UZROK OVISNOSTI
UNIVERZITET U TRAVNIKUFarmaceutsko- zdravstveni fakultetOdsjek:
Fizioterapija
- OVISNOST -SEMINARSKI RAD
Kandidat: Dogukan KAPTAN Mentor:
Broj indeksa:449/12 Prof. dr Muradif hajderSADRAJ
Uvod...31. Ovisnost odnosno konzumacija opijata kao dio
kulture.4
1.1. Droga5
1.2. Alkohol.....72. to je to
ovisnost?...............................................................................................................9
2.1. Ovisnost o drogama.9
2.2. Alkoholizam...103. Uzrok ovisnosti.....12 3.1. Prevencija
ovisnosti...153.2. Posljedice konzumacije alkohola u
Europi....163.3. Prepoznavanje ovisnosti u koli.....174. Centri za
odvikavanje od droge i ovisnosti
komune..19Zakljuak...21Literatura...22UVOD
.
Konzumacija psihoaktivnih droga nije novitet ni izmiljotina
modernog drutva, arheoloki dokazi ukazuju na to da uporaba
psihoaktivnih supstanci datira unazad bar 10.000 godina, a
povijesni dokazi uporabe u okviru kultura kroz zadnjih 5.000
godina. I u novijoj povijesti je utjecaj narkotika dubok i
dalekosean u suvremenoj kulturi. Bitno je znati kako je ovisnost
pojam koji oznaava neodoljivu, bolesnu vezanost uz uzimanje
psihoaktivnih sredstava iji nedostatak uzrokuje poremeaj normalnog
duevnoga djelovanja, tjelesni poremeaj ili poremeaj oba sustava, a
kako je narkomanija bolest, a osoba koja je ovisna o nekom teem
narkotiku spada u nadlenost adekvatnih medicinskih ustanova.
Sigurno je bolje sprijeiti nego lijeiti, ali ako ve nastane
situacija da je ovjek zahvaen opasnom poudom, najbolje je obratiti
se ustanovama koje se profesionalno bave rehabilitacijom
ovisnika.1. OVISNOST ODNOSNO KONZUMACIJA OPIJATA KAO DIO
KULTUREOtkako postoji, ovjek je svoj ivot nastojao uiniti ljepim i
ugodnijim. Budui da se ovjek esto morao iscrpljivati da bi osigurao
vlastitu egzistenciju ali i svoje obitelji, traio je tvari koje e
mu omoguiti stanovito olakanje, ugodu itd. Te je tvari ovjek
nalazio uglavnom u biljkama koje su rasle oko njega u prirodi, i
trebalo ih je samo rabiti u odgovarajuoj mjeri ali ovjekova
neumjerenost za uitkom esto se pretvarala u patnju. Budui da su se
ovjekove zajednice tisuljeima stvarale i izgraivale s prirodom,
upotreba oputajuih ili udotvornih sredstava bila je utkana u ivot
sve sloenijih zajednica. Njihovo uzimanje dobilo svoje je mjesto u
zajednikim plemenskim ritualima, religijskim obredima, nepisanim
zakonima i stilu ivota karakteristinom za pojedine dijelove
svijeta. Ljudska vrsta to se vie odvajala od prirode, to je
intenzivnijom postajala potreba nalaenja novih naina da se izbjegne
odvojenost. Jedan od naina postizanja tog cilja nai emo u razliitim
vrstama orgijastinih stanja. Ono moe imati formu transa koji smo
sami izazvali, katkada uz pomo droga. Mnogi rituali primitivnih
plemena pruaju ivu sliku rjeenja toga tipa.
U kratkotrajnom stanju uzbuenja vanjski svijet iezava, a s njim
i osjeaj odvojenosti. Budui da se ti rituali provode zajedniki,
pridolazi doivljaj sjedinjenja s grupom, koji to rjeenje ini jo
djelotvornijim. Te normalne navike uivanja u opijatima se esto
stjeu pod ve spomenutim grupnim utjecajem. Bojazan od odbacivanja i
tenja da budu prihvaeni motivira ljude na konformizam sve zbog
utjecaja nekih normi, u suprotnom ponaanje koje nije usklaeno s
reagiranjem veine moe imati za pojedinca negativne posljedice, kao
to su npr. odbacivanje, ismijavanje i sl .
Usko vezano uz to orgijastiko rjeenje, i esto proeto njime, jest
i seksualno doivljavanje. Seksualni orgazam moe proizvesti stanje
slino onome koje izaziva trans ili djelovanje nekih droga. Obredi
zajednikih seksualnih orgija bili su sastavni dio mnogih
primitivnih rituala. ini se da ovjek nakon orgijastinog doivljaja
moe nastaviti ivjeti neko vrijeme a da ne pati mnogo zbog
odvojenosti. Ali napetost tjeskobe se polako die, i tada se opet
smanjuje ponovljenim izvoenjem rituala.
Dok su ta orgijastika stanja stvar zajednike prakse plemena, ona
ne izazivaju tjeskobu ili krivnju. Doi u takvo stanje na taj nain
ispravno je, dapae kreposno, jer u njemu sudjeluju svi, a
odobravaju ga i zahtijevaju vraevi ili sveenici. Stoga nema razloga
za osjeaj krivnje ili stida. Sasvim je drugo kad pojedinac izabere
isto rjeenje u kulturi koja je napustila tu zajedniku praksu.
Alkoholizam i uivanje droga forme su koje pojedinac izabire u
nekoj neorgijastikoj kulturi. Suprotno onima koji sudjeluju u
socijalno prihvaenim rjeenjima, takvi pojedinci pate od osjeaja
krivnje i grinje savjesti. Premda se nastoje spasiti odvojenosti
pribjegavajui alkoholu i drogama, oni se osjeaju jo vie odvojenima
kad orgijastiki doivljaj zavri, i tako su natjerani da mu
pribjegavaju sve ee i sve intenzivnije.
To je sjedinjenje u kojem individualni ja u velikoj mjeri iezava
i u kojem vlada tenja da se pripada gomili. Ako sam poput svih
ostalih, ako nemam osjeaja ili misli po kojima se razlikujem od
ostalih, ako uskladim obiaje, odijelo, ideje s uzorom grupe, ja sam
spaen: spaen od zastraujueg doivljaja samoe. Mnogi puai su stekli
tu nezdravu naviku zbog elje da se ne razlikuju od drugih vrnjaka u
grupi, pa su ak pri prvim pokuajima puenja trpjeli muninu i druge
tegobe, samo iz razloga da bi bili slini vrnjacima odnosno da bi
bili prihvaeni. To je primjer konformizma u uem smislu.
1.1. DrogaSjedinjenje s gomilom i prihvaanje normi odreene
kulture nije nita neobino, novo i nepoznato. Na Dalekom istoku
opijum je bio sredstvo drutvenog kontakta i lijek tisuama godina.
Slinu ulogu imao je na Bliskom istoku hai, u Americi marihuana
Indiji konoplja, u Africi kif. Kokain je karakteristika kultura
vezanih za kulturu Inka u Srednjoj Americi. Europsko podruje, za
istu svrhu koristilo se i koristi i danas alkoholnim piem.Velik
problem je nastao kad je dolo do civilizacijskih pokreta odnosno
mijeanja kultura, prenoenja opojnih sredstava na podruja u kojim ne
postoji tradicija njihove uporabe u odreenoj kulturi, pa nisu
uspostavljeni drutveni mehanizmi zatite od neeljenih uinaka. Poznat
je primjer tekih posljedica unoenja opijuma u Kinu i alkohola u
Afriku. Kina je vodila dva rata da bi se zatitila od zapadnjaka,
ali se nije mogla obraniti jer je zapadnom kapitalu trebalo novo
trite za plasiranje spomenutih proizvoda. Stoga je poplava i
najezda narkotika svih vrsta, domaih i stranih, danas vrlo rairena
na naim prostorima i zahtijeva suoavanje s tom epidemijom.1.2.
Alkohol
Priu o alkoholu zapoet emo objanjenjem o pojmu alkohola kao o
najstarijem i najrairenijem sredstvu ovisnosti, tj. legalnoj, kunoj
ili narodnoj drogi. Pijenje alkohola u svim prigodama sastavni je
dio nae tradicije i kulture. Alkohol je prisutan i u prigodama kad
se slavi i u prigodama kad se aluje, a jako je teko mijenjati
uvrijeene stavove i navike sveukupnog drutva.Povijest pijenja
alkoholnih pia stara je gotovo koliko i povijest ovjeka jer su
ljudi vrlo rano primijetili da i male koliine alkohola djeluju na
duevno stanje ovjeka i mijenjaju njegovo ponaanje. Postojei
arheoloki nalazi govore da su ljudi ve prije 30 000 - 40 000 godina
proizvodili i pili alkoholna pia od meda, mlijeka, voa i itarica.
Smatra se da je vinogradarstvo i selektivan uzgoj groa u svrhu
proizvodnje vina zapoelo u planinama izmeu Crnog i Kaspijskog mora
(6000 - 4000. g. prije Krista). Vino i ostala fermentirana pia pili
su se i u vrijeme egipatskih faraona, a i stari Grci i Rimljani
bili su poznati kao uivaoci vina.
Alkohol (pivo) se naao i u prvom pisanom zakoniku na svijetu -
Hamurabijevom zakoniku (uklesanom klinastim pismom na stupu od
crnog diurita - vrsta kamena vulkanskog porijekla). Hamurabi,
babilonski kralj (1729. - 1686.g.p.n.e.) kae: "Pivo ne smije
sadravati previe vode i ne smije se prodavati po previsokoj cijeni"
U zakonu jos stoji: "Ako ne naplauje gostu itom, nego trai novac,
vara li na teini ili toi loe pie, treba biti pozvan na odgovornost
i baen u vodu. U pivnici ena moe biti toiteljica, ali u pivnicu ne
smije doi kao goa. ena koja eli posjetiti krmu da u njoj pije, ima
se spaliti."
Stari Rimljani su ga pili u ogromnim koliinama. Groe se cijedilo
nogama uz zvuk pjesme i svirala (ritual). Tad najcjenjenija vina
potjecala su iz Grke, s Cipra, Sirije ili Falerna u junoj Italiji.
U doba Cezara, Galija (Francuska) je jedino u Bordeauxu imala vina.
Egipat je takoer pravio odlina vina. Jedan rimski zakon zabranjivao
je enama da piju vino. Rimljani su pili u krmama, gdje su i
kockali, razgovarali o politici, dnevnim dogaanjima, znai radili su
isto to rade mnogi studenti. Doruak im je bio sir, voe i kruh
namoen u vino (prehrambeno sredstvo).
Vikinzi su pravili domae pivo od hmelja. ene su spravljale bjor,
pivo s mnogo alkohola, cijenjeno na gozbama i za rtve ljevanice
(libacije). Za ljetnog suncostaja, kad su polja obraena, te pri
kraju jeseni kada su plodovi spremljeni, seljani su se okupljali da
bi slavili i to bi dobrano zalijevali alkoholom (dio rituala).
Alkohol je bio i dio religije. Valkire, ratnike djevice odabiru
poginule Vikinge na bojitu i primaju ih u Walhallu, ratniki raj
gdje im nose oruje i toe medovinu, pie vjenosti. U razliitim
povijesnim periodima alkoholnim piima pripisivala se i razliita
uloga (prehrambena, zdravstvena, religijska, kulturalna, itd.), a
vrlo brzo su ljudi shvatili da alkohol ima i niz tetnih djelovanja,
tako da neke civilizacije i zabranjuju njegovo konzumiranje.
Muhamed npr. svojim sljedbenicima u Kuranu zabranjuje konzumiranje
alkoholnih pia. Mojsije: Vino i silovito pie nemoj piti ti ni
sinovi tvoji s tobom. To neka ti je uredba vjena s koljena na
koljeno. Prema Bibliji vino je dar Boji kao i svi plodovi zemlje,
ali moe voditi u pijanstvo i idolopoklonstvo. Neumjerenost u vinu,
pijanstvo, izlae ovjeka ruglu i sramoti, pijan ovjek gubi obraz,
vlast nad sobom, zaboravlja naum Boji (Iz 5,12), nagruje u sebi
sliku Boju, naputa potrebnu budnost i put spasenja, ostaje izvan
gozbe kraljevstva nebeskog (Mt 24, 45-51; 1. Kor 5,11). Alkoholu je
ime dao Paracelsus u 16. stoljeu prema arapskoj rijei al-kuhl to u
prijevodu znai jako fin.
Kao to vidimo alkohol je skoro pa neizbjean. Da bi u potpunosti
rijeili probleme povezane s alkoholom morali bi iz temelja
promijeniti itavo drutvo i njegove navike. 2. TO JE TO OVISNOST
?2.1. Ovisnost o drogama
Ovisnost je pojam koji oznaava neodoljivu, bolesnu vezanost uz
uzimanje psihoaktivnih sredstava iji nedostatak uzrokuje poremeaj
normalnog duevnoga djelovanja, tjelesni poremeaj ili poremeaj oba
sustava. Za veinu vrsta ovisnosti zajednika su dva aspekta. : a)
Psihika ovisnost za koju je karakteristian osjeaj zadovoljstva i
elja za ponovnom konzumacijom droge kako bi se izazvala ugoda i
izbjegla neugoda i b) Fizika ovisnost se definira kao stanje
prilagodbe na drogu praeno potrebom za poveanjem doze kako bi se
postiglo njeno djelovanje kakvo je u poetku izazivala manja koliina
i javljanjem apstinencijskih kriza u odsustvu droge. Ovisnost moe
biti i kombinacija oba vida!
Narkomanija je posljedica zlouporabe psihoaktivnih sredstava, a
oituje se kao ovisnost o jednoj ili vie takvih tvari. U nas je vrlo
est sluaj uzimanja alkoholnih pia i tableta, tako da se javlja i
kombinirana ovisnost.
Droga je pojam koji prvobitno oznaava sirovine od kojih se prave
lijekovi. Kasnije se upotrebljava za opijum i njegove derivate,
zatim za sve opijate, da bi taj pojam danas obuhvaao sva
psihoaktivna sredstva, prirodna i sintetika. Zlouporaba droga
prisutna je u svim dobnim skupinama, ali je rizina skupina ipak
adolescentna dob. "Krivci" za to su novi naini zabave, trendovi,
pozitivni stavovi prema drogama, materijalistika filozofija,
hedonistika orijentacija prema ivotu, povodljiva adolescenta
osobnost itd. Osjeaj inferiornosti i nedostatak samopotovanja; loe
socijalne prilike u obitelji, nedostatak roditeljske panje i
ljubavi doprinose vjerojatnosti da e adolescent posegnuti za
drogama.
Zlouporabu ilegalnih droga moemo definirati kao visoko rizian,
neprirodan, bolestan i drutveno neprihvatljiv nain zadovoljenja
ljudske potrebe za osjeajem ugode i zadovoljstva. U perspektivi
takav e status dobiti i puenje duhana. Za razliku od uivanja
ilegalnih droga, u naoj kulturi, umjereno pijenje alkohola i
napitka s kofeinom izrazito je raireno kao prihvatljiv oblik
ponaanja i lako dostupan izvor ugode. Iako kod nas, kao i u ostatku
zapadne kulture, u svezi s alkoholnim piima postoji stanovita
rezerviranost, nije sluajno da je i u govoru i za ta pia u upotrebi
rije droga. Stoga moemo rei da svako sredstvo koje dovodi do
promjene u doivljavanju sebe samog i okoline, u raspoloenju i
ponaanju ili oboje, a nakon viekratne uporabe izaziva ovisnost i
negativne tjelesne, psiholoke i drutvene posljedice.
Narkomanija je bolest, a osoba koja je ovisna o nekom teem
narkotiku spada u nadlenost adekvatnih medicinskih ustanova.
Sigurno je bolje sprijeiti nego lijeiti, ali ako ve nastane
situacija da je ovjek zahvaen opasnom poudom, najbolje je obratiti
se ustanovama koje se profesionalno bave rehabilitacijom
ovisnika.irenje zlouporabe droge moe se protumaiti na nekoliko
naina. Posljedica je irenja i jaanja meunarodnog kriminala te
poveanjem proizvodnje i ponude; promjene kvalitete ivljenja i
poveanim zahtjevima koje moderno drutvo stavlja pred ovjeka. .2.2.
Alkoholizam
to se tie alkoholizma definiramo ga kao socijalno-medicinsku
bolest ovisnosti koja nastaje dugotrajnim i prekomjernim pijenjem,
te dovodi do zdravstvenih, obiteljskih i irih drutvenih promjena, a
alkoholiarom smatramo osobu koja prekomjerno konzumira alkoholna
pia dui niz godina, tako da je to prekomjerno konzumiranje postalo
sastavni dio ivota i ovisni oblik ponaanja.
Priu o alkoholu zapoet emo objanjenjem o pojmu alkohola kao o
najstarijem i najrairenijem sredstvu ovisnosti, tj. legalnoj, kunoj
ili narodnoj drogi. Pivo (alkohol) je u zapadnoj kulturi toliko
raireno i prihvaeno da je postalo dio svakodnevnice. Pivo nosi
etiketu prehrambenog proizvoda. Pijenjem alkohola mijenja se
raspoloenje, osjeanje i ponaanje ovjeka, dakle, alkohol djeluje kao
opojno sredstvo (ope prihvaeno opojno sredstvo).
Alkohol je adiktivan. Kod osobe koja redovito pije alkohol nakon
nekog vremena razvija se psihika i tjelesna ovisnost. Simptomi
ovisnosti su kompulzivno pijenje, nesposobnost ograniavanja koliine
pia i alkoholna amnezija ( gubitak pamenjao dogaajima u pijanom
stanju). Alkohol dospijeva preko krvi u sve dijelove tijela i
oteuje pojedine organe i organske sustave. Organske komplikacije
javljaju se kao kronina upala jednjaka i eluca, masna infiltracija
i ciroza jetre, degeneracija pankreasa, arterijska hipertonija,
srana insuficijencija, polineuropatija i encefalopatija. Psihiki
poremeaji javljaju se kao delirium tremens, alkoholna halucinoza,
Korzakovljeva psihoza, alkoholiarska ljubomora i alkoholiarska
demencija.Svi znaju da prevelika doza tableta unesena u tijelo moe
biti smrtonosna. Alkohol jednako djeluje. Osoba koja je prekomjerno
popila moe prestati disati i zaspati zauvijek. Kombinacija tableta
za spavanje i alkohola jo je opasnija i moe dovesti do sasvim
nepredvidivog djelovanja.
Ipak, u radu na prevenciji ovisnosti ljude je lake uvjeriti u
tetno djelovanje ilegalnih droga nego u tetu koju izaziva
prekomjerno pijenje alkoholnih pia, iako uporaba alkohola viestruko
premauje tetu izazvanu zlouporabom tzv. ilegalnih drogi. Ne postoje
alkoholna pia koja nisu tetna, a stupanj njihove tetnosti ovisi o
koliini i koncentraciji alkohola koji sadre. Pravilo: Manja koliina
alkohola, manje teti organizmu, a vea vie teti 3. UZROK
OVISNOSTIUzimanje psihoaktivnih sredstava kao to su duhan, alkohol,
droge, psihoaktivni lijekovi i sl. ogroman broj ljudi koristi kao
najjednostavniji i najefikasniji nain brzog stvaranja osjeaja ugode
ili zbog ublaavanja, izbjegavanja i prolaznog uklanjanja neugode,
to je osobito esto u stanjima psihike napetosti, frustriranosti,
nesanice, bolova i depresije. Problem konzumacije je opijata je to
to mnogi ljudi ne odvagnu njihovu korist i tetu. Ve je spomenuto to
da svako sredstvo koje dovodi do promjene u doivljavanju sebe samog
i okoline, u raspoloenju i ponaanju, izaziva ovisnost i negativne
tjelesne, psiholoke i drutvene posljedice. Problem koji se javlja
je utjecaj roditelja ovisnika ili openito nezdrave okoline na
dijete. Kako e se dijete ponaati u takvoj situaciji ovisi o nainu
na koji smo ga odgojili i kakav smo mu primjer pokazali svojim
vlastitim ponaanjem. Mnoga djeca su odmalena morala ivjeti u
zadimljenim prostorima jer roditelji pue, koliko ih je samo izloeno
tekim frustracijama, nemiru, neredu zbog poremeenog ponaanja
alkoholiziranih roditelja, koliko djece promatra kako roditelj guta
tablete za umirenje. Sve navedene stvari profesor Sakoman spominje
u svojoj knjizi Obitelj i prevencija ovisnosti. Zamjerio sam se
profesoru Sakomanu jer teite krivice namjerno ili nenamjerno
stavlja na roditelje. Mnogi roditelji nisu uvijek bili puai,
alkoholiari i tankih ivaca, mnogo je tomu pridonio i proli rat,
koji je prekinuo kontinuitet njihove sree (blaeni socijalizam i
solidarnost koja je izgubljena), koji mnogo utjecao na nae
roditelje, branitelje (PTSP) koji su proivjeli sve i svata, obine
ljude koji su doivjeli osobne tragedije. Tu su i frustracije zbog
ekonomske nestabilnosti u zemlji, izrabljivanje od strane
poslodavaca, nesigurnost, stalni porast kriminala (korumpirana
vlast?), neimatina, bijeda, itd. za to nai roditelji uglavnom nisu
krivi. Volio bi da mi netko kae kako ostati normalan? Koja je to
gumica koja moe izbrisati prolost, neugodnosti, patnju, nakupljene
frustracije i dr., a da ovjek ne mora betonirati s 5 piva da bi
zaboravio svakodnevnicu odnosno to koliko je jadan? Nimalo me ne
udi to to su djeca do ulaska u tinejdersku dob umorna od ivota zbog
kaosa uzrokovanog vanjskim faktorima koji imaju za posljedicu
stalne svae, verbalne, pa i fizike sukobe izmeu njihovih roditelja,
a kad ovjek svlada umor od ivota odnosno od svakodnevnice,
prisiljen je nai klju od vrata sree (alkohol, duhan, droga itd.).
Prema njemakom autoru T. Bernhardu, ovjek dananjice se boji
samostalno kreirati svoje slobodno vrijeme jer je izmanipuliran u
svom radnom vremenu i zbog toga se gubi u slobodnom vremenu, nema
svoj izbor (Bernhard T., 2002, 76) Prema profesoru Zlatku Milii i
Mladenu Mavaru jedan od problema mladih je viak dosade i manjak
ambicija. Najjednostavnije je manipulirati mladima kada oni
preferiraju hedonistiku orijentaciju i vrijednosnu matricu
oslobaanjem od rada. Socioloki aspekt analize otkriva da
dokoliarenje postaje proizvod masovne kulture, dok se slobodno
vrijeme ne ograniava samo na taj segment kulture. S druge strane,
odnos prema radu implicira i jednak odnos prema slobodnom vremenu i
njegovoj drugoj dimenziji - dokoliarenju! Dakle, ovjekov poloaj u
radu, kao i njegov odnos prema radu, determinira njegovo ponaanje i
odnos prema slobodnom vremenu. To ne znai i potpunu jednakost
izraavanja u jednom i drugom vremenu. Ovisnici o tekim drogama,
znaajno vanijim procjenjuju ekstrinzine radne vrijednosti: radno
vrijeme, novac i socijalnu sigurnost; a studenti i maturanti
(neovisnici) - realizaciju sposobnosti, postignue i altruizam (Z.
Milia, A. Prorokovi: 2000.). Odnos prema radu i koritenju slobodnog
vremena su indikatori i neizostavni imbenici u odgoju, prevenciji i
moni rizini imbenici - oslobaanje od rada i/ili hedonizam kao
ivotni stil.
Moralna kriza suvremene civilizacije, poremeen sustav i
odbacivanje tradicionalnih vrijednosti, ivotna filozofija ivi brzo,
umiri mlad, kriza institucije braka i obitelji u kojoj roditelji
suvie toga podreuju materijalizmu odnosno stvarima za koje misle da
su od egzistencijalne vanosti i drugim bitnim, ustvari nebitnim
stvarima kad se usporeuju s djecom.
Sve vie ljudi ivi pod pritiskom i stresom i uz osjeaj
nesigurnosti zbog poremeenih meuljudskih odnosa. Zbog toga su ljudi
sve vie napeti, neurotini i depresivni. Sve to poveava potranju za
psihoaktivnim sredstvima. ini se da smo prisiljeni sami nai formulu
kojom emo olakati ivot sebi, svojoj obitelji, i nain na koji emo
zatiti sebe i svoju obitelj od negativnih vanjskih utjecaja ali i
nas samih. Jedna od najteih ovisnosti je alkoholzam. Alkoholizam je
kronina ovisnost o alkoholnim piima.Manifestira se kroz snanu elju
za piem, gubitkom kontrole prilikom pia, simptomima fizikog
odvikavanja i poveanom tolerancijom na alkohol.
Ovisnost o alkoholu je teak psihiki poremeaj, jer dolazi do
patolokog procesa, koji mijenja nain na koji mozak
funkcionira.Alkoholizam na dui rok uzrokuje cijeli niz ozbiljnih
zdravstvenih problema kao to su ciroza jetre, trovanje alkoholom,
srane bolesti, bubrene bolesti kao i cijeli niz psihikih poremeaja
od kojih je najpoznatija Korsakovljeva psihoza.30 Kod djece
majki-alkoholiarki je zabiljeen cijeli niz malformacija, u daleko
eem sluaju, nego kod djece ije su majke bile ovisne o tekim opojnim
drogama.Brojne su i posredne posljedice alkoholizma u obliku
prometnih i nesrea na radu, odnosno poveane stope kriminaliteta s
obzirom, da je uestala konzumacija alkohola jedan od vanih
kriminogenih faktora.Iako je konzumacija alkoholnih pia dio kulture
skoro svakog ljudskog drutva, tek s pojavom industrijske revolucije
se alkoholizam poeo shvaati kao ozbiljan zdravstveni, odnosno
drutveni problem. To je potaklo stvaranje trezvenjakih pokreta,
koji su u nekim sluajevima od vlada ishodile cijeli niz zakonskih i
drugih mjera za suzbijanje alkoholizma, od kojih je najpoznatija
prohibicija u SAD-u.31
3.1. Prevencija ovisnosti Iako je alkoholizam "postao" bolest
ili poremeaj, u stvarnom svakodnevnom ivotu on se smatra lijepo
reeno samo "stilom ivota" nita vie. Kroz povijest do danas
oblikovao se mentalitet u kojemu je pijenje neto sasvim normalno,
tovie ljudsko je drutvo izgradilo niz obiaja i navika te tako
alkoholizam duboko ukorijenilo u svoju stvarnost kao obiajnu
pojavu, ne vidjevi pritom kako prije tako i danas posljedice i
stvarnu sliku, koju alkoholizam ostavlja za sobom. Kaemo kako
alkoholizam nije bolest pojedinca, ve bolest obitelji, bolest
drutva.Danas postoje dva zanimljiva vladajua stava o alkoholizmu.
32 Jedan je liberalan prema pijenju, pijanstvu i alkoholizmu, a
drugi osuuje alkoholizam i promovira takozvano "normalno pijenje" i
"drutveno prihvatljivo pijenje". to opet s druge strane dokazuje
ukorijenjeni mentalitet, kako je pijenje "drutveno prihvatljivo",
ali toboe u "granicama normale". Najpoznatiji pristup lijeenja u
Hrvatskoj je Hudolinov kompleksni socijalno-psihijatrijski postupak
Zagrebake kole alkohologije. Sastoji se od grupne psihoterapije,
obiteljske terapije, edukacije, terapijske zajednice, moguega
farmakolokog lijeenja i kluba lijeenih alkoholiara. Postoji i
razvijeni obiteljski pristup sastavljen od obiteljske terapije kroz
due vrijeme. Alkoholizam se prije lijeenja smatra dugotrajnim
poremeajima pa tako i lijeenje mora biti dugotrajno, a najmanje 5
godina. Za sada su najbolje rezultate dali kombinacija raznih
obiteljskih terapija koje ukljuuju samu obitelj i "alkoholnu
obitelj", edukacija, sustavi samopomoi i uzajamne pomoi kao to je
klub lijeenih alkoholiara. Djelotvorne su terapijske zajednice s
vie obitelji. Lijeenje je bolniko (stacionarno ili dnevno) i izvan
bolniko (odlazak na terapije 2-3 puta tjedno).U lijeenju
alkoholizma se zna upotrebljavati i disulfiram. Ako se s
disulfiramom uzima alkohol dolazi do tekih nuspojava poput crvenila
u licu, guenja, lupanja srca, glavobolja, munina, povraanje,
vazodilatacija, pad tlaka, a moe doi i do smrtnih komplikacija.
33___________________________________________ 32 Vladimir Hudolin,
Alkoholoki prirunik, Medicinska naklada, Zagreb, 1991, str. 5.
33 Vladimir Hudolin, Klubovi lijeenih alkoholiara, str. 253.2.
Posljedice konzumiranja alkohola u EuropiZemlje OECD-a koje su
zabranile reklamiranje alkoholnih pia imaju 16 posto manju
konzumaciju alkohola i 23 posto nii broj prometnih nesrea, nego
zemlje u kojima je reklamiranje doputeno. Istraivanje je pokazalo
da samo pet minuta dodatnog gledanja televizijskih reklama za
alkoholna pia, znai dnevno poveanje unosa alkohola od pet
grama!
U Stockholmu je odrana ministarska konferencija o alkoholu i
mladima, koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija
(WHO). Na njoj je jednoglasno prihvaena deklaracija koja, dodue,
niti jednu zemlju lanicu WHO-a ne obvezuje na konkretne korake u
zaustavljanju irenja upotrebe alkohola, ali donosi preporuke o
akcijama koje bi mogle pomoi u smanjivanju broja mladih ljudi,
ogrezlih u ovisniko ponaanje.
Alkohol se danas u Europi tretira kao psihoaktivna droga koja
moe izazvati ovisnost te poveati mogunost obolijevanja i umiranja.
Konzumiranje alkohola, kao i teko opijanje, povezuje s poveanim
rizikom od nesrea, to ukljuuje prometne nezgode, namjerno nasilje
usmjereno prema sebi i drugima, samoubojstva, obiteljsko nasilje,
zloin te ukljuivanje u kriminalna ponaanja, poput pljaki i
silovanja.
Alkoholni proizvodi odgovorni su za oko devet posto svih
bolesti, koje su javljaju u Europi. teta uinjena konzumacijom
alkohola osobito je visoka u zemljama istone Europe, a odgovorna je
za smanjenje oekivanog trajanja ivota. Izmeu 40 i 60 posto svih
smrti u europskoj regiji povezuje se s namjernom ili nenamjernom
ozljedom, koja je posljedica konzumiranja alkohola. Alkohol ima i
svoju ekonomsku cijenu: procjenjuje se da kota drutvo izmeu dva i
pet posto bruto nacionalnog dohotka. Pijenje mladih kotalo je pak
SAD 1996. godine gotovo 53 milijarde dolara. Drugo istraivanje
pokazalo je da godinji troak hospitalizacija povezanih s alkoholom
u dravi New Mexico iznosi 51 milijun dolara, dok godinji porezi na
alkohol tamo iznose tek 35 milijuna dolara.
ak pet posto svih smrti mladih ljudi, izmeu 15 i 29 godina,
zabiljeenih 1990. godine u cijelome svijetu, pripisuje se alkoholu.
U Europi, jedna od etvero smrti u grupi izmeu 15 i 29 godina
starosti povezuje se s alkoholom. U nekim dijelovima istone Europe,
omjer se poveava na jednu od tri smrti. Sve zajedno, oko 55.000
mladih umrlo je 1990. godine zbog konzumiranja alkohola. U cijelome
svijetu, od ovisnosti o alkoholu pati ak 140 milijuna ljudi, rekla
je na konferenciji direktorica WHO-a dr. Gro Harlem Brundtland.
Direktorica WHO-a rekla je okupljenim ministrima, meu kojima je
bila i hrvatska ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljeni -
Rukavina, da je oito kako prohibicija ne djeluje. Treba, dakle,
posegnuti za nekim drugim mjerama. Mjere koje ograniavaju pristup
alkoholu pokazale su se uinkovitima. Potrebno je povisiti dobnu
granicu, koja omoguuje zakonski pristup alkoholu, zatim ograniiti
broj sati dnevno ili broj dana tjedno kada se alkohol moe kupiti,
te odluiti tko smije i gdje prodavati alkohol. Kampanje koje
upozoravaju na opasnost vonje u alkoholiziranom stanju takoer su
uinkovite. Restrikcije u reklamiranju takoer djeluju. OECD zemlje
koje su zabranile reklamiranje alkoholnih pia imaju 16 posto manju
konzumaciju alkohola i 23 posto nii broj prometnih nesrea, nego
zemlje u kojima je reklamiranje doputeno. Istraivanje je pokazalo
da samo pet minuta dodatnog gledanja televizijskih reklama za
alkoholna pia, znai dnevno poveanje unosa alkohola od pet
grama!
U posljednjih 10 do 15 godina svjedoci smo toga da su mladi
postali najvanija meta onih koji reklamiraju alkoholna pia, rekla
je dr. Brundtland. Osobito su opasne one reklame u kojima se mlade
poziva da mijeaju alkoholna pia s vonim sokovima ili energetskim
piima, a ije se reklame veu uz mladenaki nain ivota, seks, sport i
zabavu. Opasnost prijeti i od zabava u disku, gdje se mlade poziva
da popiju dva pia za cijenu jednoga ili gdje se cijelu veer
jeftinije prodaje neko estoko alkoholno pie. Satelitska televizija
dovela je pak reklame za alkoholna pia ak i u zemlje u kojima su
one desetljeima zabranjena (skandinavske zemlje) ili gdje se ne
smiju reklamirati estoka pia, kao to je sluaj s Hrvatskom.3.3.
Prepoznavanje ovisnosti u koliNajbolji primjer dao nam je prof.
Milivoj Milia. U njegovom primjeru kola je napravila sve to je bilo
u njenoj moi kako bi pomogla dvojici uenika jednog IV. razreda koji
su, kako se kasnije ispostavilo, drogu prvi put probali na
maturalnom putovanju.
Razrednik je uoio da se uenici udno ponaaju te je uslijedio
razgovor s ravnateljem i kolskim pedagogom. Jedan je mladi je
pritom otkrio drugog te se utvrdilo da su obojica uzimali drogu.
Meutim, samo je jedan u razgovoru s ravnateljem to i priznao.
Ravnatelj je odmah pozvao roditelje, obavijestio ih to se dogaa
i u zajednikom razgovoru s ravnateljem i roditeljima uenici su
rekli da drogu smatraju neim loim, to je, prema Miliinim rijeima,
dobar pokazatelj da su uenici na dobrom putu da prestanu
konzumirati drogu.
Uenici su sve ee izbjegavali nastavu i pale su im ocjene. Kad
smo rekli roditeljima to se dogaa, u oba je sluaja njima to bio
prvi glas. U kolu je dola i policija koja je odradila svoj dio
posla i s kojom dobro suraujemo, otkriva prof. Milia dodajui da je
problem IV. gimnazije to to je smjetena u naselju s mnogo dilera i
narkomana. to je prisutnost droge vea, raste i rizik da je mladi
ponu konzumirati.
kola moe mnogo napraviti da se to prije otkrije da uenik uzima
drogu. Kako bi nastavnici mogli na vrijeme uoiti da uenik ima taj
problem, planiram tijekom drugog polugodita organizirati edukaciju
profesora kroz seminare koje e voditi strunjaci. im se problem
prepozna, odmah moramo reagirati i bez imalo milosti obavijestiti
roditelje, rekao je prof. Milia, koji je i sm pohaao seminar o
drogi kojeg je za ravnatelje organiziralo Ministarstva prosvjete i
sporta Republike Hrvatske.
to se tie edukacije uenika o tetnosti zloporabe opojnih droga, u
IV. gimnaziji ve se nekoliko godina provodi edukativni program pod
vodstvom kolskog pedagoga, profesorice biologije i razrednika.
Svake kolske godine posveuje se najmanje jedan sat razredne
zajednice upravo temama vezanim uz drogu. Uz pedagoga, uenicima je
predavanja ponekad odre i kolski lijenik ovisno o koli i njezinom
planu i programu.
Potujui rezultate mnogih istraivanja koja su pomogla odgovoriti
na pitanje koji imbenici utjeu na interes ljudi, posebice mladih,
za uzimanje droge, dolo se i do odgovora to bi trebalo uiniti da se
potronja to je vie mogue smanji. Ako ve ne moemo ukloniti drogu,
potrebno je educirati ljude kako da prema onom to nas okruuje
stvore razboriti odnos. Treba kroz kontinuirano provoenje
organiziranih preventivnih odgojno-obrazovnih programa nauiti
ljude, pogotovo mlade ljude - adolescente, o rizicima kojima se
mogu izloiti ako zaponu iskuavati droge.4. CENTRI ZA ODVIKAVANJE OD
DROGE I OVISNOSTI - KOMUNE Posljednji stup odbrane i suzbijanja
droge i ovisnosti predstavljaju komune u koje ovisnici odlaze na
svoju ili incijativu svojih blinjih.
Komune, zajednice ili udruge koje se bave prevencijom i
izvanbolnikim tretmanom bolesti ovisnosti obuhvaaju djelovanje od
tretmana osoba s poetnim poremeajima u ponaanju do strunog
terapijskog rada s ovisnicima kroz programe odvikavanja,
savjetodavnog rada i terapijske zajednice.
U okviru programa vri se psihosocijalna rehabilitacija ovisnika
i resocijalizacije rehabilitiranih ovisnika uz paralelan rad s
lanovima njihovih obitelji. Struni tim zaduen za provoenje trebao
bi biti sastavljen od posebno educiranih terapeuta od kojih su
polovica strunjaci (psiholozi, socijalni radnici, radni terapeuti,
lijenik, soc. pedagog, sociolog, pravnik), a druga polovica uspjeno
rehabilitirani i resocijalizirani bivi ovisnici. Posao lijeenja
ovisnika od neprocjenjive je koristi za drutvo, posebice zbog
smanjenja irenja droge na zdravu mlade i smanjenja drugih oblika
kriminala koji poinju nelijeeni ovisnici, ali i radi smanjenja
irenja B i C hepatitisa, HIV infekcije, unitavanja obitelji...
Uloga lijenika obiteljske medicine u lijeenju ovisnosti je
znaajna jer je lijenik prva osoba u zdravstvenom sustavu kojoj se
ovisnik obraa za pomo, a zatim i glavni nositelj provoenja
metadonskog programa u primarnoj zdravstvenoj zatiti. Osnovni
principi u organizaciji i provoenju tretmana ovisnika su maksimalna
individualizacija pristupa i omoguavanje dostupnosti programa,
razvoj mehanizma aktivnog pristupa, prilagodba ciljeva tretmana
realnim oekivanjima, mogunost provoenja jednog od programa
detoksikacije (program uz primjenu opijatskih agonista ili program
bez primijene istih), provoenje programa odravanja i spore
redukcije metadona, mogunost specifinih psihoterapijskih postupaka
(obiteljska terapija, reintegracija, potpora separaciji i
osamostaljenju) te standardizacija postupaka detoksikacije u
bolnikim i izvanbolnikim programima po najboljim naelima struke.
Kako bi lijenik najbolje funkcionirao u toj ulozi, potrebno mu je
omoguiti kvalitetnu edukaciju i intenzivnu suradnju sa psihijatrima
i centrima za prevenciju i lijeenje ovisnosti da bi na taj nani
lijeenje ovisnika postalo njihova rutinska aktivnost.
Kako sada stvari stoje, na osnovi rezultata ankete koju je Ured
za suzbijanje zlouporabe opojnih droga proveo, stopa ovisnika
registriranih u primarnoj zdravstvenoj zatiti na 100.000 stanovnika
u Hrvatskoj iznosi 34,81, a stopa ovisnika u metadonskom programu
takoer u primarnoj zdravstvenoj zatiti na 100.000 stanovnika je
17,59. Stopa lijeenih ovisnika je meu najniima u
Europi.ZAKLJUAKMladi su ogledalo odraslih, a problem je u tome to
odrasli u tome ogledalu ne ele vidjeti sebe i svoje greke. Oni ive
u drutvu krize - koju nisu izazvali, drutvu rizika - kojeg nisu
proizveli, ve upravo oni postaju rtve drutva krize i drutva rizika.
Istraivanja pokazuju kako ovisnost meu mladima je sve
zastupljenija. Sve je to posljedica injenice da Drava nema vizije
za mlade! Nezainteresirani za probleme i potrebe mladih su:
ministarstava znanosti i obrazovanja, obitelji i meugeneracijske
solidarnosti, pravosua, ministarstvo kulture, policije, te
zdravstva i socijalne skrbi. Ipak najbolja poruka mladima je -
jedina prava prevencija ovisnosti je neuzimanje
spomenutih.LITERATURADrago Pleko, Droge - Bi novog doba, K - 2,
Samobor, 1997.Jozo Mihaljevi, Ovisnost o drogi i alkoholu - bolest,
lijeenje, prevencija, Matica Hrvatska Livno - Mlade HDZ-a BiH,
Livno, 2003.
Erich Fromm, Umijee ljubavi, Skupina Autora, Psihologija -
udbemik za gimnazije, kolska knjiga, Zagreb, 1998.,Diana Uvodi-uri,
Mladi i alkohol, Autonomni centar, akovec, 2007.
Pierre Miquel, Rimljani - povijest ljudskog roda, Sv. 2, Zaloba
mladinska knjiga, Ljubljana, 1989.Louis-Rene Nougier, Vikinzi -
povijest ljudskog roda, Sv. 5, Zaloba mladinska knjiga, Ljubljana,
1990.
Nevenka Blai-op, Put u ivot bez ovisnosti o drogama - prirunik
za roditelje i uitelje, Genesis, Zagreb, 2003.VLADIMIR HUDOLIN,
Alkoholoki prirunik, Medicinska naklada, Zagreb, 1991.Zlatko Milia,
Mladen Mavar, Resocijalizacija i prevencija. U: Ovisnost,
zlouporaba droga, rehabilitacija, resocijalizacija, smanjenje tete
: Zbornik radova. Zagreb: 2006.http://anksioznost123.blog.hr,
Ovisnost o drogama, (15. 11. 2011.).
http://www.amoic.hr, Ovisnost o drogi, (15. 11. 2011.).
Jozo Mihaljevi, Ovisnost o drogi i alkoholu - bolest, lijeenje,
prevencija, Matica Hrvatska Livno - Mlade HDZ-a BiH, Livno, 2003.,
str. 7-8.
Erich Fromm, Umijee ljubavi, str. 23-24.
Skupina Autora, Psihologija - udbemik za gimnazije, kolska
knjiga, Zagreb, 1998., str. 189-190.
E. Fromm, Umijee ljubavi, str. 23-24.
E. Fromm, Umijee ljubavi, str. 26.
Skupina Autora, Psihologija - udbemik za gimnazije, str.
190.
Kanabis je u raznim dijelovima svijeta poznat pod raznim
imenima, a opisan je u irokom rasponu djela, od perzijske Zend
Aveste do pria iz tisuu i jedne noi. Neka su iskapanja u Grkoj
potakla pekulacije da je naeni komad haia dokaz da je ovu drogu kod
proricanja koristila delfijska proroica Pitija (Drago Pleko, Droge
- Bi novog doba, K - 2, Samobor, 1997., str. 26.).
Da li je marihuana ljekovito sredstvo? Ve spomenuti kokain,
morfij, kodein, amfetamin-ritalin, primjenjuje u medicini.U tom
sluaju govorimo o korisnoj upotrebi droga (ublaava bolove od raka i
sl.). Nema reazloga da biljka Cannabis sativa nema medicinsku
primjenu. Tako se tvrdi da marihuana samnjuje muninu i poboljava
apetit kod osoba koje u postupku lijeenja zloudnih bolesti npr.
leukemije, uzimaju citostatike. Tvrdi se da je korisna za jo neke
bolesti (kod nekih oblika glaukoma). Ako medicina definira podruje
primjene te droge,i ona e sluiti i pomagati ovjek ali na nain koji
e preporuit lijenik jer sve izvan lijnikog recepta je zlouporaba
marihuane, odnosno drogiranje (S. Sakoman, Obitelj i prevencija
ovisnosti, str. 28-30.). Uz navedene bolesti, marihuana se pokazala
efikasnom u borbi protiv herpesa, raspuklina na povrini koe,
groznica, tetanusa i kolere. Od svih nabrojenih bolesti kojima su
se suprotstavljali marihuanom u tim ranim dvadesetima ovog stoljea,
lijenici izdvajaju migrenu kao onu kod koje je droga uzimana u
kontroliranim dozama dala najbolje rezultate (D. Pleko, Droge - Bi
novog doba, str. 41.)
Cannabis indica klasificirana je 1783. godine, a kako je mogue
zakljuiti iz njena imena, potjee iz Indije. Tamo ne samo da je lako
moete kupiti, ve i nabrati, dakako izaete li malo izvan nekih
naseljenih mjesta. Ova je biljka zabiljeena u Atharva Vedi kao
jedna od pet svetih biljaka hinduistike religije. Puenje haia kao
neto uobiajeno meu nekim indijskim sad huima i aghori, jogijima
odlino opisuje Robert Svoboda u svojoj knjizi Aghora (D. Pleko,
Droge - Bi novog doba, str. 21-22.).
Kokain stavljen na jezik uzrokuje utrnulost i potpun gubitak
osjeta, pa se zbog toga u medicini koristi kao anestetik (S.
Sakoman, Obitelj i prevencija ovisnosti, str. 26.).
J. Mihaljevi, Ovisnost o drogi i alkoholu - bolest, lijeenje,
prevencija, str. 8-9.
Diana Uvodi-uri, Mladi i alkohol, Autonomni centar, akovec,
2007., str. 3-4.
http://free-st.htnet.hr/jim/povijest.html
Pierre Miquel, Rimljani - povijest ljudskog roda, Sv. 2, Zaloba
mladinska knjiga, Ljubljana, 1989., str. 19.
P. Miquel, Rimljani - povijest ljudskog roda, Sv. 2, str.
25-33.
Louis-Rene Nougier, Vikinzi - povijest ljudskog roda, Sv. 5,
Zaloba mladinska knjiga, Ljubljana, 1990., str. 29-30.
Louis-Rene Nougier, Vikinzi - povijest ljudskog roda, Sv. 5,
str. 55.
D. Uvodi-uri, Mladi i alkohol, str. 4.
http://www.amoic.hr, Ovisnost o drogi, (15. 11. 2011.).
J. Mihaljevi, Ovisnost o drogi i alkoholu - bolest, lijeenje,
prevencija, str. 9-10.
http://anksioznost123.blog.hr, Ovisnost o drogama, (15. 11.
2011.).
Slavko Sakoman, Obitelj i prevencija ovisnosti, SysPrint,
Zagreb, 2002., str. 7.
J. Mihaljevi, Ovisnost o drogi i alkoholu - bolest, lijeenje,
prevencija, str. 10.
J. Mihaljevi, Ovisnost o drogi i alkoholu - bolest, lijeenje,
prevencija, str. 41.
Nevenka Blai-op, Put u ivot bez ovisnosti o drogama - prirunik
za roditelje i uitelje, Genesis, Zagreb, 2003., str. 17.
D. Uvodi-uri, Mladi i alkohol, str. 3-4.
S. Sakoman, Obitelj i prevencija ovisnosti, str. 7-8.
Zlatko Milia, Mladen Mavar, Resocijalizacija i prevencija. U:
Ovisnost, zlouporaba droga, rehabilitacija, resocijalizacija,
smanjenje tete : Zbornik radova. Zagreb: 2006., str. 90.
S. Sakoman, Obitelj i prevencija ovisnosti, str. 12.
30 V. Hudolin, Alkoholizam, str. 32
31 V. Hudolin,, Istina o alkoholu i alkoholizmu, str. 17
PAGE 21
