Dokovanje broda 1- Dokovi

www.eng.odu.edu/smro/Ship Maintenance, Repairs and Operations

Tijekom boravka broda u suhom/plutajućem doku, potrebno je obaviti:

čišćenje, pregled i premazivanje čitave vanjske oplate broda.

Za izvođenje operacije dokovanja postoje remontna brodogradilišta, smještenih obično u blizini velikih luka, ili na plovidbenom putu, kako bi se umanjilo skretanje broda od normalne plovidbene rute.

Remontna brodogradilišta potpuno su drukčije opremljena od brodogradilišta za novogradnje.

Brod koji dolazi u remontno brodogradilište teži je i ima veći gaz nego što to ima novogradnja.

Dizalice nisu projektirane za dizanje teških tereta, ali trebaju zadovoljiti veću visinu dizanja.

Radionice su drukčije opremljene, a radnici su fleksibilniji i imaju radne vještine prilagodljive različitim vrstama poslova i zanata.

Remontna brodogradilišta teže što većem stupnju iskorištenosti doka.

Iskoristivost doka čini omjer broja dana u godini tijekom kojih je dok bio u uporabi u odnosu na ukupan broj dana u godini.

Dobra iskoristivost doka smatra se 75%. Visoka iskoristivost doka smatra se 90% (za

dokove na dobrim lokacijama).

Za izvođenje operacije dokovanja koriste se: - syncro-liftovi, - suhi dokovi, - plutajući dokovi.

Syncro liftovi

Sastoji se od: plutajuće platforme, snažnih vitala koja sinkronizirano dižu i spuštaju

plutajuću platformu, sistema upravljanja i kontrole vitala, te čeličnih

užadi.

Syncro lift

1 plutajuća platforma, 2 kolijevka, 3 platforma brodogradilišta (mol)

Plutajuća platforma je s gornje strane obložena drvom i nalazi se između dva međusobno razmaknuta mola.

Suhi dokovi

Kod suhih dokova nije potrebno izvoditi pripreme za porinuće, jer se suhi dokovi naplavljuju vodom i u određenom trenutku brod zapluta. Time su izbjegnute opasnosti oštećenja broda prilikom izranjanja doka.

Smještaj broda u suhom doku

Suhi dokovi se prazne i pune uređajima koji se sastoje od pumpne stanice, zdenaca i odvodnih kanala. U suhom doku je uza sam rub smješten cjevovod plinova i razvod električne energije. Sa strane doka nalaze se dizalice za posluživanje.  

Suhi dokovi grade se od armiranog betona. Suhi dokovi ograničeni samo veličinom suhog doka. Troškovi izgradnje su veći kod suhih dokova nego kod plutajućih dokova.

Oblik suhog doka u tlocrtu je pravokutan, a poprečni presjek može biti trapez ili pravokutnik.

Dno suhog doka u uzdužnom smjeru ima manji pad prema vratima doka, kako bi se omogućilo lakše otjecanje vode tijekom isušivanja doka.

 

Kod suhih dokova brodovi izlaze kroz vrata na jednom kraju doka. Postoje suhi dokovi s vratima na oba kraja doka, kao i dokovi s poprečnim i uzdužnim vratima unutar bazena suhog doka.

 

Plutajući dok je plovni objekt koji se skupa s brodom unutar doka podiže iz vode. Plutajući dokovi ograničeni su veličinom i nosivošću plutajućeg doka.

Dokovanje broda se brže izvodi u plutajućim dokovima (1 do 3 sata), nego kod suhih dokova (6 do 10 sati).

Godišnji trošak održavanja plutajućih dokova je veći (1– 4% početnih troškova), dok je kod suhih dokova manja (1 – 2%).

Plutajući dokovi

Plutajući dok za transportMegadok

Kod plutajućih dokova je otežan transport materijala na brod u doku. Suhi dokovi imaju dizalice većih nosivosti i neometan pristup sa kopna, pa je transport materijala lakše organizirati.

U-plutajući dok je najuobičajeniji tip plovnog doka. Njegov poprečni presjek ima oblik slova ″U″. On se sastoji od pontona na koje brod nasjeda kada se dokuje i od dva vertikalna tornja na boku čiji vrhovi ostaju izvan vode i kada je plovni dok uronjen.

U-dok se obično sidri na mjestu, koje mora biti tako duboko da dozvoljava potapanje.

L – plutajući dok ima samo jedan toranj.

Prednost L-plutajućih dokova je u tome što brod lakše ulazi u njega i struktura trupa mu je time nešto lakša, pa su time i nešto jeftiniji.

Nedostatak plutajućeg L-doka je što zbog samo jednog tornja nije stabilan kod potapanja/izronjavanja. Zbog toga L – plutajući dok mora biti pričvršćen uz obalu ili uz bočni ponton.

Oprema plutajućih dokovaKonstrukcija plutajućeg doka sastoji se od pontona

i tornjeva. U pontonima i tornjevima su smješteni tankovi balasta.

Pontoni su horizontalni konstruktivni elementi na koje nasjeda brod kada se dokuje i pomoću njih je ostvarena dodatna zaliha istisnine kojom se kompenzira masa dokovanog broda. Tornjevi (nadgrađa) su

vertikalni konstruktivni elementi koji se nalaze po boku, a služe za: • smještaj pogonskog uređaja za pumpe i ostale drenažne naprave,• održavanje potrebnog stabiliteta, • podupiranje broda kod dokovanja,• osiguravanje potrebne uzdužne čvrstoće.

Oprema za balastiranje /debalastiranje je sastoji se od:

balastnih pumpi, cjevovoda za balastiranje/debalastiranje, ventila i opreme za daljinsko upravljanje

ventilima.Tankovi balasta opremljeni su i zvučnim

uređajima pomoću kojih se prati i nadzire proces dokovanja broda.

 

Plutajući dok je opskrbljen cjevovodima opće službe:- za protupožarnu službu,- za pranje i čišćenje,- za acetilen, kisik i komprimirani zrak. Električna energija najčešće se dovodi s kopna, ali

plutajući dokovi mogu biti opskrbljeni i vlastitim dizel – električnim generatorima.

U ostalu opremu plutajućeg doka spadaju: oprema za sidrenje i vez doka, oprema za uvlačenje, smještaj i učvršćivanje

broda u plutajućem doku.

Potklade suhih i plutajućih dokova

Postoje dvije vrste potklada za dokovanje broda: centralne i bočne.

Bočne potklade služe za bočno podupiranje dna broda, a razmaknute su 3 do 5 metara. One se često opremaju mehaničkim uređajem za uvlačenje ispod broda čim brod sjedne na centralne potklade.

Centralne potklade služe za nasjedanje kobilice broda tijekom dokovanja i one preuzimaju njegovu težinu. Mogu biti drvene, betonske ili čelične. Visoke su 1.2 m, a razmak im je 1.5 m.

Izvođenje operacije dokovanja u plutajućem dokuPripremni postupak operacije dokovanja ovise o

karakteristikama objekta koji se dokuje, a na realizaciji sudjeluje oko 15 osoba.

Odgovorna osoba u doku je upravitelja doka, a u njegovoj odsutnosti dežurni strojar.

Zapovjednik plovnog objekta treba upravitelju doka dati na uvid potrebnu dokumentaciju:

osnovne tehničke podatke o plovnom objektu, stanju masa na brodu (prazan brod, brod s balastom,

težina goriva, težina vode, ostale težine, ukupna težina itd.),

gaz na pramcu i na krmi broda, stanje plovnog objekta u pogledu stabilnosti

(metacentarska visina broda).

Plan dokovanja - na njemu se vidi: • forma trupa plovnog objekta,• smještaj opreme na brodskom trupu (usisne

košare, oplatni priključci, dubinomjer, brzinomjer, čepovi tankova).

Na osnovi toga se određuje položaj plovnog objekta u plutajućem doku i razmještaju centralne i bočne potklade.

Potapanje plutajućeg doka sastoji se u naplavljivanju tankova doka. S upravljačkog mjesta prati se:

pramčani i krmeni gaz, uzdužni i poprečni nagib, izvijanje i savijanje plutajućeg doka.

Za ulazak plovnog objekta u plutajući dok brod se tegli.

Kada je ušao u dok na određeno mjesto, plovni objekt se pozicionira u uzdužnom i poprečnom smjeru tako da se njegova središnjica podudara sa središnjicom centralnih potklada. Pozicioniranje se izvodi pomoću čeličnih užadi i priteznih vitala na pramcu i krmi broda.

Kad je brod dobro pozicioniran, započinje dizanje doka ispuštanjem vode iz njegovih tankova. Do trenutka dodira kobilice plovnog objekta i centralnih potklada plutajućeg doka izvodi se korekcija pozicioniranja.

Kada je brod legao na potklade, uguraju se ispod njega bočne potklade i ukline bočne grede te se nastavlja sa crpljenjem vode.

Stabilitet broda pri nasjedanju na potklade

Tijekom operacije dokovanja nastaje period kada je stabilitet sustava brod-dok vrlo loš. Taj period traje od trenutka kada centralne potklade počinju podupirati kobilicu broda, sve dok paluba plutajućeg doka čitava ne izroni. Prilikom toga se težište broda počinje dizati i ako bi to težište broda došlo iznad metacentra, brod bi se nagnuo. To se sprječava pravodobnim postavljanjem bočnih potklada, koje preuzimaju dio težine broda.

Razdokovanje broda

Prije početka razdokovanja broda svi tereti na brodu moraju biti na istim mjestima, tankovi u istom stanju napunjenosti, itd.

Prilikom razdokovanja stalno se kontroliraju svi otvori na oplati, posebno mjesto gdje je obavljen popravak, bez obzira na ispitivanje tlačenjem prije razdokovanja. U slučaju propuštanja mora se obustaviti razdokovanje, a propuštanje ukloniti.

Daljnji postupak razdokovanja obrnut je od redoslijeda dokovanja broda.

Postupci i radovi u suhom doku, na navozu i syncro liftu su isti, s time da se kod tih sistema razlikuje samo faza spuštanja broda u vodu.

Sigurnosni aspekti kod dokovanja broda

Obavljanje radova u plutajućem doku nosi određeni rizik, te je potrebno voditi računa o:

vremenskim uvjetima, dokumentaciji koja mora biti odobrena od

strane klasifikacijskog društva i predstavnika brodovlasnika,

stanju alata i opreme, zaštiti od požara i eksplozije, te pada, te pružanju prve pomoći unesrećenima.

Pitanja za ponavljanje

1. Zašto se radi dokovanje brodova? 2. Koje vrste dokova poznajete? 3. Karakteristike suhih i plutajućih dokova? 4. Oprema i podjela plutajućih dokova?5. Tko je odgovoran prilikom dokovanja? 6. Što sadrži Plan dokovanja? 7. Sigurnost u doku?