Upload
dangthuy
View
221
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Doc. dr. sc. Tatjana Šimurina, prim. dr. med.
Opća bolnica Zadar,
Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku,
Sveučilište u Zadru
Lokalni anestetici (LA) su tvari koje privremeno prekidaju prijenos ţivčanog podraţaja u određenom području tijela bez utjecaja na svijest bolesnika
Proces je reverzibilan i dolazi do potpunog oporavka fiziološke funkcije ţivca
LA djeluju na sva tkiva ali imaju poseban afinitet za ţivčano tkivo o Djeluju na bilo koji dio ţivčanog sustava (periferni ili centralni) i na sve vrste ţivčanih
vlakana (senzorne i motorne aksone ţivaca)
o smanjuju osjet boli i nocicepciju:
◦ koţe (topikalna anestezija),
◦ tkiva (infiltracijska anestezija),
◦ regionalnih struktura (regionalna anestezija)
Prokain Tetrakain Kloroprokain
Kokain
Dibukain
Lidokain Mepivakain
Prilokain
Bupivakain
Etidokain
Ropivakain
Levobupivakain
1884 1905 1932 1933 1948 1955 1956 1960 1963 1971 1997 1999
O R
II
NH C CH2 N
amid ugljikovodični R
ili ester lanac
O
II
C O
aromatski tercijarni
prsten središnji lanac amin
Središnji lanac (Esterska ili amidna veza)
Kvarterni amin
(Hidrofilan)
Aromatski prsten
(Lipofilan)
Kvarterni amin Tercijarni amin
Jednadţba ravnoteţe između slobodne baze i kationske forme za lidokain. Ravnoteţa između koncentracija dviju formi određena je količinom H+ iona
Dotok LA u Na+ kanal. Nenaponske molekule prolaze lipidnuţivčanu ovojnicu i stupaju u interakciju sa
Na+ kanalom kroz unutrašnjost aksoleme.
U aksoplazmi se stvaraju ionizirane forme LA koje pristupaju specifičnom receptoru kroz unutarnji otvor Na+ kanala
Slobodna
baza
Kationska
forma Aksoplazma
Epineurij
1. pKa (pH pojedinog lokalnog anestetika kod
kojeg su koncentracije ionizirane i neionizirane
frakcije u otopini jednake; pH=pKa + log
baze/kation )
2. Topljivost u lipidima
3. Vezivanje na bjelančevine
4. Vazodilatatorna aktivnost
pKa pojedinih lokalnih anestetika i udio (%) slobodne baze pri različitom pH tjelesnih tekućina
Frakcija kationske forme lokalnog anestetika kod pH 7,4 vodene otopine kao funkcija pKa
KLOROPROKAIN
BUPIVAKAIN
LIDOKAIN
UDIO (%) SLOBODNE BAZE LOKALNI
ANESTETIK
%ka
tio
nsk
e fo
rme
kod
Što je veća topljivost lokalnog anestetika u
lipidima brţe prolazi kroz ţivčanu membranu i ima
snaţniji učinak
Primjer: bupivakain i etidokain imaju jače i dulje
anestetičko djelovanje od mepivakaina i lidokaina
jer su topljiviji u lipidima i jače se veţu na
bjelančevine plazme
Vezanje LA na bjelančevine plazme 65-90%
(albumin, α-1-kiseli glikoprotein AAG)
Veći afinitet za bjelančevine plazme označava
dulje anestetičko djelovanje, niţi toksični potencijal
i veći terapijski indeks
VEZANJE LOKALNIH ANESTETIKA NA BJELANČEVINE PLAZME
SLABO OSREDNJE DOBRO
Prokain Lidokain Tetrakain
Kloroprokain Mepivakain Bupivakain
Prilokain Etidokain
Ropivakain
Svi lokalni anestetici uzrokuju vazodilataciju
(kokain je jedini vazokonstriktor)
Vazodilatatorna aktivnost LA smanjuje jakost i
trajanje anestetičkog djelovanja
Primjer: Lidokain in vitro ima veću anestetičku
moć od mepivakaina ali in vivo ne djeluje jače, te
djeluje kraće nego mepivakain
Kokain
Benzokain
Prokain
Tetrakain
Kloroprokain
Lidokain
Etidokain
Mepivakain
Prilokain
Bupivakain
Ropivakain
Levobupivakain
Hidroliza u plazmi-
psudokolinesteraza
Dosta nestabilni u otopini
Para-aminobenzoična
kiselina (PABA) je
metabolit hidrolitičke
razgradnje
PABA odgovorna za
većinu alergijskih reakcija
Enzimatska razgradnja
u jetri
Izrazito stabilni u otopini
Ne razgrađuju se do
PABA-e
Alergije su rijetka
pojava
o Stereoizomerizam je moguć ako
molekula lokalnog anestetika sadrţi
asimetrični ugljikov atom, C*
o Poznati su stereoizomeri:
etidokaina, mepivakaina,
bupivakaina, prilokaina, ropivakaina
o Klinička primjena S izomera lokalnih
anestetika u usporedbi s R formama
pruţa manju toksičnost i dulje trajanje
anestezije.
1. Dendrit
2. Akson
3. Ranvierova suţenja
4. Treminalni završeci aksona
5 Mijelinska ovojnica (Schwannova stanica,
oligodendrocit)
6. Tijelo neurona
7. jezgra
Tanki
akson
Debeli
akson
Anestetik
C B
B
B Prikaz mijelinizirane
ţivčane stanice
A Presjek
perifernog
ţivca
Citoplazma i jezgra
Schwannove stanice
Ranvierov
čvor
Mijelinizirano
vlaknoNemijelinizirano vlakno
AksonAksoni
ENDONEURIJ
PERINEURIJ
Mijelinizirano
vlaknoNemijelinizirana vlakna
EPINEURIJ
Jezgra SCHWANNove
stanice
Jezgra
SCHWANNove
stanice
Mijelinska
ovojnica
Schwannova
ovojnica
Ţivčano vlakno
Ţivčano
vlakno
Vrsta
vlakna
Podvrsta
vlakna
Mijelin Promjer
(μm)
Brzina
provođenja
(ms)
Smještaj Funkcija Osjetljiv
na
blokadu
A α + 6-22 30-120 Eferentne niti
prema mišićima
Motorička ++
β + 6-22 30-120 Aferentne prema
koţi i zglobovima
Taktilna,
propriocepcija++
γ + 3-6 15-35 Eferentne za
mišićna vretena
Mišićni tonus ++++
δ + 1-4 5-25 Aferentni
senzorni ţivci
Bol, hladnoća,
dodir+++
B + <3 3-15 Preganglijska
simpatička
Različite
autonomne
funkcije
++
C sC - 0.3-1.3 0.7-1.3 Postganglijska
simpatička
Različite
autonomne
funkcije
++
dC - 0.4-1.2 0.1-2.0 Aferentni
senzorni ţivci
Različite
autonomne
funkcije, bol,
toplina, dodir
+
Periferni protein
Fosfolipid
Kolesterol
Lokalni
anestetik
Integralni protein
Lokalni anestetik
Kolesterol
Protein ionskog
kanala
Karbohidrat
Lipidni
dvosloj
Citoplazma
Membrana
Izvanstanično
Unutarstanično
α podjedinica
Inner ring of “selectivity filter“
Unutarstanično
Izvan stanice
Local anesthetic potency general X
Stereoselectivity selected
“Gat
ing
char
ges
”
Domena 4
A
B
C
Vodena pora
(Na kanal)
Berde &Strichartz. Local anesthetics.In RD Miller et al., eds., Miller's Anesthesia, 7th ed. Philadelphia:Churchill Livingstone, 2010, pp. 913-39
Lou L, Sabar R, Kaye A: Local Anesthetics, In: Raj P (ed), Textbook of Regional Anesthesia. New York, Churchill Livingstone, 2002, pp 177-213
Trans-
membranski
segmenti
α podjedinicaβ1podjedinica β2podjedinica
Membrana
Inaktivacija
Ionski protok Na i K kroz aksolemupreko specifičnih kanala i rezultirajućiţivčani akcijski potencijal
Tri osnovna oblika Na+ kanala:
zatvoreni ili mirujući, otvoreni i inaktivni
INAKTIVAN
ZATVOREN OTVOREN
Repolarizacija
Kanal zatvoren,
u mirovanju
Depolarizacija
Aktivna Na-K
crpka i ponovo
uspostava ionske
ravnoteţe
Aksoplazma
Carpenter&Mackey. Local Anesthetics, In: Barash PG, Cullen BF, Stoelting RK (eds), Clinical Anesthesia. Philadelphia, Lippincott Williams & Wilkins,
1989, pp 371-403
Membranski potencijal (Em ) i naponska ionska provodljivost za Na (gNa) i K (gK) određuju odgovarajuće membranske struje (ukupna It), za ione Na (I Na ), K (I k) tijekom propagacije akcijskog potencijala.
Protok Na+ i K+ za vrijeme akcijskog potencijala
IKIt
Em
gK
gNa
INa
REPOLARIZACIJA
Na kanali inaktivni
K kanali otvoreni,
izlazak K
PONOVNA
USPOSTAVA
IONSKE
RAVNOTEŢE
pomoću Na/K
crpke
DEPOLARIZACIJA
Na kanali otvoreni,
utok Na u stanicu
MEMBRANA U
MIROVANJU
Zatvoreni Na
kanali
ME
MB
RA
NS
KI P
OT
EN
CIJ
AL
Naknadni pozitivni
potencijal
Depolarizacija Porast propusnosti
za Na+
Inaktivacija Na +
kanala: smanjena
propusnost za Na+
Ulazak Na +:
Struja prema unutra
Istjecanje K +:
Struja prema
vani
Smanjen
poticaj za
ulazak Na +
(Em- ENa)
Em –membranski potencijal
ENa - Nernstov potencijal za Na oko
+60 mV
Smjer impulsa
Mijelinizirano vlakno
Nemijelinizirano vlakno
Mjesto depolarizacije
Berde &Strichartz. Local anesthetics.In RD Miller et al., eds., Miller's Anesthesia, 7th ed. Philadelphia:Churchill Livingstone, 2010, pp. 913-39
1. Inhibicija utoka Na+ lokalnim anestetikom posredovana je kalcijem
2. Ekspanzija membranskog volumena3. Lokalnim anestetikom posredovana promjena
površinskog napona na aksolemi
4. Interakcija lokalnog anestetika sa specifičnim receptorom u staničnoj membrani
1. Udaljenost mjesta injiciranja i ţivčanog tkiva
2. Optok anestetika oko ţivčanog tkiva
3. Difuzija kroz tkivne barijere i u ţivčano tkivo
4. Vezivanje anestetika na okolno neţivčano tkivo
5. Apsorpcija lijeka u vaskularni i limfni sustav
Doza primijenjenog lijeka
Apsorpcija lijeka sa mjesta injiciranja
1. vazoaktivnost lijeka
2. proţiljenost mjesta primjene lijeka
3. adjuvans vazokonstriktor
Biotransformacija i eliminacija iz krvi
BH+ ↔ B + H
+
Neuralna blokada
aksona
Krvotok
Nespecifično
tkivno vezivanje
Sistemska tkiva Metabolizam u jetri
Izlučivanje
Anestetik
Čimbenici distribucije LA
Koža
1. Acidifikacija (sniţenje pH) dovodi do smanjenja
slobodnih baza
2. Ţivčana ekscitabilnost
3. Povećana vaskularizacija i apsorpcija
Razina lidokaina u krvi kod doze (400 mg)
Kon
cent
raci
ja μ
g/m
L
Intravenski
Interkostalno
Epiduralno
Brahijalni plexus
Subkutano
Vrijeme (min)
Kon
cent
raci
ja μ
g/m
L
Vrijeme (min)
Razina lidokaina u krvi kod raziličitih
doza primijenjenih epiduralno
Razina lidokaina u krvi kod iste doze (400 mg) i
različitih tehnika aplikacije
Mepivakain
500 mg
Lidokain
400 mg
Prilokain
400 mg
Etidokain
300 mg
Razine lokalnog anestetika u krvi (μg/mL)Modificirano prema: Carpenter&Mackey. Local Anesthetics, In: Barash PG, Cullen BF, Stoelting RK (eds), Clinical Anesthesia. Philadelphia, Lippincott Williams
& Wilkins, 1989, pp 371-403
Distribucija
Metabolizam
i
izlučivanje
Beta fazaAlfa
faza
Ko
nce
ntr
acija
u p
lazm
i (μ
g/m
L)
Prema dobro
vaskulariziranim
tkivima
Distribucija
Prema slabije
vaskulariziranim
tkivima
Vrijeme (min)
Koncentracija lidokaina u plazmi nakon intravenske aplikacije
Antinociceptivni efekt
Efekt smanjenja potrebe za anesteticima
Protuupalni efekt
Smanjenje perioperativne hiperkoagulabilnosti
Blokada ostalih ionskih kanala (K+, Ca++,
nikotinskih acetilkolinskih)
Lokalni anestetik
LA
Molekularna
težina (Da)
pKa T1/2
(h)
Topljivost
u
mastima
Proteinsko
vezivanje
(%)
Molekularna
težina (Da)
Jakost
Lidokain 234 7,7 1,6 2,9 60 234 2
Mepivakain 246 7,7 1,9 0,9 78 246 2
Bupivakain 288 8,1 2,7 27,5 96 288 8
Levobupivakain 288 8,1 2,7 27,5 97 288 8
Ropivakain 274 8,1 1,8 9 94 274 8
LOKALNI ANESTETIK TRAJANJE
ANESTETIČKOG
DJELOVANJA
S oblik vs Racemat
POTENCIJAL ZA
TOKSIČNOST
S oblik vs Racemat
Etidokain Jednako Jednak
Mepivakain S oblik > Racemat Jednak
Bupivakain S oblik > Racemat S oblik < Racemat
Ropivakain S oblik > Racemat S oblik < Racemat
Paraaminobenzojeva kiselina PABA metabolit je aminoesterskih LA (haptenska reakcija)
Alergijske reakcije često su povezane s aminoesterima dok su kod aminoamida vrlo rijetke (dodatak parabenskih estera otopini aminoamida zbog bakteriostatskihi fungistatskih svojstava)
Široka simptomatologija: rinitis, urtikarija, bronhospazam, edem larinksa, anafilaktički šok
Terapija:
blaţi simptomi: difenhidramin i efedrin - subkutano
ozbiljne reakcije: adrenalin, hidrokortizon, difenhidramin - intravenski
Benzokain, prilokain i lidokain u visokim dozama
uzrokuju stečenu methemoglobinemiju
Metabolit razgradnje prilokaina je o-toluidin koji
uzrokuje oksidaciju hemoglobina u methemoglobin
→ cijanoza
Vršna koncentracija ovisna je o dozi i moţe se
očekivati nakon 4-8 sati od primjene
Prilokain treba izbjeći u opstetriciji
Terapijski tretman: metilensko plavilo 1-5 mg/kg ili
askorbinska kiselina 2 mg/kg
Neurotoksičnost - prolazni ili trajni simptomi: disestezije, pareza
1. Visoka koncentracija LA → promjena homeostazecitoplazmatskog Ca i mitohondrijskog membranskog potencijala
2. Veliki volumen LA3. Kemijsko onečišćenje otopine LA4. Prezervativ u otopini LA (Na bisulfit i 2-kloroprokain)5. Neuralne ishemije uslijed lokalnog pritiska ili hipotenzije6. Intraneuralna injekcija i izravna trauma ţivca iglom
Miotoksičnost – moguće mjesne nekroze1. Povećan intarcelularni Ca2. Mitrohondrijska disfunkcija
Intoksikacija lokalnim anesteticima je rijetka 0,1-0,4% Vrlo mala incidencija teških oblika sustavne toksičnosti Umjereni znakovi sustavne toksičnosti 1:1000 bez upotrebe ultrazvuka 1:1600 ultrazvukom vođena regionalna anestezija Ekstremna dob < 4 mjeseca ili >70 godina (poremećaj
srčane provodljivosti ili ishemična srčana bolest) = povećan rizik
Najčešće uslijed nenamjernog intravaskularnog davanja ili primjene visokih doza LA
Toksični efekti su prvenstveno usmjereni na središnji ţivčani sustav SŢS i kardiovaskularni sustav
Reg Anesth Pain Med 2013; 38:289-97.
Local anaesthetic systemic toxicity (LAST)
1. Nehotična, neţeljena intravenska aplikacija - trenutni
oblik (engl. “instant” LAST)
2. Intraarterijska aplikacija na vratu vodi u trenutni nastup
neţeljenih događaja (engl. “leading to instant” LAST)
3. Polagani oblik (engl. “slow” LAST) nakon predoziranja,
pretjerane apsorpcije, smanjenog metabolizma ili
vezivanja na bjelančevine plazme
Faza III – Kardiovaskularni
kolaps
Faza II - Kardiovaskularna
depresija
Faza I – CNS ekscitacija
Primjena bloka
Eur J Anaesthesiol 2014;31:575-85
Slijed toksičnih efekata od strane SŢS
s povećanjem koncentracije lidokaina
LOKALNI
ANESTETIK
RELATIVNA
ANESTETSKA
POTENCIJA
PRAG ZA
NEUROTOKSIČNOST
(mg/kg)
PROKAIN Mala(1) 19,2
KLOROPROKAIN Umjerena(1) 22,8
LIDOKAIN Umjerena(2) 6,4
MEPIVAKAIN Umjerena(2) 9,8
PRILOKAIN Umjerena(2) >6
BUPIVAKAIN Velika (8) 1,6
ETIDOKAIN Velika(8) 3,4
TETRAKAIN Velika(8) 2,5Ko
nce
ntr
acija
lid
oka
ina
u p
lazm
i (μ
g/m
L)
0 5
1
0
1
5
2
0 2
5
Konvulzije
Nesvjestica
Mišićni trzaji
Vidni poremećaji
Smušenost
Obamrlost jezika
Koma
Prestanak disanja
Depresija
kardiovaskularnog sustava
Prag za toksičnost SŢS ovisno o relativnoj
moći provodne blokade lokalnih anestetika
Kardiotoksičnost se javlja kod doza LA 2-4 puta većima od onih koje uzrokuju neurotoksičnost
O dozi ovisan učinak LA: negativno inotropno, negativno kronotropno
Poremećaj mitohondrijskog metabolizma Vazodilatatorno djelovanje Smanjena aktivnost n.tractus solitariusa i medule +
periferna inhibicija simpatikusa Bupivakainom izazvane ventrikularne disritmije
otporne na mjere oţivljavanja Lidokain: hipotenzija, bradikardija, hipoksija Lijevi izomeri LA su manje kardiotoksični
(levobupivakain)
Rano prepoznavanje i suportivni tretman: o kontrola grčeva: primjerena oksigenacija i ventilacija diazepam 2-5 mg ili kratkodjelujući barbiturat tiopental 100-150 mg u rigidnim slučajevima relaksacija (izbjeći sukcinilkolin kod intoksikacije
esternim LA zbog moguće smanjene kolinesteraze) i intubacija
o odrţavanje kardiocirkulatorne funkcije: 0,9% NaCl, α i β agonisti (adrenalin, dopamin, efedrin), atropin,
antiaritmici srčani zastoj rješavamo prema vaţećim smjernicama
“Lipid rescue” 20% intralipidom kod neuspješnog liječenja toksičnosti izazvane lipofilnim LA: BOLUS 1,5ml/kg KONTINUIRANA INFUZIJA 0,25 ml/kg/min Ponavljanje bolusa svake 3 do 5 min do uspostavljanja cirkulacije (masaţa srca se
ne prekida) ili do maksimalne doze (3 ml/kg) Nastaviti infuziju do uspostavljanja hemodinamičke stabilnosti, kod pada krvnog
tlaka povećati dozu na 0,5 ml/kg/min Preporučena maksimalna doza 8 ml/kg
1. Pravilno i paţljivo izvođenje anesteziološke tehnike, primjena UZV u regionalnoj anesteziji
2. Postepeno povećanje doze3. Primjena probne doze 4. Ponavljani aspiracijski testovi 5. Obvezan nadzor bolesnika6. Preporuke za maksimalne doze
prokain, kloroprokain 1000 mg
prilokain 900 mglidokain, mepivakain 500 mgetidokain 300 mgbupivakain, tetrakain 200 mg
VAZOKONSTRIKTORI
Produljenje blokade 30-60% ovisno o mjestu aplikacije i tipu LA
Prevencija sistemne toksičnosti LA
Epinefrin Uobičajena doza: 5μg/mL adrenalina (1:200 000 ili 1mg u 200 ml)
Prolongacija anestetičkog djelovanja
Smanjenje vršne razine u krvi
Smanjenje sustavne toksičnosti
Pojačan intenzitet blokade (direktno antinociceptorno u meduli)
Redukcija kirurškog krvarenja
Komponenta testne doze
Kontraindikacije: teška i nestabilna angina, maligne aritmije, nekontrolirana hipertenzija, tireotoksikoza, feokromocitom, preboljeli infarkt miokarda i moţdani inzult, ateroskleroza, kirurški postupci u području gdje nema kolateralnog krvotoka, uteroplacentarna insuficijencija, IVRA
oprez kod istodobne primjene anestetika koji senzibiliziraju miokard na adrenalin (halotan)
Fenilefrin Prolongacija epiduralne i spinalne anestezije
Uobičajena doza 2-5 mg
Na BIKARBONAT
Porast pH i koncentracije slobodne baze
Brţa difuzija LA i brţi nastup blokade
OPIOIDI
KETAMIN
KLONIDIN
DEXMEDETOMIDIN
NEOSTIGMIN
ADENOZIN