Dobrodošli u „duhovno životinjsko carstvo“ Slavoj Žižek

Embed Size (px)

Citation preview

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    1/22

    Slavoj iek

    155

    Dobrodoli uduhovno ivotinjsko carstvo

    Njemaki izrazrckgngig machen, koji se obino prevodi kao nulirati,otkazati, opozvati ima i mnogo precizniju konotaciju: retroaktivno

    vratiti na preanje stanje, kao da se nita nije dogodilo. Odmah e biti jasnoako uporedimo MozartovFigaro s Rossinijevim Figaro-operama. Kod Mozarta,

    emancipatorski politiki potencijal Beaumarchaisove drame izdrava pritisakcenzure sjetimo se samo finala, u kojem Grof mora kleknuti i traiti oprost odsvojih potinjenih (da ne spominjemo eksploziju kolektivnog vjela sloboda!u zavrnici prvog ina Don Giovannia). Zadivljujue postignue RossinijevogBrijaa treba mjeriti ovim standardom: Rossini je preuzeo pozorini komadkoji je jedan od Simbola revolucionarnog duha francuske buroazije, totalno gadepolitizirao, promijenivi ga u najobiniju opera buffa. Ne udi da su 1815-1830.bile Rossinijeve zlatne godine: godine reakcije, godine u kojima su se europskesile nosile s nemoguom zadaom Ungeschehenmachen-a (ponitavajuineto to se dogodilo) prethodnih revolucionarnih decenija. Ba to Rossini iniu svojim velikim kominim operama: one nastoje vratiti u ivot nevinost pred-revolucionarnog svijeta. Rossini nije aktivno mrzio i borio se protiv novog svijeta on je prosto skladaokao da godine 1789 1815 nisu ni postojale. Rossinije prema tome s pravom (gotovo) prestao komponirati poslije 1830. i usvojiozadovoljni stavbon vivanta koji pravi svoje turnedos to je jedino i bilo etikiispravno uraditi, a njegova duga utnja uporediva je sa Jan Sibeliusovom ili, uknjievosti s Arthurom Rimbaudom i Dashiellom Hammettom.

    I dok je francuska revolucija doista Dogaaj moderne povijesti, prijelomnakon kojeg nita vie nije bilo isto, ovdje treba postaviti pitanje: da li je ovaj

    vid opozivanja, raz-dogaanja, jedna od moguih sudbina svakog Dogaaja?

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    2/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    156

    Mogue je zamisliti stav fetiistikog rascjepa u odnosu na Dogaaj: Vrlo dobroznam da nije bilo Dogaaja, tek uobiajeni tok stvari, ali, moda, naalost, ipak....(vjerujem) da ga jeste BILO? A jo zanimljivije, da li je mogue dogaaj zanijekatine direktno, nego retroaktivno? Zamislimo drutvo koje je u svoju etiku

    supstancu potpuno integriralo velike moderne aksiome o slobodi, jednakosti,demokratskim praivma, dunosti drutva da osigura obrazovanje i osnovnuzdravstvenu zatitu svim svojim lanovima i koje rasizam ili seksizam ini prostoneprihvatljivim i smijenim nema potrebe ak ni raspravljati protiv, recimo,rasizma, poto se svakog onoga ko otvoreno zagovara rasizam odmah smatraudnim ekscentrikom kojeg se ne moe uzeti za ozbiljno itd. Ali zatim, korak pokorak, iako drutvo nastavlja podilaziti ovim aksiomima, njihova im je supstancade facto uskraena. Evo jednog primjera iz bliske europske povijesti: ljeta 2012,Viktor Orban, maarski desniarski parlamentarac, izjavio je kako se u SrednjojEuropi mora izgraditi novi privredni sustav:

    i nadajmo se da e nam Bog pomoi pa neemo morati umjesto demokracijeizmisliti novi tip politikog sustava koji e se morati uvesti u interesu ekonomskogopstanka. // Suradnja je pitanje sile, ne namjere. Moda ima zemalja gdjestvari tako ne funkcioniraju, na primjer u skandinavskim zemljama, ali ovakav

    poluazijatski odrpani narod kao to smo mi, moe se ujediniti samo silom.1

    U ovim redovima ne gubi se ironija nekih starih maarskih disidenata: kadse sovjetska armija kretala prema Budimpeti kako bi slomila antikomunistikiustanak 1956., poruka koju su opkoljeni maarski lideri opetovano slali Zapaduglasila je: Ovdje se brani Europa. (Protiv azijatskih komunista, naravno.)Sada, nakon to je komunizam propao, kransko-konzervativna vlada kao svogglavnog neprijatelja oslikava zapadnu multikulturnu konzumeristiku liberalnudemokraciju za koju se zalae dananja Zapadna Europa, te poziva na novi, vieorganski komunitarni poredak u zamjenu za turbulentnu liberalnu demokracijuiz posljednje dvije decenije. U najnovijem izdanju sage o Neprijatelju kao spoju

    suprotnosti (plutokratsko-boljevika zavjera etc.), (bive) komuniste i liberalneburoaske demokrate smatra se dvama licima istoga neprijatelja. Ne udi daOrban i neki njegovi saveznici opetovano izraavaju simpatije prema kineskom

    1

    Citirano sa http://www.presseurop.eu/en/content/news-brief/2437991-orban-considers-

    alternative-democracy.

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    3/22

    Zenike sveske

    157

    kapitalizmu s azijskim vrednotama, smatrajui azijsku autoritarnost rjeenjemprotiv komunistike prijetnje

    No ovoj temi treba pristupiti postupno, na sustavniji nain, poevi od

    opscene pozadine postdogaajne realnosti koja ju ponitava iznutra. Premalegendi, kad se Alfred Hitchcock (i sam katolik) jednom vozio kroz mali vicarskigrad, odjednom je u neto upro prstom kroz prozor i rekao: Ovo je najstranijascena koju sam ikad vidio! Prijatelj koji je sjedio do njega pogledao je u tompravcu i iznenadio se: nieg naroitog tamo nije bilo, tek sveenik koji je,razgovarajui s malim djeakom, poloio svoju ruku na djeakovu. Hitchcock jezaustavio auto, otvorio prozor i povikao:Bjei, deko, spasavaj se! I dok se ovaanegdota moe uzeti i kao prikaz Hitchcockove ekscentrine kozerije, ona nasodista vodi u samo srce tame Katolike crkve.

    Prisjetimo se brojnih sluajeva pedofilije koji upropatavaju Katoliku crkvu:kad njeni predstavnici inzistiraju kako su ovi sluajevi unutarnji problem Crkve,te pokazuju krajnje oklijevanje da surauju s policijom tokom istrage, oni su, naizvjestan nain, u pravu pedofilija katolikih sveenika nije neto to se tiesamih tih osoba koje, sticajem sluajnih okolnosti njihove privatne povijestibez obzira na Crkvu kao instituciju, odaberu sveeniki poziv; to je fenomenkoji se tie Katolike crkve kao takve, on je urezan u samo njeno funkcioniranjekao drutveno-simboline institucije. On se ne tie privatne nesavjesnostipojedinaca, nego same nesavjesne institucije: to nije neto to se dogaastoga to se Institucija mora prilagoditi patolokim realitetima libidinalnog ivotakako bi opstala, nego neto to sama institucija treba kao bi se reproducirala.Lijepo se moe zamisliti straight (ne pedofilnog) sveenika koji se, nakongodina slube, uplie u pedofiliju jer ga sama logika institucije u nju zavodi. Takva

    institucionalna Nesavjesnostoznaava opscenu zanijekanu tajnu stranu koja,upravo stoga to je zanijekana, odrava javnu instituciju. (U vojsci, ta tajna stranase sastoji od opscenih seksualiziranih rituala kao to je fragging2* etc. kojima

    2

    * Rije fragging skovana je tokom vijetnamskog rata da oznai prijetnju ili in smaknuaomraenog nadreenog oficira za koje se koristila runa bomba (za razliku od puaka i pitolja, runebombe u to vrijeme u amerikoj vojsci nisu zaduivane po serijskom broju, tako da je identitet ubojice bilonemogue utvrditi pomou balistikih dokaza, u nekim sluajevima bi kompetan vod tvrdio kako je granatastigla s neprijateljske strane ili da ju je neprijatelj bacio natrag. Tek mali broj ovih sluajeva zavrio je na

    vojnom sudu (prim.prev.).

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    4/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    158

    se odrava grupna solidarnost.) Drugim rijeima, Crkva ne pokuava zatakatisramotne pedofilske skandale iz prosto konformistikih razloga; branei se, Crkvabrani svoju najdublju opscenu tajnu. To znai da je poistovjeivanje s ovomtajnom stranom kljuni konstituent samog identiteta kranskog sveenika:

    ako sveenik stvarno (ne samo retoriki) denuncira te skandale, samim tim seekskomunicira iz crkvene zajednice, on vie nije jedan od naih (na potpuno istinain na koji se graanin amerikog junjakog grada 1920-tih, ukoliko bi policijiprijavio Ku Klux Klan, iskljuuje iz zajednice, odnosno izdaje njenu fundamentalnusolidarnost). Posljedino tomu, odgovor na nevoljkost Crkve nije samo u tomeda se radi o zloinu te da Crkvu, ukoliko u potpunosti ne surauje u istrazi, trebasmatrati sauesnikom, tavie, Crkvu KAO TAKVU, kao instituciju treba istraitis obzirom na nain na koji sustavno stvara uvjete za takve zloine. Takorei,ono to je kod ovih zloina tako uznemirujue nije u tome to se oni deavaju ureligioznom okruenju - to okruenje njihov je dio, ono se izravno mobilizira kakoinstrument zavoenja:

    //tehnika zavoenja slui se religijom. Gotovo uvijek se neka vrst molitvekoristi kao predigra. Sama mjesta gdje se zlostavljanje deava podsjeaju nareligiju sakristija, ispovjedaonica, upni dvor, katolike kole i klubovi sa svetimslikama na zidovima. // spoj prestrogih seksualnih uputa Crkve (na primjer, osmrtnom grijehu masturbacije, zbog koje se, i ako se samo jednom desilo, ideu pakao ukoliko se ne ispovjedi) i vodia koji moe osloboditi od neobjanjivomrane lekcije neobjanjivo svetim izuzecima. /Predator/ se koristi religijom daodobri to to je naumio, kad seks naziva dijelom svoje sveenike slube.3

    Religiju se ne priziva tek da bi se osigurala ustreptalost zbog zabranjenog,odnosno da bi se pojaao uitak inei seks inom transgresije; naprotiv,sam seks predstavljen je religijskim pojmovima, kao religiozni lijek za grijeh(masturbacije). Pedofilni sveenici nisu liberali koji zavode djeake tako totvrde da je gay seksualnost zdrava i doputena vjetom upotrebom obrtanjakoje Lacan naziva point de capiton, oni prvo inzistiraju da je grijeh koji djeakispovijeda (masturbacija) doista smrtni grijeh, i onda nude homoseksualneinove (recimo, meusobno mastrurbiranje) tj. neto to ne moe a ne izgledatikao jo VEI grijeh kao postupak ozdravljenja. Klju je u ovoj misterioznoj

    3

    Gary Wills, Scandal, The New York Review of Books, 23. maj 2002., str. 6.

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    5/22

    Zenike sveske

    159

    transupstancijalizaciji pomou koje se Zakon koji zabranjuje i stvara osjeajkrivice zbog obinog grijeha, izvrava u vidu jo veeg grijeha kao da se, unekoj vrsti hegelijanskog obuhvatanja suprotnosti, Zakon podudara s najjaomtransgresijom. A nije li tekua politika SAD-a, s njoj inherentnom strukturom,

    jedna vrsta politikog ekvivalenta katolikoj pedofiliji? Problem njene novemoralne energije nije samo u tome da se moralnost manipulativno eksploatira,

    nego da se izravno mobilizira: problem s njenim pozivanjem na demokraciju jeda to nije tek prosta hipokrizija i eksterna manipulacija, nego to to ona izravnomobilizira i oslanja se na iskrene demokratske tenje.

    U ljeto 2012, u Sloveniji se desio gotovo kliniki ist sluaj opscenostiKatolike crkve. Ukljuena su bila dva aktera, konzervativni kardinal Franc Rode,Slovenac s najviim mjestom u crkvenojnomenklaturi, te Alojz Uran, nadbiskupkojega je Vatikan prvo smijenio, a zatim mu je ak naloeno da odmah napustiSloveniju dok se ne razjasne optube protiv njega. Poto je Uran bio vrlo popularanmeu obinim katolikim vjernicima, poele su kolati glasine o razlozima teiznimno stroge kazne. Nakon tjedna ili dva neugodne utnje, ckvena vlast je

    preko volje objavila da se Uran sumnjii za nezakonito oinstvo objanjenje je,zbog niza razloga, nailo na opu nevjericu. Prvo, glasine o Uranovom oinstvukruile su ve decenijama, pa zato onda Crkva nije poduzela mjere godinamaprije no to je Uran proglaen nadbiskupom Slovenije? Drugo, sam Uran je javnoustvrdio kako je spreman podvrgnuti se DNA ili bilo kojem drugom testu kako bidokazao da nema djece. Na koncu, ali ne i najmanje bitno, dobro je poznato dase u slovenakoj crkvi vodi dugogodinja borba izmeu konzervativaca (meukojima je i Rode) i umjerenjaka (s kojima je Uran). Ali to god bilo istina, javnostsu okirali dvostruki standardi katolikenomenklature: dok je Uranu naloeno danapusti Sloveniju samo zbogsumnje da je otac djeteta, reakcija Crkve bila jebeskrajno meka u brojnim suajevima pedofilije meu sveenicima - sluajevinisu prijavljivani policiji, odgovorni sveenik nikad ne bi bio kanjen nego tekpremjeten u drugi dio Slovenije, na roditelje zlostavljane djece vren je pritisak

    da stvari gurnu pod tepih, etc.4

    4

    Jo jedna cinina strategija je optuiti neprijatelja: katolike vlasti u SAD pozvale su se naistraivanje iji je navodni rezultat bio da odgovornom za rairenu pedofiliju unutar Crkve treba smatrati

    seksualnu rasputenost iz 1960-tih

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    6/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    160

    Ono to stvari ini jo gorim bio je otvoreni cinini realizam kardinalaRode: u jednom od svojih radio-intervjua, izjavio je kako je to statistiki,

    irelevantan problem jedan ili najvie dva od stotinu katolikih sveenika imalisu neku avanturu. Ono to je odmah privuklo panju javnosti bio je termin neka

    avantura upotrijebljen kao eufemizam za pedofiliju: brutalni zloin silovanja djecetako je predstavljen kao ispoljavanje avanturistike ivahnosti (jo jedan pojamkojeg je Rode upotrijebio) i, kako se Rode narugao u jednom drugom intervjuu:U periodu od etrdeset godina oekivali biste da se malo i zgrijei, zar ne?Po srijedi je katolika opcenost u svom najiem obliku: nema solidarnosti sartvama (djecom), ono to nalazimo ispod stava moralne vertikale samo je jedvaprikrivena solidarnost s poiniteljima u ime cininog realizma (takav je ivot, svismo krvavi ispod koe, sveenici takoer mogu biti pustolovni i ivahni) takoda, na koncu, ispada da su jedine prave rtve Crkva i sami poinitelji, izrueninepravednim medijskim kampanjama. Linija je tako jasno povuena: pedofilijaje naa, naa vlastita prljava tajna, i kao takva normalizirana, tajna osnova nae

    normalnosti, dok je oinstvo istinsko nasilje koje treba nemilosrdno odbaciti ili, kako je prije jednog stoljea napisao G.K. Chesterton u svojoj Ortodoksiji(naravno, nesvjestan potpune vanosti svojih rijei):

    Vanjski prsten kranstva strogo straari nad etikim odricanjimaprofesionalnih sveenika; ali unutar te neljudske strae nai ete stari ljudskiivot kako plee kao dijete, kako pije vino kao mukarac; jer kranstvo je samookvir za pagansku slobodu.

    Neizbjean je ovdje perverzni zakljuak: elite ivjeti paganski san o ivotuprepunom uitaka a da za to ne platite cijenu melankoline tuge? Odaberitekranstvo! Moemo pratiti tragove ovog paradoksa sve do dobro poznatekatolike figure sveenika (ili kaluerice) kao krajnjeg nositelja seksualnemudrosti. Prisjetimo se dokazano najmonije sceneZvuka muzike: nakon toMaria bjei od obitleji von Trapp natrag u samostan, tamo ne nalazi mira, potojo uvijek ezne za baronom; u nezaboravnoj sceni, asna Majka je pozivai savjetuje povratak obitelji von Trapp kako bi pokuala srediti svoj odnos sbaronom. Ona tu poruku prenosi udnom pjesmom Popni se na svaku planinu!,iji je iznenujui motiv: Uini to! Riskiraj i probaj sve to ti srce eli! Ne dopustida ti sitni obziri stoje na putu! Tajanstvena snaga ove scene lei u neoekivanom

    ispoljavanju spektakla elje, koji ovu scenu ini doslovno neugodnom: upravo

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    7/22

    Zenike sveske

    161

    osoba od koje bi se oekivalo da propovijeda apstinenciju i odricanje, bivaagenticom vjernosti svojoj elji.

    Znaajno, kad jeZvuk muzike prikazan u (tada jo socijalistikoj) Jugoslaviji

    kasnih 1960-tih, OVA scena tri minute ove pjesme bila je jedino to je odfilma cenzurirano (izrezano). Anonimni socijalistiki cenzor tako je ispoljio svojduboki osjeaj za istinski opasnu mo katolike ideologije: daleko od toga daje ona religija rtve, odricanja od zemaljskih uitaka (u suprotnosti s paganskimodobravanjem strastvenog ivota), kranstvo nudi zaobilazna lukavstva da sepredamo naim eljama A DA NE MORAMO ZA TO PLATITI CIJENU, da uivamou ivotu bez straha od raspadanja i iznurujueg bola koji nas eka na kraju.Ako ovim smjerom idemo do kraja, mogue je ak potkrijepiti kako je u tomei krajnja funkcija Kristove rtve:moe se prepustiti vlastitim eljama i uivati,

    ja sam preuzeo za to platiti cijenu! U perverznom funkcioniranju kranstva,religija se djelotvorno doziva kao samozatita koja nam dozvoljava da nekanjenouivamo u ivotu. Doista, Lacan je bio u pravu kad je preokrenuo poznatu izrekuDostojevskog: Akoima Boga, onda je sve dozvoljeno. Danas, sa sluajevimapedofilije koji iskrsavaju diljem Katolike crkve, mogla bi se lako zamisliti novaverzija iste scene izZvuka muzike: mladi se sveenik obraa opatu, alei se kakoga jo uvijek mui elja za mladim djeacima i zahtijeva kaznu; opat odgovarapjevajui: Popni se na svakog djeaka

    Ovdje treba nainit i jo jednu razl iku, izmeu odrasle mukehomoseksualnosti i pedofilije. Nedavne provale homofobije u istonoeuropskimpostkomunistikim zemljama trebalo bi da nas ponukaju da stanemo izamislimo se: na gay paradama koje su se proteklih godina desile u Srbiji iHrvatskoj (Beograd, Split), policija nije mogla zatititi uesnike koje su bijesnonapale tisue nasilnih kranskih fundamentalista kako kombinirati taj gnjevs injenicom da je glavna sila iza anti-gay pokreta u Hrvatskoj Katolika crkva,dobro poznata po brojnim pedofilskim skandalima? (Hrvatski gay aktivistsarkastino je primijetio kako je greka homoseksualaca u tome to su impartneri odrasli mukarci a ne djeca) Put e nam pokazati usporedba svojskom, drugom vrstom organiziranja gomile, koji Freud spominje u istom nizu

    s crkvom. Iz mog vlastitog iskustva sluenja vojnog roka 1975., sjeam se kakoje stara neasna Jugoslovenska narodna armija bila ekstremno homofobna

    kad bi se otkrilo da neko ima homoseksualne sklonosti, bio bi odmah pretvoren

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    8/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    162

    u pariju, tretiran kao neko ko nije osoba, prije nego to bi ga i formalno otpustiliiz Armije. Pa ipak, u isto vrijeme, svakodnevni vojniki ivot bio je prekomjernonabijen atmosferom homoseksualnih aluzija.5 Kako je ta udna podudarnostsuprotnosti mogua? Taj je mehanizam opisao Robert Pfaller:

    Kako je primijetio Freud, u ime religije prakticiraju se upravo oni inovikoje ona zabranjuje. U takvim sluajevima kao na primjer, ubojstvo u imereligije religija moe takoer posluiti bez ikakva umanjivanja. Te nesalomljivemilitantne zagovornike ljudskoga ivota koji se, na primjer, protive pobaaju,nita nee sprijeiti da pobiju osoblje klinike. Slino djeluju radikalni desniarskioponenti muke homoseksualnosti u SAD. Oni organiziraju takozvana batinjanjapedera tokom kojih premlate i na koncu siluju gay osobe. Krajnje ubilako ilihomoseksualno zadovoljenje nagona moe se dakle takoer postii, ukoliko odajeprivid kontramjera. Efekt onoga to izgleda kao opozicija, jeste da se x kojegtreba ouvati moe pojaviti kao ne-x i takvim se smatrati.6

    Ovdje se sureemo sa kolskim primjerom hegelijanskog odreenja premasuprotnosti: u figuri batinaa koji siluje pedera, gay se susree s sobom u svomodreenju prema suprotnosti, odnosno, tautologija (auto-identitet) se javljakao krajnja kontradikcija. To je ta imanentna kontradikcija u samoj sri identitetaCrkve, inei je glavnom anti-kranskom silom dananjice. Legenda kae da jeNapoleon 1804., kad mu je Papa prilazio da mu na glavu stavi carsku krunu, uzeo

    krunu iz njegovih ruku i sam je stavio na glavu; Papa mu se uzvratno narugao:Znam da je va cilj unititi kranstvo. Ali, vjerujte mi, gospodine, neete uspjeti Crkva to pokuava ve 2000 godina i jo uvijek joj nije polo za rukom Sljudima kao to su kardinal Rode iz Slovenije, moemo vidjeti kako to Crkva i daljenastoji i nema razloga da se radujemo nad tom tunom injenicom kranskonasljee je predragocjeno i danas pristalije nego ikada. U svojim Biljekama

    5

    Recimo, dok su vojnici stajali u redu za obrok, uobiajena vulgarna ala bila je ubosti prstom udupe osobu ispred tebe i brzo ga povui, tako da, kad se iznenaena osoba okrene, ne zna koji od vojnikato se stupidno i opsceno cere iza njega je to uinio. Prevlaujui pozdrav meu vojnicima iz moje jedinice,umjesto da se jednostavno kae Zdravo!, bio je Pui kurac!; ova je formula bila toliko standardizirana daje potpuno izgubila bilo kakvu opscenu konotaciuju i bila izgovarana na potpuno neutralan nain, kao istivid ljubaznoszti.

    6

    Robert Pfaller, The Potential of Thresholds to Obstruct and to Facilitate. On the Operation of

    Displacement in Obsessional Neurosis and Perversion (neobjavljeni rad, 2002).

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    9/22

    Zenike sveske

    163

    za definiranje kulture T.S. Eliot je primijetio kako ima momenata kad je jediniizbor onaj izmeu hereze i nevjerovanja, kad je sektaki razdor jedini nain da sereligiju odri ivom. To treba uiniti danas.

    Ova inherentna nekonzistentnost ideoloko-pravnog poretka nije ogranienasamo na crkvene institucije Kina je danas jedan od njenih najoiglednijihprimjera. Kako reagiraju zvanini komunistiki teoretiari suoeni s napadnooitom konktradikcijom: Komunistika partija koja se jo uvijek legitimiraMarxovim pojmovima, ali se odrie njegove osnovne premise o radnikomsamoorganiziranju u revolucionarnu silu koja e svrgnuti kapitalizam? Teko seoteti utisku da su ovdje mobilizirani svi resursi legendarne kineske pristojnosti:direktno postavljati to pitanje ili insistirati na njemu, smatra se nepristojnim. To

    oslanjanje na pristojnost je nuno, poto je to jedini nain spajanja nespojivog:nametati marksizam kao zvaninu ideologiju, a otvoreno zabraniti njegovesredinje aksiome izazvalo bi kolaps cijele ideoloke graevine, inei je takobesmislenom. Pa tako u rezultatu imamo da su neke stvari jasno zabranjenje,ali se ta zabrana ne moe objaviti, jer je i to zabranjeno: nije samo zabranjenopokrenuti pitanje radnikog samoorganiziranja protiv kapitalistike eksploatacijekao sredinjeg naela marksizma, takoer je zabranjeno javno tvrditi da jezabranjeno to pitanje postaviti.7 Na taj se nain naruava ono to Kant nazivatranscendentalnom formulom javnog zakona: Sve radnje koje se odnosena pravo drugog ovjeka su nepravedne ako njhova maksima nije konzistetnas javnou. Potajni zakon, zakon nepoznat svojim subjektima, legitimiziraearbitrarni despotizam onih koji ga primjenjuju uporedimo ovu formulas naslovom nedavnog izvjetaja o Kini: U Kini je tajno i ta se taji8 Dosadniintelektualci koji izvjetavaju o politikoj opresiji, ekolokim katastrofama,ruralnom siromatvu, itd., dobijaju godine zatvora za izadavnje dravne tajne.Kvaka je u tome da su mnogi zakoni i propisi koji ine taj dravno-tajni reim isami tajna, to oteava pojedincima da znaju kad ine prekraj.

    7

    Ono to teoretiari obino privatno priznaju jeste da, naravno, postoji kontradiktornost, ali da,meutim, ta kontradiktorna ideoloka graevina radi, funkcionira, i to radi spektakularno: to je jedini nainda se osigura brzi ekonomski rast i stabilnost u Kini. Treba li dodati da je ovo privatna upotreba razuma usvoj najiem obliku?

    8

    Vidjeti Even whats secret is a secret in China, The Japan Times, 16. juni 2007., str. 17.

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    10/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    164

    Tajnost same zabrane slui dvjema razliitim svrhama koje ne trebapomijeati. Njena opeprihvaena uloga je univerzaliziranje krivice i straha:ako ne zna ta je zabranjeno, ne moe znati niti kad kri zabranu, to te svevrijeme ini potencijalno krivim. Naravno, osim na vrhuncu staljinistikih istki

    kad je zaista svako mogao biti proglaen krivim, ljudiznaju kada ine netoto e naljutiti one na vlasti. Uloga zabranjivanja zabrane tako nije izazvatiiracionalni strah, nego da potencijalnim disidentima (koji misle da se moguizvui sa svojom kritikom aktivnou poto ne kre nikakv zakon, nego samorade ono to im zakon garantira sloboda tampe isl.) da do znanja, ako previenaljute one na vlasti, mogu biti i kanjeni po volji vlasti. U bivoj Jugoslaviji,sramni lan 133 Krivinog zakona uvijek bi bio prizvan za osudu pisaca i novinara.On je kriminalizirao svaki tekst koji bi lano predstavio postignua socijalistikerevolucije ili koji bimogao izazvati tenzije i nezadovoljstvo javnostizbog naina nakoji se bavi politikim, drutvenim ili drugim temama. Ova posljednja kategorijane samo da je oito beskrajno plastina nego i zgodno samo-odnosna: zarupravo injenica da vas optuuju oni koji su na vlasti, nije isto to iizazvanjetenzije i nezadovoljstva javnosti. Sjeam se da sam tih godina pitao slovenakogpolitiara kako opravdava ovaj zakon. Nasmijeio se, namignuo i rekao mi: Pa,moramo na neki nain disciplinirati one koji nas uznemiravaju, a da ne vodimorauna o zakonskim cjepidlaenjima.

    Ali postoji jo jedna uloga zabrane prohibicije koja nije manje bitna: to jeodravanje vanjtine a svi znamo kako je u staljinizmu vanjtina bila apsolutnokrucijalna: staljinistiki reim reagirao bi potpuno panino kad god bi netozaprijetilo naruiti njegovu vanjtinu: u sovjetskim medijima nije bilo crnekronike, nije bilo izvjetaja o kriminalu i prostituciji, da ne spominjemo radnikeili javne proteste. Daleko od toga da je ova zabrana prohibicije ograniena nakomunistike reime: u dananjem doputajuem kapitalizmu ona takoerdjeluje. Postmoderni ef insistira na tome da on nije gazda nego tek koordinatornaih zajednikih kreativnih napora, prvi meu jednakima; meu nama ne trebabiti formalnosti, zvat emo ga nadimkom, on e nam ispriati masnu alu ali usvemu tome, on jei dalje na gazda. U takvoj drutvenoj vezi, odnosi dominacije

    funkcioniraju putem njihova negiranja: ne samo da smo obvezni sluati gazdu,obvezni smo takoer priinjavati se kao da smo slobodni i jednaki, kao da nemadominacije a to, naravno, situaciju ini jo vie poniavajuom. Paradoksalno,

    u takvoj situaciji, prvi oblik osloboenja jeste zahtijevati od gazde da se on tako

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    11/22

    Zenike sveske

    165

    i ponaa: treba odbiti upraviteljevu lanu kolegijalnost i insistirati da nas tretiras hladnom distancom, kao gazda Ne udi to sve ovo zvui neodreenokafkijanski Kafka je zapravo napisao kako je iznimno bolno kad nad tobomvladaju zakoni za koje ne zna9, iznosei tako implicitnu opscenost superega u

    famoznom zakonskom naelu kako nepoznavanje (zakona) nije izgovor10. Derrida

    je potpuno opravdano naglaavao samorefleksivnost zabrane u odnosu na Zakon Zakon ne samo da zabranjuje, ON SAM je zabranjen:

    Zakon je zabrana: to ne znai da on zabranjuje, nego da je i sam zabranjen,zabranjeno mjesto // zakon se ne moe dosegnuti, a da bi se imao odnospotovanja s njim, ne smije se imati odnos sa zakonom, odnos se mora prekinuti.

    Mora se stupiti u odnos samo s predstavnicima zakona, njegovim primjerima,

    njegovim uvarima. Utoliko ukoliko su prenositelji poruke, oni su i ti koji prekidaju.Ne smije se znati ko ili ta ili gdje je zakon.11

    U jednom od svojih kratkih fragmenata, sam Kafka je istaknuo kako je krajnjatajna Zakona u tome da on ne postoji jo jedan sluaj onoga to je Lacan nazivaonepostojanjem velikog Drugog. To nepostojanje, naravno, ne svodi prosto Zakon

    na praznu imaginarnu himeru; ono ga prije ini nemoguim Realnim, prazninomkoja svejedno funkcionira, vri utjecaj, izaziva posljedice, zakrivljuje simbolikiprostor. U dananjem politikom prostoru, najekstremniji sluaj takvog Zakonaimamo u Sjevernoj Koreji gdje se patrijarhat istinski podriva, ali na neoekivannain. Da li je Sjeverna Koreja stvarno posljednji bastion staljinizma, mijeajuitotalitarnu kontrolu s konfuijanskom autoritarnou? Evo rijei najpopularnijesjevernokorejske politike pjesme:

    9 Franz Kafka, The Problem of Our Laws, u The Complete Stories, New York: Schocken Books1995. str. 437.

    10

    Pritisak EU na Grku 2011. i 2012. da ih implementiraju savreno se uklapa s onim to se upsihoanalizi naziva superego. Superego nije svojstvo etikog djelovanja, nego sadistiki djelatni initelj kojibombardira subjekt nemoguim zahtjevima, opsceno uivajui u subjektovom neuspjehu da im udovolji;paradoks superega je u tome, kako to Freud jasno tvrdi, da to vie usliujemo njegove zahtjeve, to sevie osjeamo krivima. Zamislimo zlobnog uitelja koji svojim uenicima daje nemogue zadae, a potomse sadistiki ruga njhovoj uznemirenosti i panici. U tome je strana greka EU zahtjeva/nareenja: Grkauope nema ansi, njen neuspjeh je dio igre.

    11

    Jacques Derrida,Acts of Literature, New York: Routledge 1992, str. 201.

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    12/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    166

    Ah, Radnika partija Koreje, na ijoj grudiMoj ivot poinje i skonavaBio pokopan u zemlju ili rasut vjetromOstajem sin tvoj i opet vraam se grudi tvojoj!

    Povjerivi svoje tijelo tvom njenom pogledu,Tvojoj pruenoj ruci ljubavi,Kliem zauvijek glasom djeteta,Majko! Ne mogu ivjeti bez Majke!12

    Eto ta intenzivno oplakivanje Kimove smrti signalizira: Ne mogu ivjetibez Majke! Kao dodatni dokaz, evo dvaju natuknica (majka i otac) izsjevernokorejskogRjenika korejskog jezika (1964.):

    MAJKA: 1) ena koja je nekoga rodila: otac i majka, majinska ljubav.Majina dobrota vea je od planine, dublja od okeana. Takoer se upotrebljava usmislu ene koja ima dijete: Ono to sve majke brino ele za svoju djecu je daona rastu zdravo i postanu velianstveni crveni graditelji. 2) Izraz potovanja zanekoga sline dobi kao neija vlastita majka:Drug Vodnik je Dongmanijevu majkuzvao majkom i uvijek joj pomagao pri poslu. 3) Metafora za biti pun ljubavi,brinuti se o svemu, i brinuti o drugima:Partijski dunosnici moraju postati majkekoje bez prestanka vole i poduavaju partijskom rangu i poretku, te uspostavljajustandard na elu aktivnosti. Drugim rijeima, neko zaduen za stambenu zgradu,mora postati majka stanarima. To znai da paljivo vodi rauna o svemu: da lije neko prehlaen ili bolestan, da li dobro jedu i tako dalje. 4) Metafora za izvoriz kojeg neto potjee:Partija je velika majka svega novoga. Potreba je majka

    invencije.

    OTAC: suprug neije majke.13

    Moda zato, sve do treeg Kima, voina supruga nije spominjana ujavnosti: Voa je bio hermafrodit s dominantnim enskim osobinama. Dali je ovo u kontradikciji sa Sjevernokorejskom politikom vojska na prvom

    12

    Citirano prema http://www.theatlantic.com/magazine/archive/2004/09/mother-of-all-mothers/3403/.

    13

    B.R. Myers, The Cleanest Race, New York: Melville House 2011, str. 6.

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    13/22

    Zenike sveske

    167

    mjestu, koja nemilosrdno disciplinira i driluje vojnike? Ne, to su dva lica istognovia. Figura majke s kojom ovdje imamo posla je takozvana nekastriranaomnipotentna prodrljiva majka: apropos prave majke, Jacques-Alain Millerje primijetio da ne samo da postoji nezadovoljna majka nego takoer i

    svemona majka. A zastraujui aspekt te figure lakanovske majke jeste daje ona svemona i nezadovoljna u isto vrijeme.14 Tu lei pradoks: to majkaizgleda omnipotentnije, ona je nezadovoljnija (to znai: neto joj nedostaje):Lakanovska majka odgovara formuli quaerens quem devoret: ona trai nekogada ga podere, pa je tako Lacan predstavlja kao krokodila, subjekt s otvorenimustima.15 Ta prodirua majka ne odgovara (na djeiji zahtjev za znakom ljubavi) ikao takva ona izgleda svemono: Poto majka ne odgovara // ona se pretvarau realno, to e rei, u mo. // ako Drugi ne odgovara, on se transformirau prodiruu mo.

    16

    Eto zato enske osobine jasno raspoznatljive u zvaninimportretima dvojice Kimova nisu sluajne:

    Kim /Il Sung/ bio je svom narodu vie majka nego strogi konfuijanskipatrijarh: on se jo prikazuje mekih obraza i brian, kako dri uplakane odraslena svojim irokom njedrima, saginjui se da svee pertle mladome vojniku, iliputajui nestanu djeicu da se veru po njemu. Tradicija se nastavlja pod KimJong Ilom, kojega su zvali veom majkom od svih majki na svijetu. Njegovapolitika vojske na prvom mjestu moe ii uz titulu generala, ali izvjetaji onjegovim neprekidnim obilascima vojnih baza jasno se fokusiraju na njegovuusplahirenu brigu za zdravlje i udobnost njegovih trupa. Meunarodno ismijavanjenjegova izgleda je nepravedno koliko i dosadno. Ko god je vidio guvu koreanskihmajki koje ekaju ispred sale za ispite bez tekoa e prepoznati Kimovu ukastuparku i klonula ramena, ili izmueno lice pod razbucanom trajnom: to je majkakoja nema kad misliti o sebi.17

    14

    Jacques-Alain Miller, Phallus and Perversion, lacanian ink 33, str. 23.

    15

    Jacques-Alain Miller, The Logic of the Cure, lacanian ink 33, str. 19.

    16

    Op.cit., str. 28.

    17

    Citirano prema http://www.theatlantic.com/magazine/archive/2004/09/mother-of-all-

    mothers/3403/.

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    14/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    168

    Da li tad Sjeverna Koreja slovi za neto kao indijsku Kali dobroudnu/ubitanu boginju na vlasti? Ovdje meutim treba razlikovati razine: povrnarazina muko-vojnog diskursa s Voom kao Generalom, sJuche18 idejom samo-odnoenja, ovjeanstva kao gospodara vlastite sudbine, odrava se pomou

    dublje razine voa kao majinskih zatitnika evo kako Myers formulira osnovniaksiom sjevernokorejske ideologje: Korejski narod je previe istokrvan, patako i previe estit da bi preivio u ovom zlom svijetu bez velikog roditeljskogvoe.19 Nije li to lijep primjer Lacanove formule roditeljske metafore, ImenaOca kao metaforikog supstituta za elju majke? Ime Oca (Voe/Generala) i,ispod njega, majinska zatitniko/destruktivna elja?20 Jedno od opih mjestaNew Age-a jeste da kod nas na Zapadu previe vlada muko/paternalno naelodominacije, discipline, borbe, etc., te da bismo ponovno uspostavili ravnoteu,trebamo ponovno potvrditi enski princip ljubavi, brige i zatite meutim,primjeri tvrdih politiarki od Indire Gandhi do Margaret Thatcher, tjeraju nas dase zamislimo. Prevlaujui oblik socijalne veze danas vie ne odrava partijarhalniGospodar. ak ni totalitarizam nije diskurs Gospodara meutim, traginoiskustvo mnogih revolucija u kojima bi zbacivanje starog Gospodara zavrilo joubitanijim terorom, ne treba nas ni na koji nain voditi ka zagovaranju povratkapaternalnog simbolikog autoriteta kao jedinog izlaza iz samounitavajuegorsokaka kasnokapitalistikog narcistikog protejskog sebstva. Treba meutimzabiljeiti da ovo protejsko sebstvo ukljuuje svoju vlastitu raz-dogaajnost podkrinkom progresa, vlastito svoenje ovjeka na ljudsku ivotinju ovdje imamotakav sluaj.

    18

    * slubena politika ideologoja Sjeverne Koreje (prim. prev)

    19

    Myers, op.cit., str. 9.

    20

    Nisu li onda da se grubo izrazim Sjevernokoreanci incestuozni psihotiari koji odbijaju uiu simboliki poredak? Odgovor je ne - zato? Zbog distance prema svojstvu simbolikog poretka kojaopstaje ak i u zvaninim ideolokim tekstovima. Takorei, ak i sjevernokorejski zvanini ideolokidiskurs (Tekst, kako to naziva Myers) ne uputa se u direktnu divinizaciju Voe; umjesto toga,divinizacija se elegantno pripisuje naivnim zapadnim posjetiteljima koji su fascinirani Voinommudrou: dok Tekst voli potcrtati oduevljenu panju stranaca, ukljuujui Amerikance i JuneKoreance, koji navodno smatraju Kim Il Sunga boanskim biem, on nikad sam ne iznosi takve tvrdnje.(Myers, op.cit. str 111). Nije li to jasan primjer subjekta kojem treba vjerovati, naivnog drugog u kojeg

    je transponirano nae vlastito uvjerenje?

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    15/22

    Zenike sveske

    169

    U augustu 2012. mediji su izvijestili da od decembra 2012. duhanskimkompanijama u Australiji vie nee biti doputeno na paklima cigareta prikazivatisvoje karakteristine boje, dizajn branda i logotipe: da bi puenje uinile to jemogue manje glamuroznim, kutije e sve imati istu dosadnu maslinastu boju

    i pokazivati zdravstvena upozorenja i slike usta izranjavanih rakom, oslijepljenihonih jabuica i bolesne djece.21 Ovdje smo svjedoci neke vrste Selbst-Aufhebungu obliku robe: nema logoa, nema robne estetike koja bi nas zavela da kupimoproizvod naprotiv, pakovanje proizvoda otvoreno i grafiki privlai panju nasvoja opasna i tetna svojstva i tako daje razloge protiv kupovine. Anti-robnaprezentacija robe sama po sebi nije novost ona takoer rauna na zavodljivostkulturalnih proizvoda kao to su slika ili muzika koje nisu striktno roba; oni su// vrijedni kupovine samo kad se moe uspjeno nastaviti s pretvaranjem daoni nisu roba.

    22

    Ovdje antagonizam izmeu robe i ne-robe funkcionira u obrnutomsmjeru kad su u pitanju cigarete bez logoa: ovdje superego nalae sljedee:Treba biti spremnim platiti astronomsku cijenu za ovu robu upravo stoga toje ona daleko vie nego puka roba! U sluaju cigareta bez logoa dobijamosirovu upotrebnu vrijednost uskraenu za svoj logo (na slian nain u diskontnimprodavnicama moemo kupiti eer, kavu, slatkie bez logoa); u sluaju slikesam logo nadilazi upotrebnu vrijednost, odnosno kako je ve primijetio Marx,izgeda da ovdje cijena odreuje vrijednost.

    Ali da li nas ova izravna pragmatina kontradikcija doista vodi izvan robnogfetiizma? Ne daje li ona prije jo jedan primjer fetiistikog rascjepa koji signaliziradobro poznata fraza je sais tres bien, mais quand meme? Prije deceniju ilineto vie njemaki reklamni poster za Marlboro cigarete prikazivao je njihovastandardnog kauboja koji je ovaj put direktno upirao prstom na obveznu napomenuPuenje teti vaem zdravlju!, s dodatnim rijeima: Jetzt erst rechts!, to biu slobodnom prjevodu znailo Stvari sad postaju ozbiljne!. Znaenje koje seimplicira je jasno: sad kad zna kako je puenje opasno, ima ansu dokazati kakoima hrabrosti nastaviti puiti! Drugim rijeima, stav koji je nametnut ciljanomsubjektu je: Dobro znam opasnosti puenja, ali nisam kukavica, ja sam pravimukarac i kao takav, spreman preuzeti rizik i ostati vjeran svojoj navici puenja!

    21

    http://news.yahoo.com/australian-court-oks-logo-ban-cigarette-packs-004107919--finance.html.

    22

    Charles Rosen, Schoenberg, London: Fontana/Collins 1975, str. 77

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    16/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    170

    Samo na taj nain puenje zapravo postaje forma konzumerizma: spreman samkonzumirati cigarete ponad naela ugode, ponad sitne utilitarne brige zazdravlje. I nije li ova dimenzija letalno intenzivnog uitka na djelu u svakom robnomreklamiranju? Nisu li sva utilitarna razmatranja (ova hrana je zdrava, organski je

    uzgojena, plaena je po fer uslovima trgovine etc.) samo varljiva povrina kojasadri dublju naredbu superega: Uivaj! Uivaj do kraja, bez obzira na posljedice!?Australijsko negativno pakiranje e tako iznijeti na vidjelo naredbu superegakoja je sve vrijeme bila tu recimo, nee li pua, kad kupi negativno pakiranecigarete, ispod negativne poruke uti tihi, ali sve prisutniji i prinudniji glas superega?Taj e glas dati odgovor na njegovo pitanje: Ako su sve te opasnosti od puenjaistinite a prihvatam da jesu zato jo uvijek kupujem kutiju?

    Ovaj pritisak superega nije ogranien samo na konzumerizam: on zadobijarazliite vidove, neki od njih imaju katastrofine socijalno-etike posljedice.Dokumentarac in ubijanja (Final Cut Film Production, Copenhagen) premijernoje prikazan 2012. na filmskom festivalu u Telluride-u a pokazan je na TIFF-u. inubijanja, koji su reirali Joshua Oppenheimer i Christine Cynn, daje jedinstveni duboko potresan uvid u etiki orsokak globalnoga kapitalizma. Film snimljenu Medanu, Indonezija, 2007. izvjetava o opscenom sluaju dovedenom doekstrema: o filmu koji su snimili Anwar Congo i prijatelji, danas respektabilnipolitiari, a tada gangsteri i voe kanjenikog voda koji je 1996. odigrao kljunuulogu u ubojstvu oko 2,5 miliona navodnih komunistikih simpatizera, uglavnometnikih Kineza. in ubijanja govori o ubojicama koje su pobijedile, i drutvu kakvosu izgradili. Nakon pobjede, njhova uasna djela nisu otpravljena u status prljavetajne, osnivaki zloin ije tragove treba zatakati naprotiv, oni se otvorenohvaliu s detaljima tog masakra (kako zadaviti rtvu icom, kako prerezati grlo, kakosilovati enu s najveim zadovoljstvom). Oktobra 2007., indonezijska televizijaje producirala talk showposveen Anwaru i njegovim prijateljima; usred emisije,nakon to je Anwar rekao da su ubojstva bila inspirirana gangsterskim filmovima,voditeljica se okrenula ka kamerama i rekla: Zapanjujue! Zapljeimo AnwaruCongu! Kad je upitala Anwara da li se boji da e mu se roaci njegovih rtavaosvetiti, on kae: Ne mogu. im dignu glave, mi ih reemo! Njegov pristalicadodaje: Sve emo ih istrijebiti!, a publika eskplodira u ovacijama ovo semora vidjeti da bi se povjerovalo. Ali to toFreemen ini izuzetnim je takoer irazina refleksivnosti izmeu dokumentarnog i fiktivnog film je, na neki nain,

    dokumentarac o stvarnim posljedicama ivljenja fikcije:

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    17/22

    Zenike sveske

    171

    Da bismo istraili zaprepaujuu hvalisavost ovih ubojica, te da bismotestirali granice njihova ponosa, poeli smo s dokumentarnim portretiranjem iprostim prikazivanjem masakra. Ali kad smo shvatili kakav film Anwar i prijateljizapravo ele snimiti o genocidu, prizori su postali elaboriraniji. Takoer smo

    ponudili Anwaru i prijateljima mogunost da dramatiziraju ubojstva koristeifilmski anr po svom izboru (western, gangsterski, mjuzikl). Dakle, pruili smoim ansu da piu scenarij, reiraju i igraju u scenamakoje su imali na umu kad

    su ubijali ljude.23

    Jesu li dosegli granice ponosa ovih ubojica? Jedva da su ih se dotakli kadsu predloili Anwaru da igra rtvu vlastitog muenja u ponovnom uprizorenju;kad je ica stavljena oko njegova vrata, on prekida predstavu i kae Oprostitemi za sve to sam uradio. Ali to je vie privremeni recidiv koji nije doveo nido kakve dublje krize savjesti njegov herojski ponos odmah ponovo prevlada.Moda je upravo kino-ekran bio taj zatitni sloj koji je sprijeio dublju moralnukrizu: kao u njihovim prethodnim stvarnim ubijanjima i muenjima, oni su svojuaktivnost doivjeli kao uprizorenje njhovih filmskih uzora, ro im je omoguilo dasamu stvarnost doive kao fikciju kao veliki oboavatelji Hollywooda (poelisu karijeru kao organizatori i kontrolori na crnom tritu tapkanja kino-ulaznica),odigrali su ulogu svojih masakra, imitirajui holivudske gangstere, kauboje, ili akplesae iz mjuzikla.

    Ovdje nastupa veliki Drugi, ne samo s injenicom da su ubojice modeliralesvoje zloine prema kinematografskim slikama, nego povrh svega s mnogovanijom njenicom moralnog vakuma u drutvu: od kakve simbolike teksture(skup pravila kojima se povlai crta izmeu onog to je javno doputeno a ta nije)drutvo mora da je sainjeno ako je suspendirana ak i minimalna razina javnesramote (koja e prinuditi poinitelja da svoje inove dre mranom tajnom), amonstruozne orgije muenja i ubijanja se mogu javno slaviti ak decenijama nakonto su se dogodile, ne samo kao izniman zloin iz nude poinjen za javno dobro,nego kao obina, prihvatljiva aktivnost koja priinjava zadovoljstvo. Zamka kojuovdje treba izbjei, naravno, jeste olako krivnju baciti bilo direktno na Hollywoodbilo na etiki primitivizam Indonezije. Polazna taka prije treba biti dislociranje

    23

    Citirano iz reklamnih materijala Final Cut Film Production.

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    18/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    172

    posljedica kapitalistike globalizacije koja stvara takav moralni vakuum24 podrivajuisimboliku efikasnost tradicionalnih etikih struktura.

    Meutim, status velikog Drugog ovdje zasluuje i pomniju analizu uporedimo in ubijanja s incidentom koji je prije nekoliko decenija privukaoveliku panju u SAD: enu je tukao i postepeno ubio nasilni poinitelj u dvorituvelikog stambenog bloka u Brooklynu, New York; od preko 70 svjedoka koji su sasvojih prozora jasno vidjeli ta se deava, niti jedan nije nazvao policiju zato?Kako se doznalo u kasnijoj istrazi, preovlaujui izgovor bio je da je svaki svjedokmislio kako je neko drugi to ve uinio ili e sigurno uiniti. Ovaj podatak netreba moralizatorski odbaciti kao puki izgovor za moralni kukavluk i sebinuravnodunost: ovdje se susreemo takoer s funkcijom velikog Drugog ovajput ne kao Lacanovog subjekta koji treba znati, nego onog to bismo moglinazvati subjektom koji je trebao nazvati policiju. Fatalna greka svjedokasporog bruklinskog ubojstva bila je pogreno tumaenje simbolike (fikcijske)uloge subjekta koji je trebao nazvati policiju kao nekoga ko empirijski postoji,pogreno zakljuujui da mora da je makar jedna osoba stvarno pozvala policiju previdjeli su injenicu da je funkcija subjekta koje trebao nazvati policijuoperativna ak i kad nema tog stvarnog subjekta koji e to i uraditi.25

    Znai li to da se, postepenom razgradnjom nae etike supstance, prostovraamo na individualni egoizam? Stvari su mnogo sloenije. esto ujemo kakoje ekoloka kriza rezultat naeg kratkoronog egoizma: opsjednuti trenutnimzadovoljstvima i bogatstvom, zaboravljamo na zajedniko Dobro. Dakle, ba

    24

    Openitije, kako (relativno) pristojni ljudi mogu uiniti uasne stvari? Da bismo ovo shvatili,treba preokrenuti standardno konzervativno antiindividualistiko gledite po kojemu drutvene institucije

    kontroliraju i zadravaju nae, pojedinane spontane zle namjere da okrutno slijedimo svoje ruilake isebine tenje: ta ako smo naprotiv, mi pojedinano (relativno) pristojni, a institucije se moraju posluitiprevarom kako bi nas navele da inimo uasne stvari? Uloga institucija kao agenata medijacije ovdjeje kljuna: ima stvari koje nikad ne bih bio u stanju direktno uiniti, u prvom licu, ali preputam mojimagentima da to uine za mene dok se ja pretvaram da ne znam ta se deava. Koliko mnogo humnaitaraca,od Angeline Jolie i Brada Pitta pa nadalje, investiraju svoj novac u gradnju u Dubaiju, koji upoljavamodernu verziju robovske radne snage i naravno, oni (se mogu pretvarati da) ne znaju nita o tome, da susve to uradili njihovi financijski savjetnici etc.

    25

    Moe se ak zamisliti empirijski test ove tvrdnje: ako neko moe stvoriti okolnosti u kojima bisvako od svjedoka pomislio da samo on ili ona posmatraju jezivu scenu, da se pretpostaviti da bi unato

    oportunistikom izbjegavanju uputanja u neto to nije tvoja briga, velika veina njih nazvala policiju.

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    19/22

    Zenike sveske

    173

    ovdje kljunom postaje ideja Waltera Benjamina o kapitalizmu kao religiji: pravikapitalist nije hedonistiki egoist; on je, naprotiv, fanatino posveen svojojzadai umnoavanja bogatstva, spreman zbog njega zanemariti vlastito zdravljei sreu, da ne spominjemo prosperitet obitelji i dobrobit za okoli. Pa tako

    nema potrebe pozivati se na neki visokoparni moralizam i kritizirati kapitalistikiegoizam protiv pervertirane kapitalistike fanatine posveenosti, dovoljnoje prizvati dobru mjeru proste sebinosti i utilitarnih interesa. Drugim rijeima,potraga za onim to Rousseau naziva prirodnom amour-de-soizahtijeva visokociviliziranu razinu svijesti. Ili, da se posluimo Badiouovim pojmovima: nasuprotnjegovu razumijevanju, subjektivitet kapitalizma NIJE u ljudskoj ivotinji, negoje prije nain pseudo-dogaajne interpelacije, poziva da se egoizam podredisamo-reprodukciji Kapitala. Meutim, to ne podrazumijeva da Badiou prostogrijei: pojedinac uhvaen u globalni trini kapitalizam nuno sam sebe vidikao na vlastiti interes usmjerenu hedonistiku ljudsku ivotinju, ovakva auto-percepcija je nuna iluzija.

    Drugim rijeima, egoizam vlastitih interesa nije brutalna injenica naihdrutava nego njihova ideologija ideologija koju je filozofski artikuliraoHegel u njegovoj Fenomenologiji duha pred kraj poglavlja o Razumu, pod

    (vrlo badiuovskim) naslovom das geistige Tierreich duhovno ivotinjskocarstvo, to je Hegelov naziv za moderno graansko drutvo u kojem su ljudskeivotinje uhvaene u auto-interesnoj interakciji. Kako je Hegel naveo, postignuemoderniteta bilo je dopustiti prinicipu subjektiviteta da dosegne ispunjenjeu samo-dovoljnoj krajnosti osobne partikularnosti.26 Vladavina ovog naelaini moguim graansko drutvo kao domenu u kojoj se autonomne ljudskeindividue udruuju jedna s drugom putem institucija ekonomije slobodnogtrita kako bi zadovoljile svoje privatne potrebe: svi zajedniki ciljevi podreenisu privatnim interesima pojedinaca, oni su svjesno postavljani i izraunati sciljem maksimalnog zadovoljenja tih interesa. Ono to je ovdje bitno za Hegelaje suprotnost privatnog i zajednikog kako ga shvataju oni na koje se Hegeloslanja (Mandeville, Smith), kao i Marx: pojedinci vide zajedniku domenu kaoneto to treba sluiti njihovim privatnim interesima (kao liberal koji o dravirazmilja kao o zatitnici line slobode i sigurnosti), dok pojedinci, u trci za

    26

    G.W.F. Hegel,Elements of the Philosophy of Right, Cambridge: Cambridge University Press 1991,

    par. 260.

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    20/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    174

    vlastitim uskim interesima, zapravo slue zajednikom interesu. Ovdje se javljaista dijalektika napetost kad shvatimo da to pojedinci djeluju sebinije, onivie doprinose zajednikom bogatstvu. Paradoks je u tome da kad pojedinciele rtvovati vlastite uske interese i izravno raditi za zajedniko dobro, trpi

    upravo to zajedniko dobro Hegel voli priati povijesne anegdote o dobromkralju ili princu gdje upravo njihova posveenost zajednikom dobru vodi zemljuu propast. Prava filozofska novina kod Hegela bila je u daljem odreivanjute kontradikcije du linija napetosti izmeu animalnog i duhovnog:univerzalna duhovna supstanca, rad svih i svakoga pojavljuje se kao rezultatmehanike interakcije pojedinaca. To znai da je sama animalnost navlastiti interes usmjerene ljudske ivotinje (pojedinca koji sudjeluje u sloenojmrei graanskog drutva) rezultat dugog historijskog procesa transformacijesrednjovjekovnog hijerarhijskog drutva u moderno buroasko drutvo. Radi sedakle i ispunjenju principa subjektiviteta radikalna suprotnost animalnosti koji dovodi do povratka subjektiviteta na animalnost.

    Tragovi ove promjene danas se mogu svugdje pratiti, posebno u brzorastuimazijskim zemljama gdje kapitalizam ima najbrutalniji utjecaj. Izuzetak i praviloBertolta Brechta (edukativni komad napisan 1929-30) govori o bogatom Trgovcukoji, sa svojim nosaem (coolie), prelazi pustinju Yahi (jo jedno od Brechtovihfiktivnih kineskih mjesta) kako bi sklopio ugovor o nafti. Kad se njih dvojicaizgube u Pustinji i ponestane im vode, Trgovac sluajno ubije kulija, pomislivi daje napadnut, dok mu je ovaj zapravo nudio malo vode to mu je jo ostalo u boci.Kasnije, na sudu, Trgovac biva osloboen: Sudac zakljuuje kako je Trgovac imaosvako pravo da se plai potencijalne prijetnje kad je u pitanju kuli, pa je potpuno

    opravdano da ga je ubio u samoobrani bez obzira da li je bilo stvarne opasnosti.Poto Trgovac i njegov kuli pripadaju razliitim klasama, Trgovac je imao sverazloge da s te strane oekuje mrnju i napad to je tipina situacija, pravilo, dokje kulijeva ljubaznost izuzetak. Da li je ova pria jo jedna od Brechtovih smijenihmarksistikih simplifikacija? Ne, sudei prema izvjetaju iz dananje stvarne Kine:

    U Nanjingu, prije pola decenije, starija ena je pala dok se uspinjala uautobus. Novine izvjetavaju da je 65-godinjakinja slomila kuk. Na mjestudogaaja, jedan mladi je priao pomoi joj; zovimo ga Peng Yu, jer je to njegovo

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    21/22

    Zenike sveske

    175

    ime. Peng Yu je starici dao 200 RMB27* (u to vrijeme iznos dovoljan da se kupitri stotine autobusnih karata) i odveo je u bolnicu. Ostao je s njom dok nije stiglaobitelj. Obitelj ga je tuila traei 136.419 RMB. I doista, Okruni sud NanjingGulou proglasio ga je krivim i naloio da plati 45.876 RMB. Sud je rezonirao

    prema zdravom razumu, kako je najvjerojatnije da je Peng Yu gurnuo staricu,poto je prvi izlazio iz autobusa. Nadalje, on je zapravo i priznao krivnju, rezoniraoje sud, tako to je ostao s njom u bolnici. Stvar je u tome da normalna osoba nebi bila tako ljubazna kao to je Peng Yu tvrdio za sebe.28

    Nije li ovaj incident paralela Brechtovoj prii? Peng Yu je pomogao stariciiz pukog suosjeanja i pristojnosti, ali poto takvo ispoljavanje dobrote nijetipino, nije pravilo (normalna osoba ne bi bila tako ljubazna kao to je PengYu tvrdio za sebe), sud je to protumaio kao dokaz Peng Yuove krivnje, pa jeon prikladno kanjen. Da li je to smijeni izuzetak? Ne ba, ako je suditi premaPeoples Daily(vladine novine) koji je, u online anketi, pitao veliki uzorak mladihljudi ta bi oni uradili ukoliko bi vidjeli da je starija osoba pala: 87% mladih ljudine bi pomogli. Peng Yuova pria ponovila bi se ako se javni prostor nadzire.Ljudi bi pomogli samo ako su prisutne kamere. Ono to ova nespremnost da sepomogne signalizira, promjena je statusa javnog prostora: ulica je vrlo privatanprostor i izgleda da rijei javno i privatno vie nemaju smisla. Ukratko, biti ujavnom prostoru ne donosi samo bivanje na istom mjestu s ostalim nepoznatimljudima kreui se meu njima, ja sam jo unutar mog privatnog prostora,nisam u interakciji s njima, ne poznaju me. Da bi se raunao u javni, prostor mojekoegzistencije i interakcije s drugima (ili njen nedostatak) mora biti pokrivrennadzornim kamerama.

    Jo jedan znak te promjene moe se nai na suprotnom kraju od ovogposmatranja kako ljudi umiru na javnom mjestu bez da iko reagira najnovijitrend javnog seksa i tvrdih pornia. Sve je vie filmova koji pokazuju par (ili vieosoba) u erotskoj igri sve do potpune kopulacije u nekom napuenom javnomprostoru (na javnoj plai, unutar tramvaja ili voza, na autobusnoj ili eljeznikojstanici, na otvorenom prostoru u trnom centru), a zanimljiva znaajka je da

    27

    * RMB renminbi, slubeni naziv kineske valute (prim.prev.)

    28

    Michael Yuen, China and the Mist of Complicated Things (tekst dobijen od autora).

  • 7/28/2019 Dobrodoli u duhovno ivotinjsko carstvo Slavoj iek

    22/22

    ^asopis za dru{tvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku

    (se) veina nepozantih prolaznika (pretvara da) ignorira scenu manjina bacadiskretne poglede na par, a jo manje njih daje sarkastine ili opscene primjedbe.Opet, kao da par koji opi ostaje u svom privatnom prostoru, tako da se nasnjihove intimnosti ne trebaju ticati.

    Ovo nas vodi natrag k Hegelovom duhovnom ivotinjskom carstvu odnosno, ko je taj to se zapravo tako ponaa, prolazei pored blinjih koji umiruili kopulirajui pred drugima? ivotinje, naravno. Ova injenica ni na koji nain nenalae smijeni zakljuak o nekakvoj regresiji na ivotinjsku razinu: animalnosts kojom ovdje imamo posla okrutni egoizam svakog pojedinca/ke koja triza svojim privatnim interesom paradoksalan je rezultat najsloenije mreedrutvenih odnosa (trina razmjena, drutveno posredovanje u proizvodnji),a injenica da su same individue slijepe za tu kompleksnu mreu upuuje nanjen idealni (duhovni) karakter: u graanskom drutvu koje je strukturiranotritem, apstrakcija vlada vie nego ikad u povijesti ovjeanstva. Nasuprotprirodi, trina utakmica vukovi protiv vukova tako je materijalna realnost svojesuprotnosti, duhovne javne supstance koja stvara pozadinu i osnovu za tuborbu izmeu privatnih ivotinja.

    esto se kae da danas, s naom totalnom izloenou medijima, kulturijavnih ispovijedi i instrumenatima digitalne kontrole, privatni prostor nestaje. Ovoope mjesto treba suoiti sa suprotnom tvrdnjom: to to nestaje zapravo jejavniprostor. Osoba koja na mrei pokazuje svoje obnaene slike ili intimne podatke iopscene snove nije egzibicionist: egzibicionisti upadaju u javni prostor, dok ovikoji postavljaju svoje gole slike na mreu ostaju u svom privatnom prostoru isamo ga ire ukljuujui druge. I, vratimo se na in ubijanja, isto vrijedi zaAnwara i kolege: njihova privatizacija javnog prostora daleko vie je prijeteanego ekonomska privatizacija.

    S engleskog prevela: Venita Popovi