31.5.2011.

OŠ Viktora Kovačića, Hum na Sutli

PŠ Prišlin, treći razred

 

ZAPISNIK SA 4. RODITELJSKOG SASTANKA

 

Roditeljski sastanak se održao u utorak, 23. 5. 2011. s početkom 16 h.

Dnevni red:

1. Priredba: Majčin dan

2. Samovrednovanje škole: anketa i swot analiza

3. Individualne informacije o uspjehu i radu

AD1.

Učenici i učenice Pš Prišlin pripremili su za svoje majke priredbu povodom Majčinog dana.

 

AD.2  Kao dio školskog projekta samovrednovanja škole, roditelji su ispunili anketu koju je pripremila stručna služba škole, te swot analizu . Zaključeno je da je  u našoj školi najpozitivniji odnos roditelja, učiteljica i učenika, a da najviše valja poraditi na sigurnosti djece u prometu pri dolasku i odlasku iz škole.

AD.3. Individualno sam informirala svakog roditelja o napretku, ponašanju, učenju, zalaganju i ocjenama svakog učenika te o zadaćama koje ih očekuju do kraja školske godine.

Zaključak:

Roditelji traže da se preispita sigurnost njihove djece u prometu pri dolasku i odlasku iz škole – ležeći policajci, pločnici, prijelazi kolnika itd.

Sastanak je završio u 18 sati.

                                                                                              Učiteljica: Dunja Špoljar

19.5.2011.

IZLET UČENIKA TREĆIH RAZREDA 

DESTINACIJA: VARAŽDIN-TRAKOŠĆAN

BROJ UČENIKA:  36

KOMFORNI  AUTOBUS S KLIMA UREĐAJEM

RUČAK U VARAŽDINU: POHANI PILEĆI ODREZAK, POMFRI, KEČAP, PALAČINKE S ČOKOLADOM

BROJ PRATITELJA: 3

PROGRAMSKI SADRŽAJ IZLETA:

 

Polazak u 8,00 sati iz Huma na Sutli. Dolazak u Varaždin oko 10,00 sati. Razgledavanje predviđenih sadržaja: stari grad Varaždin, centar grada, trg starih obrta i Muzej kukaca uz stručno vodstvo vodiča po gradu, te posebnih vodiča u Muzeju kukaca i Muzeju grada. Nakon toga ručak  uz igru i druženje. Polazak za Trakošćan i razgled dvorca uz stručno vodstvo. Povratak oko 18,00 sati.

 

 

 

 

 

 

18. svibnja 2011.

MATEMATIKA: MJERENJA OBUJMA (VOLUMENA) TEKUĆINE

 

Potrebno predznanje Ključni pojmoviponoviti pojam mjerenja

ponoviti pojam mjernog broja

ponoviti pojam jedince za mjerenje

obujam tekućine

mjerenje obujma tekućine

mjerne jedinice za obujam tekućine

Cilj nastavne jedinice: upoznavanje jedinice za mjerenje obujma tekućine i preračunavanje jedinica za mjerenje tekućineUČENIČKE KOMPETENCIJEObrazovne

usvajanje pojma obujma tekućine usvajanje pojma mjernog broja usvajanje pojma mjerne jedinice od 1 litre uočavanje odnosa litre i decilitra

Funkcionalne

osposobljavanje za primjenu sprava za mjerenje osposobljavanje za samostalno procjenjivanje preračunavanje mjernih jedinica osposobljavanje učenika za primjenu stečenog znanja u svakodnevnom životu

Odgojno-socijalizirajuće

njegovanje estetsko-kritičkog promatranja osamostaljivanje učenika za primjenu sprava za mjerenje uvježbavanje preciznosti pri mjerenju

 

 

 

 

13. svibnja 2011.

DAN OBITELJI - 15. svibnja

Moja obitelj

U moju obitelj spada : mama , tata , sestra Anđela , sestra Lana i sestraKarla .

Živimo u Poredju 5 . Baka i djed ne žive s nama . Mama ima kratku i smeđukosu .

Tata ima plave oči i crnu kosu . Sestra Anđela je visoka i mršava .SestraLana

ima smeđu kosu i mala je . Sestra Karla je malena i slatka . Mama je dobra .Tata na mene ne viče . Sestre su mi dobre i volim se s njima igrati .Mama

ne radi nigdje , a tata je u vojnoj mirovini .Zajedno ručamo . Ja se usvojoj

obitelji osjećam sretno i veselo . Pomažemo si tako da sestrama pomognemnapraviti zadaću , mami pomognem napraviti ručak , a tati pomognemvani oko posla .Zahvalna sam im zato što se brinu o meni i zato što me

vole . 

(Mateja Bračun) 

Moja obitelj

 

Moju obitelj čine: deda Milan, baka Anica, deda Slavo, baka Slavica, mama Snežana, tata bojan, sestra Lucija i ja. Mi živimo u Poredju 43, a baka Slavica i deda Slavo u Breznom. Moja mama ima dugu smeđu kosu, zelene oči i vrlo je lijepa. Tata ima  kratku tamnu-smeđu kosu i zelene oči. Sestra ima svijetlo smeđu kosu srednje duljine te smeđe oči. Tata radi kao vozač kamiona, a u slobodno vrijeme priprema kamion za drugi put. Mama se brine za nas, a inače šiva u Pregradi. Sestra se samo uči, a ponekad pomaže mami i tati. Ponekad zajedno pomećemo ispred kuće. Ja se u svojoj obitelji osjećam sigurno. Pomažemo se u svemu, u poslovima…  Ja sam zahvalna na ljubavi koju mi moja obitelj pruža!

(Lucija Škrnički)

Moja obiteljJa u svojoj obitelji imam mamu,tatu i sestru.Živimo u Zalugu.Moja mama ima plavu kosu i zelene oči.Sestar ima smeđu kosu i smeđe oči.Tata ima crnu kosui također smeđe oči.Oni su svi jako dobri.Mama i tata stalno kuhaju ručak, a ja i sestra se igramo.Zajedno se igramo razne igre.Ja im pomažem tako da pospremim dnevnu sobu ili nešto drugo.A oni meni pomažu tako da mi pomognu zadaću.Ja se u svojoj obiteljiosjećam naljepše Tahvalan sam na tome što su sve učinili za mene.Ja ih jako volim.

(Petar Štih)

12. svibnja

Naučili smo pojmove: krug, kružnica, središte, promjer i polumjer:

 

 

1. SVIBNJA 2011

SVETA PRVA PRIČEST U PRIŠLINU

 

 

 

 

 

 

13. travnja 2011

JEZIČNO IZRAŽAVANJE

 

Stablo je moj domJa sam mala vjeverica.Živim u šumi.Proljeće je napokon stiglo.Moj dom je veliko staro stablo.U stablu je mala duplja gdje ja stanujem.Stabla su bila zelena,a neka su još smeđa.Moji susjedi su ostale vjeverice.Svaki dan sakupljamo hranu.Kada smo skupili hranu pošli smo u duplju.Pokazao sam mu moj zeleni dom.rekao je da je naljepši od svih.Potom mi je pokazao njegovu duplju.Njegova duplja bila je isto lijepa.Vratio sam se u svoju duplju.Sve je bilo mirisno.Bližila se noć.Noć je bila lijepa i crna,a na nebu sjale su zvijezde.Ja volim svoj dom.Zato što je malen i skroman.PETAR ŠTIH  Stablo je moj domJa sam mala vjeverica. Živim u duplji drva koje je jako veliko. Drvo je smeđe, a na vrhu ima zeleno lišće. Proljeće je. Moj dom je jako malen, unutra krevet, kuhinju, televizor i kupaonicu. Imam i puno susjeda. Oni isto žive u šumi, kao i ja. Susjedi su mi: vjeverice, mrav, vuk, medvjed... Oni su jako dobri. Sa njima se uvijek slažem. Svi moji susjedi imaju mlade. Sa njima se nikad ne svađam. Jko se brinu za svoju djecu kao i ja za svoju. Sada ću vam malo opisati šumu. Ona je jako velika i gusta. U proljeće je sva zelena i gusta kao i cvijeće u njoj. Ja jako volim svoj dom jer imam puno prijatelja i jer jako volim šumu u kojoj živim. I jako mi se sviđa moj dom.ARIJANA KRIZMANIĆ  Stablo je moj domJa sam mala vjeverica i zivim u obliznjem stablu.Napokonje pocelo proljece.Meni je proljece najljepse godisnje doba jer mogu razgovarati sa susjedima.Moj dom je lijepo,veliko i staro drvo.Imam dvije duplje:jedna je velika ,a druga mala.U maloj duplji zivim ,a u vecoj imam hranu za zimu.Moji susjedi su:(Svaki ima svoje ime.)Milka,Jela, Klara,Jasmina,Ranko,Zlatko,Renato,Oksana,Vedrana i Vedran.Ja volim svoj dom zato jer je lijep.NIKOLINA KROŠLIN 

6. TRAVNJA 2011

TERENSKA NASTAVA: KRAPINA

NASTAVNA TEMA Moja županija

NASTAVNA JEDINICA Obilazak županijskog središta

UČENIČKE KOMPETENCIJE upoznati i imenovati

ustanove zavičajao uočiti

razvijati sposobnosti promatranja, opisivanja, logičkog

razvijati interes za istraživanje

razvijati interes za

posebnosti zavičaja zaključivanja

kulturno-povijesne spomenike

KLJUČNI POJMOVI

moja županija OBRAZOVNA POSTIGNUĆA

upoznati županijsko središte ili grad u zavičaju

pronaći ga na geografskoj karti

razumjeti značaj središta za život ljudi

MUZEJ - RODNA KUĆA LJUDEVITA GAJA:

 

VRIJEME ZA JELO I IGRU:

 

CRKVA SVETOG NIKOLE:

TRŠKI VRH:

HUŠNJAKOVO:

 

MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA:

5. travnja 2011.

POSJET OBRTU PODHRAŠKI U BREZNU

Polaznici dodatne nastave trećeg razreda Pš Prišlin upoznali su se s tradicionalnom izradom predmeta od stakla.

 

 

 

 

31. ožujka 2011.

HRVATSKA NARODNA BAJKA:

ZLATNA JABUKAIgrajući se u vrtu, kraljevni je pala zlatna jabuka u bunar. U zamjenu za obećanje da će kraljevna jesti s njim za stolom, žabac je izvadio zlatnu jabuku.

Na kraju bajke, kraljevna više ne može trpjeti žapca za stolom, pa ga baci u zemlju, a on se pretvori u lijepog kraljevića.

 

18. OŽUJKA 2011.

ŽIVI SVIJET U STAJAČICAMA I TEKUĆICAMA - korelacija likovna kultuta

 

 

 

 

 

 

10.OŽUJKA 2011.

 

Cvjetić koji niče

Stiglo je proljeće. Ja sam mali cvjetić. Bio sam pod zemljom. Probijao sam se, ali nikako nisam mogao izaći. Svaki dan postao sam veći i jači. Nakon par dana napokon sam se probio. Vidio sam prirodu i lijepo proljetno sunce. Poslije par minuta došao je jedan dječak. Imao je

smeđe oči i smeđu kosu. Bio je jako veseo. Došao je do mene i pomirisao me. Ja mislim da je dobar dječak. Zato što me je pazio i nije me ubrao. Svaki dan me zalijevao vodom. 

(Petar Štih)  

Ja sam bio mali cvijet.Htio sam probiti zemlju.Svaki dan sam htio probiti zemlju , ali jednog dana sam pokušao probiti zemlju i uspio sam.I pored mene je bio dječak Niko i povukao me je iz zemlje.Pomirisao je moju glavu.Taj dječak je bio nestrpljiv da me povuče van.Niko ima smeđu kosu i oči su mu plave.On je dobar dječak.Ja imam žute latice i zelenu stabiljku.Taj

cvijet je lijep Nikecu.Zaključio sam da je Niko dobar zato što misli da je cvijet lijep. (NIko Čoh)

  

Ja sam mali cvjetić .Jednoga dana , kada je bilo proljeće , željela sam seprobiti kroz zemlju , ali nikako nisam mogla .

Vidjela sam da svaki dan sve više i više rastem i jednoga dana probila samse kroz zemlju .

Vani je bilo lijepo .Ugledala sam jednu djevojčicu koja se je zvala Mateja .Bila je lijepa i dobra .Ubrala me je i pomirisala i rekla je da lijepo

mirišem .Imala je smeđu kosu .Ona je bila jako dobra prema meni  , a ja prema njoj .Bila sam jako sretna i

ponosna .(Mateja Bračun)

 

2.OŽUJKA 2011.

TERENSKA NASTAVA : VODE U ZAVIČAJU

ZADAĆE:

uočiti i imenovati vode tekućice u zavičaju objasniti put tekućice od izvora do ušća

razvijati interes za istraživanjem pomagati ostalim članovima grupe

razvijati ekološku svijest razvijati sposobnosti opisivanja, mišljenja i logičkog zaključivanja

Iako je dan bio prilično hladan, hrabro smo krenuli.

 

Izvor (i bunar) rijeke Kosteljine.

 

Početak toka rijeke Kosteljine.

 

Voda stajačica - jezero.

 

Putem smo prošli pored dvorca Mali Tabor čija se još ...

...jedna kula urušila.

25. VELJAČE 2011.

LAVIRANI TUŠ: SOBNA BILJKA

 

 

 

 

 

 

 

23. VELJAČE 2011.

ISTRAŽIVAČKA NASTAVA: POKUS-VODA-TEMPERATURA

 

Korelirano s nastavom prirode i društva učenici su izvodili pokuse s vodom.

Motivacija: Voliš li pokuse s vodom? Kojim predmetima voda može naškoditi? Kakvu štetu voda može napraviti? Koja je korist od vode?

 

 

 

ZAPAMTIMO:

Gotovo 95% vode na Zemlji je slano, neprimjereno za piće. Manje od 1% slatke vode je pogodno za piće, a glavnina se nalazi u polarnom snijegu i ledu. Drugim riječima: od 100l vode, manje od polovice male žličice je raspoloživo za piće.

   Globalna potrošnja vode porasla je gotovo deseterostruko od 1900. Očekuje se da će u narednih 30 godina svjetska populacija narasti za 45%, dok će se zalihe slatke vode smanjiti za 10%. 

21. VELJAČE 2011.

INTERPRETACIJA TEKSTA

SEDAM LJEŠNJAKA

(ANRIJETA ROBITELI)

Bilo je podnekada je Kili ugledala lješnjake.

Njezina majka joj je rekla: Nemoj pojesti previše.Kili to nije uzela ozbiljno,

pa je pojela 7 lješnjaka više .Kili se nije mogla pomakniti jer je bila okrugla kao jabuka .

Jedna je lisica ugledala Kili i rekla: Mmmmmmmmm....... fini zalogaj mesa. Kili nije znala da je lisica hoće pojesti.

Pa je pristala da ju odvede u bolnicu.Lisica ju nije odvela u bolnicu nego u njezin dom i smjestila u kavez .

Vjeverica Kili je primjetila da je u zamkipa je skočila simo tamo i tako kavez padne na zemlju.

Otkoturljala se do rijeke.Kavez padne u rijeku.

Kili je provela pola dana u rijeci.Kili je spasila život sova.

I odnijela je kući.Svi su se veselili kada su ugledali Kili .

Kili je rekla: Više nikada neću pojesti 7 lješnjaka previše, možda 5 ,6 ali sedam nikada !!!!

(Monika Jurak)

 

Jednog je dana mama je rekla Kili da ne smije pojesti sedam lješnjaka previše, ali Kili nije slušala i pojela je sedam lješnjaka. Lisica je došla i rekla: Pa to je vjeverica Kili . Pa Kili, ti si debela kao jabuka. Lisica je odnijela Kili u njezin dom. Kili je probala izaći, ali nije mogla. Odjednom se otkotrljala u vodu.Ostala je u vodi do noći. Došla je sova i odnijela je Kili doma.

(Niko Čoh)  

Mala vjeverica Kili bila je vrlo neposlušna. Jednog je dana pojela sedam lješnjaka previše. Postala je debela. Nakon nekog vremena Kili je pala sa stabla. Pokraj nje prolazila je lisica.

Lisica je pomislila kako će biti dobro pojesti Kili. Lisica joj je rekla da će je odvesti u bolnicu, ali ju je prevarila. Umjesto u bolnicu odvela ju je u svoju kuću. Lisica je vjevericu Kili stavila

u kavez. Kili je bila predebela da bi se provukla kroz rešetke. Skakutala je lijevo i desno. Kavez je pao i otkotrljao se sve do rijeke. Kili je završila u rijeci. Cijeli je dan bila u rijeci. Navečer dođe stara sova koja je živjela na istom stablu kao i Kili. Sova je zgrabila kavez i

odvezla je Kili kući.Kod kuće čekali su je braća i sestre.Tada su svi bili sretni.(Petar Štih)

   

Kili je bila mala vjeverica. Jednog je dana pojela sedam lješnjaka previše. Bila je tako teška da je pala sa grane. Lisica ju je ugledala i rekla da će je odvesti u bolnicu, ali je nije odvela u bolnicu nego u svoju kuću. Tamo ju je stavila u kavez. Kili je pala u rijeku i tamo je bila do

noći. Onda je došla sova koja je stanovala u istom drvu gdje i Kili. Sova je spasila Kili i odvela ju kući. Kili je rekla da više nikad neće pojesti sedam lješnjaka previše.

(Arijana Krizmanić)

 

 

 

11.VELJAČE 2011.

MATO LOVRAKVLAK U SNIJEGU

 

DA SAM JA LJUBAN...

Naš treći razred je išao u Zagreb u zološki vrt.Na putu do Zagreba je jednom učeniku pozlilo.

I na kraju mu je bilo dobro.

Stigli smo u zološki vrt.Naša učitelica Dunja Špoljar je nekako nezgodno stala na stube i slomila nogu.

Došla je hitna pomoć i odvezna je u bolnicu .Vraćali smo se kući sami. Ja kao domaćica, sam se trebala pobrinuti da bude sve u redu.

I sve je bilo u redu.Jeli smo i na putu se nije ništa dogodilo.

Naša učiteljica je brzo ozdravila.

(Monika Jurak)

 

3.razred je išao u zološki vrt. Išli smo po stepenicama i naša je učiteljica slomila nogu. Trebali smo ići sami doma, a doma smo išli autobusom. Došli smo do pola puta i onda je ponestalo benzina.J a sam bio domaćin i onda sam rekao da trebamo ići pješice doma. Došao je traktor koji je imao prikolicu. Mi smo ušli u prikolicu i došli smo sretni doma. Nakon dva dana je došla i učiteljica .

(Niko Čoh)  

Mi, treći razred, išli smo u zološki vrt u Zagreb. Vozili smo se autobusom. Kada smo došli,  razgledavali smo zološki vrt. Kada smo trebali poći kući, učiteljica je pala i slomila nogu. Hitna ju je odvezla u bolnicu. Mi smo ostali sami. Dobili smo hrane i plastične tanjure. Poslije smo birali domaćina. Ja sam bio domaćin. Počelo je jako

sniježiti. Svu hranu stavili smo na hrpu, a potom smo zapeli u snijeg. Bilo je strašno. Tada smo svi otkopavali snijeg. Kući smo se vratili u ponoć.

(Petar Štih)   

Krenuli smo u Zagreb u zoološki vrt. Učiteljica je pala po stubama i slomilaruku ,

a mi smo razgledavali zoološki vrt. Po učiteljicu je došla hitna pomoć.Drugi dan došlo je pismo od učiteljice, a u njemu je pisalo :

Dragi mojiučenici , u zoološkom vrtu slomila sam ruku , žao mi je ali morati ćete se

sami vratiti kući .                                                                Vaša učiteljica

Krenuli smo autobusom kući, na pola puta počeo je jako padati snijeg izatrpao je autobus . Nisam znala što da učinim , ali sinula mi je ideja.Rekla sam vozaču da malo očistimo autobus i da će jako puno snijegapasti dolje.Svi skupa smo očistili autobus i sretno smo se vratili kući.

(Mateja Bračun)

 

 

 

TEMPO: SKUPLJENO-RASPRŠENO, PRUGA

 

 

 

28. SIJEČNJA 2011.

NADA IVELJIĆ

ŠESTINSKI KIŠOBRAN

 

Šestinski kišobranJednog je jutra u Šestinama počeo padati ljetni pljusak. Svi su se sklonili u kuće ili pod

nadstrešnice. Samo je Ivek izašao na pljusak. Uzeo je kišobran i tatine čizme. Kišobran je pretvorio u čamaci koji su vjetar i voda odnijeli u Zagreb. U Zagrebu je vjetar odnio Ivekov

kišobran. Kada se Ivek vratio kući roditelji su bili jako ljuti. Susjed Francek išao je na tržnicu prodavati jabuke pa je Ivek išao sa njim da potraži kišobran. Kada je došao u Zagreb, tražio je

i tražio svoj kišobran. Ugledao je svoj kišobran kako ga prodaje jedna baba. Dotrčao je do babe. Umiješala se policija i susjed Francek. Susjed Francek je rekao da ako na kišobranu piše ime Ivekovog djeda, onda je to Ivekov kišobran. Na kišobranu je pisalo ime Ivekovog djeda i

Ivek je uzeo kišobran i otišao doma. Svi su bili sretni. Arijana Krizmanić  

 

 

 

 

 

  

Šestinski kišobranJednog dana u selu Šestine spustio se ljetni pljusak. Svi su se sklanjali u svoje domove.

Dječak Ivek volio je kišu. Bilo je puno kiše, pa je kišobran završio kao čamac. Plovio je po cesti pa je zbrzo došao u grad Zagreb. Puhao je vrlo jak vjetar koji je odnio kišobran. Nigdje

ga nije našao.Vratio se kući bez kišobrana.Drugi dan sa susjedom otišao je natrag u Zagreb na tržnicu. Susjed je prodavao jabuke dok je Ivek tražio kišobran. Ugledao je kišobran. Ali baba

koja je prodavala kišobran tvrdila je da je kišobran njen. Uzeo je kišobran iz njenih ruku. Na njemu je pisalo ime njegovog djeda. Kući se vratio sa kišobranom. Ivek je bio sretan.

Petar Štih

PROŠLOST, SADAŠNJOST, BUDUĆNOST

 

RAZREDNA IZLOŽBA

http://picasaweb.google.com/DunjaSpoljar/Proslost#slideshow/5568292408592830642

RAZREDNI PLAKATI

 

 

PREZENTACIJA TEMA O PROŠLOSTI

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

MOJE BUDUĆE ZANIMANJE

 

 

 

 

 

 

21. SIJEČNJA 2011. - INTEGRIRANI NASTAVNI DAN:

"STAKLO NAŠ I VAŠ PRIJATELJ" 

INTERPRETACIJA SLIKOVNICE: STAKLO, NAŠ PRIJATELJ

http://www.recikliranje-stakla.com/strip/

 

 

LIKOVNA KULTURA: BOCE

 

 

 

SAT RAZREDNOG ODJELA: RAZREDNI KVIZ - ŠTO ZNAMO O STAKLU (ON-LINE)

http://www.recikliranje-stakla.com/

 

 

 

RAZREDNI POBJEDNICI S VETROPACK NAGRADAMA - MAJICOM, BILJEŽNICOM I PENKALOM

VOLE LI ŽIVOTINJE ZIMU?

Jež

Ima jež život, život pun bodlji.

Pitam se ja: Koliko ga život bode?

Kako li samo zimi zimski san spava,

kad na leđima toliko bodlji ima?

(Monika Jurak)

 

Zmija

Zmija spava zimski san.

Ona ne voli zimu jer mora spavati.

Zmije najviše uživaju ljeti dok se mogu sunčati na toplom suncu.

(Lorena Stuhne)

 

 

Puh

Zima, zima, stigla je već.

Ja moram brzo naložiti peć.

Vatrica me pomalo grije.

Hladnoća u kuću ući ne smije!

(Selena Škrnički)

 

 

Kuna

Kuna je životinja mala,

noću ide u lov, a danju spava.

U šupljem drvetu kuća je njena.

U svom domu rado driijema.

(Petar Štih)

 

 

Divlja patka

Ja sam divlja patka.

Volim dobru zimu, sniježnu i ledenu.

Kratkih sam nogu

da po snijegu trčati mogu.

(NIko Čoh)

 

Vuk

Strašan sam ja vuk,

al ljući je od mene luk.

Dlaka mi je smeđa, duga,

zimi mokra, ljeti suha.

Više volim hladnu zimu

nego toplu, vruću klimu.

(David Klauški)

 

 

Zec

Ja sam mali, bijeli zeko.

to sam ja, nisam reko.

Od samog snijega bjeliji sam

pa se ne bojim izaći van.

Polje mi je glavni dom,

a zovem se zeko Tom.

(Stiven Klauški)

20.12.2010

Pogledajte naš nastup na božićnoj priredbi:

15.12.2010

 

Poštovani roditelji,

Stigli su nas još jedni božićni blagdani i polugodišnji praznici. U ponedjeljak, 20.12.2010. u 16 h je priredba u vatrogasnom domu. Djeca su pripremila kratki prigodan program, a očekujemo i dolazak Djeda Božićnjaka.. Oni neka u školu dođu u 15   h. Nastave u ponedjeljak nema. U četvrtak, 23. 12. je zadnji dan nastave. Dolaze normalno, u pola 8, ali također nema klasične nastave, dakle, bez knjiga. Ako žele, budući da ćemo proslaviti kraj polugodišta, mogu ponijeti ponešto slatkiša  i sokova da se počastimo. 

            Napuci za praznike: igrati se na zraku, snijegu, a manje biti uz televizor ili kompjutor, pomagati roditeljima, u zadnjem tjednu praznika malo ponoviti čitati, pisati i pisano računati.

Obavezno pogledati dva dugometražna filma za djecu na televiziji te ih, kao za pročitane knjige, zapisati u bilježnicu za lektiru.

            Vidimo se tek u ponedjeljak, 10. siječnja 2010.

            Svima Vam želim sretan Božić i novu 2011.godinu

                                                                       Vaša učiteljica Dunja

1.12.2010

STVARALAČKO PREPRIČAVANJE, PREMA BAJCI "BIJELI JELEN", VLADIMIRA NAZORA:

Bjeli golub

Golub je pao na cestu a, djevojčica ga je uzela u ruke i odnijela. Spavala je na tavanu pokraj goluba. Drugog jutra golub je otišao po hranu za druge. Tamo je ugledao mamu golubicu i odljetio k njoj. Kad je došao, nije je više bilo. Tada je odletio natrag na tavan. Kad se vratio na tavan, rekao je Zlatokosi da je vidio mamu golubicu, a Zlatokosa reče: "Nije moguće, tvoje majke više nema!" "Ali vidio sam je!" rekao je golub. On izleti van i padne na pod i umre.

(Lorena Stuhne)

 Nesretan kraj Bila jednom Zlatokosa koja je spasila košutu. Košuta je pokazala put Zlatokosi. Zlatokosa je prespavala sa životinjama. Kada se probudila ,razumijela je što životinje govore. Došao je Ivan i Zlatokosa je pitala može li ići s Ivanom u grad , a Ivan je rekao ne. Zlatokosa je bila tužna . (Niko Čoh) Nesretan kraj Jednom je živjela djevojčica Anka koja je svaki dan hranila guske. Jednog dana lovci su lovili košutu, a košuta je bježala i došla do Anke. Lovci su došli do Anke i pitali je gdje je košuta. Anka nije htjela da ubiju košutu pa nije rekla gdje je.  Lovci su pogodili Anku kamenom u koljeno. Anka je otišla do košute i odvela je daleko u šumu. Ona je prespavala kod košute i drugi dan su je sve životinje vidjele. Košuta ju je pitala zašto je ustala, a ona je razumjela košutu. Došao je jelen Vitorog i odveo Anku u svoj dom. Uskoro su je sve životinje prihvatile. Rodio se bijeli jelen, a cijela šuma kaže da bijeli jelen donosi sreću. Prošlo je puno godina i Ivan je oteo bijelog jelena.I van je rekao da će vratiti bijelog jelena ako Anka dođe k njemu. Neke su životinje rekle da ne daju Anku. Na kraju su sve životinje rekle da ne daju Anku. Kada je Ivan čuo da Anka neće doći k njemu, odmah je ubio bijelog jelena. Kada je to čula cijela šuma bila je jako žalosna. (Arijana Krizmanić) 

 Nesretan karaj Bila jednom jedna mala djevojčica. Zvala se Dunja. Ona je imala guske i rado je pomagala. Jednog dana Dunja je guske odvela na polje. Njezine guske su se rado sakrile. Dunja ih je tražila i najednom čula pucanj. Ona se jako preplašila. Vidjela je kako košuta trči od lovca. Onda je Dunji bilo sve jasno. Košuta se ozlijedila i pala. Dunja je potrčala košuti i pokrila je lišćem da je lovaci ne  ozlijede još više ili ubiju. Kad su lovci otišli, košuta je bila presretna i zahvaljivala Dunji. Rekla je neka dođe s njom u šumu. Ona je prespavala i ujutro kad se probudila znala je životinjski jezik. Odlučila je ostati. Živjela je u šumi dvanaest godina. Upoznala je sve životinje koje su bile u šumi. Jednog dana lovci su napali njihovu šumu. Ulovili su bijelog jelena kojeg su svi u šumi voljeli. Jednog dana dobije lovac Ivan pismo u kojem piše : Dođi u šumu pod hrast , čekam te. Ivan je otišao pod hrast nad kojem je bila jako lijepa djevojka, ali bila je tužna. Ivan je rekao ljuto ; „Ti dođi k meni ,a ja vratim u šumu bijelog jelena !“Dunji to nije bilo teško jer se zaljubila u Ivana. Poslije je rekla cijeloj šumi , a ćuk je rekao: „Riba ne može živjeti izvan vode , čovjek ne može živjeti sa životinjama ili obrnuto. „ Tako su bijelog jelena zamijenili za Dunju. Dunja nije izdržala ni jednu godinu kod lovca Ivana jer ju je maltretirao kao da je sluškinja. Jednog dana ona je pobjegla i shvatila da ju je Ivan trebao samo za sluškinju. Poslije je lutala svijetom i tako zarađivala. I nitko više nije znao ništa o Dunji.(Selena Škrnički) 

30.11.2010

VLADIMIR NAZOR: BIJELI JELEN

Nikolina Krošlin

David Klauški

Mateja Bračun

Niko Čoh

Stiven Klauški

Matija Stuhne

Arijana Krizmanić

 

 

26. 11. 2010

LIKOVNA KULTURA: Komplamentarni kontrast - šegrt Hlapić

19. 11. 2010.

PRAKTIČNI RAD UČENIKA O KRAPINSKO-ZAGORSKOJ ŽUPANIJI:

TEME:

 

DVORAC TRAKOŠĆAN - MATEJA BRAČUN:

 

DVORAC VELIKI TABOR - PETAR ŠTIH:

 

GUPČEVA LIPA

 

LJUDEVIT GAJ

 

MATIJA GUBEC - MATIJA STUHNE

 

KRAPINSKI PRAČOVJEK - NIKOLINA KROŠLIN:

 

LEGENDA O ČEHU, LEHU I MEHU - NIKOLINA KROŠLIN

 

LEGENDA O VERONIKI DESINIČKOJ - ARIJANA KRIZMANIĆ:

 

MARIJA BISTRICA - SELENA ŠKRNIČKI:

 

ZAGORSKE TOPLICE - NIKO ČOH

 

ZDRAVSTVENE USTANOVE U HRVATSKOM ZAGORJU - MONIKA JURAK

16. 11.2010.

DODATNA NASTAVA:  DVORAC MALI TABOR

 

12. 11. 2010.

U Matičnoj školi u Humu na Sutli održan je drugi roditeljski sastanak ove školske godine. Tematski dio ostvarile su gošće iz Obiteljskog centra u Krapini. Tema je bila vrlo zanimljiva i uvijek aktualna: Pozitivno roditeljstvo.

 

12.11.2010.

Čudovišne (kisele) kiše:

11.10.2010.

PROSLAVILI SMO DAN KRUHA

7.10.2010.

UZ DAN KRUHA

Arijana Krizmanić: Od zrna do kruha

 

Mateja Bračun: Kruh

   Cijeli svijet pozna kruh.   On je poznat kao Sveti duh.   Kruh ljudi vole i za njega se mole.   Kruh je Božji dar nama,   Od njega živimo svakog dana.   Kad gladnome čovjeku ponudiš kruha,   Osmijeh mu bude od uha do uha.   Ponudi kruh onom kome treba,   Pa ćeš imat blagoslov s neba.

 

Selena Škrnički: Kruh

Kruh je Božji dar,njega jedemo svaki dan.U polju pšeničnih travaon mirno spava.Svaku jutro, svako večer,kruh je hrana za sve nas isvagdašnji spas!!

 

Mateja Bračun: Od zrna do kruha

 

Niko Čoh: Kruh Veljko

 

Bio jedan kruh, najveći na svijetu.Svi su ga zvali Veljkozato jer je bio veseljko.Druži se sa svimato je naša rima. 

 

Arijana Krizmanić: Dan kruha

 

Na danima kruha rade se kolači, kruh .....Za dane kruha cijela kuća miriše.Dan kruha je blagdan u listopadu.

 

 

Stiven Klauški: Od zrna do kruha

 

Lorena Stuhne: Bakin kruh

U nedjeljno jutro iz stare, trošne kuće, osjetio se miris svježeg kukuruznog brašna. Tamo je baka mijesila tijesto za kruh. Cijelo je selo osjetilo miris toplog, svježeg kruha, iz bakine krušne peći.

 

Nikolina Krošlin: Kruh

 

Gledajući polja pšeničnih trava,

znamo da u njima kruh budući spava.

Zrno po zrno u mlinu se melje,

brašno bijelo ko snijeg prekrilo sve je.

 

Na radost nas ljudi 

pekar ga s kvasacem i  vodom sljubi.

Naši pekari noću puno rade

da nas svako jutro svježim i mirisnim kruhom zaslade.

 

Kruh jedemo svakog dana

jer on je bez mana

i svima nama osnovna hrana.

 

Monika Jurak: Od zrna do kruha

 

Monika Jurak: Kruh

Kruh mirisan,kruh svjež,kruh topao,kruh fin,kruh je najbolji na svijetu.

 

Petar Štih: Kruh

 

Svi mi volimo jesti kruh. On je tako dobar i fin. Poznajem puno vrsta kruha: kukuruzni, crni, bijeli i kruh sa puno različitih vrsta sjemenka. Kruh se izrađuje od brašna, vode, kvasca i malo soli. Moja baka voli raditi kukurzni kruh kojega ispeče u krušnoj peći. Ona kaže da je taj kruh najbolji. A meni nije. Ja najviše volim jesti bijeli kruh, a posebno kada je on još topli.

 

Matija Stuhne: Od zrna do kruha

 

 

1.10.2010.

 

IZRADA PLANA PRIŠLINA

Učenici su zajedno s učiteljicom izradili maketu Prišlina na podu učionice od unaprijed pripremljenog materijala.

Kad je maketa bila završena, prekrili smo  je folijom i flomasterom ucrtali objekte.

Plan naselja nacrtan na foliji objesili smo na zid i okrenuli ga tako da je sjever gore.

Uspoređivali smo plan mjesta s maketom i učeničkim skicama u bilježnici.

Vježbali smo snalaženje na planu mjesta. Koristili smo program Google Earth.

Naše selo "gledali smo iz aviona" na satu likovne kulture.

 

RUJAN 2010.

Naučili smo plesati polku:

OKVIRNI PLAN I PROGRAM DODATNE  za treći razred PŠ Prišlin

PREDMETPriroda i društvo : Istraživanje zavičaja

UČITELJIDunja Špoljar

CILJ

Istražiti i upoznati svoj uži i širi zavičaj kroz segmente: prošlosti i tradicije, geografskih obilježja, prometa i gospodarstva, bioraznolikosti i ekologiju. Razvijanje logičkog razmišljanja i zaključivanja- rad s darovitim učenicima. Osposobljavanje učenika za istraživ. i primjenu naučenog u svakodnevnom životu

ZADACI

- razvijanje sposobnosti za istraživački rad i rad u skupini

- poticanje govornog stvaralaštva i kreativnog izražavanja

- razvijanje pozitivnog odnosa prema učenju i radu

- upoznavanje starih običaja i očuvanje vjerske tradicije i kulturne baštine

- razvijanje komunikacijskih sposobnosti kroz rad u skupini

- razvijanje sposobnosti uočavanja detalja

- razvijanje sposobnosti kreativnog izražavanja

- upoznavanje starih običaja i očuvanje kulturne baštine

- upoznavanje s načinom izvedbe narodnih napjeva

- poticanje pozitivnog emocionalnog izražavanja

- stvaranje vedrog raspoloženja

- razvijanje osjećaja samopouzdanja i pozitivne slike o sebi

- upoznavanje s pravilima i igranje „starih“ igara

- stvaranje osjećaja bliskosti i grupne povezanosti učenika

- upoznati i razlikovati ljekovite biljke u našem zavičaju

- upoznati ljekovita svojstva bilja iz zavičaja

- usvojiti znanja o uvjetima za rast i razvoj biljke

- razvijati sposobnost zapažanja pomoću različitih vrsta osjetila

- razvijati ekološku svijest učenika

- uočavati uvjetovanost biljnog i životinjskog svijeta

NASTAVNE TEME

1. Uvodni sat2. Običaji našeg zavičaja3. Govor našeg zavičaja, arhaizmi i tuđice4. Vjerska tradicija našeg zavičaja5. Tradicionalno spravljanje zimnice6. Kulturno-povijesni spomenici Prišlina – Crkva svetog Petra i

Pavla7. Kulturno-povijesni spomenici Prišlina – Crkva svetog Petra i

Pavla8. Kulturno-povijesni spomenici Prišlina – Dvorac Mali Tabor9. Rukotvorine našeg zavičaja10. Tradicijske igračke11. Tradicionalni napjevi našeg zavičaja12. Božićni običaji našeg zavičaja13. Igre našeg zavičaja14. Biljke našeg zavičaja15. Ljekovite biljke našeg zavičaja16. Životinje našeg zavičaja17. Selice i stanarice našeg zavičaja18. Životinje u Sutli  i uz Sutlu19. Uskrsni običaji našeg zavičaja20. Klima našeg zavičaja21. Značenje Sutle za život u našem Zavičaju22. Državna granica23. Prikupljanje starih fotografija24. Izložba starih fotografija25. Djelatnost ljudi u našem zavičaju26. Što je staklo?

27. Što je kristal?28. Posjet obrtu Podhraški – tradicionalna izrada predmeta od

kristala i stakla29. Važni ljudi našeg kraja: Viktor Kovačić30. Važni ljudi našeg kraja: Rikard Jorgovanić31. Poljoprivreda našeg kraja32. Vetropack Straža33. Hum na Sutli kao dio KZŽ34. Ekološki status našeg zavičaja35. Sistematizacija

LITERATURA

De Zan, I. (2001), Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.

Jensen, E .(2003), Super nastava- nastavne strategije za kvalitetnu školu, Zagreb:

Educa.

De Zan, I., Nejašmić, I., Boras, M., Bedić, V., Guštin, A., Rukljač, I., (2007), Naš svijet

metodički priručnik prirode i društva za učitelje/učiteljice 3. razreda osnovne škole,

Zagreb. Školska knjiga.

Koren, I (1987), Pogled na pojavu nadarenosti i ulogu nadarenih pojedinaca u

suvremenom svijetu, Prosvjetni savjetnik Hrvatske, Zagreb.

Marsh, Colin J. (1994), Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa.

Meyer, H. (2001), Što je dobra nastava?. Zagreb: Erudita.

Mijatović, A., Previšić, V., Žužul, A., (2000), Kulturni identitet i nacionalni kurikulum.

Zagreb: Napredak, 141 (2): str. 135-146.

Muradbegović, A. (2001), Izazovi kvalitete obrazovanja u zemljama Europske unije.

Zagreb: Napredak, 142 (3): str. 344-353

Rijavec, M. (1999), "Komponente samoreguliranog učenja i školski uspjeh" Društvena

istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, Vol 8, br. 4 (42),str.

529-541.

Izradila učiteljica: Dunja Špoljar

 

OKVIRNI PLAN I PROGRAM: PROJEKTNA I INTEGRIRANA NASTAVA 2010/2011.

 

 

 

 

 

 

 

 

Omogućiti učenicima da ovladaju pojmovima sadašnjost, prošlost, budućnost na intuitivnoj i iskustvenoj razini. Stvarati prigode da ostvare cjelovit doživljaj zamišljajući slike iz  bliže povijesti na temelju vlastita sudjelovanja

u istraživanju materijalnih i nematerijalnih povijesnih izvora (arhitektonski spomenici, namještaj, stari alati i predmeti za svakodnevnu uporabu, knjige, fotografije, filmski zapisi, priče, legende i drugi oblici usmene

književnosti koji svjedoče o životu ljudi u prošlosti zavičaja).

Osposobiti učenike da razlikuju povijest, sadašnjost i budućnost uspoređujući uvjete i način života ljudi te da ovladaju jezičnim sredstvima za iskazivanje događaja u povijesti, sadašnjosti i budućnosti (prošlo, sadašnje i

buduće glagolsko vrijeme).

Projekt se ostvario povezivanjem sadržaja svih nastavnih područja.

NAMJENA AKTIVNOSTI

Usvajanje pojmova prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.

NOSITELJI AKTIVNOSTI

AKTIVNOST

Prošlost, sadašnjost, budućnost

CILJEVI RADA

                   Učiteljica 3. razreda Pš Prišlin – Dunja Špoljar, učenici 3. razreda Pš Prišlin, roditelji.

PROGRAM I SADRŽAJ AKTIVNOSTI

U pripremnom razdoblju u razredu je provest će se istraživanje o tome  što učenici znaju o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti te što bi još željeli saznati.

Od prikupljenih predmeta iz prošlosti stvarat će se razredna etnozbirka.

Posjetit ćemo dvorac Mali Tabor koje se nalazi u neposrednoj blizini škole.

Aktivnosti u izvanškolskom radu, učeničko istraživanje: Jedna skupina prikuplja predmete koji svjedoče o životu ljudi u prošlosti zavičaja. Druga skupina prikuplja i zapisuje usmenu

predaju i fotografije.Interpretacija umjetničkih tekstova s tematikom iz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.Pretraživanje školske knjižnice tražeći tekstove iz prošlosti, sadašnjosti i

budućnosti, posebice na zavičajnom govoru. Prikupljanje slikovnog materijala (fotografija, ilustracija). Izrada tematskog pana: Prošlost, sadašnjost, budućnost.  Parlaonicu: Bolje je

živjeti u prošlosti/sadašnjosti.  Rad na projektu završili bismo priredbom.

VREMENIK ( tijek) AKTIVNOSTI

Studeni 2010.

Trajanje: jedan tjedan.

PREDVIĐENI TROŠKOVNIK

Nema troškova.

NAČIN VREDNOVANJA I NAČIN KORIŠTENJA REZULTATA VREDNOVANJA

Izvješće, prezentacija na roditeljskom sastanku, WEB stranica škole, implementacija iskustava u nastavu PiD-a, razredna izložba, priredba.