Dobrodošli u „duhovno životinjsko carstvo“ Slavoj Žižek

  • View
    228

  • Download
    2

Embed Size (px)

Text of Dobrodošli u „duhovno životinjsko carstvo“ Slavoj Žižek

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    1/22

    Slavoj iek

    155

    Dobrodoli uduhovno ivotinjsko carstvo

    Njemaki izrazrckgngig machen, koji se obino prevodi kao nulirati,otkazati, opozvati ima i mnogo precizniju konotaciju: retroaktivno

    vratiti na preanje stanje, kao da se nita nije dogodilo. Odmah e biti jasnoako uporedimo MozartovFigaro s Rossinijevim Figaro-operama. Kod Mozarta,

    emancipatorski politiki potencijal Beaumarchaisove drame izdrava pritisakcenzure sjetimo se samo finala, u kojem Grof mora kleknuti i traiti oprost odsvojih potinjenih (da ne spominjemo eksploziju kolektivnog vjela sloboda!u zavrnici prvog ina Don Giovannia). Zadivljujue postignue RossinijevogBrijaa treba mjeriti ovim standardom: Rossini je preuzeo pozorini komadkoji je jedan od Simbola revolucionarnog duha francuske buroazije, totalno gadepolitizirao, promijenivi ga u najobiniju opera buffa. Ne udi da su 1815-1830.bile Rossinijeve zlatne godine: godine reakcije, godine u kojima su se europskesile nosile s nemoguom zadaom Ungeschehenmachen-a (ponitavajuineto to se dogodilo) prethodnih revolucionarnih decenija. Ba to Rossini iniu svojim velikim kominim operama: one nastoje vratiti u ivot nevinost pred-revolucionarnog svijeta. Rossini nije aktivno mrzio i borio se protiv novog svijeta on je prosto skladaokao da godine 1789 1815 nisu ni postojale. Rossinije prema tome s pravom (gotovo) prestao komponirati poslije 1830. i usvojiozadovoljni stavbon vivanta koji pravi svoje turnedos to je jedino i bilo etikiispravno uraditi, a njegova duga utnja uporediva je sa Jan Sibeliusovom ili, uknjievosti s Arthurom Rimbaudom i Dashiellom Hammettom.

    I dok je francuska revolucija doista Dogaaj moderne povijesti, prijelomnakon kojeg nita vie nije bilo isto, ovdje treba postaviti pitanje: da li je ovaj

    vid opozivanja, raz-dogaanja, jedna od moguih sudbina svakog Dogaaja?

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    2/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    156

    Mogue je zamisliti stav fetiistikog rascjepa u odnosu na Dogaaj: Vrlo dobroznam da nije bilo Dogaaja, tek uobiajeni tok stvari, ali, moda, naalost, ipak....(vjerujem) da ga jeste BILO? A jo zanimljivije, da li je mogue dogaaj zanijekatine direktno, nego retroaktivno? Zamislimo drutvo koje je u svoju etiku

    supstancu potpuno integriralo velike moderne aksiome o slobodi, jednakosti,demokratskim praivma, dunosti drutva da osigura obrazovanje i osnovnuzdravstvenu zatitu svim svojim lanovima i koje rasizam ili seksizam ini prostoneprihvatljivim i smijenim nema potrebe ak ni raspravljati protiv, recimo,rasizma, poto se svakog onoga ko otvoreno zagovara rasizam odmah smatraudnim ekscentrikom kojeg se ne moe uzeti za ozbiljno itd. Ali zatim, korak pokorak, iako drutvo nastavlja podilaziti ovim aksiomima, njihova im je supstancade facto uskraena. Evo jednog primjera iz bliske europske povijesti: ljeta 2012,Viktor Orban, maarski desniarski parlamentarac, izjavio je kako se u SrednjojEuropi mora izgraditi novi privredni sustav:

    i nadajmo se da e nam Bog pomoi pa neemo morati umjesto demokracijeizmisliti novi tip politikog sustava koji e se morati uvesti u interesu ekonomskogopstanka. // Suradnja je pitanje sile, ne namjere. Moda ima zemalja gdjestvari tako ne funkcioniraju, na primjer u skandinavskim zemljama, ali ovakav

    poluazijatski odrpani narod kao to smo mi, moe se ujediniti samo silom.1

    U ovim redovima ne gubi se ironija nekih starih maarskih disidenata: kadse sovjetska armija kretala prema Budimpeti kako bi slomila antikomunistikiustanak 1956., poruka koju su opkoljeni maarski lideri opetovano slali Zapaduglasila je: Ovdje se brani Europa. (Protiv azijatskih komunista, naravno.)Sada, nakon to je komunizam propao, kransko-konzervativna vlada kao svogglavnog neprijatelja oslikava zapadnu multikulturnu konzumeristiku liberalnudemokraciju za koju se zalae dananja Zapadna Europa, te poziva na novi, vieorganski komunitarni poredak u zamjenu za turbulentnu liberalnu demokracijuiz posljednje dvije decenije. U najnovijem izdanju sage o Neprijatelju kao spoju

    suprotnosti (plutokratsko-boljevika zavjera etc.), (bive) komuniste i liberalneburoaske demokrate smatra se dvama licima istoga neprijatelja. Ne udi daOrban i neki njegovi saveznici opetovano izraavaju simpatije prema kineskom

    1

    Citirano sa http://www.presseurop.eu/en/content/news-brief/2437991-orban-considers-

    alternative-democracy.

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    3/22

    Zenike sveske

    157

    kapitalizmu s azijskim vrednotama, smatrajui azijsku autoritarnost rjeenjemprotiv komunistike prijetnje

    No ovoj temi treba pristupiti postupno, na sustavniji nain, poevi od

    opscene pozadine postdogaajne realnosti koja ju ponitava iznutra. Premalegendi, kad se Alfred Hitchcock (i sam katolik) jednom vozio kroz mali vicarskigrad, odjednom je u neto upro prstom kroz prozor i rekao: Ovo je najstranijascena koju sam ikad vidio! Prijatelj koji je sjedio do njega pogledao je u tompravcu i iznenadio se: nieg naroitog tamo nije bilo, tek sveenik koji je,razgovarajui s malim djeakom, poloio svoju ruku na djeakovu. Hitchcock jezaustavio auto, otvorio prozor i povikao:Bjei, deko, spasavaj se! I dok se ovaanegdota moe uzeti i kao prikaz Hitchcockove ekscentrine kozerije, ona nasodista vodi u samo srce tame Katolike crkve.

    Prisjetimo se brojnih sluajeva pedofilije koji upropatavaju Katoliku crkvu:kad njeni predstavnici inzistiraju kako su ovi sluajevi unutarnji problem Crkve,te pokazuju krajnje oklijevanje da surauju s policijom tokom istrage, oni su, naizvjestan nain, u pravu pedofilija katolikih sveenika nije neto to se tiesamih tih osoba koje, sticajem sluajnih okolnosti njihove privatne povijestibez obzira na Crkvu kao instituciju, odaberu sveeniki poziv; to je fenomenkoji se tie Katolike crkve kao takve, on je urezan u samo njeno funkcioniranjekao drutveno-simboline institucije. On se ne tie privatne nesavjesnostipojedinaca, nego same nesavjesne institucije: to nije neto to se dogaastoga to se Institucija mora prilagoditi patolokim realitetima libidinalnog ivotakako bi opstala, nego neto to sama institucija treba kao bi se reproducirala.Lijepo se moe zamisliti straight (ne pedofilnog) sveenika koji se, nakongodina slube, uplie u pedofiliju jer ga sama logika institucije u nju zavodi. Takva

    institucionalna Nesavjesnostoznaava opscenu zanijekanu tajnu stranu koja,upravo stoga to je zanijekana, odrava javnu instituciju. (U vojsci, ta tajna stranase sastoji od opscenih seksualiziranih rituala kao to je fragging2* etc. kojima

    2

    * Rije fragging skovana je tokom vijetnamskog rata da oznai prijetnju ili in smaknuaomraenog nadreenog oficira za koje se koristila runa bomba (za razliku od puaka i pitolja, runebombe u to vrijeme u amerikoj vojsci nisu zaduivane po serijskom broju, tako da je identitet ubojice bilonemogue utvrditi pomou balistikih dokaza, u nekim sluajevima bi kompetan vod tvrdio kako je granatastigla s neprijateljske strane ili da ju je neprijatelj bacio natrag. Tek mali broj ovih sluajeva zavrio je na

    vojnom sudu (prim.prev.).

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    4/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    158

    se odrava grupna solidarnost.) Drugim rijeima, Crkva ne pokuava zatakatisramotne pedofilske skandale iz prosto konformistikih razloga; branei se, Crkvabrani svoju najdublju opscenu tajnu. To znai da je poistovjeivanje s ovomtajnom stranom kljuni konstituent samog identiteta kranskog sveenika:

    ako sveenik stvarno (ne samo retoriki) denuncira te skandale, samim tim seekskomunicira iz crkvene zajednice, on vie nije jedan od naih (na potpuno istinain na koji se graanin amerikog junjakog grada 1920-tih, ukoliko bi policijiprijavio Ku Klux Klan, iskljuuje iz zajednice, odnosno izdaje njenu fundamentalnusolidarnost). Posljedino tomu, odgovor na nevoljkost Crkve nije samo u tomeda se radi o zloinu te da Crkvu, ukoliko u potpunosti ne surauje u istrazi, trebasmatrati sauesnikom, tavie, Crkvu KAO TAKVU, kao instituciju treba istraitis obzirom na nain na koji sustavno stvara uvjete za takve zloine. Takorei,ono to je kod ovih zloina tako uznemirujue nije u tome to se oni deavaju ureligioznom okruenju - to okruenje njihov je dio, ono se izravno mobilizira kakoinstrument zavoenja:

    //tehnika zavoenja slui se religijom. Gotovo uvijek se neka vrst molitvekoristi kao predigra. Sama mjesta gdje se zlostavljanje deava podsjeaju nareligiju sakristija, ispovjedaonica, upni dvor, katolike kole i klubovi sa svetimslikama na zidovima. // spoj prestrogih seksualnih uputa Crkve (na primjer, osmrtnom grijehu masturbacije, zbog koje se, i ako se samo jednom desilo, ideu pakao ukoliko se ne ispovjedi) i vodia koji moe osloboditi od neobjanjivomrane lekcije neobjanjivo svetim izuzecima. /Predator/ se koristi religijom daodobri to to je naumio, kad seks naziva dijelom svoje sveenike slube.3

    Religiju se ne priziva tek da bi se osigurala ustreptalost zbog zabranjenog,odnosno da bi se pojaao uitak inei seks inom transgresije; naprotiv,sam seks predstavljen je religijskim pojmovima, kao religiozni lijek za grijeh(masturbacije). Pedofilni sveenici nisu liberali koji zavode djeake tako totvrde da je gay seksualnost zdrava i doputena vjetom upotrebom obrtanjakoje Lacan naziva point de capiton, oni prvo inzistiraju da je grijeh koji djeakispovijeda (masturbacija) doista smrtni grijeh, i onda nude homoseksualneinove (recimo, meusobno mastrurbiranje) tj. neto to ne moe a ne izgledatikao jo VEI grijeh kao postupak ozdravljenja. Klju je u ovoj misterioznoj

    3

    Gary Wills, Scandal, The New York Review of Books, 23. maj 2002., str. 6.

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjs