PRIRODA • SIJEČANJ • 2013.10

D O G A Ð A N J A

Edi Topić je maturirao u riječkoj Gimnaziji Andrije Mohorovičića, a natjecao se na dvije uzastopne Olimpijade i oba puta osvojio broncu. Sada je upisao studij kemije na Prirodoslovno-matematič-kom fakultetu u Zagrebu. Bruno Buljan je na Olimpijadi iz kemije osvojio brončanu medalju, a tjedan dana prije na Olimpijadi iz fi-zike pohvalnicu. Bruni je ovo druga Olimpijada iz fizike: na proš-

I prošle godine naši su učenici sudjelovali na Među-narodnoj kemijskoj olimpijadi, ovaj put u Wash ing-tonu. O tome pišu njihovi mentori – da bi nas usput upoznali s osobitostima i znamenitostima glavnoga grada Sjedinjenih Država, i zamalo cijelog svijeta.

prof. dr. sc. Branka ZORC i prof. dr. sc. Tomislav CVITAŠ, Zagreb

Prošlogodišnja Međunarodna kemijska olimpijada je naj-veća do sada: natjecala su se 283 učenika iz 72 države. Konkurencija je bila iznimno velika, a zadaci su, kao i

obično, bili na sveučilišnoj razini. Trideset i dvije medalje koje su naši učenici osvojili od 2000. godine, kada smo počeli sudje-lovati do danas, svjedoče da oni to mogu svladati.

Tko su dobitnici?

Četiri medalje su od ove godine (sl. 1. i 2.). Tomislav Begušić, dojučerašnji učenik Treće gimnazije u Splitu, a sada student kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, riješio je 86 posto testa te osvojio srebrnu medalju. Tomislav je sudjelovao i na prošlogodišnjoj Olimpijadi u Ankari. Srebrnu medalju osvojio je i Zvonimir Jurelinac, učenik Petnaeste gi-mnazije u Zagrebu. Zvonimir se tek upisao u četvrti razred, pa će imati priliku okušati se i na sljedećoj Olimpijadi, koja će se održati u Moskvi.

KEMIJSKA OLIMPIJADA U WASHINGTONU

Slika 1. Sjajni hrvatski olimpijci: Zvonimir Jurelinac, Tomislav Begušić, Bruno Buljan i Edi Topić.

Slika 2. Zlatna meda-lja za najboljeg mladog kemičara.

OLIMPIJADA I MEDIJI

Međunarodna kemijska olimpijada (International Chemistry Olympiad, IChO), 44. po redu, održana je ove godine u srpnju u Washingtonu, D.C. Kao i uvijek, naši učenici su se s natjecanja vratili s medaljama, ali to nije vijest koja zanima hrvatsku javnost ili točnije naši su novinari uvje-reni da javnost ne zanima, pa o tome ne pišu ili eventualno napišu pet redaka. Dvije srebrne i dvije brončane medalje za Hrvatsku nije vijest dostojna objavljivanja. Priroda je iznimka i svake godine objavljuje čla-nak o Kemijskoj olimpijadi, natjecanju u znanju i umijeću iz kemije, na kome se natječu najbolji srednjoškolci iz cijelog svijeta.

PRIRODA • SIJEČANJ • 2013. 11

D O G A Ð A N J A

Sponzori

A tko su bili naši sponzori? Sve ove godine odlazak hrvatske ekipe najvećim je dijelom financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a iz sponzorskih izvora zaokruživana je financijska konstrukcija. Međutim, vremena su se promijenila:

logodišnjoj je osvojio broncu. Završio je Petu gimnaziju u Zagrebu, te upisao studij fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Posebno ističemo da je Peta gimnazija do sada dala naj-više olimpijaca iz kemije.

Tko su organizatori?

Američko kemijsko društvo (American Chemical Society, ACS) i Sveučilište Marylanda (University of Maryland) bili su organi-zatori ovogodišnje Olimpijade. ACS je najveća znanstvena udruga na svijetu, s više od 164.000 članova. Izdaje Chemical Abstracts, bazu podataka koja bilježi praktički sve kemijske znanstvene i stručne članke, potom znanstvene časopise i knji-ge, a usto organizira kongrese, tečajeve, natjecanja te putem fondova potpomaže znanstvena istraživanja.

Svečano otvorenje Olimpijade kao i teorijski i praktični ispiti održani su u College Parku Sveučilišta u Marylandu. Prema nedavnom međunarodnom rangiranju, to sveučilište je na 12. mjestu u Sjedinjenim Državama i na 36. mjestu u svijetu. Od tamo potječe čak šest nobelovaca, od kojih je jedan, Herbert Hauptman, dobio Nobelovu nagradu za kemiju.

Ovo sveučilište ima i jedan od najljepših kampusa u Americi. Završna svečanost održana je u pomalo crkvenom ambijentu auditorija Gaston Hall na Georgetown University (sl. 3.). Poča-sni predsjednik Olimpijade bio je dr. sc. Ahmed Zewail, dobit-nik Nobelove nagrade za kemiju 1999. godine, dok je sponzor bio samo jedan: kemijska tvrtka Dow koja je donirala čak pet milijuna dolara.

Slika 3. Zastave na svečanom otvorenju Olimpijade: 72 države, 283 učenika, 140 mentora iz cijelog svijeta.

HRVATSKI SPONZORI (ABECEDNIM REDOM)

Zlatni sponzori: Grad Split, Grawe, Ljekarna Zubović, Medical Intertrade, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, PharmaS, Radišić Mira i Drago.

Srebrni sponzori: Belupo lijekovi i kozmetika, Centar za vozila Hrv at-ske, Ljekarna Marina Marušić Fojs, Ljekarna mr. Snježana Frebel, Ljekar-na Splitsko-dalmatinske županije, Ljekarna Tomljanović, Ljekarne Iličić, Ljekarne Jasna Neziri, Ljekarne Kalenić, Ljekarne Sredojević, Medika d.d., Propharma d.o.o.

Brončani sponzori: Bernard Smajla, Biomax d.o.o., Europharma, Fidi-farm d.o.o., Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, Kamgrad d.o.o., Laserplus, Ljekarna Abramović-Vlahović-Tomačić, Ljekarna Banić Neda, Ljekarna Benić Renata, Ljekarna Čelina, Ljekarna Grahovac Irena, Ljekar-na Hmelina Kovačić, Ljekarna Kaić, Ljekarna Kovač-Drakulić, Ljekarna Kremić, Ljekarna Kropek, Ljekarna Malnar Nadica i Ćosić Terezija, Ljekar-na Marija Čunović, Ljekarna Marija Vinković, Ljekarna Matejčić Dragica i Boras Devčić Jelena, Ljekarna Obadin-Dodlek Vlatka, Ljekarna Ornela Majetić, Ljekarna Sappe-Ištok-Vrebčević, Ljekarna Slavka Blaško i Pauli-na Maltar, Ljekarna Slepčević, Ljekarna Šeremet Zagreb, Ljekarna Štruc, Ljekarna Škunca Snježana, Ljekarne Ciglenečki, Ljekarne Štrkalj, Medi-cinski laboratorij Sablek Ljerka, PLIVA, Školska knjiga, Tomislav Šereg.

PRIRODA • SIJEČANJ • 2013.12

D O G A Ð A N J A

Ministarstvo iz godine u godinu sustavno smanjuje financijsku potporu za znanost i popratne aktivnosti, pa je ove godine po-krilo samo petinu troškova za IChO.

Mi nismo pitanje novca riješili elegantno kao Amerikanci (ili kao hrvatski sportski olimpijci), već smo u potrazi za sponzorima napisali više od 400 pisama, a unatoč tome desetak dana prije puta još nismo imali dovoljno novca. Sudjelovanje hrvatske

ekipe na ovogodišnjoj IChO doslovce ne bi bilo moguće bez sponzora. Najmanje što možemo učiniti za njih je navesti njihova imena i javno im zahvaliti. Da sve bude u duhu Olimpijade, sponzore smo podijelili prema bojama medalja.

Za uspjeh na Olimpijadi nije dovoljno imati talentirane i mar-ljive učenike. U njih treba ulagati znanje i vrijeme. U pripremama olimpijaca, kao i uvijek, sudjelovali su nastavnici Prirodoslovno-

Slika 4. Capitol – sjedište Skupštine (Congress) i Senata Sjedinjenih Država.

Slika 5. Bijela kuća (White House) – dom američkih predsjednika.

Podaci o olimpijadama na kojima je sudjelovala Hrvatska dostupni su na web-stranicama http://www.icho2012.org/ odnosno http://www.hkd.hr/#pages/icho.

PRIRODA • SIJEČANJ • 2013. 13

D O G A Ð A N J A

-matematičkog fakulteta, Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Instituta Ruđer Bošković: Vlasta Allegretti-Živčić, Tomislav Cvitaš, Marko Košiček, Vesna Petrović Peroković, Tomislav Portada, Vladimir Stilinović, Valerije Vrček, Branka Zorc te studenti, bivši olimpijci Juraj Ahel i Filip Vranješević.

Posjet Washingtonu

Na Olimpijadi se nije samo radilo. Za mentore je bilo organizi-rano krstarenje po rijeci Potomac, posjet Capitolu, memorijali-ma i galeriji National Galery of Art, a za učenike izlet u Balti-more, prisustvovanje utakmici bejzbola, posjet Centru za istraživanje Svemira NASA Goddard Space Center i znanstve-nom centru Maryland Science Center. Učenici su posjetili i akvarij te zabavni park Kings Dominion.

Washington je prijestolnica u pravom smislu te riječi: grad u kojem je Capitol iz kojeg se upravlja golemom državom (9,83 milijuna km2, više od 308 milijuna stanovnika), Vrhovni sud (Supreme Court), Predsjednikova kuća (White House) (sl. 4–6.). Grad u kojem su spomenici posvećeni najvećim američkim predsjednicima (Lincoln Memorial, Washington Monument, Franklin Roosevelt Memorial), ali i spomenici nastradalim vojni-cima u Drugom svjetskom ratu (National World War II Memo-rial), Korejskom ratu (Korean War Veterans Memorial) i Vijet-namskom ratu (Vietnam Veterans Memorial).

Podaci o Korejskom ratu su prestrašni: 54.246 poginulih Ame-rikanaca i 628.833 poginulih iz redova Ujedinjenih naroda, te 478.444 nestalih. Gubici protivnika se ovdje ne spominju, ali oni sigurno nisu manji od ovdje navedenih brojaka. Imena pak poginulih u Vijetnamskom ratu uklesana su na 75 metara du-gom zidu: 58.272 imena, 58.272 čovjeka, 58.272 života. Was-hingon je mjesto za komemoracije, sjedište pak američke vojne moći, Pentagon, nalazi se u susjednoj Virginiji, uz granice Dis-trict of Columbia kojem pripada i grad Washington. (To su Amerikanci napravili namjerno, kako se glavni grad Sjedinje-nih Država ne bi nalazio ni u jednoj saveznoj državi, op. ur.).

U Washingtonu su našle svoje mjesto ambasade 174 države. Mnoge su organizirale prijam za sudionike Olimpijade iz svoje države, a francusko veleposlanstvo ugostilo je sve delegacije na tzv. Reunion Party, kada se nakon ispita učenici ponovno susre-ću sa svojim mentorima.

Treba reći da Washington nije samo političko, nego i važno kulturno središte. Tu su i kazališta (npr. National Theatre), sve-učilišta (George Washington University, The Catholic University of America, American University), najveća biblioteka na svijetu (Library of Congress), velike galerije (National Galery of Art, National Portrait Gallery & Museum of American Art) te čuveni Smithsonian Institution, najveći muzejski, edukativni i istraži-vački kompleks na svijetu.

Slika 6. Pogled s rijeke Potomac na simbole Washingtona: Lincoln Memorial i Washington Monument.

PRIRODA • SIJEČANJ • 2013.14

D O G A Ð A N J A

Napoznatiji prirodoslovni muzej na svijetu

Smithsonian obuhvaća 19 muzeja na području Amerike te 140 pridruženih muzeja diljem svijeta. Većina Smithsonian muzeja (Museum of American History, American Indian Museum, Muse-um of African Arts, Air & Space Museum, Museum of Women in the Arts), devet istraživačkih centara i zoološki vrt smješteni su u Washingtonu. Prirodoslovni muzej, National Museum of Natural History najpoznatiji je Smithsonijev muzej te najposjećeniji pri-rodoslovni muzej na svijetu (sl. 17.). Minerali, meteoriti, mumije, fosili i kosturi dinosaura, ptica i sisavaca, insekti i mnogi drugi eksponati te trodimenzionalni filmovi o prirodi, jednako privla-če djecu i odrasle. Biti u Washingtonu, a ne posjetiti taj muzej, jednako je kao biti u Parizu, a ne vidjeti Louvre.

I dok Louvre čuva Mona Lisu, najpoznatije umjetničke djelo na svijetu, ovaj muzej je udomio plavi dijamant poznat pod nazi-vom Hope Diamond (sl. 8.), eksponat koji zauzima drugo mjesto

po popularnosti. Priča se da je taj dijamant uklet, jer je vlasni-cima donosio nesreću. Jedini vlasnik koji je s njim imao sreće je muzej Smithsonian.

U Washingtonu su sjedišta mnogih svjetski poznatih organiza-cija. Navodimo samo one koje su nam šetajući ulicama grada »zapele« za oko: Američko kemijsko društvo, Svjetska banka (World Bank), Međunarodni monetarni fond (International Monetary Fund), Federalni ured za ispitivanje (kriminala) (Fe-deral Bureau of Investigation, FBI), Agencija za hranu i lijekove (Food & Drug Administration, FDA), Glas Amerike (Voice of America), Nacionalno geografsko društvo (National Geographic Society), čiji je časopis National Geographic (Magazine) s mili-junskom nakladom popularan u cijelom svijetu.

Noću Washington ima oko 620.000 stanovnika, radnim da-nom više od milijun, dok u širem gradskom području živi 5,6 milijuna ljudi. Naime, većina zaposlenika ovdje samo radi, a stanuje u susjednoj Virginiji ili Marylandu, koji su izvrsno po-vezani s prijestolnicom kvalitetnim cestama, mnogobrojnim mostovima te podzemnom željeznicom.

Više od pet stoljeća neprestanog doseljivanja osjeća se u svakom kutu Amerike, pa tako i u Washingtonu. Rasnom i nacionalnom šarenilu pridonose i turisti kojih u ovom gradu ima uistinu mno-go. Posjetitelji bez turističkog vodiča teško mogu zalutati: ulice su označene nemaštovito, ali praktično – brojevima one koje se pružaju u smjeru sjever-jug, a slovima ulice koje idu u smjeru istok-zapad. S istim brojem i slovom postoje četiri adrese koje se razlikuju po oznakama strana svijeta NE, SE, SW i NE u odnosu

Slika 7. National Museum of Natural History, najposjećeniji je muzej na svijetu.

Slika 8. Hope Diamond – na svome putu od Indije, preko Francuske i Velike Britanije do Amerike mijenjao je vlasnike, ali im nije donio sreću, pa je dobio epitet »ukleti«. Plava boja potječe od tragova bora. Obasjan UV zračenjem, dijamant fosforescira crveno. (No, za kemičara, valja reći, dijamant je samo alotropska modifikacija ugljika.)

PRIRODA • SIJEČANJ • 2013. 15

D O G A Ð A N J A

na Capitol koji je ishodište. Samo dijagonalne avenije imaju na-zive saveznih država. Osim toga, Washington Monument vidljiv je iz svih dijelova grada, pa može poslužiti kao orijentir.

Grad je građen planski, prema zamisli francuskog arhitekta Pi-errea Charlesa L’Enfanta na mjestu koje je odabrao prvi ame-rički predsjednik George Washington. Zgrade su elegantne, podjednake visine (nije dopušteno graditi zgrade s više od osam katova), ulice su čiste, pune zelenila i cvijeća, a američke se zastave viju podasvuda (sl. 9.).

Jedino što nam se nije svidjelo bili su beskućnici (homeless), vrućina i sparina (sl. 10.). Washington ima neobično visok udio siromašnog crnačkog stanovništva, ali je danas stanje bolje nego prije 30 godina. U svakom slučaju, sirotinja se manje vidi jer se zapuštene četvrti nalaze na periferiji grada.

Uobičajene srpanjske vremenske prilike u Washingtonu popu-larno se nazivaju 90-90, što znači da je temperatura 90 °F (oko 33 °C), a relativna vlažnost zraka 90 posto. No, ako mislite da smo se pregrijavali, varate se. Svi unutrašnji prostori klimatizi-rani su na nepotrebno niskih 18 °C, pa su zadovoljni bili samo Skandinavci. Bogata Amerika ljeti hladi prostore na 18 °C, a zimi ih grije na 25 °C – i time najviše pridonosi globalnom za-topljenju.

Slika 9. Američke zastave su posvuda, jer za Amerikanaca je zastava prvi simbol nacionalnog identiteta; konačno i američka je himna posve-ćena zastavi.

Slika 10. Amerikanci obožavaju čistoću – zato u Washingtonu uz ujednačeno visoke, elegantne zgrade vidimo i nadasve čiste ulice.