IME I PREZIME: Domagoj Hmura i Eva Herceg DATUM: 28.01.2015.

RAZRED: VII.

1. PLAN DNEVNE PRIPREME

NASTAVNO PODRUČJE:

Prostorno oblikovanje, 2D dizajn

NASTAVNA TEMA: Ploha - Ravnoteža i ritam u kompoziciji

KLJUČNI POJMOVI : sklad, znak, značenje, čitljivost, vizualne poruke, grafički dizajn

KONKRETNA ILUSTRACIJA : Rene Magritte : Varljivost slika

POMOĆNA ILUSTRACIJA : Boris Bućan „Žar ptica“, Mihajlo Arsovski „Hamlet u Mrduši Donjoj“, Miroslav Šutej – plakat za izložbu, plakat za film „Metropolis“, Zvonimir Lončarić – plakat za „Animafest“, ilustracije koje prikazuju ravnotežu, ritam, kaligrafiju, tipografiju, gototipovi poznatih firmi

OBRAZOVNA POSTIGNUĆA : uočiti, izraziti, vrjednovati i spoznati čitljivost vizualne poruke kroz izražajnost, značenje i jasnoću znaka.

LIKOVNI PROBLEM : tehnikom kolaža osmisliti svoj plakat na temu sportskog događanja, koncerta ili filma

MEĐUPREDMETNA TEMA: Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

CILJ MEĐUPREDMETNE TEME : Učenici će razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u društvu i njezinim posljedicama

ISHODI UČENJA:

Učenici će:

• objasniti razliku između tipografije i kaligrafije• upotrijebiti znak kao vizualno sredstvo komunikacije u izradi svojih plakata• prepoznati ulogu ritma i teksture u likovnoj umjetnosti i svakidašnjem životu• vrednovati svoje radove na temelju ključnih pojmova ove teme

• razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u društvu i njezinimposljedicama

2. ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA:

UVOD – PROSUĐIVANJE:

1. OSJETI – 5 min

2. NAUČI – 15 min

3. KRATKI ZADATAK – 5 min

3. PONOVI NAUČENO – 5 min

1.OSJETI – 5 min

Na početku sata učenici ulaze u razred. Pričekamo ih da se smjeste u svoje klupe. Predstavljamo se i kroz mali zadatak ih uvodimo u pojmove ritam i simetrija, koje zatim istražujemo kroz tipografiju i kaligrafiju.

„Dobar dan, ja sam Domagoj Hmura, ja sam Eva Herceg, mi smo studenti koji će Vam danas održati nastavu likovne kulture. Ovdje smo da vas nešto naučimo, ali i da vi ponešto naučite nas. Molim vas da nam pomognete izvesti jedan zadatak. Jeste li za malo tjelesnog na likovnom? Da se malo razgibamo i da naučimo pritom nešto?“

Učenici: „daaa, ne...“

„Hajde, biti će zabavno. Možemo i mi s vama. Zadatak nije težak. Za početak, molim vas da se svi ustanete ispred vaših stolaca. Kada pljesnemo, neka svaki drugi (pokazujemo na svakog drugog učenika u redu) učenik sjedne. Kada ponovno pljesnemo, neka oni koji sjede ustanu, a oni koji stoje neka sjednu. Vidite da nije teško. Možete li nam pomoći s tom demonstracijom?“

Učenici: „daa,nee…“

„Pa meni je puno zabavnije raditi nešto i kretati se nego sjediti. Mi vam možemo samo pričati gradivo, ali to nikada nije tako zabavno kao kretati se i osjetiti. Idemo se malo gibati, vidjet ćete da će biti zabavno. Jeste spremni? Idemo – jedan – dva – tri!“

(Pljesnemo nekoliko puta. Učenici se izmjenjuju. Jedni sjednu, drugi se ustanu. Ovaj zadatak radimo s njima. Potičemo ih. S vremenom ubrzavamo pljeskanje, tako da je situacija sve veselija. Nakon pola minute- minutu stanemo.)

„Evo, bilo je super. Hvala vam svima na pomoći. Možete se sada svi sjesti, pa hajdemo otkriti zašto smo uopće radili ovo.“

NAUČI-15 min

„Kada smo se svi samo stajali, jesmo li bili statični ili dinamični?“

Učenici: statični…

„Znači, onda smo bili dinamični kada smo se izmjenjivali, malo sjeli pa malo ustali?“

Učenici: „Da…“

„A čime smo diktirali kada čemo sjesti a kada ustati?“

Učenici: „pljeskom?“

„Znači, pljeskom smo se mi gibali. Pljesak je određivao našu brzinu kada ćemo sjesti a kada ustati. Što onda stvara pljesak?“

Učenici: „Brzinu? Ritam?“

„Tako je, pljesak je određivao naš ritam. Ritam je jedan od likovnih pojmova kojim ćemo se danas baviti. Ritam je svuda oko nas. Njega nalazimo u glazbi, u plesu, u arhitekturi i u likovnoj umjetnosti. Vaše srce svojim otkucajima radi jedan ritam, kad hodate držite ritam.“

Kolega i ja napišemo na ploču ritmove: a b a b, a a b b,

„Asociraju li vas ova slova na neki ritam?“

Učenici:“ da,ne…“

„Ova slova ste pisali u hrvatskom, kada ste označavali rimu u poeziji. Rima u poeziji također daje ritam pjesmi. Možete li se sjetiti gdje još nalazimo ritam, osim u glazbi i plesu?“

Učenici…

„Ritam nalazimo i u arhitekturi, u slikama, u otkucajima srca, u vašem rasporedu sjedenja u učionici. Ritam u likovnoj umjetnosti je izmjena ili ponavljanje elemenata. Baš kao rima u poeziji, elementi u likovnoj umjetnosti ili se ponavljaju ili se izmjenjuju.“

(Na ploču stavimo sliku otkucaja srca koja simbolizira ritam).

„Htjeli bismo s vama napraviti još jedan mali zadatak pa me zanima ima li u vašem razredu sportaša? Tko se sve bavi sportom?“

(Javljaju se neki učenici. Ako se nitko ne javi,pitati ćemo ih tko je najbolji u tjelesnoj kulturi.)

„Čime se ti baviš? A ti? Hajde dođite ovdje da nam pomognete sa jednim zadatkom...“

„Stanite na jednu nogu. Drugu presavinite i prislonite je uz prvu, ovako (demonstracija). Jeste li stabilni, je li vam teško održavati se tako na jednoj nozi?“

Učenici: „Nije…“

„Dobro. Sada ovom rukom dotaknite nos i lakat prislonite uz koljeno. Jeste li sada stabilni?“

Učenici: „da, ne…“

Ako su i dalje stabilni: „Pokušajte sada skakati u tom položaju.“

Ovdje učenici nisu više tako stabilni.

„Kada ste radili ovu vježbu, zašto vam se ljuljalo, čega vam je falilo?“

Učenici: „Ravnoteže…“

„Tako je. Ravnoteža je novi likovni pojam s kojim se bavimo danas. Današnja tema koju ćemo s vama proći zove se „PLOHA – RAVNOTEŽA I RITAM U KOMPOZICIJI.“

(Sada ćemo staviti još jednu reprodukciju na ploču koja simbolizira ravnotežu. U sredinu ćemo staviti naslov nastavne teme – „PLOHA – RAVNOTEŽA I RITAM U KOMPOZICIJI“ i iz naslova ćemo povuči strelice prema reprodukciji ritma i prema reprodukciji ravnoteže.)

„Može li mi itko reći da li je ova vaga u ravnoteži?“

Učenici: „Nije..“

„A zašto nije u ravnoteži?“

Učenik: „ Zato što je jedna strana viša a druga niža.“

„Točno,bravo. Isto to imamo na ovo slici sa slovima…“

Pokazujemo reprodukciju:

RAVNO EŽA

T

„Kada je neko slovo pomaknuto ili izostavljeno, npr.na nekoj reklami ili plakatu, tada je to učinjeno namjerno kako bi se prenjela neka poruka. Može li se netko od vas sjetiti neke reklame gdje postoji neka igra riječima, da je neki dio teksta izostavljen ili naglašen?“

Učenik: …

(Ako nitko neda primjer, mi ćemo dati primjer “Konzum“ reklame).

„Je li ovo igra riječima?“

Učenici: „da…“

„Što se ovdje događa, gdje je ovdje igra riječima?“

Učenik: „Pa piše malo po pa K kao Konzum i onda kupi…“

„Tako je. Ova reklama vam sugerira da kupite u Konzumu putem interneta. Umjesto „POKUPI“ naše oko ovu reklamu automatski čita kao „KUPI“. To je namjerna igra riječima koja sugerira društvu da se nešto kupi.“

„A što kada netko piše po dijagonali, ili odozgo prema dolje, jeste li ikada vidjeli to na plakatu?“

Učenici: „da…“

„I to je namjerno. Poruka koja nije napisana klasično, s desna na lijevo, nego dijagonalno ili nekako drugačije nosi svoje značenje. Nije isto da napišemo vodoravno slap ili okomito, ovako: (demonstracija na ploči – slap pišem vodoravno i okomito). Kada ovako napišemo slap, odmah zamislimo slap kako pada. Iako je riječ slap istog značenja, promjenom smjera pisanja riječi, nešto naglašavamo, ovdje odmah zamišljamo slap kako pada preko litice, a ovdje je on statičan i ne izaziva nikakve vizualne slike.“

„Znate li vi za neke kulture koje ne pišu kao mi s desna na lijevo nego nekako drugačije?

Učenici: „Da, Arapi, pišu s lijeva na desno…“

„Tako je, Arapi pišu s lijeva na desno, a Japanci svoje pismo pišu okomito. Iako se čini kao mala razlika u kulturi, smjer pisanja je dosta bitan jer nas on uvjetuje za neke druge stvari. S obzirom da mi pišemo s desna na lijevo, isto tako i čitamo. Kao što čitamo rečenice, čitamo i slike,i to je u našoj kulturi smjer čitanja slika.“

„Zna li itko od vas s čime tradicionalno pišu japanci? Pišu li pisačom mašinom ili rukom?“

Učenici: „rukom…“

„Znači, Japanci pišu rukom po papiru, i koriste tintu kako bi napisali svoja slova. Kada se poruka piše ručno i kada se koriste različite debljine i smjerovi pisanja, tada to nazivamo kaligrafija.“ (Na ploču stavljamo reprodukciju kaligrafije).

„Zna li netko kako se zove kada koristimo neki stroj za pisanje, npr. kada vi 'i-phonima' pišete poruku prijatelju, kako bi se to zvalo?“

Učenici…

„Strojno, kompjutersko pisanje zove se tipografija. Znači kada šaljete vašem prijatelju poruku na facebook vi koristite tipografiju. Netko je smislio i napravio različita slova i vi birate font kojim čete pisati.Fontovi su vrste slova koje koristimo u tipografiji.“ (Na ploču stavljamo reprodukciju tipografije).

„Sada kada smo podjelili pisanje na strojno i ručno, znate li kako se zove posao koji osmišljava različita slova i plakate, naslovnice, naljepnice i sl?“

Učenici…

„Kada netko osmisli novi brand odjeće, tada je on dizajner tekstila. A kakav bi onda bio dizajner koji se bavi slovima?“

Učenici…

„Grafički dizajner. Na grčkom 'grafein' znači pisati, znači to je dizajner koji se primarno bavi pismom i slovima, tako da ih osmišljava i slaže na plakate, reklame, naslovnice novina i časopisa. To je danas jako velik posao jer se bavi prodajom. Svaka firma ima svog grafičkog dizajnera koji smišlja identitet i prepoznatljivost te firme kako bi privukla što više ljudi. Bez dobrih reklama i promocija ne možete prodati puno svojih proizvoda, a bez prodaje svojih proizvoda firma vam može propasti. Znači grafički dizajner vam osmišlja sve – reklame, plakate i logotip, kako bi se vaši proizvodi što bolje prodali. Znate li što je logotip?“

(Ovdje na ploču stavljamo reprodukciju grafičkog dizajna).

Učenici: „da, ne…“

(Ako netko zna što je logotip, zamolimo ga da objasni ostalima, ako ne, mi im objašnjavamo).

„Logotip je zaštitni znak neke firme ili proizvoda. Evo, ovdje su logotipovi poznatih firmi (ovdje stavljamo 'Mc'donalds', 'Coca-colu' i' Bio i bio').“

„A pogledajte sad ove logotipove( ovdje mjenjamo boju logotipova).“

„Što mislite, ima li i boja svoje značenje u nekom logotipu?“

Učenici: „daa, nee“

„Pa na što vas prvo asocira zelena boja?“

Učenici…

„Podsjeća li vas ona na šumu, na prirodu, na krošnje i travu?“

Učenici: „da“

„Zato je i logotip 'Bio i bio' dućana zelene boje. On svojom bojom sugerira da prodaje zdrave i ekološki uzgojene namirnice. A je li hrana u 'Mc'donaldsu' zdrava ili nezdrava?“

Učenici: „Nezdrava….“

„A Coca-cola?“

Učenici: „Nezdrava…“

„Zato su njihovi logotipovi žute i crvene boje. Te dvije boje su tople i žarke boje i one privlače pažnju, pozivaju svojim bojama da ih se kupi. No to nisu zdrave namirnice. Ako malo bolje pogledate – svi slatkiši i sladoledi uvijek su šareni i žarkih boja. To je marketinški trik kojim se privlači pažnja kupcima da ih kupe.“

„Dakle, bitno je napraviti dobar logotip neke firme, inače nam nebi bilo privlačno kupovati taj proizvod. Logotip nam također svojom slikom govori o kakvom se proizvodu radi – je li proizvod skup ili jeftin, zdrav ili nezdrav, kvalitetan i sl. Uloga slike i teksta na reklami je da nas privuče da koristimo i kupujemo taj proizvod. Zato je grafički dizajn danas jako bitan i velik posao. No on se ne bavi samo marketingom poznatih firmi. On može služiti kao upozorenje, kao propaganda, kao informacija o nećemu. Iako nismo svijesni koliko je velika njegova uloga, s njime se susrećemo svaki dan na ulicama Zagreba. Kada upalite TV, kada hodate gradom, vi ste okruženi slikama i informacijama. I sve te slike i informacije spadaju u grafički dizajn.“

3. KRATKI ZADATAK – 5min

„Sada kada smo objasnili grafički dizajn, kaligrafiju i tipografiju, imamo mali zadatak za vas. Podjeliti ćemo vam papire. Neka svatko od vas dizajnira svoj logotip od inicijala vašeg imena i prezimena. Pokušajte razmišljati o ritmu i ravnoteži vaših inicijala u formatu papira koji ćete dobiti. Kojom bojom ćete napisati vaše inicijale? Što tim bojama želite reći o sebi? hoćete li napraviti neku jednostavnu sličicu od vaših inicijala? Poigrajte se sa prvim slovom vašeg imena i prezimena.“

Djelimo im male papiriće na kojima će raditi svoj logo.

„Evo da vam malo pomognemo, Domagoj i ja ćemo vam na ploču nacrtati svoje logotipove. Neka vam služe kao predložak. Neka budu jednostavni i čitki.“

(Na ploči crtamo svoje inicijale).

„Za ovaj zadatak imate 3minute pa ćemo svi zajedno pogledati što ste napravili.“

4. DOSAD SMO NAUČILI – 5min

„Jeste li svi napravili svoj logotip?“

Učenici: „da,ne…“

„Ajde imate još minutu, pa ćemo se svi sakupiti sa svojim radovima oko ovog stola..“

Prozivam jednog učenika. „Koji ti se logotip najviše sviđa?“

Učenik…

„Sviđa li ti se taj logo zbog boje, zbog razmještaja slova?“

Učenik…

„A koji je tvoj logo?“

„Što si htio reći o sebi koristeći baš te boje? Jesu li ti to najdraže boje ili ti znače nešto ili si ih samo nasumično izabrao?“

Učenik…

Prozivam drugog učenika. „Koji logotip ti je najviše u ravnoteži?“

Učenik…

„A što čini taj logotip uravnoteženim? Je li u ravnoteži zbog smjera pisanja, zbog veličine slova, smještaja slova?“

Učenik…

„A što vi mislite, koji ispada najviše iz ravnoteže?“

Učenici…

„A gdje vam je ritam najzanimljiviji?“

Učenici…

„A što smo ono rekli, kako se zove pisanje slova ručno?“

Učenici: „Kaligrafija!“

„A strojno?“

Učenici: „Tipografija!“

„Bravo, sve ste izvrsno savladali. Idemo sada naučiti još jedan pojam današnje teme, pa ćemo raditi likovni zadatak!“

ISTRAŽI- FOKUSIRANO ISTRAŽIVANJE KLJUČNIH POJMOVA NA KONKRETNOJ ILUSTRACIJI:

1.POMOĆNE I KONKRETNE ILUSTRACIJE (Rene Magritte : Varljivost slika) – NOVI KLJUČNI POJMOVI (znak) - 7 min

Učenicima na projektoru ili isprintano pokazujemo reprodukciju “Varljivost slike” Rene Magrittea.

“Što vidite na ovoj slici?”

Učenici: “Lulu”

“A je li to stvarno lula?”

Učenici: “Pa da, što bi drugo bilo?”

“Ovo je lula, ali ne prava lula nego slika lule. Ovo je umjetnički rad poznatog slikara nadrealista Rene Magrittea koji je ispod slike lule napisao – ‘Ovo nije lula’. Tim tekstom htio je promatraču objasniti dvostruko značenje ove slike – slika prikazuje predmet lulu, ali to je i dalje slika a ne prava, materijalna lula.”

“Kada vam kažem riječ stolac – možete li si zamisliti stolac?”

Učenici: “da”

“Znači riječ može biti znak za nešto. A znate li neke znakove koji koriste samo slike, a ne riječi?”

Učenici...

“Kada putujete od kuće do škole, stajete na semaforu. Semafor je isto znak. Njegove boje nam govore možemo lipreći cestu ili ne. Kada putujete autoputom, table sa znakovima vam pokazuju gdje morate skrenuti, koliko kilometara vam je potrebno do odredišta i slično. Kada odlazite od nekoga, pozdravite ga mahanjem ruke, ili si date “pet”. To je isto znak, pokretom vi izražavate pozdrav. Možete li se sjetiti još nekih znakova koje koristite u svakodnevnom životu?”

Učenici...

“A što mislite što je danas više prisutno, tekst ili slika?”

Učenici...

“Tekst tj.pismo možete poslati samo onim ljudima koji razumiju vaš jezik. A slikom komunicirate sa cijelim svijetom jer je svi razumiju, neovisno o jeziku i kulturi. Nekada su ljudi sve informacije tražili u knjigama i bilo je jako teško doći do željenih informacija.Danas ako vas nešto zanima, uvijek možete naći “tutorial” na Youtube-u. Tamo će vam netko tko živi na drugom kraju svijeta slikama(tj.filmom) objasniti ono što vas zanima.”

“Možemo li onda reći da je znak sredstvo komunikacije?”

Učenici: ”da”

“Znači, znak je vizualno sredstvo komunikacije. Znakovi i slike sveprisutni su u suvremenom svijetu. Mi uz pomoć znaka komuniciramo, razmjenjujemo informacije, upozoravamo. Želimo li otići na zahod u nekom restoranu, znak na vratima reći će nam koji je muški a koji ženski zahod. Želimo li kupiti novi mobitel na internetu, otvoriti će nam se slike različitih modela i mi ćemo samo odabrati.

“Zato što smo mi generacija slike, jako je bitno razumjeti koliko je ona raširena u našem svijetu i kolik je njen utjecaj. Bitno je shvatiti da je slika način komuniciranja, informiranja i propagande. Slika se danas kao znak može upotrebljavati za pozitivne informacije, ali i za manipulaciju. Naprijer, reklame na televizijama sredstvo su manipulacije i navode nas da kupimo neke proizvode.”

“Koristite li vi internetski prostor za komunikaciju i informacije?”

Učenici: “DA...”

“A kako komunicirate putim interneta? koristite li neke programe ili?”

Učenici: ...

“A koristite li vi neke znakove za komunikaciju putem interneta?”

Učenici...

“Pa kada se dopisujete putem facebooka, sigurno netko od vas koristi one “emotikone “ ili “stikere” koji mašu,smiju se i slično?”

Učenici: “da...”

“Eto, i vi koristite vizualne znakove za komunikaciju svakodnevno a da toga niste bili svjesni. Virtualni prostor otvara nam nove mogućnosti i nova poznanstva s ljudima na suprotnim krajevima svijeta. Treba iskoristiti taj prostor za informacije i komunikaciju, ali treba i selektirati informacije ne uzimajući sve što pročitate zdravo za gotovo. Internet je još jedini elektronički medij koji je slobodan, što znači da svatko od nas može stavljati i skidati podatke koje želi. Baš zbog toga na internetu ima svega, točnih i krivih informacija i različitog “smeća” koji nebi trebao postojati.

OTKRIJ: 5 minuta

Učenicima djelimo papire s riječima u boji (primjer niže dolje). Njihov je zadatak da prijatelju u klupi govore kako se nižu boje: zelena – crvena – plava – žuta itd...Zatim se mjenjaju, drugi čita boje a prvi sluša i kontrolira.

ŽUTO PLAVO NARANČASTO CRNO CRVENO ZELENO LJUBIČASTO ŽUTO PLAVO CRVENO NARANČASTO PLAVO CRNO ZELENO ŽUTO

„Pripremili smo još jedan zadatak za vas. Podjeliti ćemo vam papire na kojima su ispisane riječi, svaka riječ je napisana drugom bojom. Ovaj zadatak radite sa prijateljem iz klupe. Prvo jedan govori boje po redu, a drugi ga kontrolira, a zatim se mjenjate.“

Djelimo učenicima papire sa gornjim tekstom i demonstriramo im zadatak.

„Razumiju li svi zadatak?“

Učenici: „da, ne…“ (Ako netko ne razumije, ponovno objašnjavamo zadatak i demonstriramo).

„Možete početi…“

Učenici rade ovaj zadatak. Imaju malih poteškoča zbog toga što se suprotstavljaju značenja slike i teksta. Kada završavaju, mjenjaju se za papir. Drugi čita,a prvi kontrolira. Kada završe sa zadatkom, malo pričamo o toj temi.

„Je li vam bilo teško govoriti boje kojima su napisana slova?“

Učenici: „da…“

„A zašto vam je bilo teško čitati boje?“

Učenik: „Zato što je riječima napisana jedna boja, a riječ je obojana drugom bojom.“

„Tako je. Ovdje se suprotstavljaju dva znaka – značenje koje nosi riječ i značenje koje nosi boja. Boja je u znaku isto bitna karakteristika. Kada bi na plakatu napisali „RIJEKA“ i slova bi bila plava ili bijela, kakva bi to bila rijeka? Je li to čista rijeka?“

Učenici: „da…“

„A kada bi napisali rijeka crnim, crvenim ili smeđim slovima, da li bi mislili da je ta rijeka čista?“

Učenici: „ne…“

„Znači, i bojom znaka prenosimo neku informaciju. Zato ćemo u našem današnjem likovnom zadatku paziti na boje koje ćemo birati. Jer slika i boja slike nose svoje značenje, a nama će biti bitno da poruka koju želimo prenjeti bude čitka i razumljiva.“

„Možda ste već pretpostavili današnji zadatak, raditi ćemo plakat u grupama. No prije nego što se bacimo na posao, ovdje na ploču ćemo vam staviti mali šalabahter na koji pripazite dok ćete izvoditi vaš likovni zadatak. Na kraju predavanja ćemo napraviti malo natjecanje i ocjenjivanje plakata. Svaka grupa ocjenjivati će druge grupe na temelju ovih likovnih pojmova koji su na „šalabahteru“. Na kraju sata zbrojiti ćemo sve bodove i proglasiti najbolji plakat.“

Stavljamo „šalabahter“ na ploču:

RITAM, RAVNOTEŽA, BOJA, ČITLJIVOST VIZUALNE PORUKE/ZNAKA, SVEUKUPNI DOJAM

STVARAJ- IZRAZI KREATIVNU IDEJU, KLJUČNE POJMOVE I OBRAZOVNA POSTIGNUĆA – RIJEŠI

LIKOVNI PROBLEM: 35 minuta

ZADATAK:

Tema: 3 teme na izbor: 1. osmisliti plakat za koncert 2. osmisliti plakat za film 3. osmisliti plakat za sportsko događanje

Likovni problem: Kroz varijaciju ritma i ravnoteže, koristeći se različitim tipografijama i znakom kao vizualnom porukom osmisliti svoj plakat

Tehnika: kolaž

Format: A3 papir ili 2 puta A3 papir

Učenici rade ovaj zadatak u grupi, svaka grupa ima po pet/šest članova, ovisno o sveukupnom broju učenika u razredu (spojene dvije školske klupe). Učenici sami biraju jednu od tri teme koje su im ponuđene. Cilj zadatka je kroz znak i uporabom različitih slova (tipografija) iz novina osmisliti i napraviti plakat čija poruka će biti čitka i razumljiva (tema plakata biti će prepoznatljiva).

„Plakat ćete raditi u grupama. U svakoj grupi biti će po šest učenika. Grupe će biti: prve 2/3 klupe (ovisno o broju učenika) biti će jedna grupa. Posljednje 2/3 klupe u redu biti će druga grupa. Spojite po dvije klupe i stolce razmjestite oko klupa tako da svi možete sudjelovati.“

„Slušajte sad pozorno teme: teme su (pišemo na ploču) – plakat za film, plakat za koncert i plakat za sportsko natjecanje. Izglasajte u svakoj grupi koju temu ćete raditi. Plakat ćete raditi kolažem, znači izrezivati ćete slova i slike iz časopisa/novina. Pripazite na poruku koju želite izraziti svojim plakatom. Ako radite plakat za horor film sigurno nećete napraviti ružičasti plakat. Neka vam boja, kompozicija, ravnoteža i ritam budu u skladu sa temom plakata. Kada ćete lijepiti tekst na plakat, neka vam se slika na plakatu i tekst na plakatu međusobno ne sudaraju. To znači – neka tekst bude čitak i razumljiv, ali neka nebude predominantan da slika ne dođe do izražaja. Možete raditi i plakat samo od slova, kombinirajući različite fontove. Možete slovima raditi slike. To je na vama. Dok ćete osmišljavati svoj rad mi ćemo vam pustiti na „powerpoint prezentaciji“ (ili ako ema projektora, donjeti ćemo isprintane) različite plakate naših poznatih umetnika. Možete uzeti njih kao primjer i iskoristiti nešto iz njihovih plakata što vam se sviđa, a i ne morate, to ovisi o vama.“

„Dogovorite se u ekipi tko će izrezivati i osmišljavati tekst, a tko sliku. Na taj način biti ćete brži i produktivniji. A sada se rasporedite oko dvije klupe i možete početi sa zadatkom.“

VREDNUJ-ORIGINALNOST, TEHNIČKU IZVEDENOST I ESTETSKU KVALITETU: 10 min

ANALIZA RADOVA:

S učenicima ćemo analizirati radove kroz igru bodovanja i kroz malo natjecanje. To će ih potaknuti da još jednom promisle i ponove sve likovne elemente koje sadrži plakat i o njihovoj ulozi u kvaliteti konačnog rada. Istovremeno, učenici će izražavati svoje mišljenje slobodnije nego da ih pojedinačno prozivamo zbog kompetitivnog duha razreda i zbog toga što su dio grupe. Cilj ovog natjecanja je ponavljanje naučenog, samoevaluacija i evaluacija tuđih radova.

„Sada kada smo završili, napraviti ćemo zajedno malo natjecanje. Svaka grupa napravila je zadatak na temu po izboru. Svaka će grupa (sveukupno će ih biti 6 /7/8 ovisno o broju učenika) izaći sa svojim plakatom ispred razreda i pokazati će razredu svoj plakat. Razred će na temelju ove tablice koju ćemo vam podjeliti bodovati grupu koja stoji pred razredom sa ocjenama od 1 do 5. Bodovati će se likovni elementi: RITAM, RAVNOTEŽA, BOJA, ČITLJIVOST VIZUALNE PORUKE/ZNAKA, SVEUKUPNI DOJAM. Na kraju ćemo zbrojiti bodove svake grupe i vidjeti koji plakat je najbolje realizirao sve likovne elemente na plakatu.“

Djelimo učenicima tablice i govorimo im koja su grupa (1, 2, 3, 4, 5, 6…). Grupa po grupa izlaze pred razred sa svojim plakatom. Ostale grupe ocjenjuju. Kada učenici ocjene sve grupe, brajamo bodove na ploči i proglašavamo najbolji plakat.

„Ajmo sada zbrojiti sve bodove. Grupa po grupa neka nam čitaju broj bodova, mi ćemo ih pisati na ploču i sve zbrojiti.“

„Grupa 1, koji je vaš broj bodova za: grupu 2….“

Zbrajamo konačan rezultat i proglašavamo najbolji plakat.

„Grupa x, čestitamo, vi ste najbolje realizirali svoj plakat. No moramo vas sve pohvaliti, svi ste bili izvrsni i kreativni. Nadamo se da vam je bilo zabavno i da ste naučili nešto što ćete moči dalje primjenjivati u životu. Nama je bilo jako zabavno i lijepo s vama. Želimo vam lijep ostatak dana i dobru zabavu.“