as the reasons for its introduction into the company. Next, the research looks for
the answers related to the presence of Business Intelligence in small and medium sized private
companies. To what extent are entrepreneurs familiar with characteristics of Business Intelligence
which influence significantly the company operation? Do theymake decisions based on the data
analysis or are they driven mainly by their intuition and the method of trial and error? What has
the Government done to make BI tools more available to companies to serve as a means on their
way to excellence?
The purpose of this paper is to determine to what extent managers of private companies make
decisions utilising information communication technology amenities. Business Intelligence is a
further ICT development direction and as such it is a tool which facilitates quality decision
making in companies. In order to obtain relevant data to be processed and used for making
decisions, research was carried out on a sample of companies based in Varaždin County. The
answers to research questions were obtained in an administered questionnaire. Results of the
research as well as conclusions in the paper served primarily for the author as a means of
comprehending business more profoundly as well as for acquisition of competences and a more
detailed knowledge of the model of decision making method for the leading staff in private
companies. At the same time we obtained an excellent picture of the way private companies
function. The purpose of the paper was also to raise entrepreneur awarenesson the importance of
establishing an integral information communication company technology system and its constant
development. Today they tend to be the tools which enable faultless functioning of an
organisation, but also means of gaining competitive advantage on the free market. State public
authorities have been givena possibility of getting an insight into the current functioning of
private companies, which are regularly addressed as exponents of economic growth of the society.
The value of the paper is its research carried out on a sample of private companies based in
Varaždin county but also the obtained result data.The author has not encountered a comparable
research recently conducted. The paper has established the facts, which in turn present the first
step in solving company competitiveness problem. The research has shown that private small and
medium sized companies in a large majority of cases make business decisions without using the
possibilities offered by the contemporary ICT tools. Strong falling behind the world average use
of Business Intelligence application is evident. The contrast is even more distinctive in relation to
the most developed world economies as well as to countries with a strong economic growth. It is
an indisputable fact that Business Intelligence solutions require a considerable financial
investment over several years' period, while the results may be unsatisfactory due to multiple
complex risk factors. At the same time the market is offering ever more free available tools that
can often replace traditional solutions which require large financial means, completely
unaffordable to smaller organisations.
Key words: Business Intelligence, information communication technology,
information, decision, company.
_____________________________________________________________________________ This translation fully corresponds to the original in Croatian language.
Translation: Marko Žiger
9
1. UVOD
Informacijsko-komunikacijska tehnologija (ICT) predstavlja područje tehnologije koje se
posljednjih desetljeća razvija brzo, možda i najbrže u odnosu na sve druge tehnologije.
Usporediv napredak nije postignut ni u bilo kojoj drugoj znanosti. Razvoj traje već nekoliko
desetljeća. Istovremeno, napredak je sve brži te ICT zauzima sve veći udio u životima kako
pojedinca tako i svih oblika organizacija. Svojim razvojem temeljito mijenja bitne segmente
našeg života. Iz navedenih razloga ravnodušnost i pasivnost nisu opcije. Promjena je tu,
možemo je iskoristiti za vlastite ciljeve. ICT je sredstvo, alat. Jedan od najvažnijih faktora
razvoja suvremenih tehnologija predstavlja internet. „Mreža svih mreža“ nastaje kao produkt
tehnološkog razvoja društva u cjelini. Danas predstavlja vodeći medij koji omogućava i
usmjerava razvoj svih vrsta znanosti. Moć interneta je u efikasnom prijenosu podataka koji se
pretvaraju u informacije za zainteresiranog primatelja. Velik dio(vjerojatno većinu)
relevantnih informacija u svim aspektima društva i pojedinca možemo dobiti na internetu.
Poduzeće, za opstanak na otvorenom tržištu, mora donositi odluke koje utječu na poslovanje
organizacije. Menadžmentu poduzeća za odlučivanje potrebne su informacije. Organizacije
više ili manje efikasno prikupljaju podatke različitih vrsta te ih koriste u donošenju odluka.
Podaci koji se prikupljaju mogu nastajati u samom poduzeću, ali mogu dolaziti iz vanjskih
izvora. Kombinacija relevantnih informacija pruža mogućnost donošenja kvalitetnih odluka
koje će rezultirati ostvarenjem poslovnih ciljeva. Rješenje dobivamo korištenjem
najsuvremenijih ICT alata zajedničkog naziva Business Intelligence (BI). BI predstavlja
široko područje tehnologije,jednu od najmlađih znanosti koja se ubrzano razvija uz ICT. Radi
se o sustavu povezanog korištenja tehnologija koje omogućavaju prikupljanje podataka
različitih vrsta, odgovarajuću analizu, uređivanje, usklađivanje, pohranu prema definiranim
pravilima te korištenje u obliku informacija za kvalitetno donošenja poslovnih odluka.
Poduzeće može na različite načine prikupljati i obrađivati podatke, ali navedeno nije garancija
kvalitetnog odlučivanja. BI alati omogućavaju pravovremenu dostupnost kvalitetnih
informacija koje utječu na uspješnost poduzeća. Višegodišnja praksa najuspješnijih svjetskih
organizacija potvrdila je da aktivno korištenje BI alata doprinosi uspješnosti poduzeća (uz
pomoć BI-a izrasle su do najsnažnijih svjetskih multinacionalnih kompanija predvodnika). U
nastojanju postizanja konkurentnosti svaka organizacija može poduzeti više različitih
aktivnosti. ICT pomoću BI alata omogućava najefikasniju uporabu informacije. Živimo u
vremenu u kojem pravovremena i točna informacija ima izuzetnu vrijednost.
Jedna od najinteresantnijih tema suvremene znanosti pitanje je poslovno-obavještajne
djelatnosti (Business Intelligence), odnosno poslovno-obavještajne službe (Business
Intelligence Service). Utemeljena i prihvaćena od menadžera velikih korporacija prije više od
jednog stoljeća, odavno je postala conditio sinequa non (lat.: uvjet bez kojega se ne može,
prijeko potreban uvjet) za sve sposobne uprave transnacionalnih i multinacionalnih
korporacija. Postala je i način opstanka i uvjet razvoja u složenim prostorima međunarodne
ekonomije. Dakako,postala je to i za manje gospodarski moćne poslovne subjekte u
najrazvijenijim državama(Bazdan, 2009). S obzirom na ovako definiranu visoku, zapravo
ključnu karakteristiku (vrlo snažan odjel Business Intelligenecea) uspješnih poduzeća
suvremenih ekonomija, zaključujem da je također vrlo važan, ako ne i jedan od ključnih
faktora uspješnosti Hrvatskih poduzeća u budućnosti. Odnosi se na najveće korporacije,
velika, srednje velika, kao i na ona najmanja poduzeća. Posljednjih dvadesetak godina
hrvatsko gospodarstvo postaje sve nestabilnije, poduzeća gube utrku s konkurencijom,
odnosno ukupna gospodarska slika postaje sve lošija. Tijekom tog vremena mijenjaju se
različite Vlade koje iskušavaju razne neuspješne recepte preokreta negativnih ekonomskih
ciklusa. Vrijeme je potvrdilo da su trajno uspješna poduzeća, a pogotovo na međunarodnoj
sceni, postala samo ona koja su se okrenula vlastitim resursima te stvarale produkte vlastitog
10
znanja. Bitan doprinos uspješnom razvoju svakako je dala služba BI-a. BI je sustav, tj.
skupina metoda, alata i aplikacija koji omogućava prikupljanje, analizu, raspodjelu i
djelovanje na osnovi informacija s ciljem donošenja boljih odluka(Bajakić & Patajac, 2007).
Magistarski rad predstavlja istraživanje prisutnosti BI aplikacija i malim i srednjim privatnim
poduzećima sa sjedištem u Varaždinskoj županiji te njihovo stvarno korištenje prilikom
odlučivanja. Motivacija za provođenje predmetnog istraživanja proizašla je iz znatiželje
autora o konkurentnosti hrvatskih privatnih poduzeća na otvorenom tržištu. Izazovi i prilike
hrvatskih poduzeća na slobodnom tržištu su mnogobrojni.
Područje BI-a vrlo je široka i sveobuhvatna tema. U ovom radu utvrđujemo stupanj
prisutnosti odjela BI-a u hrvatskim poduzećima. Određena istraživanja prisutnosti BI-au
hrvatskom poduzećima postoje. Poslužila su za promišljanje o temi magistarskog rada na
kraju studija te za detaljno, preciznije usmjeravanje samog rada od pripreme dispozicije do
završne verzije koja se ovdje predstavlja. Prethodna istraživanja potvrdila su snažno
zaostajanje hrvatskih poduzeća za poduzećima drugih država koje su prepoznate kao
predvodnici tržišta ili tržišnih niša. Dokazana je i snažna korelacija između aktivnosti BI-a u
poduzeću s pozicijom na tržištu. Kompanije s razvijenim sustavima upravljanja podacima te
dostupnim kvalitetnim informacijama globalno drže najviše pozicije u odnosu na
konkurenciju.
Istraživanje koje bi davalo precizan pregled aktualne situacije nad privatnim sektorom u
hrvatskoj autor nije pronašao. Na taj način donesena je odluka, ujedno i motivacija za
istraživanjem. Namjera je rada utvrditi stanje u privatnom sektoru. Donošenje odgovarajućih
zaključaka i konkretnih smjernica kako bi se bitno utjecalo na pokretanje poduzetničkih
aktivnosti i stjecanje konkurentskih prednosti predstavlja najveći izazov rada. Razloga za
provođenje istraživanja je više, od potrebe autora za spoznajom o poslovanju te širenje vidika
i kompetencija. Tu je i nužno podizanje svijesti poduzetnika za ustrojavanjem odjela za
poslovna istraživanja u vlastitim poduzećima te sve do aktivacije kreatora državne
gospodarske politike i strategije razvoja gospodarstva u cjelini. Na taj bi se način utjecalo na
mala i srednja privatna poduzeća. Posebna svrha rada bila bi ispunjena kada bi u sklopu
predmetnog istraživanja barem dio ispitivanih poduzetnika bio potaknut na ozbiljno
razmišljanje te donošenje odluke o ustrojavanju odjela BI-a u poduzeću kojim upravlja.
Analizom, studiranjem prethodne dokumentacije (sekundarni podaci) i ranije provedenih
istraživanja dobivene su relevantne smjernice za pripremu istraživanja te obradu podataka i
donošenje zaključaka. Proučavanjem godišnjih izvješća Državnog zavoda za statistiku
utvrđene su smjernice za dolazak do rezultata. Uz proučavanje postojećih istraživanja
odabrane tematike kao temelja rada, provedeno je istraživanje korištenjem anketnog upitnika,
kvantitativni pristup. Komparacijom rezultata prethodnih istraživanja i dobivenih anketom na
predmetnom uzorku tražili su se odgovori na istraživačka pitanja. Osobnim razgovorima s
odabranim predstavnicima jedinica uzorka dodatno su analizirana stanja predmeta istraživanja
u pojedinim poduzećima. Interpretacija sekundarnih izvora (prethodna istraživanja, teorija
sadržana u literaturi) i analiza rezultata ankete omogućile su detaljan uvid u tematiku.
Odgovori na pitanja poslužili su za potvrđivanje ili odbacivanje hipoteza i traženje odgovora
na postavljena istraživačka pitanja.
U kojoj mjeri menadžeri malih i srednjih privatnih poduzeća u Hrvatskoj odluke donose
temeljem informacija dobivenih korištenjem Business Intelligencea? Pitanje predstavlja
glavnu istraživačku smjernicu oko koje su formulirana i ostala istraživačka pitanja: Shvaćaju
li menadžeri značenje službe Business Intelligencea?Imaju li poduzeća ustrojene odjele za
poslovno istraživanje?Rade li poduzeća na aktivnom, stalnom razvoju odjela poslovnih
11
istraživanja?Smatra li rukovodeći kadar da je odjel za poslovno istraživanje jedan od
najvažnijih preduvjeta uspjeha poduzeća u odnosu na konkurenciju? Je li Vlada Republike
Hrvatske poduzela dovoljno da skrene pažnju poduzećima na važnost odjela Business
Intelligencea?
Hipoteze koje ćemo nastojati potvrditi ili odbaciti su sljedeće:
H0 Postoji korelacija između poslovnog uspjeha promatranih poduzeća i aktivnog
rada odjela Business Intelligencea u samoj organizaciji.
H1 Trošak stvaranja odjela poslovnih istraživanja u malim i srednjim privatnim
poduzećima financijski je opravdan .
H2 Hrvatska mala i srednja privatna poduzeća ne koriste dovoljno prednosti
Business Intelligencea.
H3 Vlada Republike Hrvatske ne čini dovoljno na razvoju Business Intelligencea u
malim i srednjim privatnim hrvatskim poduzećima .
12
2. POSLOVNE INFORMACIJE
Sve informacije u funkciji unutarnjeg i vanjskog djelovanja poslovnog subjekta nazivamo
poslovnim informacijama, odnosno sve informacije potrebne za poslovanje poslovnih
subjekata i obavljanje poslovnih funkcija te za ostvarivanje poslovnih interesa i ciljeva.
Informacija je poslovna po svojoj namjeni, potrebi i upotrebi a ne po svom podrijetlu.
Pojedinom poslovnom subjektu određene su informacije poslovne samo u situaciji korištenja
za obavljanje poslova, natjecanja s konkurencijom, postizanje kvalitetnijih rezultata
poslovanja. Sve što se događa oko nas možemo pretočiti u informacije. Sve one nisu korisne
poduzeću, dakle informacije su relativne i relevantne. Svatko poduzeće ima potrebu za
najvrednijim informacijama, onima koje će biti korisne. U tome se očituje njezina
relevantnost (Javorović & Bilandžić, 2007).
Organizacija mora raspolagati relevantnim informacijama kako bi u uvjetima otvorenog
tržišta mogla poslovati efikasno, odnosno postizati ciljeve. Informacije su svugdje oko nas, na
nama je da ih detektiramo te iskoristimo za ostvarenje ciljeva organizacije. Poduzeće treba
stoga upravljati informacijama kao i drugim oblicima imovine. Informacije često nisu u
vlasništvu određenog zainteresiranog poduzeća, ali su dostupne, nisu sakrivene ili zaštićene
od strane konkurencije ili drugih subjekata tržišta. Većina informacija koja može služiti
poduzeću za kvalitetno donošenje odluka javno je dostupna ili nije zabranjena za korištenje.
Prema Javoroviću (2007) poslovne informacije su javne u opsegu 90-95%. Na potencijalnom
korisniku je da uspostavi sustav za detekciju koji će uspješno prepoznavati signale koji
predstavljaju podatke koji se mogu pretvoriti u relevantne informacije.
2.1. Unutarnji i vanjski izvori
Poduzeće svojim redovitim poslovnim aktivnostima proizvodi informacije. Zapravo,
proizvodi se mnoštvo različitih podataka (potencijalnih informacija) koje organizacije mogu,
ali i ne moraju koristiti. Veliki dio takvih „proizvođača“ produkte koje svojim aktivnostima
generira, nikada ne koristi. Većina proizvedenih i najlakše dostupnih informacija koje se
mogu koristiti za postizanje poslovnih ciljeva nastaje u samoj organizaciji. Ujedno, te iste
dostupne informacije za veliki dio poslovnih subjekata dovoljne su za uspješno poslovanje.
Istraživači u IBM-u došli su do uznemirujućeg zaključka da se poduzeća u donošenju
strategijskih poslovnih odluka aktivno koriste samo sa sedam posto svojih podataka (Liautaud
&Hammond, 2006).
Graf 1. Prikaz odnosa proizvedenih podataka u poduzeću i podataka iskorištenih za donošenje odluka
Iskorišteni podaci
7%
Neiskorišteni podaci
93%
13
Primjer:
Kompanija posluje putem šest dislociranih organizacijskih jedinica, poslovnica koje su
geografski raspoređene na tržištu zaokružene gospodarske cjeline. Dvije od ukupno šest
poslovnica u posljednja dva kvartala ostvaruju dvostruko višu profitabilnost od prosjeka
cijelog poduzeća. Taj je podatak postao informacija u trenutku utvrđivanja i bilježenja.
Regionalni menadžer kompanije iskoristio je informaciju kako bi utvrdio uzroke neto profita
po zaposleniku između svih poslovnica, a istovremeno donosi odluku o prijenosu poslovne
prakse uspješnijih poslovnica na ostatak poslovne mreže. Navedenim postupcima kompanija
je iskoristila informacije koja sama proizvodi. Činjenica je da poduzeća u velikoj mjeri nisu
sposobna iskoristiti potencijal koji imaju u vlastitom informacijskom kapitalu.
Ako naša kompanija proizvodi informacije, analogijom zaključujemo da isto čine i druga
društva. Svaki sudionik tržišta svojim poslovnim aktivnostima proizvodi informacije, a mi
dobivamo mogućnost primanja i tih podataka. Primjerice, to može biti konkurentsko
poduzeće koje stvara informacije svojim poslovnim potezima. Za nas kao zainteresiranog
sudionika tržišta to znači da imamo mogućnost prikupljati informacija o konkurenciji,
njihovim poslovnim aktivnostima. Te iste informacije možemo koristiti za donošenje odluka
kojima ćemo unaprijediti poslovanje vlastitog poduzeća odnosno postizanje ciljeva
organizacije.
Primjer:
Direktno konkurentsko poduzeće objavilo je na vlastitim stranicama namjeru akvizicije na
tržištu kupnjom trećeg poduzeća. To je za nas dragocjena informacija jer možemo zaključiti
da će doći do jačanja konkurencije u vidu zauzimanja većeg tržišnog udjela, ponude više
produkata koje su oba poduzeća imala u vlastitim ponudama na tržištu. Ujedno dobivamo
informaciju o investiranju, smjeru plasiranja kapitala poduzeća koje akvizira putem troška
kupnje trećeg poduzeća.
Ispravnim prikupljanjem i analizom vanjskih informacija možemo izvoditi određene
zaključke te imamo priliku za dobivanje jasnije slike o tržištu. Rezultat šire, preglednije slike
stanja nama kao sudioniku tržišta stvara temelje za postavljanje kvalitetnije vlastite pozicije u
odnosu na konkurenciju. Dakle, mi smo prikupili i tumačili informaciju o konkurenciji te
donijeli odluku koja je rezultiralakonkurentnijom tržišnom pozicijom.Možemo zaključiti da
ispravnim tumačenjem javnih, dostupnih informacija o konkurenciji stječemo prednost.Time
ispunjavamo jedan od glavnih ciljeva privatnog poduzeća.
Unutarnji izvori informacija dolaze iz procesa rada i poslovanja te se dijele na:
vlasničke, upravne, normativno-pravne, financijske, računovodstvene, kadrovske i
zaposleničke, obrazovne, informacijsko-komunikacijske, tehničko-tehnološke, organizacijske,
nabavne, prodajne, marketinške, proizvodne i uslužne, skladišne, sigurnosne i druge.
Vanjski izvori podataka i informacija su mnogobrojni i bogati te ih dijelimo na dvije
grupe:
a) institucijski
b) neinstitucijski izvori podataka.
Institucijski izvori samostalni su i nesamostalni informacijski sustavi sa svojim
bazama i skladištima podataka i informacijskim bazama, odnosno sustavi kojima je
prikupljanje, skladištenje, obrada i širenje podataka osnovni smisao, svrha i djelatnost. To su:
informacijski sustavi koji imaju javna i privatna skladišta podataka i informacijske baze,
internet, privatne informacijske mreže, organizacije javnog informiranja i njihove baze.
14
Neinstitucijski su izvori oni kojima obrada i širenje podataka nije osnovna djelatnost.
Oni se podacima i informacijama služe kao sredstvom u obavljanju svoje djelatnosti ili ih
proizvode. Takvi podaci nisu uređeni, već do njih dolazimo najčešće poslovno-
obavještajnom djelatnošću. U te izvore spadaju: poslovni suradnici, zaposlenici s podacima i
informacijama izvan njihova profesionalnog zaduženja, samostalna izvan sistemska i
neumrežena radna računala, gospodarske, obrtničke i druge strukovne komore, državna tijela,
dnevne novine i neobrađena literatura, poslovni razgovori, seminari, privatni i polu- poslovni
susreti, gospodarski sajmovi, službeni obavještajni izvori (ibidem).
2.2. Namjene informacija
Uzevši u obzir različite izvore, razumljivo je da će prikupljeni podaci biti međusobno različiti.
Ne mogu sve informacije služiti u svim prilikama. Samim time jasna je i različitost namjene.
Ne koriste sve informacije upravi poduzeća za donošenje ključnih odluka prilikom planiranja
poslovne strategije za sljedeće poslovno razdoblje ili ciklus. Određene podatke kompanija će
koristiti u pripremi pregovaračkog tima s dobavljačima.
Primjer:
Iz neformalne komunikacije s dobavljačem i potvrdom iz drugog izvora dolazimo do sljedećih
podatka:
a) sirovinu koju koristi za proizvodnju robe koju isporučuje našem poduzeću,
nabavljat će 30% jeftinije u odnosu na posljednje vrijeme trajanja našeg ugovora
b) drugi troškovi proizvodnje tog proizvoda ostaju isti.
Iz navedenog možemo iščitati da će profitabilnost tog poduzeća biti veća. Za pregovarački
odjel naše kompanije dragocjenost podatka je u tome što znamo da prilikom sklapanja
ugovora o poslovnoj suradnji za naredno razdoblje imamo mogućnost pregovaranja u smjeru
snižavanja cijene proizvoda ili sirovine s dobavljačem. Na taj način u pregovorima možemo
precizno definirati ZOPA-u (Zone Fo Possible Agreement), također odrediti okvire BATNA-e
(Best Alternative to a Negotiated Agreement) i na kraju imamo poznat „Bottom Line“ strane s
kojom pregovaramo. Bottom Line predstavlja točku ispod koje ne možemo ići (Cohen, 2002).
ZOPA, BATNA i Bottom Line tri su izuzetno važna podatka u pregovorima koji ključno
utječu na ishod. Profesionalnom pregovaraču te informacije daju sigurnu poziciju u
pregovorima te garantiraju izvjesnost uspješnih pregovora za obje strane. Kad ne bismo imali
podatak o 30% nižoj cijeni sirovima, vrlo vjerojatno bismo preplatili robu koja nam se
isporučuje. Razumno bi bilo pretpostaviti početnu poziciju u pregovorima s cijenama koje
smo postigli prilikom prethodnog ugovaranja posla. Istovremeno, naša konkurencija
vjerojatno će imati vrijednu informaciju o stvarnoj cijeni sirovine te će robu nabavljati
jeftinije. Time će tržištu moći ponuditi jeftiniji krajnji proizvod i/ili povećati vlastitu
profitabilnost. Bez informacije o nižim cijenama sirovine mi bismo nesvjesno gubili tržišnu
utakmicu jer nismo prije svih pronašli dostupan podatak te nismo iz njega dobili informaciju
koja nam je bitna u pregovorima. U ovom primjeru vidljiva je opasnost donošenja poslovnih
odluka na temelju pretpostavki (cijena sirovine). Takve odluke mogu biti izuzetno skupe i s
nesagledivim posljedicama za poduzeće, ponekad nenadoknadivim u smislu opstanka društva
na tržištu. Rukovodstvo poduzeća mora biti svjesno nužnosti donošenja odluka posebno
ključnih na temelju provjerenih informacija nastalih na relevantnim podacima. Drugi podaci
mogu poslužiti i za odlučivanje o marketinškim strategijama.
15
Primjer:
Objava Eurostata (Statistički ured Europske Unije)sljedećih podataka:
a) izlazak Španjolske iz recesije
b) izlazak tijekom slijedećeg kvartala
c) prognoza snažnog rasta GDP-a od prosječno 4.3% godišnje za tu državu
d) razdoblje predviđenog rasta tijekom sljedećih pet godina.
Navedeno može predstavljati vrijedne informacije višestrukog značaja za kompaniju
koja posluje ili planira poslovati na tom tržištu:
Rastom GDP-a očekujemo i rast financijske moći srednjeg sloja potrošača u zemlji,
posebice u uvjetima prognoze višegodišnjeg, srednjoročnog pozitivnog ciklusa. Srednji
društveni sloj kategorija je potrošača koja najviše troši. Potrošnja je jedan od preduvjeta
ekonomskog razvoja u cjelini zbog obrtaja i prijenosa kapitala od potrošača prema
investitorima. Postojanje takozvanog srednjeg sloja u određenom je ekonomskom okruženju i
za ekonomski stabilno, balansirano društvo vrlo bitna varijabla. To je kategorija stanovništva
koja je potrebna u određenom volumenu kao vaga između siromaštva i ekstremnog bogatstva.
Društvo u kojem nema srednjeg sloja predstavlja gospodarsko okruženje u kojem ne vladaju
zakon, pravo i principi slobodnog tržišta, već se radi o sustavu s brojnim anomalijama u svim
sferama društva u cjelini. To dovodi do bitnih društvenih, ekonomskih, socijalnih i političkih
previranja odnosno nestabilnosti. Cjelokupni sustav je u stanju krajnjeg potencijalnog sukoba
koji kroz povijest redovito eskalira kao rat ili rjeđe bitni zaokret cjelokupnog društvenog
sustava kroz drastične političke promjene. Sukladno podacima o kretanju španjolskog
gospodarstva, odjel marketinga kompanije promotivne će aktivnosti vlastitih proizvoda
usmjeriti na kanale komunikacije kojima se pristupa publici srednje kupovne moći. Cilj je
povećanje zastupljenost određenog proizvoda kod kupaca koji će rastom standarda trošiti više
na robe i usluge za koje posljednjih godina recesije nije imao financijskih sredstava te je
posljedično nastala određena „glad“, odnosno povećana potražnja na tržištu. Odjel za nabavu
će istovremeno kontrolirati zalihe sirovina sukladno proizvodnim planovima usuglašenim od
strane menadžmenta za španjolsko tržište u skladu s ukupnom strategijom kompanije.
Proizvodnja će u tom vremenu prilagoditi vlastite kapacitete za buduću izvjesnu potražnju
tržišta temeljenu na predviđenoj kupovnoj moći marketinškim pristupom plasiranja proizvoda
koji će rezultirati predviđenom potražnjom. Zamislimo da ista kompanija provodi u praksi
plan povećane prodaje određenog proizvoda namijenjenog ciljanim kupcima (u ovom slučaju
opisani srednji sloj) na predmetnom tržištu. Uz troškove povećane nabave sirovina, povećanje
kapaciteta proizvodnje, distribucije i prodaje te ciljane marketinške akcije i istovremeni
ulazak tržišta u neizvjesnost recesije, koja se uvijek može pretvoriti u krizu, propast projekta u
tom je slučaju neizbježna. Posljedice za kompaniju, uslijed troškova svih navedenih koraka,
svakako će biti znatni financijski gubici. Pravovremenim, kvalitetnim i sveobuhvatnim
informiranjem ozbiljna će uprava kompanije uzeti u obzir sve ili veliku većinu bitnih faktora
u poslovanju te će se potencijalni gubitak uvijek svesti na manju ili minimalnu mjeru.
Poglavlje je imalo namjeru ukazati na važnost informacije za uspješno poslovanje kompanije.
Ona je faktor koji može vrijediti izuzetno mnogo. Geoffrey Moore (strateški guru Silikonske
doline) ističe da je informacija o nekoj imovini danas vrjednija od same imovine. „U ovom
novom svijetu vlada informacija. Što više informacija imate i što su vaše analize bolje (i
brže), veća je i vjerojatnost da ćete ostvariti bolja ulaganja“ (Liautaud & Hammond, 2006).
16
Slika 1.Tijek informacija u organizaciji
Izvor:Ventex d.o.o. (2014)
Slika prikazuje cjelovitost internih i eksternih izvora podataka u ukupnosti informacija kojima
organizacija raspolaže. Pojedinačni podaci dolaze iz mnogobrojnih smjerova te se njihova
obrada i razvrstavanje provodi u centralnoj jedinici ili jedinicama. Zbog količine i vrste
podataka koji se generiraju, nužna je njihova obrada, sortiranje te odgovarajuća pohrana na
način da ih sustav može raspoznavati i dalje obrađivati. Nakon toga svaka se informacija
koristi na odgovarajućoj lokaciji u poduzeću ovisno o vrsti, svrsi, odnosno potrebama krajnjeg
korisnika prema funkciji koju ima u lancu donošenja odluka.
17
3. BUSINESS INTELLIGENCE
Prostor i vrijeme u kojem posluje suvremeno poduzeće na univerzalan način karakterizira
stalna promjena kao jedina konstanta poslovanja. Mijenjaju se modeli, procesi poslovanja,
konkurencija, proizvodi, dobavljači, kupci, regulativa, prostorni horizont tržišta i drugi ključni
faktori koji snažno utječu na poslovanje. Sve je navedeno vrijedilo u prošlosti, ali s bitnom
razlikom u brzini promjena pojedinih faktora. Promjene su nekada bile postupne, trajale su
duže vrijeme, često se godinama najavljivalo, nagovještavalo događanje koje će utjecati na
poslovanje. Spretan poduzetnik bio je onaj koji je pratio signale tržišta te poslovne aktivnosti
provodio sukladno aktualnim uvjetima.
Marka Pola smatramo primjerom povijesne ličnosti koja je predstavljala samu bit BI-a u
prošlosti. Podatke je prikupljao putujući stranim, nepoznatim svijetom. Svojom znatiželjom,
interesom za novim i drugačijim dolazio je do brojnih potpuno nepoznatih podataka iz
svjetova bitno različitih u odnosu na onaj iz kojeg je potaknuo te se odvažio na putovanje.
Spoznaje je uočavao te ih kao informacije spremao u glavi. Po povratku s putovanja,
ekspedicije i avanture istovremeno, zapamćeno je prezentirao sponzorima putovanja.
Putovanja su trajala godinama. Na povratku informacije iz dalekih krajeva imaju veliku
vrijednost primatelju. Informacije su dragocjene, iako stare više godina jer se razmjena dobara
i usluga provodi na isti način generacijama. Vrijedi istaknuti zabilježenu priču o novcu
velikog kana u kojoj detaljno opisuje razmjenu robe za papirnati novac kakav u to vrijeme u
Europi ne postoji. Sav taj novac nosi žig velikog gospodara, napravljen je u tako velikom
broju da se njime može isplatiti cjelokupno njegovo blago. Tim papirnatim novcem vrše se
sva plaćanja, upotrebljava se u svim pokrajinama, kraljevstvima i gradovima pod njegovom
vlašću (Polo, 2004). Europa papirnati novac prihvaća znatno kasnije unatoč opisanim
prednostima u odnosu na dotadašnju robnu razmjenu. Priča je primjer informacije i primatelja
koji je ne zna iskoristiti.
Informacija je u izravnoj korelaciji s vremenom. Prvi koji je to shvatio i našao dugoročno
rješenje bio je barun Paul Julius Reuter, njemački novinar i osnivač glasovite novinske
agencije Reuters koja je 1851. g. u Londonu počela kao agencija za vijesti s financijskih
tržišta, posebno s tržišta kapitala u čemu je i danas lider. P. J. Reuter je1849. g. potresao
financijski svijet kada se poslužio golubovima pismonošama da iz Bruxellesa prenesu u
Aachen, u Njemačku, vijest o kotacijama na bruxelleskoj efektnoj burzi. Obogatio se tako što
je smanjio vrijeme prijenosa informacije od devet sati,koliko je trebalo poštanskim kočijama,
na dva sata koliko je trebalo golubovima. Došao je na genijalnu ideju da se u prijenosu
informacija posluži tada najbržim sredstvom, a to su golubovi pismonoše. Potom je koristio
golubove kako bi mu u Aachen donijeli vijesti o stanju kotacija i s pariške efektne burze, a
malo kasnije i s londonske efektne burze. Naravno, golubovi su i ranije u povijesti korišteni
kao prenosioci poruka. Centar za prikupljanje, sortiranje, obradu i korištenje informacija o
„neprijateljskoj strani“prva u svijetu osnovala je Dubrovačka Republika. Senat je na svojoj
sjednici 12. kolovoza 1301. formirao tri centra, i to: Centar za fortifikacije i sigurnost, Centar
za naoružanje i Centar za obavještajnu službu koji je nazvan Centrom za sakupljanje vijesti i
informacija. Ključni ljudi ovog posljednjeg centra bili su plemići: Miho Procula, Pero
Prodanelli i Marin Držić. Republika je uskoro imala 1400 agenata koji su u trećim državama
prikupljali vojne, političke i gospodarske informacije (Bazdan, 2009).
Danas odluke donosimo ujutro, vrlo brzo, a već za nekoliko sati možemo se ili moramo
suočiti s posljedicama. Vrijeme je izazova u kojem opstaju samo najodlučniji. Osim
spremnosti na donošenje odluka za uspješnost potrebno je raspolagati pravovremenim i
točnim informacijama. Ne možemo si dopustiti da na temelju nepotpunih ili netočnih
podataka donosimo zaključke koji će štetno utjecati na poduzeće. Pogrešne poslovne odluke
18
mogu često značiti ugrožavanje poslovanja poduzeća, čak i nestajanje s tržišta. Poduzeću za
donošenje ispravnih poslovnih poteza potrebne su pravovremene i relevantne informacije.
Postane li nam određeni podatak dostupan prekasno za poslovnu reakciju to znači da taj
podatak za nas nema vrijednost, a ujedno nas može navesti na pogrešno postupanje.
Raspolažemo li informacijom koju ne možemo koristiti u poslu zbog irelevantnosti, također
imamo smetnju pošto materijalne i intelektualne resurse koristimo u pogrešne svrhe
(prikupljanje, obrada i spremanje poruke te povezani troškovi). Rješenje izazova raspolaganja,
upravljanja (menadžment) informacijama koje se nameće samo po sebi obuhvaća sustavno i
organizirano prikupljanje, pohranu i analizu podataka te djelovanje temeljem relevantnih
informacija dobivenih iz uređenih podataka. Pojam Business Intelligencea (BI)predstavlja
naziv koji obuhvaća sve navedene aktivnosti.„Zašto BI ” pita se Loshin (2003)„i što dovodi
do namjere uspostave BI-a?”Odgovara da svrha BI-a dovodi do:
1. povećanja profitabilnosti
2. smanjivanja troškova
3. poboljšanja CRM-a
4. smanjivanje rizika.
Navedena četiri cilja predstavljaju važne elemente koji u konačnici rezultiraju
konkurentnijom kompanijom. Poduzeće koje investitoru ostvaruje odgovarajući povrat na
ulaganje (ROI) cilj je svake uprave. Ona podnosi izvještaj dioničarima, predstavlja rezultate
poslovanja koji se temelje na poslovnim odlukama. Uprava odgovara za upravljanje društvom
i neispunjavanje zacrtanih poslovnih planova znači smjenu. Dakle, interes uprave je zasigurno
funkcionalan BI odjel u kompaniji. Iz tih razloga u projekt uvođenja BI-a direktno ili putem
savjetnika u rangu top menadžmenta kompanije mora biti uključena osoba ili odjel koji će
zaduženog člana uprave izvještavati o svim fazama projekta. Na taj način uprava će imati
pravodobne informacije te će biti zainteresirana provesti projekt do kraja unatoč izazovima
kojih će uvijek biti.
Liautaud & Hammond (2006) navode slučaj kompanije Mobil Oil koji potvrđuje važnost
donošenja odluka u poduzeću na temelju informacija, a ne na osnovu percepcije. Kompanija
je planirala kampanju kojom se nastojalo dodatno povećati prodaju najkvalitetnijeg i
najskupljeg goriva (s najviše oktana) za automobile. Pretpostavka je bila da takva goriva
kupuju vlasnici luksuznih i skupljih vozila tipa BMW, Lexus, Mercedes i drugi. Promidžba je
planirana prema vlasnicima tih vozila i reklamna kampanja usmjerena na TV kanale, novine i
trgovačke centre koje koriste takve vrste kupaca. Istraživanje konzultantskih kompanija
donijelo je veliko iznenađenje. Pokazalo se da najskuplje gorivo troše gotovo isključivo
vlasnici starijih vozila, radnički sloj i u pravilu vlasnici modela Buick iz 1969. godine.
Istraživanje je spriječilo pogrešno usmjeravanje više milijuna dolara vrijedne kampanje u
potpuno pogrešnom pravcu. Istraživanje je također pokazalo da kupci navedenog goriva nisu
lojalni kompaniji koliko se pretpostavljalo pa je situacija iskorištena za usmjeravanje ciljanoj
kategoriji klijenata i povećanja lojalnosti tvrtci.
Zaključno,posebno izražene prednosti uporabe BI sustava u poduzeću su:
analiza poslovanja poduzeća (poduzeće, dio, projekt, proizvod, zaposlenici)
analiza kupaca i dobavljača
lakše pregovaranje s kupcima i dobavljačima
bolja kontrola troškova poslovanja
nadzor poslovanja (Dashboard)
brza reakcija
omogućavanje predviđanje budućih trendova
19
jednostavni grafički prikazi
jednostavno kreiranje i korištenje izvještaja
pružanje bolje usluge kupcima
izdizanje iznad konkurencije,
postajanje lidera u svom poslovanju
veća zarada (Ventex, 2014).
3.1. Pojmovno određenje
Hans Peter Luhn 1958. Godine prvi puta spominje pojam BI-ate ga definira kao sposobnost
shvaćanja, povezivanja odnosa između činjenica na način da dovode do postizanju naših
ciljeva(BI Developments, 2010). Prema više neovisnih izvora literature, nastanak suvremene
BI veže se uz 1989. godinu i Howarda Dresnera koji uviđa važnost donošenja poslovnih
odluka na temelju činjenica umjesto intuicije. Prema Dresneru, uporaba činjenica je bit
obavještajnog djelovanja i središnji čimbenik njegove prvotne koncepcije BI-a (Javorović &
Bilandžić, 2007). Važno je spomenuti i Stevana Dedijera koji još sedamdesetih godina
prošlog stoljeća među prvima upozorava na važnost službe Intelligence za funkcioniranje
ukupnog društva uz samu državu kojoj je do tada bila namijenjena uloga Intelligence. Dedijer
naglašava značaj Intelligence putem važnosti njezinih rezultata za gospodarski razvoj društva
i države. Koristi pojam Social Intelligence (ibidem). Stevan Dedijer rođen je u Sarajevu u
sklopu tadašnjeg oblika državotvorne zajednice Austro-Ugarske Monarhije. Carin Dedijer
(2009) u biografiji ističe da je radio na najvažnijim projektima bivše Jugoslavije, primjerice
projektu atomske bombe. Jugoslaviju je napustio iz intelektualnog protesta usmjerenog protiv
Titovog komunističkog režima. Znanstveni put nastavlja u Švedskoj gdje i nastaje pojam
Social Intelligence. Odlaskom te osobe s prostora bivše Jugoslavije cjelokupno je društvo
mnogo izgubilo. Radi se o još jednom primjeru genijalnog uma koji je mogao znanost ovog
podneblja podići na najvišu svjetsku razinu. David Bloom (2004) ističe da je Dedijer osnovao
istraživački institut za politologiju na sveučilištu Lund u Švedskoj 1972. godine. Tako je
započeo svoj pionirski rad u poslovnoj inteligenciji o čemu je objavio više od 250 znanstvenih
radova. U Intelligence today1975. Godine pisao je o „korištenju kolektivnog znanja u
organizaciji za postizanje konkurentske prednosti u industriji. Špijuniranje umire, samo idioti
pribjegavaju takvim sumnjivim aktivnostima. Samo tvrtke s neadekvatnim Intelligence
sposobnostima i inferiornim strategijama pribavljanja znanja nastoje dobiti informacije
nezakonitim ili neetičnim sredstvima".Prema Marrenu Patricku (2004) Stevan Dedijer je
Business mislilac i teoretičar,ratnik i rušitelj intelektualnih i stvarnih prepreka. On je
najpoznatiji kao jedan od osnivača Business Intelligencea. Predvidio je revoluciju
Intelligencea putem njezine privatizacije, prelaskom s javnog sektora prema privatnim
kompanijama. Većina onoga što je postalo poznato kao upravljanje
znanjemnastalojeizrazmišljanjaStevanaDedijeraidrugihzagovornikaobavještajnogpristupa u
poslovanju. Bilandžić (2008) definira Business Intelligence kao obavještajnu aktivnost u
poslovnom svijetu koju planiraju, organiziraju i provode poslovni subjekti, pri čemu ta
aktivnost podrazumijeva proces legalnog prikupljanja javnih i svima dostupnih podataka
etičnim sredstvima, njihovu analizu i pretvaranje u gotove poslovno-obavještajne analize
(„znanje“) radi pružanja potpore čelništvu poslovnog subjekta s ciljem donošenja i realizacije
što kvalitetnijih poslovnih odluka usmjerenih na očuvanje postojeće pozicije poslovnog
subjekta u poslovnom okruženju, izbjegavanje bilo kakvih prijetnji i,u konačnici, na ukupni
kvalitativni napredak poslovnog subjekta.
20
Temeljem navedene definicije Bilandžić ističe kako BI kao obavještajna djelatnost u
poslovnom svijetu ima tri ključne značajke:
1. To je proces prikupljanja podataka i informacija koje nakon odgovarajuće obrade
(izrada analitičkih izvješća) postaju „znanje“.
2. Business Intelligence je usmjeren na informacije temeljem kojih se mogu
anticipirati budući procesi, događaji, akcije ili kretanja.
3. Business Intelligence je instrument koji ima potpornu ulogu u procesu donošenja
odluka.
Miller et al.(2006) definiraju BI kao pronalaženje pravih informacija za prave ljude u pravo
vrijeme. Pojam obuhvaća sve sposobnosti potrebne za pretvaranje podataka (data) u
Intelligenceu u koji se svaka osoba u poduzeću može pouzdati i koristiti za efikasnije
donošenje odluka. BI je pravi izvor održive kompetitivne prednosti. Ono omogućava
poduzeću stalne prihode, upravljanje troškovima i ostvarivanje stalne razine profitabilnosti.
„Intelligent enterprise“je ono koje koristi BI za unapređenje poslovanja, i još bolje za
predviđanje kako će buduće ekonomske i tržišne promjene utjecati na poslovanje poduzeća a
takva organizacija je spremna na prilagodbu i napredak u novim uvjetima kroz poticanje
kulture inovacije i prilagodbe. Loshin(2003) posebno ističe definiciju iz The Data Warehouse
Institute Faculty Newsletter koja glasi: BI je proces, tehnologija i alati potrebni za pretvaranje
podataka u informacije, informacije u znanje i znanje u planove koji stvaraju profitabilne
poslovne poteze. BI obuhvaća skladišta podataka, poslovne analitičke alate, i znanje o
menadžmentu. Definicije i ključne značajke jasno i nedvojbeno određuju BI kao složeni
proces koji obuhvaća rad s informacijama. Istima se daje vrlo važna ulogu u poduzeću. One
imaju funkciju koja je oduvijek u organizaciji bila bitna. Samo ispravno i pravovremeno
informirani menadžer može uspješno upravljati poduzećem. Činjenica je to važna oduvijek.
Stoga iznosim formulu za informaciju kojoj je posvećen ovaj rad:
PRAVOVREMENA + ISPRAVNA= RELEVANTNA INFORMACIJA
Aktualno vrijeme u kojem se nalazimo te u kojem poslovne aktivnosti provode poduzeća
obilježava nekoliko karakterističnih, bitnih činjenica koje snažno utječu na njihovo
poslovanje. To su nezaobilazni faktori koji će utjecati na funkcioniranje svake organizacije te
ih se ne može ignorirati kao ni zaobilaziti:
eksponencijalno povećanje populacije ukupnog svjetskog stanovništva
prisutnost interneta kao glavnog i svugdje dostupnog komunikacijskog kanala
promjene državnih, društvenih, dobnih, moralnih i drugih granica.
Povećanje ukupnog svjetskog stanovništva utječe na potrebe tržišta na način da nova
populacija ima određene potrošačke potrebe. Na poduzeću je da prepozna iste, bez obzira jesu
li to potrebe stanovništva čija materijalna, financijska moć raste ili pada,jesu li to generacije
mlađih kupaca ili starijih dobnih struktura s individualnim i dijametralno različitim
zahtjevima. Zahtjevi kupaca se mijenjaju, uz napomenu da su promjene sve brže. Roba koja je
aktualna danas, sutra će možda biti bez vrijednosti. Internet je prisutan kao komunikacijski
medij te distribucijski kanal koji utječe na ponašanje kupaca zadavanjem trendova,
promoviranjem novih proizvoda i definiranjem stavova najširih masa populacije. Promjene
koje se događaju, a socijalnog su karaktera, bile su oduvijek značajke ljudskog društva kroz
povijest. Jačanjem utjecaja medija promjene se šire brže nego ranije u povijesti te su ponekad
teško predvidive ako ne raspolažemo relevantnim informacijama. Svatko tko treba može biti
informiran o gotovo svim činjenicama. Potrebno je samo tražiti na pravome mjestu.
21
Istovremeno, izloženi smo povećalima drugih koji traže informacije kako bi postigli vlastite
ciljeve. Opsežan promet podataka predstavlja značajan izazov za poduzeća u selekciji i
pohrani istih s obzirom da se svakog dana broj informacija povećava i dodaje već generiranim
podacima. Naziv pojma Business Intelligence dolazi iz engleskog govornog područja.
Odgovarajući hrvatski prijevod ne postoji. U literaturi se provodi diskusija o nekoliko riječi ili
složenica više riječi koje bi mogle odgovarajuće prevesti smisao BI-a. Sama definicija pojma
je složena i obuhvaća više stručnih termina koji međusobno čine kombinaciju svih sastavnica
pojma. Miller et al. (2006) navode da se u stručnim krugovima u svrhu poimanja BI-a koriste
pojmovi competitive intelligence, economic intelligence, industry espionage. Svi su oni
međusobno povezani i sadrže neke od funkcija BI-a. Temeljeni su na zakonima, dopuštenim
sredstvima osim industry espionagea koji predstavlja nelegalno, ali često prisutno djelovanje
u poslovanju. Bilandžić (2008) ističe da pojedini ugledni autori (Jan Herring, Vernon Prior)
ponekad o pojmovima BI-a i competitive intelligence govore kao o sinonimima, dok drugi
(Benjamin i Tamar Gilad) govore o BI-u kao alternativnom pojmu competitive intelligence.
Pošto pojam BI-a i na originalnom jeziku nastanka još uvijek čak i u stručnim krugovima
izaziva zabunu ili namjerno korištenje kao sinonima uz druge pojmove, jasno da pitanje
točnog prijevoda na hrvatski jezik postaje još složenije.
Slijedom navedenih prijepora glede jedinstvenosti odgovarajućeg naziva područja znanosti
kojim se bavimo, odlučili smo u radu koristiti originalan naziv Business Intelligence. Takav
odabir smatramo jednoznačnim, razumljivim i prihvaćenim u stručnim krugovima.
Istovremeno ne ostavlja mjesto dvojbi oko svrstavanja u odgovarajuće područje znanosti i
područje u poslovanju poduzeća. Kod neupućenih će uvijek izazivati zbunjenost i dvojbe kao
i izvještaji koje BI producira u rezultatima svojih aktivnost.
Berlin & Kun-Huang (2014) ističu da se pod BI-om smatra proces pretvaranja podataka u
informacije, a zatim u znanje koje omogućuje donositeljima odluka u skladu sa strategijom
tvrtke kako je navedeno u Golfarelli et. al.(2004). BIje također jedna od tehnika za
poboljšanje kvalitativnih i kvantitativnih vrijednosti znanja dostupnog donositeljima odluka
kako je navedeno u Cody et al.(2002). Dakle, BI može pridonijeti odlučivanju kako je
navedeno u Ishikawa & Nakagawa (2013). Proces uključuje primjenu metoda istraživanja,
modela i pristupa u raznim domenama problema. Područje upravljanja ima sve veću potrebu
za analizom podataka kako je navedeno u Moutinho &Huarng (2012). Demonstracija procesa
koji se može primijeniti kako bi se pomoglo u donošenju odluka privlači mnogobrojne
praktičare. Međutim, kako bi se dobila bolja kvaliteta informacija, kako bi se pomoglo boljem
donošenju odluka, razvijanje novih istraživačkih metoda, modela i pristupa također je vrlo
važno. To može uključivati stvaranje novih metoda, rafiniranje ili integriranje postojećih.
3.2. Arhitektura BI sustava u kompaniji
Kako bi BI u organizaciji bio funkcionalan, mora obuhvaćati određene hardversko- softverske
komponente integrirane u cjelinu.
Sustav se sastoji od:
1. izvora podataka koji se produciraju na različitim programskim podlogama
2. ETL procesa za izmjenu, čišćenje i punjene podataka
3. skladišta
4. korisničke aplikacije.
22
3.2.1. Izvori podataka (Data Sources)
Svojim radom poduzeće proizvodi podatke u različitim formatima koji mogu biti
jednostavnije ili složenije prikladni za dalju obradu koja je nužna nakon samog prikupljanja.
Vanjski izvori proizvode podatke koji se mogu nalaziti u još više različitih formata. Takvi
podaci predstavljaju osnovu za dalju obradu. Detektiranje i prikupljanje predstavlja prvi korak
na putu do informacija i znanja. Poduzeće mora biti sposobno prikupljati podatke na
odgovarajućim, odabranim, ciljanim izvorima. U suprotnom mnoštvo irelevantnih izvora i
njihovih proizvoda vrlo bi brzo zakrčilo i najveće kapacitete za pohranu svake organizacije.
Nekoliko primjera različitih izvora i formata podataka:
poslovne aplikacije za robno-materijalno poslovanje (ERP)
računovodstvene aplikacije
poslovne aplikacije za praćenje odnosa sa kupcima (CRM)
Excel tablica (popis poziva s telefonskog računa, vremenska prognoza, statistički
izvještaji)
Word dokument
bilo koji drugi izvori strukturiranih podataka koji su relevantni za poslovanje i
dostupni su u digitalnom obliku(Ventex, 2014).
3.2.2. ETL (Extract Transform Load)proces
Mnoštvo prikupljenih podataka s različitih izvora i međusobno ne komplementarnih formata
dolaze do dijela ETL procesa. ETL koristimo za vađenje podataka iz više izvora i sustava te
obradom, rekombiniranjem pretvaramo nove skupove koji postaju upotrebljivi za postavljanje
upita (Businessintelligence, 2014). Originalni, primarni podaci u ovom trenutku dobivaju
uporabnu vrijednost za sustav te se kao takvi pohranjuju u skladištima podataka. Nužna je
standardizirana, propisana minimalna kvaliteta obrade. U suprotnom, pogrešni podaci nemaju
uporabnu, stvarnu vrijednost, i još gore, mogu nuditi informacije koje su netočne, a posljedice
su fatalne poslovne odluke. ETL je ključan dio procesa koji svojim aktivnostima garantira
cjelovitost i točnost podataka. Uz skladišta podataka čini jezgru BI rješenja.
3.2.3. Skladište podataka (Data Warehouse)
Skladište podataka predstavlja relacijske baze podataka koje su dizajnirane za upite i analize
umjesto za obradu transakcija. To obično sadrži povijesne podatke dobivene iz transakcijskih
podataka, ali može uključivati podatke iz drugih izvora. Ona odvaja poslove analiza od
poslova transakcija i omogućuje organizaciji da konsolidira podatke iz nekoliko izvora. Baze
podataka su direktno i neraskidivo povezane s ETL procesom, analitičkom obradom (OLAP)
te alatima za obradu klijenata i drugim programima koji upravljaju procesom prikupljanja
podataka i predaje korisnicima (Oracle, 2014). Skladište podataka čini logičnu zbirku svih
podataka koje smo prikupili i jednoznačno oblikovali u prethodnim fazama BI-a.
3.2.4. Alati i korisničke aplikacije
Menadžment poduzeća često ima jako malo raspoloživog vremena za čitanje ili proučavanje
opširnih izvještaja s tržišta, financijskih situacija, troškova, zaliha i drugih ključnih
informacija o poduzeću, a još manje o okruženju konkurencije, državne administracije,
regulative i drugo. Upravo iz tog razloga postoje odgovarajuće aplikacije koje će sve
relevantne podatke pretvorene u informacije prikazati na odgovarajući način. Na kraju BI
23
procesa dolazi izvještavanje, dodirna točka korisnika s informacijama. Na tom mjestu očekuje
se pravovremena, točna i relevantna informacija na temelju koje se donose odluke o sljedećim
poslovnim potezima poduzeća. Potrebna su jednostavna korisnička sučelja koja će u što
manje koraka na ekranu prezentirati informacije koje će biti jasne i koje će upućivati na dalje
informiranje ili donošenje odluka, poslovnih poteza kompanije. Osim informiranja,
izvještavanja, BI rješenje mora omogućavati korisniku postavljanje pitanja i traženje
odgovora. Navedeno omogućavaju tehnologije upita na zahtjev (Ad hoc). OLAP nam
omogućava sagledavanje podataka iz različitih perspektiva. Koristi se za otkrivanje podataka,
složene analitičke izračune, predviđanja, scenarije (što, kako) te planiranje (Olap, 2014).
Rudarenje podacima (Data Mining) omogućava korisnicima uvid u skrivene informacije koje
se nalaze u podacima. Ovim alatom dolazimo do otkrivanja korelacija, trendova, obrazaca
ponašanja. U poduzećima se ovim podacima bave posebni odjeli koji analitikom dolaze do
rješenja, zaključaka, putokaza budućih poslovnih odluka.
Spomenuta korisnička sučelja predstavljaju kritičan trenutak funkcioniranja BI sustava u
poduzeću iz više razloga. Uzmimo kao primjer poduzeće u kojem je vlasnik ujedno osnivač,
menadžer, ključni zaposlenik i poduzetnik sve u jednoj osobi. Praksa često potvrđuje ovakvu
situaciju u kojoj jedna osoba odlučuje o širokom, često cjelokupnom sustavu odlučivanja i
donošenja poslovnih odluka u poduzeću. Takva osoba koja uspješno rukovodi organizacijom
s tridesetak ili možda dvije stotine zaposlenika mora sigurno biti i stručnjak za pojedino
poslovno područje. Istovremeno, bilo bi iluzorno očekivati da će jedna osoba na najvišoj
kvalitativnoj razini vladati svim područjima rada vlastitog poduzeća ili još teže više područja
poslovanja (primjerice nabavom, proizvodnjom, distribucijom, prodajom, računovodstvom,
upravljanjem kapitalom, kadrovskim poslovima i drugo). Rijetki poduzetnici, koji su i ključne
osobe za odlučivanje u poduzećima, imaju dovoljno znanja za korištenje suvremenih ICT
alata kako bi u potpunosti iskoristili pogodnosti u menadžmentu poduzećem koje im može
donijeti najsuvremenija tehnologija. Korisnička sučelja moraju jasno i nedvosmisleno
ukazivati korisniku na činjenice i biti putokaz prema ispravnim poslovnim odlukama te
ujedno motivirati na dodatno korištenje, analizu. Svako sučelje mora se prilagoditi
korisnikovom znanju, vještinama korištenja ICT alata, namjeni, vrsti poslovanja i brojnim
drugim faktorima kako bi se ostvarila očekivanja investitora.
Dizajn kontrolne ploče (Dashboard) od presudnog je utjecaja na upotrebljivost i korisnost
kontrolnih ploča. Korisniku mora omogućavati jasno i nedvosmisleno predočavanje ključnih
informacija te ih činiti lako dostupnima (Panini, 2007). To su kognitivni alati koji unapređuju
raspon i doseg kontrole korisnika nad mnoštvom podataka. Takvi alati omogućavaju, pomažu
vizualno prepoznavanje trendova, stanja, obrazaca ponašanja i anomalija u sustavu te razloga
ina taj način pružaju smjernice za donošenje informiranih i kvalitetnih odluka (Panini, 2007,
navedeno u Few 2005). Nadalje, Few nabraja najčešće pogreške u oblikovanju kontrolne
ploče:
dimenzije ploče nadmašuju dimenzije ekrana
neodgovarajući kontekst podataka
prekomjerna pojedinost i prekomjerna preciznost
važni se pokazatelji iskazuju indirektno
izbor neprimjerenog medija za prikaz podataka
nepotrebna varijabilnost podataka
loše oblikovani detalji grafičkog prikaza
kvantitativne vrijednosti neprimjereno grafički prikazane
nelogičan raspored elemenata ploče
nenaglašavanje bitnih ili naglašavanje nebitnih elemenata
ukrašavanje prikaza nepotrebnim elementima
neumjereno korištenje boje
24
pretjerano spartanski dizajn.
Slika 2. Jasan prikaz ključnih podataka na kontrolnoj ploči
Izvor: QlikView (2014)
Slika 3. Kontrolna ploča s mnogo podataka i logičnom strukturom
Izvor: QlikView (2014)
25
Četvrta slika u nastavku prikazuje višedimenzionalnost i složenost BI-a u organizaciji. Nakon
prikupljanja, uređivanja i odgovarajuće pohrane podataka na redu je pretraga i izvještavanje.
Na kraju procesa dolaze izvještaji za koje je potreban kompetentan ljudski faktor, najvažniji
potencijal kompanije. Samo odgovarajući stručnjaci određenih područja moći će u najvećoj
mogućoj mjeri iskoristiti informacije koje su im plasirane na kontrolnim pločama
(Dashboard).
Slika 4. Stvaranje znanja putem BI procesa
Izvor: Teletech-Sistems (2014)
Mnoštvo informacija koje su BI alati pripremili za menadžment prezentiraju se na
odgovarajućim sučeljima. Izvještaji se mogu prikazati na više načina. Najvažnije je da budu
jednoznačni i razumljivi, prilagođeni krajnjem korisniku. Svako BI rješenje u ovom dijelu
mora biti posebno individualizirano prema korisnicima kojima je namijenjeno. Izvještaj koji
korisnik neće razumjeti ili zbog načina prezentacije neće uočiti važne podatke uopće nema
uporabnu vrijednost, kao da ne postoji.
Pretpostavke uspješne primjene BI-a, „zlatna pravila“ prema Panian (2007):
1. Korisnike treba razumjeti.
2. Primjena paradigme broja klikova.
3. Napredni korisnici su konzumenti i proizvođači.
4. Uspostava i njegovanje kulture mjerenja.
5. Razvoj BI-a mora biti strateško opredjeljenje poduzeća.
26
Korisnike treba razumjeti.
Korisnike treba svrstati u tri osnovne kategorije koje predstavljaju:poslovni korisnici ne
tehničkog profila, poslovni analitičari i napredniji korisnici.
Primjena paradigme broja klikova.
Pravilo je u korelaciji s prethodnim, vještiji korisnik će dalje, dublje tražiti potrebne
informacije.
Napredni korisnici su konzumenti i proizvođači.
Napredniji korisnici nužno moraju stvarati, oni su spona običnih korisnika i informatičara.
Uspostava i njegovanje kulture mjerenja.
Podsjećanje zaposlenika na strategiju poslovanja i mjerenje rezultata. Mjereni rezultati se
mogu analizirati.
Razvoj BI-a mora biti strateško opredjeljenje poduzeća.
Plan uvođenja BI-a treba obuhvaćati sve sektore organizacije i biti proširiv, cjelokupna
organizacija mora biti unaprijeđena kroz BI, integriranost kompanije.
Kriteriji za pravi, kvalitetan BI prema Miller et al. (2006):
Breadth, Depth, Completness, Advanced analytics, Data qualitiy, Intelligence storage.
Autorise pozivaju na SAS (www.sas.com) te ističu da ne postoji kompletni BI ako nisu
zadovoljeni navedeni uvjeti.
Breadth
Širina u kojoj su integrirane funkcije i tehnologije cijelim poduzećem, do svakog kutka. Od
operacijsko/transakcijskih sustava, višestrukih baza podataka različitih formata i do svih
kontaktnih kanala.
Depth
Dubina koja dotiče sve kojima je potrebno i na način koji je njima relevantan. Odgovarajuće
sučelje za korisnike na različitim razinama.
Completeness
Cjelovitost obuhvaća sve krajeve platforme. BI ovisi o svim karikama lanca aplikacija i
tehnologija koje rade zajednički na pronalasku provjerljive verzije istine.
Advanced analitics
Napredna analitika koja isporučuje odgovarajuća predviđanja, a ne samo osvrt na prošlost. BI
mora omogućavati:predviđanja, planiranje scenarija, optimizacije te analizu rizika.
Data quality
Kvaliteta podataka omogućuje da aplikacije daju potvrđenu, provjerenu verziju činjenica.
Kvaliteta podataka je imperativ koji omogućuje povrat na ulaganje u BI.
Intelligence storage
Spremišta inteligencije. Informacijama su potrebne inteligentne aplikacije. Skladišta podataka
moraju biti u stanju izvlačiti podatke iz različitih, mnogobrojnih izvora, pripremiti ih za
analizu te ih brzo dostaviti aplikacijama i platformama kojima su potrebni.
27
3.2.5. Primjeri BI alata
Na ICT tržištu postoji mnoštvo ponuđača najrazličitijih vrsta hardversko-softverskih rješenja
pogodnih za implementaciju u svaku organizaciju. Opće je poznata činjenica da većina
ulaganja u ICT za investitora predstavlja znatan financijski trošak. Bez obzira što ispravno
planirana ulaganja osiguravaju višestruki povrat na investiciju, prioriteti za investitore (u
Hrvatskoj) u ovom vremenu vežu se za izazove opstanka poduzeća ili likvidacije. Hrvatsko
gospodarstvo nalazi se već šestu godinu za redom u recesiji i jasno je bez posebne analize
stanja da je privatni sektor znatno financijski iscrpljen. Posebno to vrijedi za mala i srednja
privatna poduzeća koja su predmet istraživanja u ovom radu. Trošak pojedinih BI rješenja
može samo u početku iznositi i preko 70.000eura, što se svakako može samo povećavati
tijekom godina. Ulaganja su to koja si mogu danas priuštiti samo velike kompanije.
Kvalitetno skladište podataka (samo jedan dio BI rješenja) u Hrvatskoj se može naručiti za
najmanje 10.000eura. Iz navedenog je jasno da manjim poduzećima ovakve investicije za
licence softvera predstavljaju značajan i često previsoki financijski trošak. Svako planiranje
ulaganja u sljedećim je godinama vrlo neizvjesno ako se ne uključe drugi faktori,primjerice
državne subvencije kroz porezna rasterećenja na ulaganje u ICT, povrat dijela sredstva ili
drugi izvori koji bi umanjili troškove ulaganja. Zbog navedenih razloga te općeg trenda na
tržištu ICT-a u kojem se nudi drugačiji pristup nabavci, korištenju i kupnji ICT proizvoda te
drugih usluga, u nastavku ću navesti nekoliko besplatnih (u vlasništvu ili korištenju) ili
otvorenog koda (open source) BI rješenja koja su dostupnija poduzećima zbog manjih
početnih ili ukupnih financijskih troškova. Otvoreni kodovi ili besplatna cjelokupna rješenja
nisu novost, ali posljednjih godina popularnost im rate te polako i sigurno zauzimaju sve
značajniji dio tržišta BI rješenja. Čak se i veliki sustavi, multinacionalne kompanije ili
državne institucije te primjerice gradovi odlučuju na takve korake jer su prednosti
mnogobrojne, a ponude rješenja sve prilagođenije određenim specifičnim potrebama
pojedinog korisnika i kvalitetnije u svakom pogledu.
Neke od najznačajnijih svjetskih ICT kompanija s ponudama BI rješenja koja su zastupljena
globalno su MicroSoft, Tableau Software, QlikTech, LogiAnalytics, Pentaho, Targit, Birst,
Prognoz, Bitam, Oracle, IBM, SAS, MicroStrategy, Tibco, GoodData, Information builders,
SAP.
Neka od Open Source i besplatnih BI rješenja nude: SpagoBI, Pentaho Community Edition,
BIRT, ReportServer, ART, Pentaho Reporting, JasperReports Server, Rapidminer, Mondiran,
KNIME, InetSoft Technology Corporation, QlikView, SAP Lumira, icCube, Tableau Public,
Jaspersoft, Palo, Actuate Corporation, TACTIC, MicroStrategy.
Navedene jednostavno dostupne aplikacije često su proizvod prethodno navedenih kompanija
koje nastoje ponuditi jeftiniji pristup BI rješenjima pomoću alata koji nisu individualno
pripremljeni za točno određeno poduzeće ili drugog korisnika, ali mogu poslužiti predviđenim
skupinama zainteresiranih korisnika. Ujedno, te kompanije nude i rješenja koja su naprednija
(primjerice professional verzije,enterprise ili verzije za veći broj korisnika) tako da svaki od
navedenih alata ima namjenu koja će više ili manje koristiti organizacijama koje se bave
određenom djelatnošću. Pojedini su alati izvještajno usmjereni što kvalitetnijim
prezentacijama izvješća i analiza na korisničkom sučelju (JasperSoft). Drugima je u prvom
planu vizualizacija, intuitivnost kod pripreme dashboarda (MicroStrategy). Uz nabavku
aplikacija čijim uvođenjem bitno smanjujemo početne troškove, svakako je potrebno dodati i
Cloud rješenje kao jeftiniju opciju pohrane velikih količina podataka.
28
Slika 5. Sučelje JasperSoft Reportsa (open source)
Izvor:JasperSoft (2014)
Slika 6. Sučelje MicroStrategya
Izvor: MicroStrategy (2014)
29
3.2.6. Posebnosti BI malih i srednjih poduzeća u međunarodnom poslovanju
Prema Amabile et al. (2013)sveprisutna globalizacija i jačanje konkurencije navodi mala i
srednja poduzeća na izlazak iz nacionalnih okvira poslovanja u međunarodno poslovanje kako
je navedeno u Ortiz & Lombardo (2009). Kako internacionalizacija može predstavljati
sredstvo razvoja, sam proces je rizičan i složen. Više istraživanja (Neupert et al., 2006;.
Wright et al., 2007;. Brouthers et al., 2009) te studije slučaja u procesu internacionalizacije
kako je navedeno uLeonidou & Theodosiou (2004) i Toften & Rustad (2005) pokazale su da
je upravljanje informacijama o novonastalom okruženju jedna je od najistaknutijih prepreka s
kojom se međunarodno malo i srednje poduzeće morati suočiti. Prema tome usvajanje aktivne
poslovne inteligencije u praksi je važan izazov za takva poduzeća. Kako je navedeno u Toften
(2005) te Julien i Ramangalahy (2003) naglašava se pozitivan utjecaj aktivnosti poslovne
inteligencije na međunarodne rezultate poduzeća. Ove su aktivnosti doista važne kako bi
čelnici poduzeća dobivali informacije o nedavnim događajima na stranim tržištima, o
zakonskim ograničenjima za svaku određenu zemlju, itd., kako je navedeno u
Williams(2006). Utjecaj rukovodećih osoba u malim i srednjim poduzećima na razvoj BI-a u
međunarodnim okvirima poslovanja je od presudnog značaja i posebno snažno izražena u
odnosu na velike kompanije. Često ta uloga menadžmenta nije dovoljno shvaćena. Možemo
zaključiti kako je razvoj BI-a malih i srednjih poduzeća u međunarodnim okvirima poslovanja
još važnija potreba u odnosu na poslovanje poduzeća na nacionalnoj razini. Takva poduzeća
posebno su osjetljiva jer imaju poslovanje na domaćem tržištu, a izlazak na nadnacionalno
tržište traži određena ulaganja koja dodatno financijski iscrpljuju poduzeće. Na novom tržištu
moraju biti angažirani članovi menadžmenta koji imaju znanje o samom poduzeću, ali i o
tržištu na koje se izlazi. Novonastali uvjeti poslovanja uvijek su rizičan pothvat koji bi se
morao planirati uz potporu temeljitog angažiranja BI službe.
Pellissier & Nenzhelele (2013) nakon provedenog istraživanja nad malim i srednjim
poduzećima došli su do zaključka kako je potreba za uvođenjem Competitive Intelligence(CI)
u organizaciju još važnija nego kod velikih poduzeća iz razloga što manja poduzeća poslovne
aktivnosti provode u okruženju izuzetne konkurencije zbog brojnosti subjekata na tržištu.
Manja poduzeća slabije su informatički opremljena od većih tako da često nalazimo primjere
korištenja usluge drugih kompanija za provođenje CI aktivnosti. Navedeno je razumljivo jer
su slabije financijske moći, ali i postupaju logično korištenjem usluga vanjskih dobavljača.
Istraživanje je također pokazalo da iskustvo rukovodećeg kadra ima važnu ulogu u svjesnosti
važnosti korištenja CI-a. Stariji, iskusniji rukovodeći kadar pridaje više pozornosti
funkcionalnom CI-u u poduzeću. Navedeno se tumači stečenim poslovnim iskustvom i
praksom koja je pokazala vrijednosti, važnost korištenja alata koji omogućavaju stjecanje
konkurentskih prednosti na otvorenom tržištu. Istraživanje ukazuje na potrebu angažiranja
iskusnijih menadžera kod angažiranja poduzeća na međunarodnom tržištu kako bi se
aktivnosti kvalitetnije provodile.
3.2.7. Pravci razvoja BI-a
Razvoj ICT-a vrlo je brz, nezadrživ te u određenoj mjeri nepredvidiv. Svakodnevno smo
svjedoci povećanja kapaciteta memorije jedinica za pohranu podataka. Brzina obrade
podataka CPU-a(Central processing unit) također postaju sve veće. Tehnologije koje danas
koristimo, pred samo nekoliko godina bile su rezervirane za Vlade najbogatijih država. Cijena
tehnologije pada svakodnevno, a sposobnosti, kapaciteti obrade podataka rapidno rastu. To je
pozitivno i za BI koja za kvalitetno funkcioniranje pred arhitekte ICT sustava postavlja sve
veće zahtjeve. Određene trendove u sljedećim godinama možemo uočiti i predvidjeti, ali isto
tako neko novo otkriće na području ICT-a može bitno, iz temelja promijeniti hardversku i
30
softversku arhitekturu BI sustava. Prema Stangarone (2014)BI je na rubu izuzetnog daljeg
rasta. Svjedoci smo brze prilagodbe BI-a i analitike i daljeg napretka. Poduzeća stvaraju sve
više podataka te su potrebne nove metode za njihovo učinkovito iskorištavanje. Povećanjem
količine podataka rast će i zahtjevi za svestranim BI-om. Nalazimo se na rubu BI eksplozije.
Svjedočimo promjenama, mobilne tehnologije se poboljšavaju, oblak (Cloud) je postao
održiva poslovna opcija, sve snažnija tehnologija daje nove mogućnosti web-u, sve to zajedno
dovodi do novog vala BI-a. Najznačajniji trendovi u 2014. i 2015. godini bit će sljedeći:
1. Prilagodba BI-amulti-screen okruženju.
Dok mobile BI raste, krećemo se prema nečem većem. Aplikacije se prilagođavaju
smartphone uređajima, tabletima, i PC-ima. Već imamo pametne uređaje (satovi i naočale) s
drugačijim sučeljem i veličinama ekrana. Real-time informacije dolaze na uređaju veličini
koja je korisniku potrebna.
2. Collaborative BI
Unatoč društvenoj prirodi weba, BI softver je i dalje „nedruštven“. Usporedo s primjerima
suradnje unutar BI aplikacija, i dalje se komunicira tradicionalno,putem sastanaka i
elektroničkom poštom. Potrebe kompanija za rezultatima prisilit će BI na komunikaciju s
okolišem, ali ne isključivo sastancima i elektroničkom poštom.
3. Izlazak BI-a iz silosa
Jedan od najvećih problema tradicionalnog BI rješenja su silosi. Različiti odjeli pohranjuju
podatke u različitim sustavima što prisiljava rukovodstvo kompanija da traži smisao među
podacima iz različitih izvora. U budućnosti ćemo vidjeti konvergenciju u BI-u, menadžment
će dobivati podatke koji su potrebni iz jednog izvora.
4. Proaktivnost BI-a
BI rješenja iz prošlosti daju reaktivni pristup, nude povijesnu analizu poslovnih podataka na
tjednoj, mjesečnoj ili godišnjoj osnovi. Iako je to korisno za razumijevanje poslovanja,
reaktivni BI ne iskorištava vrijednost podataka koje dobivamo u stvarnom vremenu. Kako sve
više tvrtki usvaja analitička rješenja u stvarnom vremenu, svjedočit ćemo rastu proaktivnosti
BI-a. Ovaj pristup upozoravat će korisnike na važne promjene i omogućavati brze reakcije, u
sljedećem danu.
5. Veća učinkovitost samoposlužnog BI-a
Tradicionalni BI obuhvaća prolazak podataka kroz analizu i izvješća ICT odjela. Kako alati
postaju jednostavniji, tako će korisnici sve više stvarati vlastita izvješća, neovisno o ICT
službi kompanije. Time se potiče samostalnost korisnika i povećava produktivnost.
6. Poboljšanje vizualizacije podataka
Prikaz mora biti razumljiv za što više korisnika, a ne samo stručnjacima. Dobivat ćemo BI
rješenja koja imaju učinkovitiju vizualizaciju na svim razinama.
7. Rast BI-a temeljene na oblaku (Cloud)
Cloud-based BI nije novost, ali rastom količine podataka događaju se sve veći izazovi.
Održavanjem infrastrukture i rastom zrelosti Cloud BI-a sve će više korisnika seliti u Cloud
usluge. Spoj analitika i Cloud stvara novu vrijednost u korištenju Big Data. Manji troškovi,
brži ROI i fleksibilnost utjecat će na rast Cloud BI-a(ibidem).
31
Prema Database Trends and Applications (2013) najznačajniji pravci razvoja BI-a
sljedećih godina bit će četiri ključna trenda, i to u pravcu:
Visual Analytics koja će obuhvaćati sve više 3D vizualizacije podataka kako aktualnih
tako i prošlih povijesnih pregleda nad informacijama. Proračunske tablice će i dalje
imati vrijednost i važnu ulogu, ali vizualizacija pomoću novih tehnologija ono je što
će činiti podatke krajnjim korisnicima jasnim, upotrebljivim. 3D će omogućavati
razumijevanje na dubljoj razini, odgovarati na pitanja u vizualnim predstavljanjima
podataka. Podaci će doslovno skakati na korisnike, nestrukturirano će dobivati novi
smisao.
Unstructured Data predstavljaju još jedno područje u kojem postoji značajan
potencijal za stvaranjem informacija. To je neiskorišten resurs, sposobnost
najspretnijih u izvlačenju koristi iz brojnih podataka koji stoje neiskorišteni činit će
razliku između prosječnih i najboljih kompanija. Menadžment koji će biti spreman
donositi brže odluke biti će uspješniji u upravljanju poduzećima. Izazov će biti izvući
zaključke iz mnoštva naizgled nepovezanih i različito organiziranih podataka.
Cloud BI će omogućiti pohranu golemih količina podataka i dati mogućnost korištenja
brojnim korisnicima. Ujedno će značajno smanjiti troškove BI rješenja. Istovremeno
on nudi i veći spektar dostupnih alata i tehnologija. Ujedno će biti posebno važna
uloga kod upravljanja Big Dataom.
Mobile BI dat će mogućnost pristupa podacima pomoću jednostavnih aplikacija
namijenjenih mobilnim uređajima. Time se odlučivanje seli u novu sferu. Ponuda će
obuhvaćati standardna izvješća, ključne pokazatelje uspješnosti, upozorenja i drugo.
Brojni zaposlenici na različitim razinama,kojima do sada informacije nisu ili nisu
uvijek bile dostupne, moći će redovito pristupati svim potrebnim informacijama.
Mobile BI činit će informacije razumljivima krajnjim korisnicima koji se nalaze na
rubnim dijelovima organizacija, a koji su često prvi kontakt s kupcima, dobavljačima,
konkurencijom.
U Gartneru (2013) ističu da će zahtjevi za pohranom i upravljanje podacima do 2016. godine
dovesti do toga da će brojne kompanije do 30% prihoda ostvarivati od izravne i neizravne
prodaje informacija. Mnoge kompanije sve više cijene stvarnu tržišnu vrijednost
informacijske imovine. Nedostatak stručnosti u upravljanju podacima (big data) i
informacijskih proizvoda dovest će do prilike za rast specijaliziranih posrednika koji će
djelovati kao informacijski posrednici ili preprodavači. Potreba za opravdanjem gomilanja
troškova upravljanja ogromnim količinama podataka dovela je mnoge organizacije u situaciju
da razmatraju mogućnost zarade na istim podacima (Doug Laney, Gartner Inc 2013). Pojedini
trgovci već ostvaruju milijune dolara prihoda od mrežne prodaje svojih informacija
poslovnim partnerima ili pretplatnicima. Druge kompanije okreću se pakiranju i preprodaji
javno dostupnih podataka. Većina je kompanija slabo pripremljena i opremljena za uvođenje
ponude informacijskih proizvoda, a upravo će taj prostor biti prilika preprodavačima
informacija. U Gartneru predviđaju pojavu menadžera informacijskih proizvoda koji će voditi
to područje u kompanijama. Činjenica je da potrošnja pojedinog subjekta, osobe ili poduzeća,
njegov profil, podaci o aktivnostima imaju opipljivu tržišnu vrijednost. Ako će se odlučiti za
podjelu takvih informacija, potrebno je osigurati odgovarajuću tržišnu protuvrijednost u
obliku usluga, novca ili proizvoda. Zanimljivo područje bit će prenamjena, prijelaz
tradicionalnih sustava upravljanja bazama podataka prema dijeljenju sa zainteresiranim
ponuđačima na tržištu informacija. S obzirom da baze podataka u pravilu nisu dobro
prilagođene za dijeljenje podataka, javljat će se novi oblici tehnologija s naglaskom na cloud-
based pristupu za pretplatnike na informacije s ograničenim pristupom.
32
3.3. Strategija uspješnog uvođenja BI-a
Poduzeće prilikom implementacije novih rješenja ima predviđeni trošak u suprotnosti s
beneficijama koje se također predviđaju. Odluka top menadžmenta poduzeća kojom daje
suglasnost za uvođenjem nove tehnologije ili sustava još uvijek nije garancija uspjeha
odnosno postizanja ciljeva. Unapređivanje postojećih i uvođenje novih rješenja predstavljaju
nužne preduvjete uspješne tržišne utakmice. Samo organizacija koja postupa inovativno može
očekivati poziciju tržišnog predvodnika umjesto pratitelja.
Stanovnik & Kavš (2011)tvrde da je izvođenje inovacijske strategije veoma težak posao.
Razlog je u multidisciplinarnosti, kompleksnosti i rizičnosti inovacijske djelatnosti koja je pak
s druge strane preduvjet za opstanak i rast poduzeća. Izvođenje inovacijske djelatnosti zato je
u velikoj meri menadžersko pitanje jer je potrebno imati odgovarajuće resurse koji su na
raspolaganju u određenom vremenu i u odgovarajućem obimu. Izvođenje inovacijske
djelatnosti veoma je zahtjevno, pa i mnoga stabilna poduzeća imaju teškoće s time. Ono
zahtjeva menadžment promjena (change management), a prije svega zahtjeva drugačiji način
razmišljanja od ustaljenog djelovanja.
Izvođenje inovacijske strategije ima dvije faze:
1. istraživanja i razvoj
2. tehnološka priprema proizvodnje, proizvodnja i marketing.
S ciljem uspješnog i efikasnog izvođenja inovacijske strategije potrebno je poznavati faktore
koji doprinose uspjehu inovacije i uzimati ih u obzir. Na uspješnost i neuspješnost tehnološke
inovacije utječe mnogo faktora. Nijedan od faktora ne možemo promatrati odvojeno jer su
interaktivni i odsutnost nekog od njih s velikom vjerojatnošću znači i propadanje inovacije.
Među faktorima koji doprinose uspješnosti inovacije najvažniji su sljedeći (Twiss Brian C.,
1991, str. 5-15):
1. usmjerenost prema tržištu
2. odgovaranje zajedničkim ciljevima organizacije
3. efikasan izbor projekta i vrednovanja
4. efikasno vođenje i nadzor projekta
5. izvor kreativnih ideja
6. organizacija osjetljiva na inovativnost
7. angažiranost jednog ili nekoliko pojedinaca.
Najuspješnija poduzeća u uspostavljanju sustava BI-a su ona koja od početka projekt shvaćaju
u strateškim i organizacijskim okvirima, suprotno od usmjeravanja na tehničke aspekte
(Liautaud & Hammond 2006, kako je rečeno u Davenport 1998.). Dalje citiraju Gopala
Kapura, predsjednika Centre for Project Management iz San Ramona koji tvrdi kako je
učinkovito poslovno sponzorstvo presudan pojedinačni sastojak u receptu za uspjeh svakog IT
projekta. Grupa kojoj je projekt dodijeljen i poslovni jamac trebaju učiniti sljedeće:
1. dati voditelju projekta odgovarajuće ovlasti
2. ukloniti prevelike prepreke i držati tim izvan političkih sukoba
3. poduprijeti tim u savladavanju preklapajućih funkcionalnih pitanja
4. formalno upravljati dometom projekta.
33
Jedna od opasnosti djelomičnog neuspjeha BI projekta u poduzeću proizlazi iz nedostatka
znanja među rukovodećim kadrom kompanija, a vezano za potencijal tehnologije kojim
društvo raspolaže (prema case study provedenoj od strane Affeldt & Da Silva (2013)).
Istraživanje je utvrdilo da implementirani BI sustavi ne zadovoljavaju informacijske potrebe
poduzeća unatoč uvedenim tehnološkim i poslovnim karakteristikama koje mogu zadovoljiti
višestruke potrebe promatranih korisnika. Na kraju cijelog projekta uvođenja BI-a u
kompaniju nedostaje element kojem je sustav namijenjen. To su korisnici koji unose podatke i
rade s krajnjim rezultatima. Oni u praksi određuju jesu li alati BI-a prilagođeni korištenju.
Ako nisu, sustav će vrlo vjerojatno davati samo djelomičan rezultat. Korisnik će
upotrebljavati samo ono što je s njegove pozicije razumljivo i/ili nužno za redoviti rad. Na taj
se način događa ocjena i selekcija kvalitetno izgrađenih sustava u odnosu na neodgovarajuća
rješenja. Iz tog razloga korisnici moraju biti uključeni već u fazi planiranja kako bi se dobila
što brža povratna informacija o „subjektivnoj“ korisničkoj funkcionalnosti.Za potpuno
ispunjenje ciljeva organizacije vrlo su važne osobe koje će prezentirane rezultate odnosno
informacije koje generira sustav BI-a znati tumačiti. Time će se ispuniti očekivanja zacrtana
uvođenjem projekta. To su oni koji informacije pretvaraju u znanje koje donosi prednost na
tržištu. Direktori poduzeća trebaju informacije sada, odnosno što brži i jednostavniji pristup
traženim podacima. Ponovno ćemo na kraju ovog dijela izlaganja podsjetiti na važnost
angažmana uprave društva. Snalažljiv koordinator projekta vršit će stalni update člana uprave
koji će tako uvijek pred sobom imati stanje razvoja sustava. Time će on razviti dodatnu,
osobnu zainteresiranost usmjerenu na uspjeh projekta te će svoj formalni i neformalni utjecaj
usmjeriti na rješavanje zapreka. Često je usmjerenost na cilj zadužene osobe važnija za uspjeh
projekta u odnosu na bilo kakav propisani sustav pravila ili hodograma za postupanjem. Wang
& Borges (2013)naglašavaju važnost menadžmenta znanja (eng. Knowledge Management) u
kompaniji. Toczydlowski (2005) smatra da sustav upravljanja znanjem mora organizirati
intelektualnu imovinu korporacije sa zabilježenim podacima, korporativno iskustvo,
informacije treće strane i, prešutno znanje zaposlenika. Menadžment znanja tek je u
nastajanju. Interdisciplinarni je poslovni model koji se bavi svim aspektima znanja u
kontekstu organizacije, uključujući stvaranje znanja, kodifikacije, dijeljenje, zaštitu te
promicanje tih aktivnosti u učenje i inovacije. U praksi su tehnološki alati i organizacijske
rutine obuhvaćeni u preklapajuće dijelove. Napori se obično usredotočuju na organizacijske
ciljeve kao što su poboljšane performanse, konkurentne prednosti, inovacije, razmjena
naučenih lekcija i stalno poboljšanje organizacije. Menadžmentom znanja u kompaniji može
se bolje upravljati uz pomoć antropologije. Što antropologija može učiniti za rast vrijednosti
menadžmenta znanjem? Antropologija zajedno sa psihologijom i drugim znanostima može
istodobno dovesti do stvaranja novih oblika organizacijskih znanja. Glavna metoda za
antropologiju je promatranje na terenu u nastojanju da se dobije dubinsko razumijevanje
društva koje se istražuje. Kako je navedeno u Burke (1998), zaposlenici će promatranjem
otkriti mnoštvo podataka o svakodnevnim aktivnostima, otkrivati prešutno znanje.
Antropološki alati mogu dati generičku klasifikaciju i postaviti definicije područja kao što su
organizacijske strukture, strategije i vještina na temelju zajedničke teorije i prakse upravljanja.
Ideje i vrijednosti te skriveno znanje često se doživljava kohezivnim sredstvima koji vežu
organizaciju u jednu cjelinu. Iako su mnoge organizacije nakupile detaljne informacije s
velikim bazama podataka koje sadrže povijest transakcija s kupcima tijekom mnogih godina,
veći dio znanja organizacije je šutljivi ne može lako biti pohranjen u više tradicionalnih
informacijskih spremišta.
34
4. BI U HRVATSKIM PODUZEĆIMA
4.1. Zašto?
Motivaciju za istraživanjem koje ćemo u nastavku prezentirati pronašli smo u rezultatima
prethodno provedenih istraživanja na području BI-a. Poseban utjecaj imao je rad naslova
Menadžeri moraju znati: poslovno obavještajna djelatnost kreira najvažniji resurs
upravljanja autora Zdravka Bazdana (2009). Proučavajući rad u sklopu studijskih aktivnosti,
interes je rastao do mjere koja je rezultirala provođenjem novog istraživanja kako bi se
tematici posvetilo još više pažnje na putu do novih spoznaja. Poslovno obavještavanje ima
povijest dužu od 2500 godina. Bazdan daje BI-u ključnu ulogu koristeći povijesne dokaze te
temeljne postulate danas najuspješnijih poduzeća koja su na početku kretala od nule, a
zahvaljujući ogromnom zalaganju na području prikupljanja informacija stekle zavidne
pozicije. Prikazuje povijesni razvoj službi informiranja, definira temelje znanosti BI-a.
Nekoliko puta autor je pokušavao potaknuti na ozbiljne korake Vladu i druge institucije
Republike Hrvatske u smislu pokretanja i osvješćivanja gospodarskih subjekata o važnosti
područja BI-a,no bez uspjeha. Rad je iscrpno ukazao na važnost teme istraživanja i posebno
zanimljivim primjerom koji se proučava na najznačajnijim svjetskim sveučilištima: Marco
Polo i knjiga Il Millioneu kojoj kroz uvriježeni izraz postupati kao Sinjorija Venecije
(metafora odbijanja, neprihvaćanja činjenica zbog nerazumijevanja, neznanja.(Polo,
1954,navedno u Bazdan, 2009). Danas je u Hrvatskoj BIna preniskoj razini, na fakultetima se
jedva počinje ozbiljnije izučavati. Autor rada provodi opisna istraživanja primjera iz povijesti
putem literature te navodeći vlastita iskustva. Analizom dokumentacije nastoji obuhvatiti
cjelokupnu zabilježenu ljudsku povijest teme istraživanja nastojeći promatrati globalno svako
relevantno poduzeće. Provodi istraživanje na temelju sekundarnih podataka iz dokumenata. U
svojem drugom radu naziva Poslovna obavještajna djelatnost-ključan čimbenik poslovne
izvrsnosti Bazdan nastoji potvrditi hipotezu da poslovno obavještajna djelatnost nije trošak
već investicija. Proučava dokumentaciju, od samih zakona koji definiraju dozvoljeni prostor
aktivnosti službi BI-a, do dostupnih pisanih izvora o aktivnostima relevantnih poduzeća na
predmetnom području. Analizirajući sekundarne izvore, uspješno potvrđuje hipotezu.
The influence of business intelligence on the business success of medium and large
companies(Klepić, 2007) utjecao je na osnovne premise o točnoj temi istraživanja i metodama
kojima bi se moglo doći do relevantnih rezultata na predmetnom području. Ovaj rad potvrdio
je uvjerenje da smo na pravom putu što se tiče odabira teme magistarskog rada. Ujedno
predstavlja model istraživanja proveden na način kako smo planirali vlastito istraživanje.
Istraživanje je provedeno u Bosni i Hercegovini proučavanjem srednjih i velikih poduzeća uz
podjelu prema broju zaposlenih kao osnovnom kriteriju. Autor polazi od pretpostavke da
poslovna inteligencija nije sama sebi svrha već ima smisla ako pridonosi uspješnosti
poduzeća, odnosno bitan je faktor uspješnosti. Siromašne zemlje vrlo limitiranih financijskih
resursa mogu ulaganjem u razvoj poslovne inteligencije stvoriti prednost koja će pridonijeti
snažnijem, nužnom gospodarskom rastu. Hipoteza rada je sljedeća: postoji korelacija između
poslovne inteligencije i poslovnog uspjeha u velikim i srednjim poduzećima u BiH. Zavisna
varijabla je poslovni uspjeh u velikim i srednjim poduzećima, a razvoj poslovne inteligencije
nezavisna. Obuhvaćene su tvrtke s više od 100 zaposlenih bez obzira na poslovno područje.
Istražuje se na 40% prostora BiH, traje od kraja 1999. do polovice 2000. godine. Podaci o
poduzećima dobiveni su u Mirovinskom fondu u Mostaru 1999. godine. Anketni upitnik
sastojao se od 56 pitanja. Za mjerenje uspješnosti poduzeća korišteni su sekundarni relevantni
izvori, službene statistike po preporuci Svjetske banke. Uspješnost je rangirana od 1 do 3 u
četiri razine. Poslovna inteligencija je rangirana od 1 do 5 u četiri razine. Istraživanje je
pokazalo da je prosječna tvrtka u stupnju razvoja poslovne inteligencije na razini 3,07%,
raspona zadovoljavajuće razvijena, ali s vrlo niskim prelaskom granice. Istraživanje zavisne
35
varijable pokazalo je da tvrtke rade loše, ali postoje pozitivni pokazatelji kao pretpostavke za
poboljšanje uspješnosti poslovanja.
Konačno, potvrda odluke o temi istraživanja i važnosti proučavanog područja u današnjem
poslovnom svijetu dolazi u radu naslova Using business intelligence in economics in view of
tourism (Vizjak et al., 2010)koji se bavi definicijom BI-a te primjenom s aspekta
menadžmenta u turizmu. Precizno se definiraju područje primjene u turizmu te naglašava
važnost u kompanijama koja nastupaju na međunarodnoj sceni.
4.2. Utjecaj BI-a na poduzeće
Svako poduzeće svojim poslovanjem nastoji ostvariti profit kako bi opravdalo vlastito
postojanje. Uvijek se balansira između ulaznih troškova i ostvarenog profita. Troškove je
potrebno držati pod kontrolom. Menadžment poduzeća uvijek će se voditi za budućom koristi
svakog ulaganja. Implementacija BI rješenja u poduzeće predstavlja za svaku kompaniju
značajan trošak. Sukladno tome očekivanja povrata na ulaganje kod ulaganja u BI su visoka.
Povrat na ulaganje mora biti opipljiv, odnosno najmanje u visini višestrukog iznosa uloženog
u BI sustav. Nije dovoljno postaviti očekivanja u vidu nekoliko postotaka iznad ulaganja.
Koristi BI-a u poduzeću višestruke su i dugoročne te ih kao takve moramo uzimati u obzir.
Jednostavnije je izračunati trošak ulaganja svih vidova koristi koje će organizacija ostvarivati
u vremenu poslovanja. Osnovnu korist dobivamo u vidu kvalitetnijeg procesa donošenja
odluka. Učinkovitije odlučivanje zasnovano na činjenicama ili brojkama uvijek će rezultirati
boljim performansom. BI alati daju nam potpuniji pregled tržišta i ukazuju na trendove,
promjene, prepoznavanje sadašnjih i budućih potreba kupaca, analizu vlastitog položaja u
odnosu na poslovno okruženje, upozoravanje na promjene društvenog i političkog okruženja.
Potvrdile su to danas najveće svjetske kompanije. Zahvaljujući ogromnom zalaganju na
području prikupljanja informacija, stekle su zavidne pozicije (Bazdan, 2009b). Poslovna
inteligencija nije sama sebi svrha već ima smisla ako pridonosi uspješnosti poduzeća,
odnosno bitan je faktor uspješnosti (Klepić, 2007). Jedna od najvažnijih koristi BI-a odnosi se
na brže i kvalitetnije odlučivanje. Brzina, spremnost na poduzimanje koraka upravo sada,
kada se događaji odvijaju, vrlo je važna. Dinamika poslovanja izuzetna je i samo
pravovremeno, ispravno i potpuno informirani menadžment može donijeti ispravnu odluku.
Za to je potrebno raspolagati potpunim informacijama,svim faktorima koji utječu na
poslovanje. Sve navedeno govori da se ključ uspješnog upravljanja poduzećem nalazi u
učinkovitom upravljanju informacijama.
Slika 7. prikazuje rast proizvodnje novih digitalnih informacija u vremenu. Poduzeće u tom
ogromnom svemiru podataka treba biti sposobno potražiti informacije koje će koristiti u
vlastitom poslovanju. Trenutno godišnje svi zajedno proizvodimo nešto manje od 10,000
exabita novih podataka. Do 2020. godine ta će se brojka povećati do barem 40,000. Navedeno
predstavlja veliki izazov za svako poduzeće. Nepregledno prostranstvo potencijalnih
informacija nalazit će se oko nas. BI aplikacije omogućit će prepoznavanje, uređivanje,
pohranu i odlučivanje na temeljima egzaktnih podataka. Istraživanje traži odgovore na pitanja
vezana uz spremnost i svjesnost hrvatskih malih i srednjih privatnih poduzeća za godine koje
su pred nama. Jesmo li u Hrvatskoj uopće svjesni činjenica koje su prisutne i nedvojbene na
svjetskoj poslovnoj sceni? Jesmo li u stanju situaciju sagledati iz svih kutova ili ćemo
nastaviti poslovati prema ustaljenim modelima koji su nas doveli do stanja u kojem se
nalazimo?
36
Slika 7. Godišnja svjetska proizvodnja digitalnih informacija koja ukazuje na povećanje potreba za BI rješenjima
u budućnosti
Izvor: Emc2 (2014)
4.3. Istraživačko područje i istraživačka tema
Područje istraživanja pod zajedničkim nazivom Business vrlo je široko, složeno i višeznačno.
Vrlo je aktualno s pozicije svakog pojedinog gospodarstva na razini države ili regije, na razini
pojedinog poduzeća te primjenjivo u svakoj djelatnosti. Izvori koji spominju temu
Intelligence službe javljaju se davno u prošlosti. S druge strane,ovu znanost definiramo kao
relativno mladu, novu i nedovoljno istraženu s mnogo prostora za inovacije. O BI-u moglo bi
se pisati odnosno istraživati s više aspekata, naviše razina te s različitih početnih pozicija i
pravaca obuhvata djela. S obzirom na zadanu širinu istraživanja, odabrali smo tematiku koja
je vrlo važna za istražiti na području Republike Hrvatske, a polazišna je točka za buduća
istraživanja te polazište pravca poboljšanja poslovanja privatnih poduzeća. Razloga je više.
Činjenica je da hrvatsko gospodarstvo sve više zaostaje za zemljama u regiji, a pogotovo za
gospodarstvima predvodnicima. Smatramo da je na početku vrlo bitno odrediti polazišne
točke, a nakon toga definirati pravce razvoja gospodarstva prema određenom smjeru uz
postojeće raspoložive i ograničene materijalne i ljudske resurse. Za utvrđivanje stanja
potrebno je provesti istraživanje koje će empirijski pokazati poziciju u kojoj se nalazimo te je
se neće moći zaobilaziti ili negirati u određenim interesnim skupinama. Postavljamo pitanje
poznavanja područja BI-a od strane poduzetnika te doprinosa i uloge Vlade u cjelokupnoj
situaciji.
4.4. Istraživačka pitanja i hipoteze
Jedino konkurentno gospodarstvo, preciznije privatni sektor, može izvući državu iz aktualnog
negativnog gospodarskog stanja (1.320,887 zaposlenih osoba s 31.12.2013.godine, podaci
Državnog zavoda za statistiku (DZS, 2014)). Trend nezaposlenosti je dugoročno rastući
(363,411 nezaposlena osoba, 21,6% stopa registrirane nezaposlenosti s 31.12.2013. (ibidem)).
Dosadašnji potezi Vlade, umjesto povećanjem broja zaposlenih, rezultirali su rastom
nezaposlenosti. Privatni sektor prepušten je snalaženju u nekonkurentnim uvjetima visokog
37
poreznog opterećenja, skupog kapitala i neučinkovitog birokratskog aparata države,
nesklonog poticanju poduzetničkih aktivnosti.
Prema riječima Güntera Verheugena (član Europske komisije zadužen za poduzetništvo i
industriju) mikro, mala i srednje velika poduzeća pokretači su europske ekonomije. Ona su
ključni izvor zaposlenja, stvaraju poduzetnički duh i inovacije u EU i zbog toga su nužna za
njegovanje konkurentnosti i održavanje zaposlenosti. Odgovorima na istraživačka pitanja
dobit ćemo pregled nad situacijom o stanju BI-a, odnosno sadašnjim stanjem te podatak u
kojem pravcu moramo poduzimati aktivnosti kako bismo podigli stupanj konkurentnosti
hrvatskih poduzeća na otvorenom tržištu.
4.4.1. Glavno istraživačko pitanje
U kojoj mjeri menadžeri malih i srednjih privatnih poduzeća u Hrvatskoj odluke donose
temeljem informacija dobivenih korištenjem Business Intelligencea?
4.4.2. Specifična istraživačka pitanja
1. Shvaćaju li menadžeri značenje službe Business Intelligencea?
2. Imaju li poduzeća ustrojene odjele za poslovno istraživanje?
3. Rade li poduzeća na aktivnom, stalnom razvoju odjela poslovnih istraživanja?
4. Smatra li rukovodeći kadar da je odjel za poslovno istraživanje jedan od
najvažnijih preduvjeta uspjeha poduzeća u odnosu na konkurenciju?
5. Je li Vlada Republike Hrvatske poduzela dovoljno da skrene pažnju poduzećima
na važnost odjela Business Intelligencea?
4.4.3. Hipoteze
H0
Postoji korelacija između poslovnog uspjeha promatranih poduzeća i aktivnog rada odjela
Business Intelligencea u samoj organizaciji.
H1
Trošak stvaranja odjela poslovnih istraživanja malih i srednjih privatnih poduzeća financijski
je opravdan.
H2
Hrvatska mala i srednja privatna poduzeća ne koriste dovoljno prednosti Business
Intelligencea.
H3
Vlada Republike Hrvatske ne čini dovoljno na razvoju Business Intelligencea u hrvatskim
malim i srednjim privatnim poduzećima .
4.4.4. Provjera hipoteza
Hipoteza 0
Postoji korelacija (Spearmanov koeficijent korelacije ranga) između poslovnog
uspjeha(zavisna varijabla) promatranih poduzeća i aktivnog rada odjela Business
Intelligencea(nezavisna varijabla) u samoj organizaciji.
38
Anketiranjem ključnih osoba u poduzećima tražili smo odgovore o korištenju BI alata.
Varijabla aktivni rad odjela BI-a definirana je rangiranjem od 1 do 5. Rangovi su korišteni za
definiranje stupnja korištenja BI rješenja u poduzeću. Rang 1 predstavlja najmanji omjer
korištenja BI-a dok rang 5 predstavlja rang u kojem organizacija koristi cjelovito BI rješenje.
Varijabla poslovni uspjeh mjeren je putem: neto dobiti, povrata na ulaganje, likvidnosti i
solventnosti. (podaci korišteni sa internet baze podataka poslovna.hr). Poslovni uspjeh
rangiran je od 1 do 5. Rang 1 predstavlja rezultat čija je analiza promatranih pokazatelja
poslovanja pokazivala negativno sadašnje poslovanje te također negativnu prognozu trenda za
sljedeće razdoblje. Rang 5 predstavlja ocjenu poduzeća koje posluje pozitivno u svim
promatranim faktorima, čiji su pokazatelji iznad prosjeka sektora kojem promatrano poduzeće
pripada. Za izračunavanje korelacije ranga bit će korištena aplikacija Excel. Za interpretaciju
rezultata bit će korištena tablica koja pokazuje jačinu povezanosti između varijabli:
Tabela 1.Prikaz jačine povezanosti između varijabli
APSOLUTNA VRIJEDNOST
KOEFICIJENTA KORELACIJE
JAČINA POVEZANOSTI IZMEĐU
VARIJABLI
|r|=1 Potpuna korelacija
0,8≤|r|<1 Jaka korelacija
0,5≤|r|<0,8 Srednje jaka korelacija
0,2≤|r|<0,5 Relativno slaba korelacija
0<|r|<0,2 Neznatna korelacija
|r|=1 Potpuna odsutnost korelacije
Izvor: Papić, (2008)
Hipoteza 1
Trošak stvaranja odjela poslovnih istraživanja financijski je opravdan.
Trošak implementacije BI-a u poduzećima ocijenjen je poslovnim rezultatima. Ocjena
uspješnosti BI alata od strane anketiranih obuhvaćena je u ovom dijelu rada.
Hipoteza 2
Hrvatska poduzeća ne koriste dovoljno prednosti Business Intelligencea.
Potvrdu hipoteze očekujemo usporedbom s relevantnim istraživanjima provedenim u
drugim državama.
Hipoteza 3
Vlada Republike Hrvatske ne čini dovoljno na razvoju Business Intelligencea u hrvatskim
poduzećima.
Anketirani će dati vlastitu ocjenu uloge državnih tijela u upoznavanju poduzetnika s
BI alatima, potporu kod uvođenja rješenja i servis. Poslan je i upit Ministarstvu poduzetništva
i obrta RH kako bi se dobile informacije o trenutnim akcijama na predmetnom području u
državnim institucijama.
4.5. Ograničenja u istraživanju
Rad analizira stanje u malim i srednjim privatnim poduzećima. Nisu obuhvaćene velike
kompanije kao ni organizacije u vlasništvu države. Osnovno ograničenje je u vidu uzorka nad
kojim se provodi istraživanje. S obzirom na posao koji autor rada obavlja, dostupne su
jedinice uzorka s kojima se redovito, službeno komunicira te je odlučeno analizu provoditi
39
upravo nad njima (u okviru ovog istraživanja s aspekta vremenskog i financijskog troška koji
je uvijek prisutan i značajan). Navedenim postupkom uzorkovanja dobiven je uzorak koji
može kvalitetno predstavljati populaciju privatnih poduzeća. Opasnosti koje proizlaze iz
namjernog, kvotnog uzorka detaljno su obrađene u poglavlju Prijetnje valjanosti istraživanju.
Odlazak u širinu, provođenjem istraživanja nad većim uzorkom koji bi tražio kontaktiranje i
povratni odgovor većeg dijela populacije na razini cijele Varaždinske županije ili čak države,
tražio bi znatna financijska sredstva, bazu kontakata te mnogo više vremena. Response rate
zasigurno bi bio znatno niži od dobivenog u istraživanju (iskustvo drugih usporedivih
istraživanja navedeno u više izvora).
4.6. Ciljana skupina i uzorak
Uzorkovanje je proces odabira uzorka iz veće jedinice kako bi one postale temelj procjene ili
predviđanja neke nepoznate pojave, situacije ili rezultata u populaciji. Populaciju ili osnovni
skup čine svi članovi neke skupine s određenim obilježjem koje mjerimo, odnosno skupina
osoba, predmeta ili pojedinosti iz koje se izdvajaju uzorci radi mjerenja. Uzorak je skup
jedinica populacije na kojima je provedeno istraživanje (Večerić et al. 2010).
Predmetno istraživanje nastoji donijeti određene zaključke koji se odnose na populaciju
privatnih poduzeća, pravne subjekte koji posluju u Hrvatskoj. Istraživanje u kojem bi u
uzorak ušla sva poduzeća bilo bi dugotrajno i skupo. Vremenski i financijski radilo bi se o
vrlo upitno opravdanom trošku. Odlučili smo istraživanje usmjeriti na uzorak u kojem će
sudjelovati poduzeća s čijim ključnim osobama imamo uspostavljen poslovni kontakt. Autor
rada zaposlen je u poslovnoj banci te surađuje s ključnim osobama, vlasnicima-
poduzetnicima ili članovima top menadžmenta privatnih poduzeća,koji imaju uspostavljen
poslovni odnos s bankom. Obuhvaćena su privatna poduzeća bez obzira na veličinu prema
broju zaposlenih ili financijskim pokazateljima. Zaključak temeljimo na činjenici da svako
poduzeće za osnovno funkcioniranje treba banku kao kanal za prijenos financijskih sredstava.
Jedinice uzorka privatna su poduzeća sa sjedištem u Varaždinskoj županiji. Uzorak
predstavlja populaciju gospodarskih subjekata regije. Iz rezultata istraživanja mogu se povući
određene paralele sa stanjem u cijeloj državi (uz nužan oprez u primjeni analogije).
Varaždinska županija ima natprosječnu poduzetničku aktivnost, najviši neto izvoz, na trećem
je mjestu u državi po neto dobiti u 2013. godini.
Grad Zagreb, Varaždinska, Istarska, Međimurska i Primorsko-goranska županija zauzimaju
prvih pet mjesta prema regionalnom indeksu ukupne konkurentnosti. Regionalni indeks
konkurentnosti Hrvatske u 2013. godini nastavak je mjerenja konkurentnosti hrvatskih
županija započetog 2007. godine, čime daje bogatu i kvalitetnu podlogu za kontinuirano
praćenje regionalne konkurentnosti Hrvatske u smislu kvalitete faktora o kojima ovisi
atraktivnost nekog područja za poslovanje i življenje. Riječ je o istraživanju koje daje jasnu
sliku o jakostima i slabostima dvadeset i jedne hrvatske županije te donosi preporuke za
jačanje konkurentnosti gospodarstva na lokalnoj razini. Regionalni indeks konkurentnosti
može biti dobar „investicijski“ vodič, ali i poticaj brojnim, osobito obrazovnim, institucijama
za angažiranje u poboljšavanju pojedinih faktora o kojima ovisi produktivnost gospodarstva
i/ili javnog sektora neke sredine (NVK, 2014). Pomoću tih informacija zaključujemo da su
poduzetnici promatrane regije barem prosječno aktivni u odnosu na cijelu državu u primjeni
aktivnosti koje dovode do pozitivnih poslovnih rezultata. Prema tome rezultati istraživanja
mogu predstavljati stanje u državi u nedostatku cjelovitijih istraživanja. Fokus istraživanja
usmjeren je prema privatnim poduzećima. Ona su izuzetno značajan sudionik gospodarskog
rasta. Svako društvo za sebe nije uvijek značajan sudionik u smislu ukupnog broja
40
zaposlenika, prometa roba ili obrtaja kapitala na tržištu, no s druge strane zajedničkom
brojnošću bitno sudjeluju u gospodarstvu određene promatrane cjeline, regije.
Tabela 2. Rang lista županija prema dobiti poduzetnika u 2013. godini
Naziv županije Rang
po neto dobiti
Neto dobit u
mil. kuna
Rang po broju
poduzetnika
Rang po broju
zaposlenih
Rang po ukupnom prihodu
Rang po dobiti
razdoblja
Rang po gubitku
razdoblja
Grad Zagreb 1 2.200 1 1 1 1 1
Karlovačka 2 697 12 15 15 7 18
Varaždinska 3 397 9 7 7 6 10
Splitsko-dalmatinska 4 391 2 2 2 2 2
Primorsko-goranska 5 384 4 3 4 4 6
Međimurska 6 332 10 8 9 11 17
Krapinsko-zagorska 7 259 14 12 10 12 16
Dubrovačko-neretvanska 8 226 7 10 13 8 9
Istarska 9 184 3 5 5 3 4
Koprivničko-križevačka 10 103 18 14 12 14 14
Šibensko-kninska 11 78 11 18 18 13 13
Požeško-slavonska 12 44 20 19 20 19 20
Ličko-senjska 13 31 21 21 21 21 21
Bjelovarsko-bilogorska 14 18 15 17 17 18 15
Virovitičko-podravska 15 3 19 20 19 20 19
Zagrebačka 16 -58 5 4 3 5 5
Zadarska 17 -76 8 9 8 10 7
Vukovarsko-srijemska 18 -82 17 13 11 16 12
Brodsko-posavska 19 -99 16 16 16 15 11
Sisačko-moslavačka 20 -301 13 11 14 17 8
Osječko-baranjska 21 -1.202 6 6 6 9 3
Izvor: Fina, (2014)
Mikro, mala i srednje velika poduzeća imaju središnju ulogu u europskoj ekonomiji. Glavni su
izvor poduzetničkih vještina, inovacija i zaposlenja. U proširenoj Europskoj uniji predstavljaju
99% svih postojećih poduzeća(European Commision, 2005). Prema preporuci Europske
komisije u skupinu mikro, malih i srednje velikih poduzeća svrstavamo društva koja
zapošljavaju do 250 zaposlenika, s ukupnim godišnjim prometom do 50 milijuna eura i/ili im
zbroj bilance ne prelazi 43 milijuna eura. Srednjih i manjih poslovnih subjekata u Hrvatskoj je
99,7% od svih registriranih. Zapošljavaju 69.1% ukupno zaposlenih osoba te donose 54.7%
dodane vrijednosti. Još detaljnije, mikro poduzeća čine92%kategorije S&M po veličini.
Najvećih je kompanija 0,3% po broju registriranih subjekata, donose 45,3% dodane
vrijednosti i zapošljavaju 30.9% zaposlenih osoba. Podaci prema NKD 2007(DZS, 2011).
Uzorak obuhvaća 100 poduzeća neovisno o veličini. Upitnik je poslan na elektroničke adrese
ključnih osoba u poduzećima. Pristranost smo nastojali izbjeći pouzdajući se u činjenicu da
poslovna banka čiji su klijenti jedinice uzorka ima udio na tržištu od 10%te nije
specijalizirana za samo određene poslovne djelatnosti i gospodarske grane, već poslovni
odnos uspostavlja sa svim vrstama poduzeća i poduzetnika. Istraživanje je kvantitativno,
uzorak namjerni, kvotni.
41
Uzevši u obzir sljedeće činjenice:
1. kriterij geografske rasprostranjenosti uzorka na minimalno prosječno gospodarski
razvijenu županiju (tabela 1.)
2. tržišni udio banke od 10% (dostupnost jedinica uzorka na apsolutnoj razini)
3. N=100
4. prethodno neizdvajanje jedinica uzorka prema veličini (broju zaposlenih ili
financijskih pokazatelja) kao faktoru selekcije za uzorak
računamo da je dobivena reprezentativnost primjenjiva (uz navedena ograničenja u poglavlju
Prijetnje valjanosti istraživanju) na razini Varaždinske županije i države.
4.7. Istraživačka strategija, metode i tehnike prikupljanja podataka
Koncept cjelokupnog rada pripremljen je na temelju proučene literature tijekom cjelokupnog
studija. Detaljniji interes za BI proizašao je iz studiranja i analize literature vezane za
konkretno područje. Sekundarni podaci ranijih istraživanja pružili su uvid u povijesno
gledano ranije stanje predmeta u drugim državama kao i u Hrvatskoj. Samim time ono više
nije potpuno relevantno, stoga je bilo potrebno provesti novo istraživanje kojim su dobiveni
aktualni podaci. Komparacijom rezultata dobivenih u prijašnjim istraživanjima i istraživanja
provedenog u radu dobivene su smjernice za detaljnije pristupanje određenim elementima
predmeta istraživanja. Interpretacija sekundarnih izvora omogućila je usmjeravanje na ključne
elemente područja rada dok je interpretacija rezultata uz korištenje aplikacije Excel kao
glavnog sredstva za analizu rezultata omogućila rasvjetljavanje, uočavanje brojnih obrazaca i
drugih detalja. Prikupljanje podataka izvršeno je anketnim upitnikom. Ispitanicima je upitnik
dostavljen na izjašnjavanje u obliku elektroničke poruke. Rezultati odnosno odgovori
automatski su se spremali na pripremljenom mrežnom prostoru koristeći servis Google i alat
Google forms. Smatramo da uspostava elektroničkih kontakta s jedinicama istraživanja nije
dovela do negativne selekcije koja bi isključivala bitan dio ispitanika (utjecajan na
reprezentativnost). Tvrdnja se odnosi na poduzetnike koji možebitno ne koriste elektroničke
adrese kao sredstvo redovite komunikacije. Dosadašnje iskustvo u poslu autora rada potvrdilo
je postojanje gotovo 100% prisutne aktivne, redovite elektroničke komunikacije s ključnim
osobama u poduzećima. Ako ne provjeravanju elektroničku poštu redovito, tada imaju
pretinac i mogu odgovoriti na upit nakon podsjetnika usmenom ili telefonskom
komunikacijom.
Prilikom rada na dispoziciji istraživanja i pripremi samog magistarskog rada, a kako bi se
provjerio potencijalni uspjeh prikupljanja odgovora na eventualnu anketu ili intervju
potencijalnih ispitanika, izvršen je kratki informativni intervju s preko 200 potencijalnih
ispitanika. Za razgovor su korišteni poslovni sastanci koji su održani tijekom tog razdoblja.
Tom prilikom kandidati su ukratko upoznati sa smjerom studija te područjem istraživanja i
ujedno je provjerena voljnost za ispunjavanjem upitnika ili provođenjem intervjua. Svi su
kandidati izrazili pristanak za sudjelovanje u istraživanju. Najčešća primjedba bila je zahtjev
za anonimnošću s obzirom da bi u odgovorima društvo moglo dati podatke ili pokazatelje
poslovanja koje ne žele dijeliti s ostalim sudionicima tržišta. Voljnost za sudjelovanjem
pretpostavljena je i očekivana jer s kandidatima postoji uspostavljen poslovni kontakt koji
traje više godina (najmanje pet, a najviše i duže od deset godina suradnje). Navedeno
upoznavanje s istraživanjem trajalo je u vremenu od listopada 2013. do travnja 2014. godine.
42
Od svih anketiranih poduzeća u dva slučaja radilo se o poduzećima koje zapošljavaju više od
250 radnika, te su izuzete iz analize. Obje organizacije imaju sjedište u Varaždinskoj županiji,
ali u vlasništvu stranih kompanija (matica) u kojima se donose strateške poslovne odluke.
Izuzimanjem je zadržan fokus na poduzećima koja ulaze u kategoriju mikro, malih i srednjih
kompanija koje zapošljavaju do 250 radnika prema standardu Europske komisije.
Upitnik je kombinirao otvorena i zatvorena pitanja tako da su se mogli dobiti jednoznačni
odgovori. Otvorena pitanja ostavljaju prostor za dodatno izjašnjavanje. U vremenu
prikupljanja odgovora dodatnim smo telefonskim pozivima tražili pojašnjenja kako bi se što
preciznije saznalo što ispitanici smatraju točnim ili važnim o pojedinim pitanjima.
Kombiniranjem upitnika, telefonskih intervjua i analizom podataka o poslovanju društava s
mrežnog portala Poslovna.hr hipoteze su potvrđivane ili odbacivane. Istraživanje navedeno u
početnom dijelu rada, a koje je provedeno u Bosni i Hercegovini poslužilo je kao smjernica za
pripremu praktičnog dijela rada.
4.8. Etičnost istraživanja
Istraživanju je dobilo odgovarajuću i prihvatljivu dimenziju etičnosti navođenjem korištene
literature u pripremi rada te na kraju u popisu literature, odnosno autora i radova koji su bili
motivacija, osnova za pokretanje istraživanja, smjernice istraživačkog procesa i na kraju
pomoć u tumačenju rezultata. Anketirane su osobe upoznate sa svrhom istraživanja i
ciljevima na samom početku upitnika, odnosno još u fazi planiranja istraživanja, prije
pripreme anketnih pitanja. Anketa je anonimna i dobrovoljna te je zatražena suglasnost
ispitanika za objavu rezultata. Podaci se bilježe originalno kako su prikupljeni. Pridržavanjem
navedenih pravila dobivamo razinu etičnosti istraživanja koje daje vjerodostojne podatke na
temelju kojih su doneseni zaključci na koje neće biti prigovora.
4.9. Upotrebljivost rezultata
Istraživanje je provedeno kao završni, magistarski rad studija. Najviše će koristiti autoru rada
kao prilika za zaokruživanje cjeline stjecanja znanja studijem na Doba Fakultetu. Promišljanje
o potencijalnim temama magistarskog rada kristaliziralo je uži interes za područje ICT-a.
Područje znanosti povezano uz ICT smatramo vrlo zanimljivim, dinamičnim i obećavajućim u
nadolazećim godinama. Svakako je odigralo jednu od najvažnijih uloga u najširem smislu
razvoja društva posljednjih pedesetak godina s posebnim, direktnim utjecajem na kretanja u
poslovanju. Poseban fokus usmjeren je na Business Intelligence koji je tijekom studija
prepoznat kao jedna od ključnih sastavnica, temelja svake suvremene kompanije koja nastoji
biti ili je već postala bitan sudionik globalnog tržišta. Rad je poslužio za produbljivanje
spoznaja o poslovanju, širenju vidika i kompetencija. Poslužit će autoru, drugim
zainteresiranim pojedincima i organizacijama kao poticaj i temelj za dalja istraživanja BI-a i
utjecaja na poduzeće, prepoznavanje mogućnosti stjecanja konkurentske prednosti na tržištu.
Autor bi bio vrlo zadovoljan kada bi provedeno istraživanje potaknulo barem dio ispitanih
poduzetnika na uvođenje BI-a u poduzeće ili poslužilo kao početak detaljnijeg, ozbiljnog
planiranja istog.
43
4.10. Prijetnje valjanosti istraživanju
Cjelokupno istraživanje motivirano je zainteresiranošću za područje poslovanja privatnog
poduzeća u cjelini. Radeći više od desetljeća u komercijalnoj banci, stečeno je poznanstvo s
brojnim poduzetnicima, vlasnicima poduzeća te osobama koje upravljaju tuđim poduzećima.
Fokus istraživanja usmjeren je na privatna mala i srednja poduzeća. Interesi i problemi svakog
društva individualni su. Zajednička točka svima je poslovno okruženje u kojem su prepušteni
sami sebi na slobodnom tržištu. Najviše poduzetnika se žali na visoku fiskalnu opterećenost
od strane državnih tijela, a za uzvrat ne dobivaju gotovo nikakvu potporu u poslovanju bilo
koje vrste.
Valjanost istraživanja nastojalo se osigurati putem više važnih točaka te izbjegavanja
pristranosti različitim aspektima. Prijetnje kojima se može izgubiti ili smanjiti vjerodostojnost
istraživanja su brojne. Jasno je istaknut osobni i profesionalni interes prema tematici
privatnog poduzetništva. Svjesnošću interesa posebna pozornost usmjerena je na pripremu
dispozicije rada i anketu kako bi se izbjeglo istraživanje koje će navoditi na određeni rezultat.
Bitna opasnost valjanosti istraživanja predstavlja način provođenja istraživanja i odabir
uzorka. Uzorak treba predstavljati populaciju malih i srednjih privatnih poduzeća koja imaju
sjedište u Varaždinskoj županiji. Provođenje ankete nad cjelokupnom populacijom bilo bi
vrlo teško izvesti operativno i financijski. Banka čiji su klijenti anketirani drži oko 10%
tržišta. Samim time radi i s tolikim postotkom klijenata jer poslovanje nije usmjereno samo na
određen segment, nišu. Jedinice uzorka istraživanja su poduzeća odabrane kategorije koja
posluju s bankom. Uzorak je namjerni, kvotni.
Glavno obilježje kvotnog uzorka je dostupnost. Osim dostupnošću, istraživač je u kvotnom
uzorku vođen nekim vidljivim obilježjem poput spola ili rase, koje mu je iz nekog razloga
važno. Uzorak je odabran s lokacije koja je spretna istraživaču i kad god se na tom mjestu
uoči osoba s navedenim obilježjem, tu se osobu zamoli za sudjelovanje u istraživanju. Proces
se nastavlja sve dok istraživač ne prikupi dovoljan broj članova uzorka (kvotu). Ovakav
pristup ima određene prednosti i nedostatke. Prednost su niski troškovi ispitanika u
prikupljanju uzorka. S druge strane uzorak nije slučajni, odnosno rezultati ne mogu biti
poopćeni na populaciju. Najdostupniji pojedinci mogu imati obilježja koja su jedinstvena za
njih i stoga nisu u potpunosti reprezentativni za populaciju (Večerić et al. 2010).
Jedna od prijetnji nalazi se u interpretaciji, odnosno u povlačenju analogije u poglavlju
Ciljana skupina i uzorak. Iz rezultata istraživanja nastojimo povući paralelu na situaciju u
cijeloj državi. U tabeli 1. vidljivo je iz podataka državne financijske agencije da se
poduzetnici iz Varaždinske županije nalaze na 3. mjestu u zemlji po neto dobiti. Ujedno ostali
pokazatelji u tabeli poduzeća iz istraživane regije smještavaju u gornji razred, iznad polovice.
Rezultate istraživanja i relaciju na cjelokupnu situaciju u državi obavezno treba uzeti s
rezervom prethodnog navođenja obilježja kvotnog uzorka. Kod rezultata u nedostatku drugog
istraživanja uzimamo u obzir i spomenute rizike.
Posao autora obuhvaća vrlo individualnu i međusobnu komunikaciju s klijentom temeljenu na
holističkom principu i cjelokupnom radijusu poslovnog odnosa banka – klijent. Iz tog razloga
imamo poslovni odnos razvijen na redovitoj, gotovo svakodnevnoj međusobnoj komunikaciji
s klijentima portfelja koje predstavljaju vlasnici poduzeća i/ili ključne osobe (top
menadžment) istih. Jedan od osnovnih komunikacijskih kanala je i elektronička pošta. Svi
poduzetnici s kojima se posluje koriste elektroničku poštu, tako da slanje poruke sa zamolbom
odabranim ispitanicima nije isključivalo pojedina poduzeća. Svi unaprijed odabrani imali su
jednaku šansu za sudjelovanjem u istraživanju.
44
Tijekom cijelog istraživanja bila je prisutna pozornost mentora koji su napomenama
usmjeravali rad prema objektivnom i na znanstvenim principima usmjerenom pravcu.
4.11. Rezultati
Istraživanje je provođeno u vremenu od 8. svibnja do 5. lipnja 2014. godine. Tijekom tog
vremena prikupljani su odgovori na postavljena pitanja upitnika. Ispunjavanju ankete nisu se
odmah u istom danu odazvali svi odabrani ispitanici te je ponovljena zamolba nakon 14 dana.
Nakon toga za 10 dana telefonskim kontaktom zamoljeno je preostale ispitanike da ispune
upitnik. Na taj način smo povratno zaprimili 100 odgovora. Ta je brojka bila ciljana u fazi
planiranja istraživanja. Ukupno je ranije odabrano i pripremljeno 200 potencijalnih ispitanika
na informativnom sastanku kako bi se provjerila zainteresiranost kandidata za sudjelovanjem.
Poslano je 130 elektroničkih poruka s upitnikom u dvije tranše. Očekivan je bio gotovo 100%
povrat odgovora s ispunjenim upitnikom u svega nekoliko dana nakon poslanih prvih 100
upita. Kako odgovori svih ispitanika nisu odmah stizali, tako je poslano još 30 upita. Zatim je
slijedila faza ponovnog slanja elektroničke poruke istog sadržaja i telefonski kontakt.
Istraživanje je pokazalo da unatoč prethodnoj suglasnosti za sudjelovanjem ispitanika u
istraživanju i poznavanje svrhe od strane potencijalnih ispitanika, u praksi možemo naići na
praktične probleme. Bilo je tu promjene elektroničkih adresa, diskquota exceeded, odsutnosti
zbog službenog puta, bolovanja i godišnjih odmora. Naučeno je da je za pripremu ankete ili
drugog upitnika u svrhu istraživanja potrebno imati pripremljen opsežan portfelj potencijalnih
ispitanika, usprkos prethodno dobivenoj suglasnosti i očekivanju primanja poruke ispitanika.
U obzir su uzeti odgovori koji su zabilježeni na predviđenom prostoru mrežnog diska ili
povratno elektroničkom porukom vraćene ispunjene ankete i pisano ispunjeni upitnik. Od svih
odgovora izuzeto je osam anketa jer su ispitanici sjedište poduzeća naveli izvan Varaždinske
županije. Za analiziranje su ostala raspoloživa 92ispunjena anketna upitnika. Upitnik je
sadržavao 27 pripremljenih pitanja. Strukturiran je na način da se dobivenim rezultatima
može odgovoriti na istraživačka pitanja te potvrđivati ili odbacivati hipoteze. Jedna od bitnih
vodilja pri sastavljanju upitnika bila je sažetost svakog pojedinog pitanja i kratkoća upitnika.
Razlog je u pretpostavci da anketirani nemaju previše raspoloživog vremena za ispunjavanje
još jedne online ankete. Činjenica je da smo svakog dana na internetu zasipani raznim upitima
koje često ne pogledamo jer nemamo vremena ni interesa za sudjelovanjem, stoga je upitnik
sastavljen u što kraćoj mogućoj formi pitanja, ali i ponuđenih opcija odgovora.
4.11.1. Odgovori
Većina poduzetnika, ključnih osoba upoznata je s pojmom BI-a, trećina svih ispitanih nikada
nije čula za BI. Graf 1. prikazuje omjer poduzetnika koji su se sreli sa BI-om te onih koji
nikada nisu čuli za BI. U poduzećima čije rukovodstvo nije čulo za BI, prosječan broj
zaposlenih iznosi 18 radnika. Istovremeno broj zaposlenih čiji je menadžment upoznat sa
suvremenim poslovnim tehnologijama iznosi gotovo dvostruko više, 34 zaposlene osobe.
Najveći broj takvih poduzeća osnovan je između 1991. i 1999. godine.
45
Graf 2. Jeste li se do sada sretali s pojmom Business Intelligencea ?
Možemo reći da su poduzeća s većim brojem zaposlenika bolje upoznata s aktualnim
tehnologijama koje omogućavaju kvalitetnije poslovanje i postizanje ciljeva organizacije. Ta
su društva većinom starija(prema kriteriju datuma osnivanja u odnosu na ukupno promatrana).
Navedeno može proizlaziti iz rasta poduzeća tijekom vremena i broja zaposlenih i/ili širenjem
opsega poslovanja te nužne potrebe za uvođenje ICT-a kako bi se društvom uopće moglo
kvalitetno upravljati.
Kod najmanjeg dijela poduzeća postoji formalno ustrojen integralni odjel BI-a, odnosno7%
organizacija ima cjelovito BI rješenje. Nešto je veći broj poduzeća koja koriste neka od
parcijalnih rješenja, a najveći broj organizacija uopće nema BI odjel. Sve organizacije s
uspostavljenim cjelovitim ili djelomičnim BI rješenjem nadograđuju sustav tako da možemo
zaključiti da isti i koriste u radu.
Graf 3. Postoji li u poduzeću formalno ustrojeni integrirani-cjeloviti sustav BI-a pod tim ili drugim nazivom?
Upoznati s BI-om 67%
Nisu čuli za BI 33%
Uspostavljen BI odjel 7%
Parcijalno BI rješenje
17%
Nema BI odjel 76%
46
Graf 4. Postojanje BI-a ovisno o godini osnivanja poduzeća.
Zabrinjavajući je podatak da niti jedno poduzeće osnovano od 2005. godine nije uvelo BI
rješenja u poslovanje. Radi se o ukupno 14% svih poduzeća. Podatak je još značajniji ako
uzmemo u obzir činjenice poput redovitog snižavanja cijena ICT opreme, prisutnosti sve više
modela nabavke istih poput leasinga, povremenog najma, besplatnog korištenja uz plaćanje
potrošnog materijala i drugo. Paralelno s utvrđenim negativnim trendom na tržištu se javlja
sve više ponuđača s ICT rješenjima koja odgovaraju sve širem spektru korisnika. Kao vrh
ponude, a vjerojatno premalo iskorištena opcija, su besplatne aplikacije. Od tih aplikacija novi
korisnici mogu imati koristi bez značajnijih troškova. Svim navedenim suvremenijim
opcijama te poslovnim modelima korištenja suvremenih ICT alata dobivamo sve dostupniju
opremu koja može znatno unaprijediti poslovanje društva. Paradoks su nova poduzeća koje
nikako ne koriste pogodnosti vremena u kojem posluju. Većina poduzeća koja su uvele BI
rješenja ima koristi od istih, što potvrđuje graf 5. iz kojeg je vidljivo da su troškovi uspostave
sustava do sada bili opravdani.
Graf 5.Jesu li troškovi uspostave sustava BI-a do sada bili opravdani?
0
1
2
3
4
5
6
7B
RO
J P
OD
UZE
ĆA
1980. 1991. 1993. 1995. 1997. 1999. 2001. 2003. 2005. 2007. 2009. 2011.
DA
Djelomično
NE
Opravdani troškovi
87%
BI nije opravdao očekivanja
13%
47
Tijekom analize rezultata došlo se do interesantnog podatka o povezanosti djelatnosti društva
i postojanja BI-a. Anketirani su sami definirali prevladavajuću djelatnost društva bez obzira
na registriranu temeljnu djelatnost. Smatramo da je navedena izjavljena, stvarna
prevladavajuća poslovna domena poduzeća za istraživanje važnija od deklarirane u registrima,
posebice ako uzmemo u obzir nedvojbene činjenice stalne promjenjivosti okolnosti poslovnog
okruženja i nužne potrebe za prilagođavanjem tržištu.
Ukupno,izdvojeno je deset prisutnih sektora:
ekologija financije, IT, graditeljstvo, turizam, zdravstvo, pravo, proizvodnja, transport
i trgovina. Razumljiva je prisutna visoka zastupljenost BI-a utri sektora: IT, trgovina i
proizvodnja. Od toga IT sektor zapošljava ukupno 288 radnika te su poduzeća osnovana od
1990. do 2000. godine. Trgovački sektor zapošljava ukupno 502 osobe i društva su osnivana
od 1990. do 1999. godine. Proizvodna društva zapošljavaju 166 osoba i osnivana su između
1991. i 1995. godine.
Poduzeća iz tri istaknuta smjera poslovanja za osnovno funkcioniranje imaju izuzetnu potrebu
za suvremenim tehnološkim rješenjima kojima ispunjavaju očekivanja temeljnog
funkcioniranja i zadovoljavanje potreba kupaca. Iz IT sektora se u pravilu angažiraju osobe na
uspostavi, održavaju i obradi podataka koji se koriste u BI procesima u svim ostalim
poduzećima. Trgovački sektor na putu do kupaca i utrci s konkurencijom ima potrebe za
najsuvremenijim ICT alatima. Proizvodni je sektor u Hrvatskoj najugroženiji.
Djelatnost koja u „zdravim“ ekonomijama cjelokupnom društvu generira najveću vrijednost u
posljednjih je dvadesetak godina sustavno uništavana. Indikativno je vrijeme osnivanja
proizvodnih poduzeća, od 1990. do 1995. godine. Možemo zaključiti da su proizvodna
poduzeća opstala na tržištu u posljednja dva turbulentna i neizvjesna desetljeća ona koja su se
prilagodila izazovima. Bitan doprinos navedenom mogla su dati BI rješenja.
Graf 6. Odnos vremena osnivanja i veličine društva prema broju zaposlenih i uspješnog BI-a.
Većina poduzeća ima uspostavljen ICT sustav koji služi i za obradu podataka barem u
pojedinim odjelima. Tako obrađeni podaci kasnije se koriste za donošenje odluka. Iz grafa 4.
vidljivo je da većina poduzeća koristi ICT tako da postoji mogućnost uvođenja BI putem
nadogradnje postojeće opreme.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
BR
OJ
ZAP
OSL
ENIH
U P
OD
UZE
ĆIM
A
1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1999. 2000. 2004. 2005.
48
S druge stane nalaze se organizacije koje ICT koriste samo za osnovne poslovne aktivnosti te
rabe vanjske službe ili servise, primjerice za usluge knjigovodstva. Prosječan broj zaposlenih
takvih poduzeća je 13 te su osnivači, vlasnici, ujedno i ključne osobe u upravljanju društvom.
To su poduzeća bez složene organizacijske strukture i profesionalnog menadžmenta.
Upravljanje poslovanjem se uglavnom svodi na iskustvo i intuiciju vlasnika.
Organizacije bez obzira na stupanj razvoja ili korištenja ICT-a uvijek prikupljaju određene
podatke. Svi subjekti bez obzira na ICT još uvijek prikupljaju dio dokumentacije u papirnom,
fizičkom obliku. Posljedica je to stanja razvoja ICT cjelokupnog konteksta u kojem posluju.
Dobavljači, kupci, ali najviše tijela državnih institucija značajan dio rada temelje na
zastarjelim tehnologijama u kojima prevladava osobna komunikacija s državnim
institucijama. Običan papir još je uvijek glavno sredstvo za korespondenciju s državnim
institucijama.
Graf 7. Ulažete li redovito u ICT?
Većina (64%) smatra vlastita ulaganja u razvoj ICT-a redovitim, dok samo 4% poduzetnika
ne ulaže u isto područje. Navedeno nam govori da poduzetnici uglavnom smatraju da je u ICT
opravdano ulagati, ali opseg je investicija takav da još uvijek gotovo četvrtina poduzeća
(24%) uopće ne koristi mogućnosti ICT-a. Smatramo da uključenost suvremenih ICT-a u
poduzeću mora biti prisutna u mjeri koja bi omogućavala korištenje svih prednosti
najsuvremenijih tehnologija za uspješno poslovanje organizacije.
Danas na tržištu imamo izbor ICT alata po mjeri svakog potencijalnog korisnika. Gotovo da
nema područja u kojem ne bi postojale besplatne, otvorene aplikacije od kojih organizacija
može započeti svoj poslovni pothvat. Sve je u rukama poduzetnika, spretnog menadžmenta
koji će se snaći na tržištu koje obiluje svim zamislivim tehnološkim rješenjima.
Redovito ulaganje u
ICT 63%
Djelomično 33%
NE 4%
49
Graf 8. Imate li uspostavljen informatički sustav koji bi automatski obrađivao podatke u bilo kojem pojedinom
dijelu poduzeća, te ih koristite za donošenje odluka (parcijalno rješenje)?
Jedan od zabrinjavajućih podataka prisutnost je čak 22 poduzeća bez BI sustava i bez
korištenja ICT alata za obradu podataka u bilo kojem dijelu poduzeća kako bi se isti koristili
za donošenje odluka. Istovremeno ta poduzeća zapošljavaju čak 14% radnika cjelokupnog
uzorka istraživanja.
Graf 9. Broj zaposlenih po godini osnivanja poduzeća bez BI-a ili ICT sustava za donošenje odluka.
Od svih poduzeća koja ne koriste BI rješenja, u samo 12% slučajeva ponuđena je neka od BI
aplikacija kao rješenje za implementaciju u njihovu kompaniju. Navedeni odgovor može
poslužiti ponuđačima BI aplikacija na tržištu da na području prodaje moraju dodatno pojačati
aktivnosti kako bi se iskoristio potencijal tržišta koji očito postoji. S druge strane, tu je uloga
državnih institucija, prvenstveno Vlade na promicanju važnosti tehnološkog razvoja kod
poduzetnika kao jednog od ključnih faktora konkurentnosti na otvorenom tržištu.
0
10
20
30
40
50
60B
RO
J P
OD
UZE
ĆA
POTPUNA ICT OBRADA DJELOMIČNO ICT BEZ ICT OBRADE
0
10
20
30
40
50
60
70
80
BR
OJ
ZAP
OSL
ENIH
1991.1992.1993.1995.1996.1997.1998.2000.2001.2002.2003.2008.2009.2010.2011.
50
Poduzeća kod kojih je raspravljano o uspostavi BI rješenja u većini situacija radilo se o
aktivnostima dobavljača koji nude implementacije sustava. Kod dijela kompanija javljali su se
poslovni partneri kao inicijatori za uvođenjem BI-a, a i sami zaposlenici pokazali su zamjetan
interes za BI rješenjima.
Graf 10. Je li inicijativu za uspostavu BI-a pokrenuo zaposlenik, poslovni partnera ili dobavljač?
U većini slučajeva menadžment poduzeća smatra da se cjelovitim BI sustavom mogu postići
kvalitetniji rezultati u poslovanju poduzeća. Najmanji dio ispitanika (12%) smatra da se BI
rješenjima ne mogu postići kvalitetniji poslovni rezultati.
Zanimljivo je istaknuti da svi ispitanici imaju mišljenje o vrijednosti uvođenja BI-a bez obzira
što se na početku ankete 33% sudionika izjasnilo da nikada nisu čuli za BI. Donošenje
zaključaka temeljem nekoliko rečenica o predmetu rasprave ne bi nikako smio biti način
donošenja odluka poduzetnika. Upravo BI omogućava analitičko zaključivanje temeljeno na
činjenicama. Navedeno jasno daje do znanja koliko je velika potreba za kvalitetnim
informacijama u postupku poslovnog odlučivanja.
Graf 11. Smatrate li da se cjelovitim BI sustavom mogu postići znatno kvalitetniji rezultati u poslovanju
poduzeća?
Inicijativa zaposlenika
27%
Dobavljači 40%
Poslovni partneri
33%
Mogući bolji rezultati
33%
Nisu mogući 12%
Djelomično bolji 55%
51
Podatak da se većina svih odluka donosi uz potporu ICT-a upućuje na nekoliko činjenica. U
današnjem poslovnom okruženju teško je poslovati bez korištenja suvremenih informatičkih
alata. Još uvijek se srećemo s poduzećima koje gotovo ni ne koriste ICT alate, osim telefona i
eventualno osobnog računala za pisanje dokumenata (ponuda, računa, dopisa). Svako
poduzeće koje ICT koristi i za razmjenu korespondencije, pretraživanje interneta za
prikupljanje informacija o kupcima, dobavljačima, poslovnim partnerima, zakonskoj
regulativi i drugo na neki način provodi vlastiti BI. Zapravo, svako poduzeće koje nastoji
preživjeti na otvorenom tržištu mora imati određeni BI sustav. Ponekad se radi o vrlo
jednostavnim oblicima, ali da bi poduzetnik preživio u aktualnom vremenu, mora vršiti
određenu analitiku.
Graf 12. Donosite li poslovne odluke na temelju informacija dobivenih od internih službi podrške temeljene na
automatskoj (informatičkoj) obradi podataka?
Poduzetnici, privatna poduzeća koja su glavni oslonac, motor ekonomskog razvoja svakog
društva pa tako i hrvatskog, u samo manjem dijelu svih poduzeća (12%) imali su priliku biti
savjetovani i educirani od strane državnih tijela o prednostima i mogućnostima poslovanja
koristeći BI rješenja. Manji dio (9%) svih državne su institucije tek usputno informirale o BI-
u, primjerice uz seminar koji je imao neku drugu glavnu svrhu. Najveći dio poduzeća državna
administracija uopće nije informirala o alatima koji se smatraju ključnim sredstvima za razvoj
uspješnog poslovanja kompanije.
Graf 13.Je li Vam bilo koja državna institucija RH ponudila edukaciju, poslovne mogućnosti ili prednosti u
poslovanju korištenjem BI sustava?
Odlučuju uz potporu ICT-a
39%
Djelomično uz potporu ICT-a
46%
Ne donose odluke rabeći
ICT 15%
Preporuka državnih tijela
12% Djelomično
9%
Bez preporuke 79%
52
Gotovo svi anketirani poduzetnici smatraju utjecaj državnih institucija i Vlade RH na čelu kao
kreatora gospodarskog okruženja nedovoljnim. Gotovo svi poduzetnici (97%)decidirano su se
izjasnili da Vlada nije učinila dovoljno kako bi na bilo koji način poduzetnicima omogućila
korištenje BI-a. Odgovor možemo tumačiti u širem kontekstu, gledajući kompletno
ekonomsko stanje države. Svakodnevno se zatvara sve više privatnih poduzeća pod utjecajem
nepoticajne, destimulirajuće gotovo represivne porezne politike. Samo rijetki se odlučuju na
poduzetnički pothvat u vidu osnivanja privatnog poduzeća. Poduzetnike se smatra
„nezainteresiranima, nespremnima na preuzimanje rizika, investiranje“ (Slavko Linić,
ministar financija RH, intervju na javnoj televiziji, 2014.)
Graf 14.Je li Vlada Republike učinila dovoljno kako bi na bilo koji način omogućila poduzećima korištenje BI
rješenja?
4.11.2. Hipoteze
H0
Postoji korelacija između poslovnog uspjeha promatranih poduzeća i aktivnog rada odjela
Business Intelligencea u samoj organizaciji.
Poslovni uspjeh poduzeća rangiran je ocjenom neto prihoda, povrata na vlasnički kapital
(ROE), likvidnosti i solventnosti. (podaci sa www.poslovna.hr) Aktivni rad odjela BI-a
rangiran je ovisno o aktivnom korištenju BI rješenja u poduzećima, odnosno donošenja
odluka koristeći BI aplikacije(prema ocjenama anketiranih). Korelacija između poslovnog
uspjeha i aktivnog rada odjela BI-a srednja je jaka, pozitivna 0,64 (0,5≤|r|<0,8). Poduzeća kod
kojih se BI alati više koriste kod donošenja odluka imaju bolje poslovne rezultate.
H0je potvrđena.
H1
Trošak stvaranja odjela poslovnih istraživanja financijski je opravdan.
U apsolutnoj većini slučajeva (87%) trošak stvaranja odjela poslovnih istraživanja ocijenjen je
kao financijski opravdan dok se 13% poduzetnika izjasnilo da troškovi nisu opravdali
očekivanja. Sva poduzeća koja koriste BI aplikacije poslovala su pozitivno u prošloj godini, a
poslovni rezultati u posljednjih pet godina pokazuju rast prihoda i dobiti.
Na temelju navedenog možemo potvrditi H1.
Vlada je učinila dovoljno
3%
Nije učinjeno dovoljno
97%
53
H2
Hrvatska poduzeća ne koriste dovoljno prednosti Business Intelligencea.
Istraživanje koje je proveo Global Intelligence Alliance u 2013. Godini dalo je rezultate u
kojima svjetski prosjek korištenje nekog od BI rješenja u poduzećima iznosi 64%. Objavljuju
i podatak za SAD čiji prosjek iznosi 84%. Istraživanje provedeno u Hrvatskoj 2011. godine
pokazalo je da 54% poduzeća primjenjuje neke od BI aktivnosti, dok institucionalizirani odjel
BI-a ima 19% tvrtki. Navedeno istraživanje provedeno je nad 1000 najvećih poduzeća u
zemlji (Bilandžić et al. 2012). Autori navode podatak o 96% prisutnosti BI odjela u
poduzećima u Njemačkoj, 95% u Finskoj, 91% u Švicarskoj i Brazilu, 89% u Meksiku, 79% u
Kanadi, 76% u Nizozemskoj, 73% u Norveškoj. Istraživanje u radu pokazalo je da samo 24%
poduzeća koristi neka od BI rješenja (7% uspostavljen BI odjel, 17% parcijalno korištenje BI-
a u pojedinim sektorima). Iz usporedbe podataka jasno je da hrvatska poduzeća ne koriste
dovoljno prednosti BI.
H2je potvrđena.
H3
Vlada Republike Hrvatske ne čini dovoljno na razvoju Business Intelligencea u hrvatskim
poduzećima.
Prema rezultatima istraživanja 97% poduzetnika smatra da Vlada Republike Hrvatske nije
učinila dovoljno kako bi omogućila korištenje BI-a privatnim poduzećima. Ujedno 79%
ispitanika nikada nije od strane državnih tijela dobilo nikakve informacije o prednostima i
mogućnostima korištenja BI-a u upravljanju poduzećem. Nisu organizirane, radionice,
seminari, letci, informativne poruke bilo kojeg oblika. U vremenu provođenja ankete, poslali
smo upit prema Ministarstvu poduzetništva i obrta kako bi dobili povratni odgovor o
aktivnostima koje ministarstvo provodi na predmetnom području. Do završetka rada nismo
primili povratni odgovor. Navedeno samo potvrđuje inertnost državnih institucija po pitanju
privatnog poduzetništva.
4.12. Prijedlog rješenja
Pomoću rezultata istraživanja dobiveni su sljedeći odgovori na istraživačka pitanja:
u 24% poduzeća postoji cjelovito ili parcijalno BI rješenje,u 85% slučajeva odluke u
poduzećima se donose korištenjem ICT alata. U toj se brojci zasigurno nalaze brojna društva
koja provode određene aktivnosti koje ulaze u kategoriju BI-a bez obzira kako to nazivali.
Svaki poduzetnik, posebice manji, mora biti sposoban prepoznati događaje na tržištu kako bi
preživio u kompetitivnom poslovnim okruženju. Istraživanje pokazuje u kojoj mjeri se to radi
pomoću metode pokušaja i pogreške te u kojoj mjeri se koriste pogodnosti suvremenih
tehnoloških alata. Usprkos tome što samo manji dio svih poduzeća koristi konkretne BI
aplikacije u svom radu, činjenica je da većina organizacija ipak koristi pogodnosti ICT-a.
Većina (67%) osoba koje donose odluke upoznato je s pojmom BI-a, ali još uvijek jedna
trećina nikada nije čula za taj pojam. Od te gotovo dvije trećine ispitanih menadžera koji su
čuli za BI, zasigurno veliki dio nije upoznat sa svim poslovnim mogućnostima koje se
otvaraju korištenjem tih alata. Kada bi bili upoznati sa svim mogućnostima koje se otvaraju i
uvjetima do kojih se danas može početi graditi vlastiti kvalitetan BI sustav, bio bi znatno veći
udio ispitanika koji već koriste neka rješenja, barem djelomično. U kontekstu
istraživanja,prema ranije navedenim podacima,svjetski prosjek korištenja BI rješenja u radu
iznosi 64%,a prosjek SAD-a84%. Istraživanje u Hrvatskoj pokazuje da 54% poduzeća
primjenjuje neke od BI aktivnosti, dok institucionalizirani odjel BI-a ima 19% tvrtki(1000
najvećih poduzeća).
54
Dobiveni rezultati provedenog istraživanja mala i srednja privatna poduzeća pozicioniraju
nisko, na samo 38% svjetskog prosjeka(podaci iz rada u odnosu na navedene podatke
svjetskog prosjeka). Ocjenjujem da su podaci dobiveni istraživanjem poražavajući. Pokazuju
vrlo nizak stupanj korištenja suvremenih tehnologija kako bi se ostvarili ciljevi poduzeća.
Uzevši u obzir potvrđenu i nedvojbenu važnost BI-a za uspješnost suvremene kompanije,
podatke moramo staviti u relaciju 38% zastupljenosti u odnosu na svjetski prosjek i poziciju
konkurentnosti. Podaci IMD-a pokazuju da se Hrvatska nalazi na 46. poziciji globalnog
korištenja ICT-a i na ljestvici konkurentnosti na59. Mjestu od ukupno 60. vodećih svjetskih
ekonomija (NVK, 2014).
Graf 15. Konkurentnost Hrvatske prema IMD-u.
Izvor: Nacionalno Vijeće za Konkurentnost, (2014)
Graf 16. Konkurentnost Hrvatske i usporednih zemalja.
Izvor: Nacionalno Vijeće za Konkurentnost, (2014)
55
Gotovo sva poduzeća (97%) redovito ili barem povremeno ulaže u razvoj ICT-a. Navedeno je
razumljivo, gotovo je nužno održavati stupanj razvoja ICT-ana određenoj minimalnoj razini
kako bi se uopće moglo poslovati sa drugim poslovnim subjektima. Držanje tehnološkog
koraka je potreba, preduvjet poslovanja.
Graf 17. Kronološki pregled broja poduzeća koja koriste i nadograđuju BI,ICT te planski ulažu u razvoj istih.
Graf 18. Omjer poduzeća koja planski ulažu u ICT u odnosu na ona koja ne ulažu redovito.
Uzevši u obzir podatke o postojanu BI-a, ICT koja se koristi za donošenje odluka i ujedno se
redovito nadograđuju, obnavljaju, došli smo do podatka da manji dio (16%) poduzeća radi na
stalnom razvoju odjela poslovnih istraživanja. Velika većina samo povremeno ulaže sredstva
u razvoj tehnoloških rješenja. Navedeni podaci jasno nam pokazuju da rukovodeći kadar u
malim i srednjim privatnim poduzećima smatra da odjela za poslovno istraživanje nije jedan
od najvažnijih preduvjeta za uspjeh poduzeća u odnosu na konkurenciju, bez obzira što su
odgovori pokazali da samo 9% ispitanika smatra da se BI rješenjima ne mogu postići
kvalitetniji rezultati poslovanja.
JED
NO
ILI D
VA
PO
DU
ZEĆ
A N
AJV
IŠE
PO
GO
DIN
I
1990. 1991. 1993. 1994. 1995. 1999. 2000. 2004. 2005. GODINA OSNIVANJA
Planski , redovito
ulaganje u ICT 16%
Neredovito ulaganje
84%
56
Zanimljiv je podatak o aktivnostima državnih institucija na čelu s Vladom RH. Ispitanici
(97%) smatraju da Vlada nije učinila dovoljno kako bi na bilo koji način približila BI
privatnim poduzećima. Čak 79% je potvrdilo da bilo koja državna institucija RH nikada nije
ponudila edukaciju, poslovne mogućnosti ili prednosti u poslovanju korištenjem BI sustava.
Uzevši u obzir sljedeće činjenice:
PotvrduH0: Postoji korelacija između poslovnog uspjeha promatranih poduzeća i
aktivnog rada odjela Business Intelligence u samoj organizaciji.
PotvrduH1: Trošak stvaranja odjela poslovnih istraživanja je financijski
opravdan.
PotvrduH2: Hrvatska poduzeća ne koriste dovoljno prednosti Business
Intelligencea.
PotvrduH3: Vlada Republike Hrvatske ne čini dovoljno na razvoju Business
Intelligencea u hrvatskim poduzećima.
predlažem sljedeća rješenja za poboljšanje aktualnog stanja:
1. Što prije započeti s uvođenjem ICT-a u poduzeća u kojima ona nisu prisutna.
Povećanjem opsega korištenja u organizacijama koje već koriste ICT. Nužno je uvođenje BI
rješenja koja će omogućiti kvalitetnije poslovanje i postizanje konkurentskih prednosti na
otvorenom tržištu. S obzirom na aktualno ekonomsko stanje u zemlji koje ne pokazuje
znakove oporavka i izlaska gospodarstva iz recesije već šestu godinu za redom, smatram da
mala i srednja privatna poduzeća sljedećih nekoliko godina ne mogu računati na potporu
državnih institucija kako bi se povećao opseg korištenja naprednih tehnoloških rješenja za
postizanje ciljeva poduzeća.
2. U poglavlju Primjeri BI alata već sam istaknuo prednosti aplikacija koje su
dostupne na tržištu potpuno besplatno ili bitno jeftinije za uvođenje od BI alata namijenjenih
specijalno određenoj kompaniji, a čiji troškovi uvođenja nadilaze okvire ekonomske snage
manjih i srednjih poduzeća. Svako poduzeće može posegnuti za mnoštvom rješenja s kojima
može krenuti prema uvođenju BI-a. Preduvjet uvođenja je ipak angažman stručne osobe iz
područja ICT-a koja će planirati te koordinirati i provoditi usklađivanje postojeće ICT
arhitekture u društvu sa zahtjevima ponuđenih aplikacija koje će ispunjavati ciljeve
organizacije. Navedeno je moguće provesti uz rad zaposlenika društva ili angažman vanjskog
partnera koji već ima iskustvo na navedenim poslovima i koji će znati prepoznati te
usmjeravati cijeli projekt. Neki od važnijih faktora prilikom odabira rješenja s „police“
besplatnih aplikacija su kompatibilnost s postojećim serverom (također po mogućnosti
besplatnim) kako bi se na njemu gradilo skladište podataka te user friendly sučelje koje će biti
svrsishodno potrebama organizacije, a posebno važno je najprije utvrditi potrebe korisnika
(poznate i nepoznate). Kako bi se odabralo odgovarajuće rješenje, mora postojati menadžment
poduzeća koji zna jasno definirati ciljeve organizacije i strateške prioritete. Ako rukovodstvo
poduzeća nema jasan cilj, viziju, interes tada nijedna BI aplikacija ne može uspjeti. Detaljnije
sam o ovoj temi govorio u poglavlju Strategije uspješnog uvođenja BI-a.
3. U poduzećima koja koriste BI, ICT svakako pratiti nove trendove i nastojati
iskoristiti prednosti koje nude inovativne ponude bogatog tržišta BI-a. Nastojati iskoristiti
tehnološki napredak društva prateći trendove i uzimajući najpogodnije za vlastito poslovanje,
a ne čekati godine ili desetljeća da se određena rješenja počinju provoditi na ovom dijelu
tržišta. Detaljnije o novim aplikacijama pisao sam u poglavlju Pravci razvoja BI-a.
57
4. Tijekom pripreme ovog rada jedno rješenje nameće se kao opcija koja može
brzo postići određena očekivanja velikog dijela proučavanih organizacija. To je Excel, alat
koji je poznat gotovo svakom korisniku PC-a. Ta nam se aplikacija nametala kao barem jedno
od parcijalnih rješenja za obradu podataka u poduzećima od samog početka proučavanja BI-a
i usmjeravanja interesa prema ovom segmentu ICT-a. U svakodnevnom radu podaci u Excel
izvještajima dolaze izvađeni iz mnoštva drugih aplikacija. Poslodavac ima preko 1.000,000
aktivnih klijenata. Izvještaji koji se koriste u front officeu redovito dolaze u obliku Excel
tablica te korisnici lako dolaze do potrebnih podataka. Uvjeren sam da veliki udio krajnjih
korisnika u svim poduzećima nije upoznat ni s manjim dijelom mogućnosti koje Excel pruža
kod obrade brojčanih i drugih oblika podataka. Literatura relevantnih stručnjaka redovito
odbacuje Excel kao dio ikakvog ozbiljnijeg BI rješenja. Navedeno nas je u određenoj mjeri
potaknulo na dodatan oprez prilikom uzimanja aplikacije u obzir kao BI rješenje.
Ograničenja, prepreke koje se najviše naglašavaju su ograničenje broja redaka koje Excel po
zasebnom sheetu može poprimiti, povezivanju sheetova po pravilima relacijskih baza
(primarni – sekundarni ključ) te mogućnosti vizualizacije podataka. Unatoč oprezu i literaturi
koja odbacuje Excel, smatram da može pružiti mnogo, zadovoljiti veliki dio, često puta i sve
potrebe za upravljanje podacima. Navedenu tvrdnju argumentiram sljedećim činjenicama:
Radi se o aplikaciji koja je izuzetno rasprostranjena na PC-u gotovo svakog korisnika.
Svatko tko ima potrebu korištenja nekih od podataka iz Excela vrlo lako dolazi do
informacija. Alat je od početka vrlo jednostavan za korištenje, a rastom potreba lako
se nadograđuje znanje u korištenju funkcionalnosti. Aplikacija u svom vijeku
postojanja prolazi stalna poboljšanja koja omogućuju više opcija upravljanja
podacima, spremanja veće količine podataka. U novijim inačicama dobiva sve više
intuitivno, user friendly sučelje na koje se bez posebnih napora i logičnim (vizualno
intuitivnim) naredbama navikavaju osobe koje nikada nisu bile korisnici. Uz kupnju
osnovnog softverskog paketa koji potreban za korištenje PC-a, aplikacija se dobiva
praktički besplatno (Office paket).
Excel2010 nadograđen je s PowerPivot dodatkom. PowerPivot uveo je novi koncept
modeliranja podataka za poslovne korisnike te ne zahtjeva veliko IT znanje. Do tada
su podaci tijekom obrade bili pohranjeni na hard disku računala, međutim PowerPivot
uvodi in-memory i column store tehnologiju u Excel koja omogućava analizu i
pohranu (RAM memorija) velikih količina (milijuna redaka) podataka u nekoliko
sekundi. Ta tehnologija je poznata kao Veritpaq, odnosno današnji xVelocity. Power
Pivot dio je Excela 2013 s nekim preinakama u funkcionalnosti.Za rad sa aplikacijom
je potrebna Pro verzija Office paketa. Cijeli koncept tabelarnog modeliranja dobro je
prihvaćen tako da je u SQL Serveru 2012, OLAP dobila konkurenciju,tj. Power Pivot
na serverskoj bazi koji služi za kompleksne enterprise projekte.
58
Slika 8. Sučelje Power Mapa (Geoflow)
Izvor: Skladištenje.com (2014)
Excel vizualizacija Pojavom PowerViewa, još jednog dodatka, Excel dobiva odlične vizualizacijske mogućnosti
(mape, dinamični scatter plotovi) uz drag&drop sučelje, te omogućuje izradu dashboarda u
nekoliko sekundi. PowerView je komplement PowerPivotu i na praktičan i brz način radi
vizualizaciju velikih količina podataka. Osim PowerViewa tu je i PowerMap, koji služi za
vizualizaciju geografskih podataka na mapi. Kao i PowerView, PowerMap je dodatak za
Excel 2013 te se može preuzeti besplatno sa stranica Microsofta.
Slika 9.Izgled Power View dashboarda
Izvor: Skladištenje.com (2014)
59
Excel ETL Microsoft BI je razvio dodatak za Excel 2013 u beta verziji naziva DataExplorer, odnedavno
PowerQuery. Omogućuje uvoz velike količine podataka iz različitih izvora kao što su SQL
Server, Excel, Hadoop (HD Insight), RSS Feed, Facebook, čišćenje i formatiranje tih
podataka s nekoliko klikova te ubacivanje istih u PowerPivot model kako bi ih mogli spojiti u
jednu smislenu cjelinu, naravno sve u RAM memoriji. Radi se o besplatnom dodatku kao za
Excel 2013 te kao Power Map. Nabrojani dodaci mogu koristiti uz Pro verziju Office 2013,
korisnici starijih Officea, trebaju nadogradnju na verziju Office 2013 Pro. Ako ovim
dodacima pridružimo i dodatak za Data Mining (rudarenje podataka) dobivamo jedan
zaokruženi BI alat koji je spreman nositi se sa složenim zadacima. Navedenim se Excel
transformirao iz običnog tabličnog kalkulatora u alat koji je spreman konkurirati
specijaliziranim alatima za self service BI-a i to prepoznaju istraživačke kuće poput Gartnera.
Prije nekoliko dana Microsoft je objavio da sve navedene usluge idu u oblak kao dio Office
365 paketa pod nazivom Power BI.(Gabelica, 2013)
Ograničenja
Brojni autori navode ograničenja i troškove koje donosi upotreba Excela za reporting u
tvrtkama. Excel je spreadsheet alat, a ne baza podataka i izvještajna platforma.U praksi se
koristi za rad s nestrukturiranim podacima. Namijenjen je radu na računalu korisnika. Također
nije višekorisnički alat za istovremeni rad. Nije baza podataka poput SQL Servera, MySQL-a
ili Oraclea. Kod pojave potrebe za dijeljenjem podataka s drugim korisnicima dolaze
problemi, poput realizacije ograničenja pristupa. Uz navedeno postoje i troškovi koji na
početku nisu uvijek predvidivi. Za obradu, čišćenje, izradu formula, tablica i ostalih izvješća
troši se vrijeme koje korisnik može koristiti na efikasniji način, odnosno obavljati druge
poslove za koje je specijaliziran.
60
ZAKLJUČAK
Aktualno poslovno okruženje za mala i srednja privatna poduzeća predstavlja vrijeme velikih
izazova. Kreditni potencijal regije u znatnoj je mjeri iscrpljen. Traže se novi načini
financiranja svih proizvoda i usluga jer jednostavno raspoloživih izvora financiranja koji su
bili dostupni posljednjih dvadesetak godina više nema. Barem ne postoje u obliku na koji smo
navikli. Svako poduzeće nastoji pronaći put kojim će doći do kupaca. Inovativni poslovni
modeli postaju sve značajniji u svakodnevnom planiraju poslovanja. Samo organizacije koje
će prepoznati prilike uspjet će zadržati pozicije ili opstati na nemilosrdnom tržištu.
Na geografskom prostoru istočne Europe, kojem pripada i Hrvatska,najsuvremenija
tehnološka rješenja posljednjih su pedesetak godina dolazila u praktičnu primjenu s više
godina ili desetljeća zaostatka u odnosu na razvijena gospodarstva zemalja predvodnica.
Posljednjih godina također zaostajemo, ali pojavom interneta i globalnom dostupnošću više
nema tradicionalnih prepreka. Danas svako poduzeće tražeći vlastiti interes u globalnoj masi
informacije, može gotovo istovremeno globalno biti u posjedu dostupnog tehnološkog
rješenja, proizvoda ili usluge. Radom predstavljeno istraživanje korištenja BI aplikacija u
malim i srednjim poduzećima pokazalo je stanje na području BI-a u Varaždinskoj županiji.
Samo manji dio poduzeća koristi pogodnosti BI alata. Zaostajanje za globalnim prosjekom je
veliko i analizirana društva nalaze se na 34% globalnog prosjeka. Prisutnost ICT-a u
poduzećima je 85% te taj dio predstavlja potencijal kojim se može najprije podići razina
korištenja suvremenih alata kako bi se nastojao uhvatiti ritam suvremenog poslovnog
okruženja. Definirana ključna uloga BI-a u suvremenoj kompaniji kao neizbježnog alata,
sredstva i metode nema alternative u poslovanju. Menadžment poduzeća uglavnom je upoznat
s pojmom BI-a, ali ne i sa stvarnim mogućnostima, potpornoj ulozi koju alati mogu donijeti
poduzeću na putu do ostvarivanja ciljeva. Zabrinjavajući je podatak koji pokazuje da društva
osnovana nakon 2005. godine nisu uvodila BI u poslovanje. Uloga Vladinih tijela u
potpunosti je zakazala te na tom polju postoji veliki prostor za poboljšanja, ali činjenice
najprije trebaju uvidjeti nositelji, kreatori državne politike prema malim i srednjim
poduzećima. Institucije Europske unije pred više su godina definirale potporu malim i
srednjim poduzećima kao jedan od strateških pravaca razvoja europske ekonomije. Ako ne
ranije, strategije Europske unije prisilit će institucije Republike Hrvatske na usklađivanje
regulative i postupanje prema malim i srednjim poduzećima. U tom dijelu predstoji čekanje, a
čekanje u poslovnom okruženju otvorenog tržišta nikako nije zadovoljavajuća opcija. Samo
poduzeća koja rastu mogu računati na opstanak.
Postavljene hipoteze poslužile su za utvrđivanje stanja i ukazale na bitne elemente koji će
poslužiti prvenstveno autoru rada za dalje promišljanje o BI-u i suvremenom poslovnom
okruženju u širem smislu. Potvrđena je korelacija između poslovnog uspjeha poduzeća i
aktivnog rada odjela BI-a u organizaciji. U velikim kompanijama je korištenje BI-a znatno
zastupljenije, zbog složenijeg upravljanja velikim količinama podataka koji se redovito
generiraju. Rezultati su pokazali da je i kod manjih organizacija prisutnost BI-a vrlo važna.
Troškovi uvođenja ICT-a u poduzećima pokazali su se opravdanima. Teško je ili gotovo
nemoguće upravljati suvremenim poduzećem bez obzira na veličinu bez korištenja ICT-a.
Potvrđena je hipoteza da hrvatska mala i srednja poduzeća snažno zaostaju za snažnije
ekonomski razvijenim gospodarstvima. Svjetske velesile koriste BI rješenja u opsegu čak do
96%. Prostora za napredak u Hrvatskoj jako je mnogo. Ekonomsko stanje hrvatskog
gospodarstva iznimno je teško čemu pridonosi i već ranije spomenuta recesija koja traje šestu
godinu. Jednostavno nema dovoljno raspoloživih financijskih resursa koji bi omogućavali
znatnija ulaganja u ICT privatnim poduzećima. S obzirom da je uloga državnih institucija u
potpunosti zakazala, poduzetnici se moraju okrenuti vlastitim resursima. Snalažljivost
poduzetnika će i ovaj puta činiti razliku između uspjeha i neuspjeha.
61
Tržište BI aplikacija vrlo je široko. Svakodnevno dolaze novi proizvodi koji utječu i na
snižavanje cijena cjelokupne ponude. Jedno od rješenja koje je tijekom pripreme rada
iskristalizirano su aplikacije koje iziskuju manje početne troškove poput open sourcea,
besplatnih do određene razine ili opsega korištenja. Poduzeća, nakon što utvrde vlastite
potrebe pomoću ciljeva i strategija, mogu odabrati rješenja koja će moći koristiti za vlastito
poslovanje, a bez visokih početnih i/ili kasnijih troškova. Preduvjet je potpuno pokroviteljstvo
top menadžmenta društva te informatički osposobljena osoba ili osobe. Za navedeno se mogu
koristiti i usluge vanjskih tvrtki. Vrlo je važna sposobnost uprave da definira potrebe kojima
mogu voditi uvoditelji projekta. S obzirom na ograničene resurse poduzeće bi danas moralo
uzeti u obzir na razmatranje ponuđena povoljnija rješenja koja kombiniraju najsuvremenije
trendove ICT industrije i od kojih možemo očekivati još više ponuda koje će nam olakšavati
poslovanje.
Poseban naglasak stavili smo na Excel koji predstavlja potencijal koji će zasigurno značajno
rasti na tržištu. Svima poznata i jeftino dostupna aplikacija ulazi u novu eru vlastite
funkcionalnosti. S upravo uvedenim početkom seljenja u oblak (eng. Cloud) dobivamo
poznati alat u spoju s najsuvremenijim poslovnim trendovima. Unatoč navedenim
ograničenjima i tradicionalnom odbacivanju Excela kao BI rješenja, on može biti izvrsna
osnova svakom poduzeću. Povijest je pokazala da je samo promjena konstanta tako da za
Excel očekujem značajan rast tržišnog udjela na području BI-a enterprise and professional
segmenta. Jedan od preduvjeta uvođenja naprednijih ICT rješenja u poduzeće je interes
krajnjih korisnika koji će ponuđeno prepoznati kao sredstvo koje omogućava kvalitetnije
ispunjavanje definiranih poslovnih očekivanja i ciljeva.
Cjelokupni me rad potaknuo na promišljanje o poslovnom okruženju kao složenom sustavu
koji je spoj najsuvremenijih tehnoloških rješenja i znanosti koja se stvara u realnom vremenu.
Ponuđeno istovremeno dolazi na testiranje u nemilosrdnom okruženje globalnog otvorenog
tržišta. ICT rješenja svoju vrijednost dokazuju u praksi. Tržište prihvaća ili odbacuje.
Područje znanosti zajedničkog nazivnika Business Intelligence vrlo je kompleksno,
multidisciplinarno, više dimenzijsko okruženje koje ima vrlo mnogo pravaca koji pružaju
mogućnosti za buduća istraživanja. Više godina prisutno je kod velikih i najvećih kompanija.
Daleko smo od vrhunca, nova rješenja koja se javljaju gotovo svakodnevno daju naslutiti
budući ubrzani razvoj cjelokupnog područja. Vlastiti fokus ćemo tražiti u smjeru koji
obuhvaća tematiku vezanu za mala i srednja poduzeća.
62
Literatura:
Elektronski izvori:
Affeldt, F.S. & Silva, Da Sady Darcy, J., (2013). Information architecture analysis using
business intelligence tools based on the information needs of executives, [online]
Dostupno na:
http://splet03.izum.si:2105/docview/1440825909/fulltext/E8724651ED104E7EPQ/41?ac
countid=31309, (pristup 20.08.2014.),
Amabile, S. et al., (2013). Business Intelligence Practices for Exporting SMEs. [online]
Dostupno na:
http://splet03.izum.si:2105/docview/1325018558/abstract/E8724651ED104E7EPQ/25?ac
countid=31309, (pristup 20.08.2014.),
Database Trends And Applications, (2013). Four Trends Reshaping the Business
Intelligence Landscape in 2013, [online]
Dostupno na:
http://splet03.izum.si:2105/docview/1406220831/fulltext/344EB924EBB44053PQ/2?acc
ountid=31309, (pristup 20.08.2014.),
Bajakić I., Patajac H., (2007), Business Intelligence u funkciji razvoja hrvatskog
gospodarstva, [online]
Dostupno na: http://oet.unipu.hr/fileadmin/dokumenti/ZIK07/Prezentacije/Bajakic.pdf,
(pristup 07.03.2013.)
Bazdan Z., (2009), Menadžeri moraju znati: poslovno obavještajna djelatnost kreira
najvažniji resurs upravljanja, [online]
Dostupno na:
http://splet03.izum.si:2105/docview/89191916/fulltextPDF/13C734B2F3C61652882/2?a
ccountid=31309, (pristupano 03.02.2013.)
Bazdan Z., (2009), Poslovno obavještajna djelatnost- ključan čimbenik poslovne
izvrsnosti, [online]
Dostupno na:
http://splet03.izum.si:2105/docview/89218167/13C1A259837B44AA95/81?accountid=3
1309(pristup 03.02.2013.)
Berlin, W. & Kun-Huang, H., (2014). From business intelligence (BI) to decision,
[online]
Dostupno na: http://www.emeraldinsight.com/doi/full/10.1108/MD-11-2013-0611,
(pristup 20.08.2014.)
BI Developments, (2010), The History Fo Business Intelligence, [online]
Dostupno na: http://bidevelopments.com/?s=hans+peter+luhn, (pristup 07.06.2014.),
Bilandžić, M., Čulig, B., Lucić, D., Putar-Novoselec, M., Jakšić, J., (2012), Business
Intelligence u hrvatskom gospodarstvu, [online]
Dostupno
na:http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CBsQF
jAA&url=http%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F126155&ei=BEidU9SBKqSV7Aa
B04CwCg&usg=AFQjCNGKc69bDRdxSiepm0vDkd0nWtD94w&sig2=LoToqOU8MZ-
sq78PEOsJEQ, (pristup: 15.06.2014.)
BusinessIntelligence, (2014),ETL,[online]
Dostupno na: http://businessintelligence.com/, (pristup 15.06.2014.)
Državni zavod za statistiku (2014), Priopćenje, [online]
Dostupno na: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/09-02-01_01_2014.htm,
(pristup 22.06.2014.),
63
Emc2, (2014), Digital Universe, [online]
Dostupno na: http://www.emc.com/leadership/programs/digital-universe.htm, (pristup
22.06.2014.),
Fina, (2014), Rangiranje rezultata poslovanja poduzetnika po županijama u 2013. godini,
[online]
Dostupno na:http://www.fina.hr/Default.aspx?art=8786&sec=1718,(pristup 22.06.2014.),
Gabelica, H., (2013), Može li Excel biti BI alat?, Skladištenje.com, [online]
Dostupno na:http://www.skladistenje.com/moze-li-excel-biti-business-intelligence-alat/,
(pristup 25.07.2014.),
Gartner, (2013), M2Presswire-Januari 10,[online],
Dostupno na:
http://splet03.izum.si:2105/docview/1268104930/fulltext/E8724651ED104E7EPQ/3?acc
ountid=31309#, (pristup 20.08.2014.),
Global Intelligence Alliance, (2014), 2013 Global Market Intelligence Survey, [online]
Dostupno na: http://www.globalintelligence.com/press/latest/2013/us-companies-lag-
behind-europe-and-asia-in-some-aspects-of-market-intelligence-reveals-gia-conference-
chairman, (pristup 01.07.2014.),
Harris, C.,(2014), BCW, Enterprise, [online]
Dostupno na: http://www.businesscomputingworld.co.uk/the-history-of-business-
intelligence-infographic/, (pristup 15.06.2014.),
JasperSoft, (2014), Solutions, [online]
Dostupno na: http://www.jaspersoft.com/solutions, (pristup 26.07.2014.)
Klepić Z., (2007), The influence of business intelligence on the business success of
medium and large companies, [online]
Dostupno na:
http://splet03.izum.si:2105/docview/89218167/13C1A259837B44AA95/81?accountid=3
1309 (pristup 03.02.2013.),
Marren, P., (2004) ,The father of business intelligence, [online]
Dostupno na:
http://splet03.izum.si:2105/docview/202711899/fulltext/337A77BD228943CBPQ/2?acco
untid=31309, (pristup 20.08.2014.),
MicroStrategy, (2014), Free desktop, [online]
Dostupno na: http://www.microstrategy.com/us/free/desktop, (pristup 26.07.2014.)
Nacionalno Vijeće za Konkurentnost, (2014), Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske
2013., [online]
Dostupno na: http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=539&sec=2, (pristup
27.07.2014.)
Olap, (2014), Definition Fo OLAP,[online]
Dostupno na: http://olap.com/olap-definition/, (pristup 15.06.2014.)
Oracle, (2014), Data Warehousing Concepts, [online]
Dostupno na: http://docs.oracle.com/cd/B10501_01/server.920/a96520/concept.htm,
(pristup 15.06.2014.)
QlikView, (2014), Introducting the QlikView, [online]
Dostupno na:
http://www.qlik.com/us/explore/products/qlikview#%2Fus%2Foverlay%2Fproductsoverl
ay%3Fid%3DE858B309-D661-40C1-B19F-53898EC6F8A7, (pristup 20.08.2014.)
Stangarone, J., (2014), Mrc Ltd, [online]
Dostupno na: http://www.mrc-productivity.com/blog/2014/04/7-big-business-
intelligence-trends-of-2014/, (pristup 16.06.2014.)
Teletech-Sistems, (2014), Business Intelligence, [online]
Dostupno na: http://www.teletech-systems.com/bi.html, (pristup 12.06.2014.),
64
Ventex.hr, Poslovna rješenja, [online]
Dostupno na: http://www.ventex.hr/cd/124/gcg/3/Business-Intelligence---sustavi-za-
podrsku-pri-odlucivanju-i-upravljanju.wshtml, (pristup 11.06.2014.),
Vizjak A., Vizjak M., Ivančić I., (2010), Using business intelligence in economics in
view Fo tourism, [online]
Dostupno na:
http://splet03.izum.si:2105/docview/89191916/fulltextPDF/13C734B2F3C61652882/2?a
ccountid=31309, (pristup 03.02.2013.)
Wang, C.H. & Borges, L.A.J., (2013). Does Competitive Intelligence Matter? An
Anthropological Way of Thinking., [online]
Dostupno na:
http://splet03.izum.si:2105/docview/1535386913/abstract/E8724651ED104E7EPQ/36?ac
countid=31309, (pristup 20.08.2014.)
Večerić T. A., Ćorić S. D., Vokić P. N., (2010) Priručnik za metodologiju istraživačkog
rada, [online], M.E.P. Zagreb, studijsko gradivo Doba Fakulteta, (pristupano 02.02.2013.)
Knjige:
Bilandžić, M.,(2008.), Poslovno obavještajno djelovanje, Zagreb, Zagrebački holding
d.o.o.,
Cohen, S. P.,(2002),Negotiating Skills for Managers, New York, McGraw-Hill,
Dedijer, C., (2009), My Life Fo Curiosity and Insights, Lund, Nord Academic Press
European Commision, (2005), Enterprise and industry publications, Bruxelles, European
Commision
Javorović, B.& Bilandžić, M., (2007),Poslovne informacije i Business Intelligence,
Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga,
Liautaud, B., Hammond, M., (2006) e-Poslovna inteligencija, Varaždin, Prudens
consilium,
Loshin, D., (2003), Business Intelligence, San Francisco, Morgan Kaufmann,
Miller, G. J., Brautigam, D., Gerlach, S.V., (2007) Business Intelligence Competency
Centers, New Jersey, John Wiley & Sons, Inc.,
Panian, Ž., (2007), Poslovna Inteligencija, Zagreb, Narodne Novine,
Papić, M., (2008), Primijenjena statistika u Ms Excelu, Zagreb, Naklada Zoro,
Polo, M., (2004).Milion, Split, Marijan Tisak,
Stanovnik, P. & Kavš, D., (2010), Inovacijski menadžment, internet, studijsko gradivo
predmeta Kreativno upravljanje tehnološkim inovacijama, Maribor, Doba Fakulteta,
65
Prilog
Anketa
Istraživanje Business Intelligence
Poštovani,
ovaj upitnik je pripremljen u svrhu provođenja znanstvenog istraživanja o stupnju
prisutnosti Business Intelligence* sustava u poduzećima na području Varaždinske Županije.
Glavno istraživačko pitanje na koje tražim odgovor u radu glasi: U kojoj mjeri menadžeri
poduzeća odluke donose temeljem informacija dobivenih korištenjem Business Intelligence?
Istraživanje provodim kao student na Doba Fakultetu u Mariboru, u sklopu magistarskog rada.
Vaši odgovori su mi izuzetno važni te Vas molim za 15-ak minuta vremena kako biste
popunili upitnik. Nakon ispunjavanja, molim Vas da ga pošaljete natrag elektronskom
poštom.
Istraživanje nema komercijalni karakter, upitnik je u potpunosti anoniman. Rezultate
ću koristiti za unapređenje znanstvenih spoznaja sa područja Business Intelligence u
poduzećima Varaždinske županije. Za dodatne informacije možete me kontaktirati na mail
adrese: [email protected], [email protected] ili broj mobitela 099/7330-552.
*Business Intelligence (BI) je sustav tj. skupina metoda, alata i aplikacija koji
omogućavaju prikupljanje, analizu, raspodjelu i djelovanje na osnovi informacija s ciljem
donošenje boljih odluka. Fokusira se na informacije na temelju kojih se mogu anticipirati
budući procesi, događaji, akcije ili kretanja. To je instrument koji ima potpornu ulogu u
poduzeću tijekom procesa donošenja odluka rukovodstva organizacije. To je legalna aktivnost
koja podrazumijeva prikupljanje javnih, dostupnih podataka kao i čuvanje informacija o
vlastitom poduzeću od konkurencije te cjelovito korištenje istih radi ostvarenja ciljeva. BI
pruža odgovor na temeljna pitanja poslovanja: što se događa u poslovnoj okolini, zašto se to
događa, što će se dogoditi, što treba učiniti te kako to učiniti?
Unaprijed zahvaljujem na suradnji.
Istraživač Mentor
Borko Mikić doc. dr. Tomislav Rozman
Upitnik
1. Jeste li ste se do sada sretali s pojmom Business Intelligencea(u nastavku BI)?
DA
NE
Ostalo:
66
2. Postoji li u poduzeću formalno ustrojeni integrirani-cjeloviti sustav BI-a pod tim ili drugim
nazivom?
DA
Djelomično
NE
3. Ako je prethodni odgovor da ili djelomično, jesu li troškovi uspostave sustava BI-a do sada
bili opravdani?
DA
NE
Ostalo:
4. Imate li uspostavljen informatički sustav koji bi automatski obrađivao podatke u bilo kojem
pojedinom dijelu poduzeća, te ih koristite za donošenje odluka (parcijalno rješenje)?
DA
Djelomično
NE
5. Ako imate razvijen BI sustav, dograđujete li ga stalno?
DA
Povremeno
NE
6. Ako nemate BI rješenje, je li Vam ikada bilo ponuđeno da krenete s implementacijom u
poduzeće?
DA
NE
Ostalo:
7. Ako je bilo inicijativa, je li ona bila pokrenuta od strane zaposlenika?
DA
NE
67
8. Je li prijedlog za uspostavljanjem odjela BI-a stigao od poduzeća koja se bave softverskim
rješenjima izrade BI-a?
DA
NE
9. Je li prijedlog za uspostavljanjem stigao od strane poslovnih partnera?
DA
NE
10. Smatrate li da se cjelovitim BI sustavom mogu postići znatno kvalitetniji rezultati u
poslovanju poduzeća?
DA
Djelomično
NE
11. Koristite li vanjske tvrtke za održavanje ili nadogradnju informatičke tehnologije u
poduzeću?
DA
Djelomično
NE
12. Ulaže li poduzeće redovito (planski) u razvoj informatičke tehnologije?
DA
Djelomično
NE
13. Postoji li u poduzeću fizički (papirnati) sustav za prikupljanje podataka ?
DA
Djelomično
NE
14. Donosite li poslovne odluke na temelju informacija dobivenih od strane internih službi
podrške temeljene na automatskoj (informatičkoj) obradi podataka?
DA
Djelomično
NE
68
15. Prikupljate li podatke o konkurenciji?
DA
Djelomično
NE
16. Prikupljate li podatke o dobavljačima?
DA
Djelomično
NE
17. Prikupljate li podatke o kupcima?
DA
Djelomično
NE
18. Je li Vam bilo koja državna institucija RH ponudila edukaciju, poslovne mogućnosti, ili
prednosti u poslovanju korištenjem BI sustava?
DA
Djelomično
NE
19. Je li Vlada Republike Hrvatske učinila dovoljno kako bi na bilo koji način omogućila
poduzećima korištenje BI rješenja?
DA
NE
20. Koja je osnovna djelatnost poduzeća (poslovno područje, sektor)?
21. Koje godine je poduzeće osnovano?
22. Koliko zaposlenih ima poduzeće?
69
23. Poslujete li i na inozemnom tržištu?
DA
NE
24. Jeste li u 2013. godini poslovali s dobitkom?
DA
NE
25. Ako ste poslovali s gubitkom, koji je glavni razlog?
26. Ovdje možete dodati Vaš osobni komentar na tematiku BI sustava u privatnim
poduzećima.
27. Naziv poduzeća na koje se odgovori u anketi odnose. Ako upravljate s više poduzeća koja
imaju sjedište u Varaždinskoj županiji, molimo Vas ispunjavanje upitnika za svako poduzeće
posebno kako bismo dobili što kvalitetnije rezultate.
Zahvaljujem Vam na uloženom trudu i vremenu.
