Informacijske potrebe i ponašanje pripadnika mađarske jezične manjine u

Osječko-baranjskoj županiji

doc. dr. sc. Boris BadurinaDarko Lacović

Snježana Stanarević

Odsjek za informacijske znanostiFilozofski fakultet u Osijeku

Motivacija za provođenje istraživanja

Multikulturalnost hrvatskog društva2001. g. identificirane 22 nacionalne manjine

udio 11,47%

Načelo jednakosti pristupa informacijama

svih članovima zajedniceprisutno u suvremenim

međunarodnim i nacionalnim dokumentima

u području narodnog knjižničarstva.

U Hrvatskoj dosada nije bilo većih i sustavnijih istraživanja

o problematici multikulturalnih knjižničnih usluga,

posebice njihova korisničkog aspekta.

Za tri najbrojnije nacionalne manjine u Osječko-baranjskoj županiji (Srbe, Mađare i Slovake) prikupiti i analizirati podatke o:

Svrha i ciljevi istraživanja

INFORMACIJSKIM POTREBAMA

ZA LITERATUROM

I INFORMACIJAMA

NA MANJINSKOM JEZIKU

KORIŠTENJU NARODNIH KNJIŽNICA

I SREDIŠNJIH KNJIŽNICA

ZA MANJINE

PONAŠANJU PRI TRAŽENJU INFORMACIJA I LITERATURE

NA MANJINSKOM JEZIKU

Mađarska nacionalna manjina u RH• 0,37 % u ukupnom broju stanovnika RH 2001. g. • Autohtona nacionalna manjina• Brojne mađarske manjinske udruge i kulturno-umjetnička

društva: Demokratska zajednica Mađara Hrvatske, Savez mađarskih udruga, Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH (Osijek)

• Središnja knjižnica Mađara u RH (od 1990. g., Gradska knjižnica Beli Manastir)

Veliku važnost pridaju održavanju veza s materinjim jezikom i kulturom

2,96%

1% 0,89%

0,00%

0,50%

1,00%

1,50%

2,00%

2,50%

3,00%

Osječko-baranjska

Vukovarsko-srijemska

Bjelovarsko-bilogorska

Postotak mađarskogstanovništva u RH 2001.g. po županijama

Svrha i ciljevi istraživanja - Hipoteza

Pripadnici triju analiziranih manjina unatoč višegeneracijskom životu

u Osječko-baranjskoj županiji, imaju potrebu

za raznovrsnim informacijama i literaturom na jeziku manjine kojoj pripadaju.

Ali u tu svrhu nedovoljno (u kvantitativnom i kvalitativnom smislu)

koriste knjižnice (lokalne narodne i središnje knjižnice za manjine)

jer svoje informacijske potrebe češće zadovoljavaju putem drugih izvora.

Metodologija, uzorak i instrument • metoda anketiranja na prigodnom uzorku

(listopad 2010. - siječanj 2011. g.)• 313 upitnika poslano u tri manjinske udruge na

području Osječko-baranjske županije i Središnju knjižnicu za Mađare u Belom Manastiru

• Ukupno je prikupljeno 165 upitnika (60,8%)• Tri skupine pitanja u upitniku:

1. opći podaci2. informacijske potrebe i ponašanje pri pronalaženju

informacija3. korištenje knjižnica

REZULTATII. OPĆI PODACI

Karakteristike ispitanika

40,90%

59,10%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

Muški ispitanici Ženski ispitanici

Spol ispitanika

42,70%

11% 11,60% 11,60% 12,80%

7,30%3%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00%

0-20 21-30 31-40 41-50 51-60 61-70 71 i više

Dob ispitanika

1,20%

32,10%

38,90%

27,80%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

Bez OŠ OŠ SŠ VŠS/VSS

Stupanj obrazovanja ispitanika

71,20%

10,30%

2,70%

15,80%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

manje od 10000stanovnika

između 10000 i30000

stanovnika

između 30000 i50000

stanovnika

više od 50000stanovnika

Veličina mjesta stanovanja

60,4

20,7

11,65,5

1,8

41,2

31,5

21,8

5,50

0

10

20

30

40

50

60

70

ocjena 5 ocjena 4 ocjena 3 ocjena 2 ocjena 1

znanje mađarskog jezika znanje hrvatskog jezika

• srednja vrijednost za mađarski jezik 4,32

• srednja vrijednost za hrvatski jezik 4,08

Znanje mađarskog jezika najbolje su ocjenjivali ispitanici koji dolaze iz mjesta s 10000-30000 stanovnika, a najlošije oni iz mjesta preko 50000 stanovnika

II. INFORMACIJSKE POTREBE I PONAŠANJE PRI TRAŽENJU INFORMACIJA

Najpopularnija tematska područja na mađarskom jeziku

Obrazovanje Kultura

Beletristika Zabava

Literatura za djecu Zdravlje

Politika Događanja Ekonomija

Nema potrebu Nešto drugo

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

Samo 12 ispitanika (7,3%) istaknulo je da nema potrebu za literaturom na mađarskom jeziku!

Razlozi korištenja građe na mađarskom jeziku

45,50%43,60%

18,20%

9,10%7,30%

6,10%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00%

50,00%očuvanje kontakta smađarskim jezikom

bolje razumijem mađarskijezik

da djeca nauče ilipoboljšaju svoje znanjemađarskog jezikanostalgija

kvalitetnija literatura

pouzdanije informacije

Korištenje informacijskih izvora na mađarskom jeziku

Tv Novine i časopisi

Internet Osobni kontakt

Školska ili visokoškolska knjižnica

Radio Udruga Lokalna narodna

knjižnica

Arhiv/muzej Nešto drugo 0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

Statistički značajna razlika u odnosu na obrazovnu razinu, mjesto stanovanja i dob utvrđena je za dobar dio navedenih informacijskih izvora (VSS>OŠ, manja mjesta>veća mjesta, ispitanici stariji od 21 godinu>ispitanici mlađi od 20 godina)

III. KORIŠTENJE NARODNIH KNJIŽNICA

Članstvo u lokalnim narodnim knjižnicama

40%

60%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

Članovi Nisu članovi

Članstvo u narodnoj knjižnici raste s obrazovnom razinom ispitanika.

Članovi narodne knjižnice najčešće su ispitanici iz dobne skupine 71 i više godina te osobe između 41 i 50 godina, a najrjeđe osobe 0-20 godina.

Članovi narodnih knjižnica najčešće su iz mjesta s 10000-30000 stanovnika, a najmanje iz mjesta s više od 50000 stanovnika.

Korištenje informacijskih izvora na mađarskom jeziku u narodnim

knjižnicama80,30%

40,90%

24,20%16,70%

6,10%

0,00%10,00%20,00%

30,00%40,00%50,00%60,00%

70,00%80,00%90,00%

Knjige Novine ičasopisi

Internet CD-ROM iDVD

Nemampotrebu

Zadovoljstvo ponudom građe na mađarskom jeziku u narodnoj knjižnici: srednja vrijednost = 3,81

Sudjelovanje na programima narodne knjižnice na mađarskom jeziku

43,90%

27,30%

22,70%

13,60%10,60%

6,10%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%

35,00%

40,00%

45,00% Ne sudjelujem

Izložbe

Književni susreti

Pričaonice/igraoniceza djecuRadionice

Predavanja

Samo 7 ispitanika (10,6%) navelo je da se u njihovoj gradskoj knjižnici ne odvijaju nikakvi posebni programi na mađarskom jeziku.

Srednja vrijednost zadovoljstva ispitanika ponudom programa na mađarskom jeziku u lokalnim narodnim knjižnicama = 3,48

Načini sudjelovanja ispitanika u oblikovanju nabavne politike i planiranju

posebnih programa na mađarskom jeziku u narodnoj knjižnici

78,80%

19,70%

4,50% 3%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00% Razgovor sknjižničarima

Pisanim putem

Mislim da mojaknjižnica ne nabavljagrađu na mađ.

Nemam prilike o tomerazgovarati u knjižnici

IV. SREDIŠNJA KNJIŽNICA ZA MAĐARE

Članstvo u Središnjoj knjižnici za Mađare

31%

69%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

Članovi Nisu članovi

Članovi Središnje knjižnice najčešće su osobe iz dobne skupine 51-60 godina (N=13, a najrjeđe ispitanici iz dobne skupine 0-20 godina (N=11, 15,7%)

Korištenje usluga i programa Središnje knjižnice za Mađare

72,50%

15,70%11,80%7,80%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

70,00%

80,00%

Posudba građeIzložbeKnjiževni susretiNe sudjelujem

Procjenjujući vlastito zadovoljstvo knjižničnom građom i knjižničnim uslugama u Središnjoj knjižnici za Mađare najveći broj ispitanika (N=26, 57,8%) jako je zadovoljan (brojka 5) (srednja vrijednost iznosi 4,24.)

Razlozi nekorištenja usluga Središnje knjižnice za Mađare

29,80%

27,20%

21,20%20,20%

5,30%

0,00%

5,00%

10,00%

15,00%

20,00%

25,00%

30,00%Svoje potrebe za inf.zadovoljavam uškolskoj/visokoškolskoj knjižnici

Mislim da takva knjižnica nepostoji

Svoje inf. potrebe zadovoljavamna drugačiji način

Knjižnica je predaleko

Narodna knjižnica zadovoljava upotpunosti moje potrebe

Posljednji odgovor najčešće su birali ispitanici iz mjesta do 10000 stanovnika.

Zaključak• Podaci prikupljeni ovim istraživanjem potvrdili su

obje pretpostavke od kojih se u istraživanju pošlo:

– Pripadnici mađarske jezične manjine u Osječko-baranjskoj županiji imaju potrebu za raznolikim informacijama i literaturom na svom materinjem jeziku, ali, isto tako, da se u tu svrhu nedovoljno koriste svojom narodnom i/ili središnjom knjižnicom.

• Relativno visok odaziv istraživanju (60,8%) pokazuje pak da je ova tema zanimljiva ispitanicima te da postoji potreba za detaljnijim bavljenjem tom problematikom

• Rezultati istraživanja mogu pomoći narodnim knjižnicama u osmišljavanju nabavne politike, s posebnim naglaskom na nabavu građe i izvora na jezicima (i pismima) manjina koje žive u njihovom okruženju, i planiranju usluga i programa koje će odgovarati na stvarne potrebe manjinskog stanovništva.

• Metodologija istraživanja može poslužiti kao polazište za slična buduća istraživanja šireg obuhvata

Nastavak istraživanja

• Autori u nastavku planiraju kvalitativnom i kvantitativnom metodologijom istražiti percepciju knjižničara u odnosu na ulogu svoje institucije u multikulturalnom društvu i analizirati kako hrvatske narodne knjižnice reagiraju na zahtjeve svojih kulturološki i jezično različitih populacija.

• Posebna pozornost posvetit će se pitanjima obuke i obrazovanja knjižničara za rad u multikulturnim sredinama.