1

BLANJANJE (vlačenje) služi za:-razbijanje pokorice nezasijane površine-ravnanje površina-za prekid kapilariteta i sprečavanje

evaporacije i to najčešće na jesenskom oranju-brazdi u proljeće, čim prilike dozvole, čim se tlo dovoljno prosuši

-razgrtanje krtičnjaka na livadama ili humaka stočne balege na pašnjacima

DOPUNSKA OBRADA TLA- blanjanje, drljanje ili brananje, tanjuranje, kultiviranje, valjanje i posebne tehnike.

Oruđa:1. povezane gredice (za razgrtanje krtičnjaka s dodatkom noževa)2. dvije ili jedna savijena u luk željezna poluga (šina) I profila (dvostruki T)3. brijače blanje od tri šine s mogućnošću promjene kuta rezanja4. Seljaci često koriste dio krošnje ili granu drveta5. Suvremena oruđa: RAVNJAČI

Smjer: dijagonalno ili koso na brazdu, ili poprečnoVrijeme: čim je tlo prosušenoBrzina: 6,5-8 km/sat

ZADATAK blanjanja ili popularno “zatvaranje (zimske) brazde”: štednja akumulirane vode iz jesensko-zimskog vlažnog razdoblja za suho ljeto.

PITANJE: Koja se tla blanjaju?- lakša, dobrog kulturnog stanja, stabilne strukture

NE PREPORUČUJE SE:-za teška, ljepljiva, jakog kapilarnog uspona-ni za suha tla sklona raspršivanju jer se u mikrodepresijama stvara debela pokorica

DRLJANJEsluži za razbijanje pokorice, sitnjenje tla, poravnavanje površina i uništavanje korova.Drljača ima osobito svojstvo “sortiranje agregata” tla – izvlačenja krupnijih na

površinu i ostavljanje “sitnice” uz sjemenke radi boljeg nicanja. Ili, izvučene grude iza drugih oruđa (u kombinaciji) se usitnjavaju.

7,5-12,5 (≈ 10)2,8-4,8Teške

3,8-7,5 (≈ 6-8)0,9-2Srednje teške

2-3,8 (< 5)0,5-1Lake

Dubina prodiranja u tlo (cm)Težina po jednom zupcu (kg)Kategorija

Podjela i rad:Prema težini

Oruđa: DRLJAČE za različite uvjete i namjene.

1. KLINASTA Dubina prodiranja u tlo ovisi o težini po jednom zubcu i kutu ulaska u tlo.

Prema obliku radnih organa - ZUBACA1. a) Zupčasta ili klinasta drljača (klasična)

b) drugi oblici zubaca: Kašikasti za podsjecanje korova kao i pačja noga, zatim kopljasti za čupanje korova.

2. Zubi mogu mijenjati kut prodiranja u tlo. Manji ugao – dublje prodiranje.

3. Zubi mogu biti:* Kruti – za teže tlo, zbijenije* Elastični ili perasti ili vibrirajući: za lakša tla i bolje rastresanje tla te čupanje korova različitih oblika

4. Za njegu livada “člankovite” ili livadske drljače sa zupcima uobliku noževa.

5. Klateča drljača (oscilirajuća) – pogon s kardana

6. a) Rotirajuća drljača (rotaciona) – dva zuba u paru rotiraju u krugb) Oscilirajuća: isto kao a) ali ne u krug već polukružno

7. Kružna drljača: ekscentar okreće krilo

8. Mrežasta drljača ili zglobna: za lagana drljanja, zatvaranje sjemena, laganu pokoricu.

9. Drljače – PLJEVILICE (WEEDER-i) sa dugim elastičnim zubcima za čupanje korova.

10. Lančasta drljača – za zatvaranje sjemena na fino pripremljenom tlu.

11. Zvjezdasta drljača: To je ustvari rotirajuća motika za razbijanje pokorice.

Pljevilica

Neki autori (Brcić) u drljače ubrajaju i posebne vrste valjaka – tzv. “ŠUPLJE CILINDRE”a nazivaju ih VALJKASTE DRLJAČE.

Dvije su ih skupine:

drljače koje se koriste odmah nakon oranja ili u kombinaciji s njimdrljače koje dolaze kao posljednje u kombiniranim agregatima u pripremi tla za sjetvu.

a) Zvjezdasta valjčana drljača- ima 2-3 osovine sa zvijezdama za sitnjenje tla.

b) Valjkaste okretne drljače- Drljače sa okretnim zupcima i žicom za mrvljenje (usitnjavanje) gornjih 2-5 cm tla, ispod je zona zbijanja. Za lakše (tlo) uvjete.- Drljače sa spiralno povijenim motkama pogodne za lagana tla.- Drljače s okretnim kosim motkama: Za sva tla, najbolje za srednje teška. Sitnjenje do 3 cm dubine, pogodno za šećernu repu. Izvedba motki može biti sa glatkim površinama, okruglog, četvrtastog i pravokutnog profila, te nazubljene.Okruglog i glatkog oboda služe za pritiskivanje rahlog tla, a nazubljene za jače sitnjenje težih tala.

2

VAŽNO: Dolaze uvijek u kombinaciji s drugim drljačama i oruđima – KRIMLERI, SJETVOSPREMAČI.

1. i 2.-zupčasta okretna drljača:– s povinutim (kosim) čeličnim nazubljenim motkama– s ravnim nazubljenim čeličnim motkama– s okretnim kosim (glatkim) motkama– s okretnim zupcima i žicom– sa spiralnom povijenim motkama

TANJURANJEOruđe: TANJURAČE

Rade na načelu rotacije, tlo sijeku, drobe i miješaju. Koriste se za površinsku pripremu tla, uništavanje korova, pred oranje livada, djetelina, presijavanje.

Dubina rada: 10-15 cm prosječno, može do 20 cm

Brzina rada: 4-5 km/satSmjer: nakon oranja u prvom prohodu u

pravcu oranja. Drugi i ostali prohodi: dijagonalno, pa i poprijeko.

Podjela tanjurača:a) Po broju osovina: jednostruke (dvije poluosovine)

dvostruke (četiri poluosovine)Posebno su off-set tanjurače sa poluosovinama pomaknutim u stranu (za voćnjake).

Sinonimi: ukošena, bočna, asimetrična.

b) Prema namjeni:1. izvedba diska po obodu- s glatkim obodom diska za lakše uvijete- s nazubljenim obodom diska za “paranje” tratine pri preoravanju livade ili za tanjuranje

žetvenih ostataka.

2. veličina diska: 40-50 cm promjera za lakša i 50-60 cm za teža tla.

3. razmak diskova: za grublja oranja, za prvi prohod iza pluga (oranja), za tanjuranje zbitog, zaraslog,

zakorovljenog tla – teške tanjurače 31,5 cm OLT – TARA.za fina oranja, lakša tla, drugi prohod ili posljednji pred primjenu sjetvospremača – lakše

tanjurače, spromjerom 15-25 cm. OLT – DRAVA.

c) Prema vuči: nošene i vučene na točkovima sa hidraulikom.

KULTIVIRANJEOvim zahvatom tlo se intenzivinije rahli, sitni, miješa, ali ne okreće, a služi i za uništavanje korova i unošenje mineralnih gnojiva.U pravilu dolazi iza oranja, premda na lakšim tlima može ga i zamjeniti ili mu prethoditi.Smjer rada: dijagonalno ili koso na oranjeRadni organi: motičice raznih oblika te KRUTI i ELASTIČNI.

Kopljaste ili streličasteŠiljaste Chisel – dljetlaste za lakše tlo

Trokutaste za srednje teško tlo

Gušča ili pačja noga za lakše, srednje teško i teško tlo za podsjecanje korova

PODJELA KULTIVATORA PREMA RADNIM ORGANIMA

podsijecajukorove

slabijerahle

lakše, srednjeteško i teško tlo

poput guščenoge i kopljaste

srednje strmei položene motičice

3

Podsijecaju korove

Dobro rahle srednje teško tlotrokutasteSrednje strme motičice

2

čupajukorove

dobro rahlelakše tlokopljaste, šiljaste, streličaste

Strme motičice

1

kako seuništavajukorovi

kako se obrađujetlo

za koja tlapo teksturiodgovaraju

detaljniopisradnogorgana

vrstaradnogorgana

rednibroj

Nosači motičica mogu biti:- kruti – za teža tla, zbito tlo, teški uvjeti- elastični- poluelastični

Vučna sila: za 1/5 manja od oranja na tu dubinuDubina rada: 5-30 cm (≈10-15)

VAŽNO:Rad u širinu: - plošna kultivacija, cijela površina- međuredna, između redova

3

PLOŠNA KULTIVACIJA

SUVREMENA ORUĐA za PLOŠNU KULTIVACIJU:Suvremene izvedbe kultivatora za plošnu obradu omogućuju prodor dublje u mekotu, čak do njezine pune dubine.To su posebne izvedbe, a nose naziv “chisel oruđa” (plug) – što je američkog porijekla, zatim “gruberi”, što je njemačkog porijekla, a na našem jeziku to su rovila ili rahljači (kultivatori). Sve su to dakle SINONIMI.

Radni organi: različiti noževi, s dodacima – krilima, dlijelima za bolje rahljenje.U Americi se kao granična dubina rada za chisel računa 20 cm, a za naše prilike to je oko 30 cm ≈ prosječna dubina oraničnog sloja. Oruđa za dublju obradu su većpodrivači ili dubinski rahljači.

Chisel plugovi se mogu koristiti umjesto oranja, kao što je slučaj u pripremi tla iza soje za pšenicu gdje je dovoljno tlo razrahliti i tanjuračama dotjerati – finalizirati. Budući da se tlo ne okreće na tlu ne smiju biti veće količine žetvenih ostataka.Kultivatori za plošnu obradu sve više se pojavljuju kao sastavni dio kombiniranih oruđa.

U skupinu oruđa kultivatora za plošnu obradu pripada i novo oruđe, tzv. “PARA-PLUG” ili prema nekim autorima “PSEUDO PLUG”, a neki ga nazivaju i “chisel plugom”. Riječ je o oruđu sličnom plugu, male daske, malog rala i koje samo rahli, bez okretanja tla.

Primjena: u reduciranoj obradi tla (conservation tillage – zaštitna obrada tla protiv erozije).

MEĐUREDNA KULTIVACIJAKod međuredne kultivacije paziti na “zaštitnu zonu” – pojas koji se ne obrađuje.

Pravilo: Kad je usjev u ranoj fazi razvoja, zona je ŠIRA, a obrada dublja – kasnije UŽA, a dubina plića radi izbjegavanja presjecanja korijena.

U ranoj faziKultivatori za međurednu kultivaciju (u vegetaciji).

Kasnije, u vegetacijiNajčešće se radni organi u obliku pačje noge, i to tri zajedno.

Suvremena rješenja međurednih kultivatora:ROTACIONI KULTIVATOR sa radnim organima vrlo sličnim ROTACIONOJ MOTICI ili pak elementima cross-kill valjka.

VAŽNO! Valjanje ne smije biti posljednja operacija već kombinirano s drljanjem da se ne stvore preduvjeti za pokoricu, te da se prekine površinski kapilaritet i gubitak vode evaporacijom.

Valja se polusuho tlo, NE MOKRO!Brzina rada: 3,5-4 km/sat za teža i 4-5 km/sat za lakša tlaSmjer: u svim smjerovima, prednost dijagonalno. Poprečno na oranje ostavlja

grebenove.

VALJANJE* Zadatak mu je, za razliku od drugih zahvata, da:* Zbija tlo radi uspostavljanja kapilariteta i dovoda vode u sjetveni sloj, u aridnim uvjetima, ili u suši za vrijeme sjetve. * Ili, za provociranje nicanja korova (prašenje strništa).* Za sitnjenje krupnih agregata tla u pripremi tla za sjetvu* Za pritiskivanje sjemenaka i “sitnice” tla radi boljeg nicanja i klijanja* Za poravnanje tla radi lakših daljnjih operacija – košnja kod djetelina i umjetnih travnjaka* Za valjanje mrazom izvučenih biljaka žitarica (SRIJEŽI-PODLUBLJIVANJE) u proljeće* Može i za razbijanje pokorice

Izvedbe valjaka:a) Po težiniLagani, sa težinom po dužnom centimetru 0,5- 1 kgSrednje teški, sa težinom po dužnom centimetru 1,5-2,5 kgTeški, sa težinom po dužnom centimetru 5 – 7 kg

(ali, obično 100, 500, 1000 i više kg)

b) S obzirom na izvedbu vanjske površine dijele se na:glatke valjkehrapave valjkepaker valjke (člankovite)

Glatki valjciImaju čelični plašt u obliku široke cijevi, a ispunjeni su pijeskom ili vodom, a mogu biti cijeli od betona. U agregatu je neparan broj tijela.

Hrapavi valjci su sastavljeni od kolutova (prstena) koji se okreću na zajedničkoj osovini. Više je izvedbi:PRSTENASTI ili KOLUTASTI s glatkim obodom dobro režu i lome pokoricu. Promjera su 38-40 cm, širine 60-100 cm, mase 100-300 kg.

4

Zvjezdasti valjci se sastoje od ozubljenih prstena i dobro usitnjavaju površinu tla. Promjer: 30-60 cm, masa 160-300 kg.

Cambridge valjci su kombinacija glatkih prstenova i usko nazubljenih zvijezda i njima se postiže vrlo intenzivno sitnjenje, pa i rahljenje tla.

Cross-kill valjci su sastavljeni od pokretnih ozubljenih ploča-kolutova. Prikladni su za teža tla, teške uvjete rada (suho, grudasto) i dobro sitne grude tla.

Prizmatični valjciPaker valjci obično dolaze iza plugova za pripremu tla za sjetvu. Sastoje se od uskih, ali teških prstenova (40 kg po prstenu), 250-600 kg/m, promjera 70-90 cm, s razmakom na osovini 15 cm.Služe za zbijanje tla na dubini, na donjem djelu oraničnog sloja, na laganim tlima, u sušnim uvjetima radi uspostavljanja kapilariteta.

Ježasti, prema nekima (zvjezdasti valjci) sastavljeni su od članaka sa razvijenom zvijezdom, dugim kracima u obliku klinova. Služe za sitnjenje i zbijanje grube površine i u dubinu tla, suhih grudvi i obično dolaze iza oranja ili s njim.

Bregasti (valoviti) valjciSpecijalni valjci – NAGAZNI za sijačicu

POSEBNI NAČINI OBRADE TLAčinjenično po namjeni ne pripadaju ni u osnovnu ni u dopunsku obradu tla jer ili obuhvaćaju posebne konstrukcije oruđa, ili su namjenjeni posebnim potrebama i za određene ekološke uvijete.To su slijedeći zahvati:

- površinsko rahljenje ralicom- listeriranje- obrada ispod mrtvog malča- frezanje- obrada rotirajućom motikom- obrada rotirajućom lopatom- ogrtanje

POVRŠINSKO RAHLJENJE RALICOMOvaj nas zahvat vraća u daleku prošlost, ali i u primitivnu poljoprivredu danas.

Predstavlja rahljenje tla do dubine 8-12 cm, vrlo jednostavnim oruđem, najčešće od drveta, eventualno sa željeznim ralom u obliku klina.

Još se koristi u zaostalim predjelima zemlje – Afrika, Azija, donedavno na Kosovu.

LISTERIRANJEIzraz je američkog porijekla, a predstavlja posebnu obradu u aridnim prilikama, lakšim

tlima na Zapadu SAD, uglavnom za širokoredne usjeve (kukuruz) i ekstenzivne prilike proizvodnje.

Koriste se posebna oruđa – listeri – koja u trenutku obrade izrade male humke, a polažu sjeme na dno jarka radi povoljnog fitoklimata za klijanje i nicanje. U vegetaciji prilikom kultiviranja, humci se raširuju i površina poravnava.

PLITKA OBRADA ISPOD MRTVOG MALČAU aridnim područjima ispod 300 mm oborina (SAD) prakticira se diskontinuirani sustav

biljne proizvodnje uglavnom žitarica – tzv. “dry farming system”. U ovom sustavu je vrlo važno čuvanje vlage, a jedan od načina je ostavljanje žetvenih ostataka – slame – na tlu i obrada tla plitko ispod njega – radi smanjenja evaporacije.

Oruđa: Posebna vrsta kultivatora s velikim noževima u obliku pačje noge. U Rusiji ih zovu “PLOSKOREZ” u SAD “chisel”.

Dubina rada: 5-15 cm.Strnjika ostaje na tlu. Zahvat se ponavlja više puta godišnje radi podsjecanja korova, jer

je tlo pod ugarom.

FREZANJEpredstavlja integralnu obradu jer obuhvaća i osnovnu i konačnu obradu tla – odmah

sjetva.

NAČELO: rotiranje motičica, pogon sa vratila. Vrlo agresivno sitnjenje tla.

PRIMJENA:1. nakon oranja za konačnu obradu pred sjetvu2. uništavanje (korova) tratine pred preoravanje travnjaka i djeteliništa3. unošenje u tlo siderata, gnojiva, kondicionara4. posebne freze za sitnjenje biljnih ostataka (SJEČKALICE)

ORUĐA: freze raznih oblika noževa, s okretajima od 105-275/min, brzine kretanja 1,5-7,5 km/sat. Promjer cilindra 36-52 cm.

PODJELA:lagane 5-10 cm dubinesrednje teške 10-20 cm dubineteške 20-25 cm dubineekstremno teške do 30 cm dubine

5

Radni organi: noževiOblik noževa:Za tla bez skeleta:

a) savijene u obliku koljenab) srpasti noževi noževi se oštre

Za skeletoidna tla:c) ravni noževi kao kod mlina čekićarad) noževi u obliku klinae) noževi u obliku izduženog valjka –

(željezo) čelik okruglog profila

LOŠA STRANA:1. Zbog agrasivnog sitnjenja tla, preko

zime dolazi do jačeg zbijanja i slijeganja pa se za teža tla u jesen ne preporuča

2. Nakon duže uporabe na tlima nestabilne strukture može doći do kvarenja strukture.

FREZE POSEBNIH NAMJENA:ostaci biljašiblježivice

OBRADA TLA ROTIRAJUĆOM LOPATOMRotirajuća lopata je vrlo slično oruđe (po djelovanju)

frezi, ali s manjim brojem okretaja/min i manje je agresivna u smislu sitnjenja tla.

Primjena: (slično frezi)- za teška “žilava” tla i u vlažnijem stanju - za integralnu obradu- za unošenje organskih gnojiva, žetvenih ostataka- za uništavanje korova

Oruđe: radni organ je rotirajuća lopata, 28*30, ili 35*30 cm, 30 okreta/min

PLITKA, POVRŠINSKA OBRADA TLA ROTIRAJUĆOM MOTIKOMIzraz je porijekla s engleskog ROTARY HOE, a neki je svrstavaju u zvjezdastu drljaču.

Radni organi: Rotirajući točkovi s čeličnim zupcima

Smjer:za deblju pokoricu, dublje prodiranje u tlo Za tanku pokoricu: sabija tlo u površinskom dijelu

OGRTANJEje nagrtanje tla na korijenov sustav kulture

SVRHANeke kulture kao npr. krumpir traže više

rahlog, sitnog tla za korijenov sustav i stvaranje gomolja.

Obavlja se u vegetaciji krumpira, visine 15-20 cm, a nove sadilice prave grebenove već pri sadnji.

U humidnijim prilikama, na teškom tlu i hladnijim tlima, nakon ogrtanja usjeva ostaju jarci za odvod suvišne vode (Zapadna Hrvatska).

U uvjetima vjetrovitog vremena humci učvršćuju biljke – kukuruz adventivnim korijenom učvršćuje biljku.

Usput, ogrtanje uništava korov

Stanje danas! Humci (grebenovi) smetaju pri kasnijoj obradi tla, berbi i žetvi i ogrtanje se napušta, osim za krumpir. Prevladavaju hidromelioracije.

KOMBINIRANE OPERACIJESvaki do sada obrađen zahvat i oruđe SAMO DIJELOM priprema tlo za novi usjev, osim

freze. To znači, za kompletnu preipremu tla traži se više prohoda različitim oruđima. Da bi se to izbjeglo ili ublažilo suvremena mehanizacija obuhvaća niz oruđa u jednom agregatu.

Prednosti:Ako je tlo povoljno za obradu, obavlja se priprema do kraja –bolja kakvoća za polaganje sjemena, npr.

Velike su uštede u broju prohoda i smanjenju gaženja.

Uštede u troškovima – traktori, gorivo, mazivo, ljudi

Kombinacije oruđa:1. U osnovnoj obradi tla

a) oranje + podrivanjeb) oranje u dva slojac) prilagodba klasičnih plugova, kao kružni plug, varjačni plug

2. Kombinacije osnovne obrade tla i dopunskea) oranje + tanjuranjeb) oranje + drljanjec) oranje + paker valjak

3. Kombinacije dopunske obrade tlaa) drljanje različitim izvedbama drljača (velik broj!) kao,

zupčasta + valjkasta drljača (svih izvedbi i poluga)perasta + valjkasta drljača (svih izvedbi i poluga)

b) plošna kultivacija + drljanje (oruđa niza izvedbi)Krute motičice kultivatora + valjkasta drljača sa nazubljenim polugama za teža,

grudasta, zbijena tlaza lakša tla: savitljive i polusavitljive motičice kultivatora + valjkasta drljača

glatkih poluga, itd.c) tanjuranje + drljanjed) valjanje + drljanje (iza prašenja strništa – kapilaritet)e) kombinirana oruđa za pripremu tla pred sjetvu

FINIŠERI, SJETVOSPREMAČI, RAU-KOMBISUSTAV, KOMBINIRANE SITNILICE, VIBROKULTIVATORI

6

Kombinacije oruđa (nastavak):4. za sjetvu pšenice u sušnijim prilikama, lošeg oranja: (nakon oranja i tanjuranja)

Kultivator kopljastih, dlijetastih motičica + kembridž valjak, ili cross-kil valjak, ili valjak s nazubljenim i glatkim kolutovima + klinasta i valjkasta drljača

5. za sjetvu pšenice nakon kvalitetnog oranja, u umjereno vlažnim prilikama (nakon tanjuranja) - klinasta i valjkasta drljača razne izvedbea) za sjetvu jarina (nakon tanjuranja ili bez njega)

Najčešće klasičnog valjka nema već su samo klinaste i valjkaste drljače ili KULTIVATOR + razne DRLJAČE.

6. Kombinacije za osnovnu i dopunsku obradu tla u smislu integralne obrade + uređaji za polaganje gnojiva (ili bez) + sijačica (ili bez) + polagači za insekticide (ili bez) + prskalice za herbicide, itd.

ORUĐA I STROJEVI ZA INTEGRALNU OBRADU (osnovna + dopunska)

CILJ: zahvatiti i korijensku i sjetvenu zonu- plug je zamjenjen drugim oruđima

“INTEGRATOR”

Brza alternativa za oranje

Unos žetvenih ostataka

b) Posebno su strojevi i oruđa za izvođenje SVIH ovih OPERACIJA, ali za minimalnu – REDUCIRANU obradu tla. U stvari to su posebne sijačice za izvođenje navedenih operacija – za kukuruz, npr.

No-tillage, Zero-tillageROTOSEM (RAU)LANDMASTERI

7

No-till sijačicaPrstasti odgrtači ostataka biljne mase

1) PRIPREMA ZA POLAGANJE SJEMENA

Crtala:A) 25-valno: za snažnu obradu brazdice: za vlažna, zbijena i spužvasta tla koja se inače teško zatvaraju nagaznim kotačima

B) 13-valno: za većinu uvjeta: dobro rahljenje za brzine ispod 10 km/h: na vlažnim tlima može razbacivati tlo

C) 8-valno: za brzine iznad 10 km/h: također razbacuje tlo ako je vlažno

D) Mjehurasto crtalo: najbolji prodor u tlo i rezanje organskih rezidua: može uzrokovati kompakciju zida brazdice u vlažnim uvjetima

2) POLAGANJE SJEMENA

Vertikalno pokretni sjetveni kotači (za praćenje konture terena)

Jedno- ili dvostruki ukošeni diskovi za otvaranje V-brazdice

Lula za polaganje sjemena

3) ZATVARANJE BRAZDICE NAGAZNIM KOTAČIMA

SUSTAVI OBRADE TLApredstavljaju spajanje pojedinačnih zahvata osnovne obrade i dopunske obrade tla u jednu logičnu cjelinu.

Na izbor odgovarajućeg sustava obrade tla utječu: klima, svojstva tla, reljef, SUSTAV BILJNE proizvodnje, izvor energije, oruđa i ekonomičnst proizvodnje.

Budući da se ovo sve mijenja, NEMA jedinstvenog, opće prihvaćenog sustava obrade tla za određene kulture, već se on mora prilagođavati ekološkim uvjetima, a to znači da ima ne samo REGIONALNI već i LOKALNI karakter (čak i na istom gospodarstvu).

UKRATKO! Treba izabrati onaj sustav obrade tla koji je najbolje uskljađen s osobinama tla, reljefa i klime, dakle staništa i zahtjevima kulture, te da je najjeftiniji.

1. SUSTAVI OBRADE TLA NA ORANICIA) Sustav obrade tla za OZIMINE (sjetva u jesen)B) Sustav obrade tla za JARINE (sjetva u proljeće)C) Sustav obrade za INTERPOLIRANE USJEVE (kasna proljetna i ljetna sjetva)

2. PREORAVANJE DJETELINIŠTA I UMJETNIH TRAVNJAKA

3. PRETVARANJE PERMANENTNIH TRAVNJAKA U ORANICU

4. SUSTAV OBRADE TLA ZA DRVENASTE KULTURE

8

A. SUSTAVI OBRADE TLA ZA OZIMINEZadatak:Pripremiti tlo do optimalnog roka za sjetvu

Postoji nekoliko varijanata obrade tla u ovom sustavu, ovisno o slobodnom intervalu između dva usjeva odnosno o vremenu napuštanja tla od strane predusjeva i sjetve novog. On može biti od nekoliko mjeseci do svega par dana.

oranje za sjetvui finalizacija

-VI

pliće oranje + oranje za sjetvu i finalizacija obrade

-V

vrlo plitka obrada (prašenje) + sjetveno oranje

IV

finalizacija bez prethodnog plićeg oranja ili s oranjem

oranje za sjetvuIII

oranje za sjetvu i površinska priprema (finalizacija obrade)

vrlo plitka obrada tla (prašenje)II

oranje za sjetvu i površinska priprema (finalizacija obrade)

vrlo plitka obrada strništa (prašenje) + plitko ljetno oranje

I

JesenLjeto

I - Prašenje strništa – plitko ljetno oranje – sjetveno oranje + finalKoristi se kad je vremenski interval dug, npr. pšenica iza uljane repice = kraj VI –početak; sredina listopada.

PRAŠENJE STRNIŠTA:obavlja se odmah, nakon žetve, najčešće plugom, 8-12 cm, u novije vrijeme

tanjuranjem težim tanjuračama.

Zašto odmah iza žetve, plitko i s kojim ciljem?- Prekida se kapilaritet i evaporacija te gubitak vode- Provociraju se sjemenke korova na nicanje, a kasnijim zahvatom ljetnog oranja korov

će se uništiti.- Uništavaju se nikli korovi i oni u vegetaciji- Unose se u tlo žetveni ostaci kao ENERGETSKI materijal za biokomponenetu, dakle

jača rad mikroorganizama UGORENJE.- Omogućuje se prodor u tlo ljetnih oborina. Dakle, velika briga za vodu jer treba

biokomponenti i nicanju korova- Olakšava se daljnja ljetna obrada jer se smanjuju otpori tla

Ako se zaoravaju žetveni ostaci, dodati dušika za razgradnju organske mase: 0,8 kg N za 100 kg slame i sl. ≈ 100 kg uree u prosjeku.

Zašto? Da se ublaži ili izbjegne DUŠIČNA DEPRESIJA na slijedećem usjevu, i to:

- forsira se većina razgradnje u ljetno razdoblje kada nema kulture i time se izbjegavaju preklapanja dva maksimuma potreba za dušikom u istom trenutku od strane mikroorganizama i kulture.

1. Primjer

Dakle, preklapaju se potrebe za N →DEPRESIJA (MANJAK dušika na usjevu) jer mikroorganizmi imaju prevagu u usvajanju dušika.

2. Primjer

Veći dio organskih ostataka razgrađen u ljetu

Mikroorganizmi su većinu potreba podmirili prethodnog ljeta dok nije bilo usjeva –depresija ublažena.

Zašto u biti dolazi do depresije dušika?

Slama ima odnos C:N = 50 do 150:1, vrlo širok.

Razgradnjom slame – postupcima humifikacije nastaju proizvodi bogatiji dušikom –humus: C:N = 10-15-20:1, užeg odnosa.

Budući da je ugljik konstantan (disanje?!) nužno je pribaviti dušik, a to mikroorganizmi uzimaju iz tla, baš kada i biljke. Zato se za razgradnju dodaje dodatno dušik, a po mogućnosti treba razdvajati maksimume potreba poticanjem razgradnje bez usjeva, ili kada je on slabo razvijen.

POTICANJE se upravo omogućuje istovremenim zaoravanjem sa N gnojivima.

Konkretno za gornje slučajeve: U ljeti je mineralizacija N-spojeva slabija i nedovoljna, a dušik treba za razgradnju. DODATI!

Zašto prašenje odmah nakon žetve?

1. Dok još ima vode za normalno oranje, jer se tlo brzo suši: 1-2% dnevno se gubi pri 20-25% vode u tlu. Ako vlaga padne ispod 1% na srednje teškom tlu poteškoće u oranju, za 7% teža obrada, a kod koherentnih tala nemoguća obrada.Opasnost! da se tlo ne obradi.

2. Voda nam treba za mikroorganizme i razgradnju!Nakon prašenja korisno je povaljati i odmah podrljati radi uspostave kapilariteta u dubini mekote, a prekida na površini tla.

PLITKO LJETNO ORANJE10-20 cm, 4-5 tjedana iza prašenja.Zadatak:

- uništavanje niklih korova, provokacija novih- spuštanje procesa UGORENJA dublje u tlo- unošenje mineralnih i organskih gnojiva

Danas: sve se više napušta – reducirana obrada!Utjecaj na prinos?

Pozitivan, uz dodatni dušik.

Korisno je i lišće šećerne repe (povećava prinos do 23%) i ostatci od slame.

ORANJE ZA SJETVU20-30 cm, ovisno o usjevu, za unošenje gnojiva.

ZAVRŠNA (FINALNA) OBRADAObično je to tanjuranje, drljanje, kultiviranje ili kombinirana oruđa–SJETVOSPREMAČI.

Za teže uvjete, grubu brazdu:- tanjuranje sa težim (TARA) pa srednje teškim (DRAVA) tanjuračama u slijedu ili naizmjence. Za sitnjenje gruda – KEMBRIDŽ valjci u smjeni s tanjuračama. Posljednji prohod pred sijačicu – SJETVOSPREMAČI od drljača.

9

II - VRLO PLITKO ORANJE – PRAŠENJE u ljeto i u jesen.Sjetveno oranje + završna obradaOva inačica može biti reduciranje prve (I) – štednja, ili je predusjev kasnije napustio tlo (iza kasne pšenice – ječam). Izostavljeno plitko ljetno oranje!

III - ORANJE za SJETVU u ljeto i FINALIZACIJA u jesenMože biti kao drastičan oblik reducirane obrade tla, ili iza kasnijeg predusjeva

dolazi ranija ozimina (npr. iza ranog krumpira – ječam). U prvom slučaju su otpala dva oranja: prašenje strništa i plitko ljetno oranje, a umjesto njih oranje na punu dubinu.Oprez! U vlažnijem ljetu mogu prevladati korovi!

IV - Vrlo plitka obrada-prašenje + sjetveno oranje u ljetoNpr. iza ječma uljana repica (VI-početak VII – kraj VIII-početak IX. Dovoljna su

samodva oranja + finalizacija.

V - U ljetu bez obrade, u jesen pliće pa sjetveno oranje + finalizacijaIza krumpira ili ranijeg vađenja šećerne repe ostaje do sjetve pšenice dovoljno

vremena za 2 oranja. Ipak, najčešće je to samo jedno sjetveno oranje + finalizacija.

VI - U ljetu bez obrade, sjetveno oranje + finalizacija u jesenNpr. iza šećene repe, kukuruza, suncokreta i dr. ostaje vremena za samo jedno oranje.

B. SUSTAV OBRADE ZA JARINE

Zadatak: kao i za ozimine + ( u našim uvjetima) skupljanje vlage u hladno-vlažnom jesensko-zimskom razdoblju za toplo sušno ljeto (kolovoz, srpanj).Ima više inačica, opet ovisno o vremenu napuštanja predusjeva i vremenu sjetve.

a) obrada za jarine iza ozimina

b) obrada za jarine iza jarina

finišplitka obradaduboko oranje ± podrivanjeV

finiš-prašenje strništa + duboko oranjeIV

plitko oranje + finiš

duboko oranje ± podrivanjeprašenje strništa + plitko oranjeIII

finišduboko oranje ± podrivanjeprašenje strništa ili plitko oranjeII

finišduboko oranje ± podrivanjeprašenje strništa + plitko oranjeI

proljećejesenljeto

plitko oranje + sjetveno oranje + finiš-VIII

proljetno oranje za sjetvu + finiš-VII

finišduboko oranje ± podrivanjeVI

proljećejesen

1. PREDUSJEVI NAPUŠTAJU TLO VRLO RANO LJETI (PŠENICA, JEČAM, REPICA), A JARINE DOLAZE KASNIJE (KUKURUZ, SUNCOKRET I SL.)Prva inačica predstavlja višefazno oranje, klasični sustav, najbolji, ali i najskuplji.

Napušta se, a zamjenjuje ga druga inačica sa izostavljanjem jednog od oranja. Reduciranje! Zatvaranje brazde (blanjanjem ili drljanjem) dolazi kao obavezno u našim uvjetima na povoljnim, strukturnim tlima (istočna i srednja Slavonija) radi čuvanja skupljene vlage. Ne preporuča se na težim tlima, jakog kapilarnog uspona, u vlažnom klimatu, uz moguće zaprašivanje i zamuljivanje.

Treća inačica se može koristiti na težim tlima, sklonim zbijanju preko zime i zakorovljena. Rjeđe se koristi jer ju zamjenjuje proljetno tanjuranje ili kultiviranje.

IV - Prašenje + duboko oranje u ljetopredstavlja vid reducirane obrade jer izostavlja plitko ljetno oranje. Oprez! u vlažnijoj jeseni jača zakorovljenost, te problemi u proljeće.

V - Duboko oranje u ljeto, u jesen eventualno plitko oranjedrastičniji je vid reducirane obrade. 2 oranja otpadaju. Oprez! vlažnije ljeto – zakorovljenost, zato je i predviđeno eventualno jesensko plitko.

2. PREDUSJEVI NAPUŠTAJU KASNO U JESEN ILI POČETKOM JESENI

VI - Ima dovoljno vremena za jedno duboko jesensko oranje, a na proljeće slijedi “zatvaranje brazde” ili bez, te završna priprema tla.

3. ZBOG KASNOG SKIDANJA PREDUSJEVA NIJE SE USPJELO OBAVITI JESENSKO ILI ZIMSKO ORANJE, ILI SU NA TLU OSTALI SIDERATI, ILI KULTURA ZELENOG KONVEJERA ZA STOKU (OGRŠTICA, REPICA, KELJ)

VII - Za povoljnije prilike tla i klime u proljeće se obavlja sjetveno oranje + završna priprema

VIII - Za teža tla, vlažnija, hladnija: kasno u zimu il rano u proljeće. Vrlo plitko oranje + kasnije sjetveno oranje + završna obrada radi boljeg sušenja i zagrijavanja.

Inačica proljetnog oranja, u slučaju nemogućnosti obavljanja jesenskog ili zimskog, vrlo je loše rješenje.

POSEBNA POZORNOST!

DUBOKO JESENSKO ORANJEDubina: 30-35 cm, šećerna repa 45 cm, ovisno o kulturi.

Razlozi za:

* Veća masa tla se izvrgava utjecaju atmosferilija

* Migrirana hraniva u dubinu, ponovo se vraćaju na površinu

* Reducirani spojevi postupcima oksidacije prelaze u pristupačniji oblik

* Tlo se uzvrgava izmrzavanju – učinak mraza i povoljno stanje tla za sjetvu, premda kratkotrajno

* Na površinu se izbacuju štetnici i korovi (izmrzavaju)

* Akumulacija vode u ljeto

* Žetveni ostaci ulaze u tlo – počinju postupci razgradnje što ublažava dušičnu depresiju. Preporuča se zato dodavanje dušika. Za kukuruzovinu 0,6 kg N za 100 kg kukuruzovine ≈ 100 kg UREE.

Praktično pitanje!Ako iz bilo kojeg razloga nismo u stanju obaviti jesensko oranje, do kada ga u zimi možemo izvesti?

Računa se da bi nakon oranja trebalo biti barem još mjesec dana s mrazevima. To znači: za naše uvjete ovo se oranje može obaviti do polovice siječnja. Hvataju se, svakako, i dani s malo smrznute površine da gaženje bude manje, a posao obavljen.

Drugo pitanje!Ako je jesensko pa i zimsko oranje jako grubo?

Korisno je takvo oranje potanjurati i poravnati. Ravnanje jesenske brazde (ili u ljetu) smatramo danas kao obavezno obaviti za šećernu repu i soju iz razloga ravnomjerne pripreme “posteljice”, a za soju radi ravnog terena jer se u žetvi mnogo gubi sa nepožetim donjim prvim mahunama.Negativna korelacija: viša prva mahuna, niži prinos.

10

Oranje za sjetvu u proljećeLOŠE! ZAŠTO?Gubitak skupljene vlage, nema učinka izmrzavanja, nesigurna priprema tla za sjetvu, prinosi manji!

Primjer: Lesivirano smeđe tlo, SlavonijaJesensko oranje – prinos kukuruza 6,87 t/haProljetno oranje – prinos kukuruza 5,75 t/ha

Ipak, u humidnijim prilikama, na lakšim tlima, jesensko i proljetno mogu biti jednako vrijedna! Proljetna su oranja i plića, 20-30 cm.

ZAVRŠNA PRIPREMA TLA U PROLJEĆEPraktična poslovica: Predsjetvena priprema treba stvoriti tvrdu "posteljicu", a meki "pokrivač".

Najbolje je, dakako, u proljeće koristiti samo sjetvospremače, bez tanjuranja, premda u praksi dominira i jedno i drugo.

Idealna priprema: (KUCUBURA) sjeme najbolje niče, ako je:55% agregata tla 0,25-5 mm10% agregata tla 5 - 10 mm≈ 25% agregata tla > 10 mm

C. SUSTAV OBRADE TLA za INTERPOLIRANE USJEVE

To su usjevi kasne proljetne sjetve (iza kultura zelenog konvejera – uljana repica, ogrštica) ili postrni usjevi nakon žetve repice, ječma, pšenice: rani hibridi kukuruza, suncokreta, graška, soje, povrća.

Učinkovita je integralna obrada: frezom, 10-20 cm.

Najčešće-oranje, ne dublje od 20 cm, radi čuvanja vode, a nema ni potrebe od strane kulture.

Zatim slijede - tanjuranje,- sjetvospremači, - sjetva, pa- valjanje+drljanje.

2. PREORAVANJE DJETELINIŠTA I UMJETNIH TRAVNJAKAPojmovna razjašnjenja:Riječ je o antropogenom tlu, oranici, koja je privremeno bila djetelinište ili umjetni travnjak- 3-4 godine, dok je posve drugačija situacija kod prirodne, dugotrajne livade ili pašnjaka.

Zadatak obrade: uništiti biljni pokrivač, sačuvati humus i povoljnu strukturu.Razlikovati: humus leguminoza se zbog užeg odnosa C:N brže razlaže od humusa travnjaka (širok C:N).

Zato!preoravanje travnjaka već ljeti da se do proljeća raspadne tratina, a djeteliništa preorati u jesen kad temperatura padne ispod 8°C, prestane rad mikroorganizama, da se ne mineralizira dušik (ispiranje preko zime).

Dubina: budući da je to bila oranica, ore se do dubine normalnog, prakticiranog oranja na toj oranici.Tehnika uništavanja pokrivača djeteliništa:umjetnog travnjaka

- preoravanje za 135° lemešnim plugom + gnojidba- preoravanje za 135° lemešnim plugom s predraonicima + gnojidba- frezanjem pa oranjem + gnojidba

Da li predraonik ili ne? Nekada, na slabo plodnim tlima NE, danas, uglavnom DA: Može i jointer-džointer da odreže samo dio tratine i baci na dno brazde, da ne izbija trava između brazdi.

3. PRETVARANJE PERMANENTNIH TRAVNJAKA U ORANICUBitna razlika u odnosu na prethodni slučaj, što nalaže drugi (princip) pristup dubini oranja i tehnici oranja (uništavanje pokrivača).

Dubina:U ravilu do dubine humusnog sloja, ≈12-20 cm.

Tehnika oranja:Dobro da prethodi “paranje tratine” tanjuračama sa isječenim obodima diskova

- preoravanje plugom za 180°- preoravanje plugom za 135° + jointer - frezanje i oranje

Za okretanje od 180°-plugovi sa spiralnom daskom i odnosom dubine i širine plastice 1:2.

Kada? LJETI!Mjere opreza: 1. Klisnjaci, tretiranje insekcidima

2. Nizak pH - kalcizacija3. Nizak fond hraniva: jača gnojidba mineralnim gnojivima

Slijedeće proljeće: standardna obrada

11

4. SUSTAV OBRADE TLA ZA DRVENASTE KULTUREDvije faze:

1. prije postavljanja nasada2. u tijeku održavanja nasada

1) Prije postavljanja nasadaRIGOLANJE, prati ga gnojidba na zalihu, ili meliorativna gnojidba. U ljeti, dok je suho!Ravnanje. U proljeće standardno.

2) U tijeku održavanja nasadaOsnovna obrada i gnojidba dok vegetacija miruje – jesen, zima, proljeće.

Kultivacija u vegetaciji + gnojidba (prihrana).

REDUCIRANA OBRADA TLA

predstavlja u odnosu na klasičnu obradu tla, najjednostavnije rečeno, pojednostavljenu, jeftiniju obradu tla, ili kako to neki autori kažu – obradu sa smanjenim brojem operacija ovisno o zemljišnim, klimatskim i gospodarskim uvjetima.

Kakvo je stanje obrade tla u širokoj praksi?

* Velik broj operacija i prohoda

* Obrada je skupa. 38-42% od ukupnih troškova otpada na obradu, od toga 70-80% na oranje. Izvor energije je nafta. Sve je ima manje, manje je izvora. Skupa je.

* Jaka antropogena zbijanja zbog gaženja

* Erozija na valovitom terenu (vodom)

* Erozija vjetrom (Velika Ravnica – SAD)

* Organizacijski problemi za visokog utroška u mehanizaciji i ljudskom radu.

Izlaz?Dio teškoća rješava pojednostavljena REDUCIRANA obrada tla.

Zahtjevi za ovakvom obradom sežu čak u pretprošlo stoljeće.Među prvima zahtjevima za reformu u obradi tla bile su kritike lemešnog pluga zbog bolesti tabana pluga. Krilatica je išla sa zahtjevom “van s plugom – LOS VOM PFLUG“ i zamjena kultivacijom. Rezultati su bili povoljni u sadašnoj klimi i lakšim tlima, a humidnijoj kultivatori su se ugušili u korovu.

Osim “bolesti tabana pluga”, oranje je bilo uzrok i drugim problemima pada plodnosti tla: negativne promjene strukture, gubitak humusa, erozija vodom i vjetrom.

Još prije pokušaja izbacivanja pluga u Njemačkoj, u Francuskoj plug pokušava zamjeniti JEANOV SUSTAV u žitarskoj proizvodnji sa obradom tla kultivatorima: odmah po žetvi 3-5 cm, zatim za 10-12 dana ponovo nešto dublje. Treće još dublje sa stajskim gnojem. Ukupno 8 kultivacija sa maksimalnom dubinom 20 cm, te uz mrtvi malč na površini.

U Rusiji krajem 19. stoljeća, OVSKINSKI je pokušao s plitkom obradom do 5 cm ekstirpatorima, radi čuvanja humusa za mikroorganizme, a s ciljem uništavanja korova.

Podsticaj su nam dali MENDELJEJEV i KOSTIČEV koji su smatrali da okretanje brazde nije bezuvijetno već samo dubinsko rahljenje bez pluga. Međutim, ovaj sustav je zbog korova doživio potpun krah.

Drugi ruski istraživač MALJCEV potpuno je odbacio duboku obradu i propagirao svakogodišnju plitku obradu diskosnim prašačima (ljuštilnicima) 10-12 cm, te jednom u 4-5 godina obradu na 40-50 cm, plugom bez daske i drljačama – ekstirpatorima. Rezultati su bili proturječni, ali i prihvatljivi u određenim područjima – KURGANSKA OBLAST.

Krajem prošlog stoljeća HORSKY (Češka – rijeka LABA) je propagirao plitko oranje do 20 cm, a dublje samo rahljenje – ne miješati humozni sloj i zdravicu (rahljenje svake četvrte godine).

I očevi “biotehničkog ratarenja” Görbing i Sekera imaju ista mišljenja – plitka obrada do 22 cm, dio okretati, a dio rahliti.

U Mađarskoj se javio MANINGEROV SUSTAV – plitka obrada diskosnim oruđima do 10 cm, maksimalno 15-20 cm, uz drljanje i valjanje tla, za srednje teška tla – žitarice kao glavne, te leguminoze i krucifere.

U sustavu suhog ratarenja (dry farming system): U SAD, Kanadi, Australiji, u semiaridnom i aridnom području javila su se dva sustava:1) stariji Campbell-ov i 2) noviji sustav obrade tla pod malčom od strni STUBBLE MULCH FARMING SYSTEM

1) Prema Campbellu u semiaridnom području treba osigurati trajni kapilarni uspon vode, a rahlom površinom dobivenom obradom spriječiti evaporaciju. Ovaj sustav se uklapao u diskontinuirani sustav žitarske proizvodnje, i u godini UGARA se kontinuirano tanjuralo. Pred sjetvu- krajem ljeta ili u jesen- oranje do 20 cm, paker valjak i nakon toga sjetva.

2) Novi stubble mulch farming system uključuje ostavljanje malča od strni i slame na površini, a obradu ispod njega, 10-15 cm, kultivatorima u obliku širokih pačjih nogu (ploskorez, chisel).

U našem stoljeću u bivšem SSSR-u i SAD razvila se tehnologija predvegetacijskog uništavanja korova u više ponovljenih kultivacija (SAD) ili plićeg oranja (ex-SSSR).

Jak poticaj reformi u obradi tla dala je konzervacijska obrada tla u SAD 30-tih godina, zbog nezapamćene eolske erozije – DIRTY THIRTIES.

Svi spomenuti sustavi su uglavnom patili od problema korova.Međutim, nakon II svjetskog rata, na Zapadu je izvršen jači pritisak na pojednostavljenje obrade tla iz ekonomskih razloga. PERSPEKTIVU je otvorio pronalazak HERBICIDA koji su obradi tla skinuli velik teret – ZADATAK borbe s korovima.

Ostvareni su prvi veliki rezultati 60-tih godina u SAD, počela su istraživanja u Zapadnoj Europi i drugdje.

Danas, velik dio površina u SAD primjenjuje neki vid reducirane obrade, a prema prognozama do 2010 godine u SAD na 80% oranica primjenjivat će se neka inačica reducirane obrade tla, a 50%od toga bit će bez obrade (No-tillage).

12

Podjela reducirane obradePrema Mihaliću:Danas, iz didaktičkih razloga, mogli bi reći da reducirana obrada ima 3 cilja:Reduciranje klasičnih sustava obrade tlaMinimalizacija obrade tlaIzostavljanje obrade tla, tj. iskorištavanje kulturnog tla bez obrade.

DRUGI AUTORI (BUTORAC i sur.)Prema nekim autorima reducirana obrada tla bi se mogla podjeliti na 4 djela:1 Minimalna obrada tla

- MINIMUM TILLAGE- REDUCED TILLAGE

2 Izostavljena obrada tla- NO - tillage- ZERO - tillage- Direct drilling

3 Konzervacijska obrada tla - CONSERVATION TILLAGE

4 Racionalna obrada tla - RATIONAL TILLAGE

1. Reduciranje klasičnih sustava obrade tla:

minimalizacija obrade tla = MINIMALNA OBRADA ili MINIMUM TILLAGE.

Pri minimalnoj obradi tla smanjuje se broj operacija (zahvata) obrade, neki od klasičnih zahvata se u potpunosti izostavljaju, neki se međusobno povezuju, smanjuje se dubina ili površina obrade, a kao rezultat svega smanjuju se troškovi obrade tla.

Minimalna obrada tla može se primjenitit bez opasnosti od pada prinosa na plodnim tlima, pri intenzivnom korištenju mineralnih gnojiva, herbicida, insekticida i fungicida.

Minimalnu obradu ne treba promatrati samo s ekonomskog motrišta, premda je to jako važno, već i sa drugih motrišta:- manje prohoda - manje gaženja tla, manje zbijanje

- bolja vodopropusnost, osobito donjih slojeva tla- bolja aeracija i bolji životni prostor za biljku

Jednom riječju- čuvanje tla od pogoršanja fizikalnih i bioloških svojstava.Iz toga proizilazi AKSIOM minimalne obrade (Mihalić):

“Reducirati volumen obrađenog tla na minimum, svesti obradu na jedan zahvat, čuvati humus i strukturu, spriječiti eroziju na površini, i napokon, staviti sjeme u povoljen, a korov u nepovoljne uvjete”.

Inačice minimalne obrade tla:A) REDUCIRANJE KLASIČNIH SUSTAVA OBRADE TLA1. Pri minimalnoj obradi tla u ovom smislu misli se na sustave obrade tla za ozimine i

jarine, u višefaznoj obradi. Tim se mogu izostaviti plitko oranje, ljetno oranje (kolovoz), pa čak i prašenje strništa, ako se može izvesti neposredno oranje na punu dubinu, odmah iza žetve, a za slijedeći usjev.

2. Ovdje bi svakako mogli uvrstiti korištenje naknadnog djelovanja duboke obrade izvršene za pretkulturu.

Postoje svjetska i domaća istraživanja, npr. pšenice i sa plićom obradom – oranjem do 25,20 ili 15 cm, pa čak i tanjuranjem, s tim da je obavljena duboka obrada 35-40 cm- 45 cm ili dublje za pretkulturu- šećernu repu ili kukuruz.

B) KOMBINIRANJE OPERACIJASamo zahvati obrade tla i zamjena plugaObrada + sjetvaObrada + gnojidbaObrada + gnojidba + primjena herbicida + sjetvaSjetva u tragove kotača traktora

C) REDUCIRANJE DUBINE OBRADE8-18 cm. oranjem ili čak samo tanjuranjem; pogodno za naknadno djelovanje duboke

obrade

Inačice minimalne obrade tla (nastavak):D) REDUCIRANJE POVRŠINE ZA OBRADUTo je obrada tla sa sjetvom u: a) ŽIVI

b) MRTVI MALČi to obrada samo u trake- u redu za sjeme, a ostali dio se ne obrađuje. Koriste se

posebni strojevi – TILL PLANTER-i: obrada, gnojidba + zaštita ali u redu – traci. Odatle i naziv STRIP tillage.

a) Obrada u živi malč – niskog habitusaObično su to bijela djetelina ili djetelinsko-travne smjese. Posebni stroj pripremi trake

širine 30-70 cm, dubine 5-15 cm, u koje se sije, u pravilu širokoredne usjeve (kukuruz, soja, pamuk). Ova se inačica može prakticirati u području sa više od 700 mm oborina godišnje.

b) Obrada u mrtvi malčObično je to sasječkana slama ili kukuruzovina koja ostaje ležati na tlu. Obrada je ista

kao i u živi malč (malo drugačiji radni organi), s tim da je prikladna za područja s manje od 700 mm oborina godišnje. Dakako, nakon nekoliko godina mrtvi malč se mora zaorati.

!!! Ove inačice su nepogodne za šećernu repu, žitarice, djeteline i bilje sitnog sjemena.

c) uzgoj kultura u “čistoj” oranici; u usjev se usijavaju djeteline ili trave, s ciljem čuvanja tla od erozije.

d) Također, ovdje pripada i primjena tzv. “AGROMOSTA”, tj. ostavljanje čvrstih tragova za poseban stroj-oruđe koje obavlja sve operacije agrotehnike na oranici bez gaženja, osim po ostavljenom čvrstom tragu. Širokog je zahvata s mogućnošću mijenjanja oruđa – jednom je to obrada tla, drugi put sjetva, treći puta prskalica, itd.

e) Osim spomenutog, a u praksi se već prakticira, jest ostavljanje tragova za oruđa i traktor, koji se ne zasijavaju već služe kao put traktorom prigodom zaštite, prihrane i td. Dakako, traži se jednak zahvat (širina) svih oruđa i priključnih strojeva. Npr. 18 ili 24 m. Razlozi su jednostavni. Mjerenja su pokazala da je prinos iza tragova kotača traktora 27-30% manji, pa zašto onda često gaziti po usjevu. Bolje je ostaviti tragove za širokozahvatna oruđa.

13

LOŠE STRANE MINIMALNE OBRADE1. Ne pogoduje za teža tla, nedrenirana, niže plodnosti u nepovoljnoj klimi, već nasuprot

za lakša, plodnija tla, u povoljnoj klimi, i nije za sve kulture.

2. Pogoduje samo za neke kulture, u prvom redu okopavine, širokog reda sjetve (kukuruz, soja).

3. Minimalna obrada ne rješava pitanja meliorativne gnojidbe, obrade, gnojidbe na zalihu, korekture klime.

4. Smanjeno je uništavanje korova, naročito višegodišnjih, što može biti ozbiljan problem. To traži povećanu primjenu herbicida i pesticida općenito.

5. U određenim, lošijim uvjetima smanjuje aeraciju tla i aktivnost mikroorganizama u tlu.

6. Žetveni ostaci na tlu mogu znatnije smanjiti temperaturu tla što usporava početni rast (kukuruz u V mjesecu).

7. Pri reduciranoj obradi slabije je nicanje pa se traži i do 10% više sjemena.

8. Na nekim tlima smanjen je rast korijena zbog zbijenosti, hraniva su pri površini, niža je temperatura.

9. U određenim uvjetima ostvaruju se NIŽI prinosi.

Kakve su mogućnosti kod nas?Istraživanja nisu bila obimna, ali ona obavljena ukazuju da mogućnosti

reduciranja postoje. Dakako, na plodnijim tlima.Npr., u Vojvodini se već naširoko prakticira sjetva pšenice, npr. iza soje, uz

primjenu chisel oruđa te tanjuranje (npr. Multitilerom). Ponegdje je to samo tanjuranje, dakako i iza drugih predusjeva koji ostavljaju malu masu žetvenih ostataka. Opasnost od samog tanjuranja (bez rahljenja chiselom) leži u suhom proljeću pa nastupa “stres negativne bilance vode” (suše). Zato svakako uz rahljenje! Ali, u vlažnijim godinama-stagnacija vode.

Ili, plića obrada za pšenicu iza dublje obrade za šećernu repu ili kukuruz –REZIDUALNO DJELOVANJE.

Ili, dobre rezultate pokazala je sjetva kukuruza u grubu jesensku brazdu, bez površinske pripreme u proljeće.

Ili, sjetva pšenice RAU-ROTOSEMOM - freza- sijačica- valjak

- u grubu brazdu, nakon oranja- može i bez oranja

- iza tanjuranja- bez ikakve osnovne obrade

- SOJE (OTPORI, HABANJA)- iza krumpira, šećerne repe

- u kombinaciji s gruberom (ispred freze)

Za naše prilike treba istaći:Najprije MAKSIMALIZACIJA pa onda MINIMALIZACIJA, što će reći, 1 najprije urediti naša tla, 2 podići razinu opće plodnosti, pa se tek onda može 3 uz manja ulaganja očekivati visok prinos.

Mi smo za reduciranu obradu, ali razina dostignute produktivnosti i razina prinosa ne smiju doći u pitanje!

Konačno, imajući u vidu loše strane reducirane obrade, moguće je pojednostavljenje obrade samo 1-2 godine te ponovni povratak na klasičnu obradu, dakle reducirana obrada samo u INTERVALU između intenzivnije, standardne, konvencionalne, uobičajene obrade tla.

2. IZOSTAVLJANJE OBRADE TLA - No-tillage- ZERO TILLAGE- DIRECT DRILLING

CHEMICAL tillage, SOD planting, SOD SEEDING, NULEVAJA OBRABOTKA.

Predstavlja krajnji stupanj reducirane obrade tla, i u našem jeziku odgovara uzgoju usjeva bez obrade tla, stariji naziv “NULA obrada”.

Polazna točka ovakvoj obradi dolazi u činjenici da u divljini bilje raste BEZ OBRADE, te u skladu s tim zašto onda obrađivati tlo?

Međutim, do pojave herbicida, vrlo važan zadatak obrade tla bio je uništavanje korova. Pojava herbicida, u temelju je izmjenila ovaj zadatak. Dobiveni su totalni herbicidi na osnovi DIQUATA (Reglone) i PARAQUATA (Gramoxone) čije je djelovanje agresivno, a ukratko nakon primjene djelovanje se gubi pa je ubrzo nakon primjene moguća sjetva. To je omogućilo sjetvu bez obrade tla, a u svijetu se sreće nekoliko inačica ovakve obrade (uglavnom u SAD). NOVI HERBICIDI na osnovi GLIFOSATA jošsu bolji.

Bitna pretpostavka većine inačica je permanentni malč od biljnih rezidua.Koriste se posebni strojevi – sijačice za više operacija: otvaranje brazdice za ulaganje gnojiva i sjemena, uređaji za gnojidbu, sjetvu i zaštitu.

LOŠE STRANE UZGOJA USJEVA BEZ OBRADE:Uglavnom su iste što i za minimalnu obradu tla. Izoštren je ipak problem GNOJIDBE (uslojavanje pojedinih nemobilnijih elemenata bliže površini; npr. P).

PERSPEKTIVA U NAS:Za sada je pokazala loše rezultate za praksu. Nužna su daljnja istraživanja.

Za okopavine-kukuruz:Problem su sušni SRPANJ i KOLOVOZZbijanje tlaKorovi, ali GLIFOSAT obećava (RoundUp, Hercules)

3. KONZERVACIJSKA OBRADA TLAje sustav obrade tla u kojem se biljni ostaci zadržavaju NA ili BLIZU same površine, ili

se održava neravnost površine, ili pak oboje, da bi se suzbila erozija i postigli povoljni odnosi TLO:VODA.

Drži se da bi to trebalo biti barem 30% žetvenih ostataka (rezidua), da bi se erozija smanjila za 50%.

U SAD je ovakva obrada 1982. godine obuhvaćala 25% obradivih površina.

Sustav konzervacijske obrade tla u SAD obuhvaća slijedeće sustave obrade tla-sjetva:Izostavljanje obrade (NO-TILL)Obrada tla u grebenove (RIDGE TILL)Obrada tla u trake (STRIP TILL)Obrada tla u malč (MULCH TILL), i Reducirana obrada (REDUCED TILLAGE)

Koji oblik primjeniti?U SAD: 8 RAJONA sa 180 podrajona – proizvodno-ekoloških jedinica i za svaku postoje

preporuke za određene inačice. Npr.: sa malčem za semiaridna i aridna područja.RIDGE TILLAGE za teška tla, za humidnije, hladnije prilike.Vrijedno je spomenuti ZDRUŽENU SJETVU kukuruza i soje u ridge tillage. To je

konsocijacija kultura, tzv. STRIP CROPPING.

14

RACIONALNA OBRADA TLA (Rational tillage)predstavlja više načelo nego li praksu, na izdvajajući prethodno rečeno, a predstavlja pojednostavljenje zahvata (operacija) obrade, tj. redukciju frekvencije (broja prohoda), dubine i intenziteta obrade, sve do faze koja predstavlja stvarne potrebe biljaka, uvažavajući borbu protiv korova i strukturu tla.

Činjenično, to je izvođenje obrade na najracionalniji način – kombiniranjem oruđa, zamjene jednog drugim, kombiniranje zahvata, itd., s ciljem povećanja učinkovitosti obrade tla, pojeftinjenja, brzine izvođenja, itd.

Perspektiva kod nas?!U tom pogledu prigode za široku praksu su mnogobrojne. Npr.: zamjena pluga chiselom za pšenicu iza soje, niz kombinacija oruđa, itd.

OBRADA TALA SPECIFIČNIH SVOJSTAVA

Stavljajući težište na fizikalna svojstva tala, u zasebnu skupinu, moglo bi se izdvojiti:- glinena tla- tla bogata prahom (pjeskovita ilovača i praškasta ilovača)- pjeskovita tla (pjeskulje)- tresetna tla (tresetišta), i- tla poremećena površinskim kopovima i građevinskim zahvatima

(konstrukcijama)

Teška glinena tla- s više od 30% glinastih čestica (zdravica više od 40%)- kad se vlaže bubre- kad se suše stežu se- nabubrena ne propuštaju vodu- interval za obradu je kratak- vlažna osjetljiva na tlačenje kotačima strojeva

- razmazuju se- kapacitet za fiziološki korisnu vodu nizak- kad zasuši pucaju, lome korijenje, imaju visoku točku venuća (kod visoke vlažnosti)- nisu za korjenasto bilje, više za ozimine, trave jer se siju u povoljno vrijeme. Bolje ih je prepustiti prirodi ili travnjacima

Traže: umjetnu drenažu sa filterom, čak i krtičnu (zajedno). Zbog slabe propusnosti čak traže uz drenažu i vertikalno dubinsko rahljenje. Vrlo učinkovita mjera je i "pjeskanje" (unošenje pijeska u tlo!). Za većinu glinenih tala s visokom podzemnom vodom preporuča se vrlo plitka obrada dovoljna za klijanje i nicanje usjeva, zatim dublje rahljenje svake 3-4 godine, eventualno s krtičnom drenažom svakih 4-7 godina.

Rahljenje oraničnog sloja na dva načina: pliće kultivatorom ili tanjuračom, a dublje kultivatorom s krutim motičicama ili rotirajućom lopatom. Sijati ozimine što ranije, dok tlo nije mokro.

Za jarine, tlo u pravilu dobro izmrzava i dovoljan je jedan prohod, ali ne oruđima koja izbacuju na površinu nenamrznuto tlo (tanjuranje, npr. – grude koje se sasuše i daju lošu "posteljicu" i "pokrivač"). Zato je često dovoljno samo drljanje ili sjetvospremač.

Tla bogata prahom (pjeskovita i praškasta ilovača)- dominiraju čestice od 0,002-0,1 mm- duboka praškasta tla imaju dobar kapacitet za vodu- trpe od manjka vode samo u suši- pogodne su za većinu kultura (žitarice, ali i povrtne i korjenaste kulture)- nedostatak gline uvjetuje slijeganje i začepljenje (nema zraka)- po depresijama traže drenažu- problemi:

- na površini začepljenje - pokorica- smetnje pri nicanju, osobito š. repe (čak ju može isključiti iz uzgoja)- pjeskovita bolja od praškaste ( manja čvrstoća pokorice)- naročito opasno kad iza kiše naglo i duže zasuši (teško niču, osobito soja

(dikotiledoni!), i druge – savijanje klice poput zmije ispod pokorice)- zbog manjka zraka u vlažnim prilikama - zagušenje- tla su sklona stvaranju "tabana pluga" (otežan prodor korijena, dotok vode.

Podrivanje!- ova tla nisu pogodna za direktnu sjetvu zbog nestabilne strukture i

površinskog naplavljivanja- pri obradi, tlo ne usitnjavati previše (pokorica!)- dubinsko rahljenje i drenaža!

Pjeskovita tla-sadrže 85-90% pijeska (pjeskovita tla ili ilovaste pjeskulje)

Dva su problema:- niska plodnost (1-2% humusa, nizak kapacitet izmjene iona, ispiranje hraniva)- nedovoljno zadržavanje vode - može se popraviti unošenjem glineMjere:

- glinjenje, organska i mineralna gnojidba (humizacija!)- izbor kultura manje osjetljivih na sušu (ozimi ječam, pšenica, većina jarina)- rane sjetve ozimina (izbjegava se suša!)- poticati rast korijena (bolje korištenje vode)- čuvati hraniva, osobito dušik (ispiranje) - više navrata za prihrane!

- oprez pri gaženju (sklonost zbijanju)- čestice gline ulaze među pijesak – jako "pakiranje" čestica- ne preporuča se no-till sustav zbog sklonosti zbijanju- oslonac su oranje, uz agregatiranje valjkom, drljačom i ravnjačem- osjetljivost na eroziju vjetrom- rahljenje podrivačima ili uz dodatak plugu- humizacija bitno poboljšava vododržnost- uzgoj djetelinsko-travnih smjesa, same trave rizične zbog manjka vode- dodavanje treseta (teže se razgrađuje!)- melioracija pjeskulja – dobra morska iskustva

Tresetna tla- u humidnom okolišu- traže drenažu- često su kisela, ponekad siromašna hranivima, čak mikroelementima- često se koriste za popravak drugih tala

- malč u povrćarstvu, ili supstrat za držanje vode (do 95%)- meliorativna gnojidba: kalcizacija, kalizacija, fosfatizacija- dobra za krumpir, luk, celer, kupus, mrkvu, metvicu (rahla su!) – primjer u SAD, ili

Floridi – š. trska, luk, kupus, rajčica, papar, grah

Pri privođenju kulturi:a) sniziti razinu vode (drenaža) ≈ 60 cm. Zato dren na 1.20 m, a voda u kanalu 90 cm.Oprez! – nakon isušivanja može se zapaliti, (gori par mjeseci ili godina), erozija vjetrom,

a važno je i slijeganje (1-3 cm godišnje). Primjer; Opuzen: duboki kanali su se potpuno smanjili (gotovo nestali)

- povećanjem pH dolazi oksidacija treseta pa nastane problem manjka kisikaPazi: - ako se izgubi voda i osuši treset, on više ne prima vodu

- to su i niži tereni opasni za mraz (gomilanje hladnog zraka iz okoline)

b) protiv erozije vjetrom:sjetva okopavina okomito na smjer vjetrasjetva pokrovnog usjeva (raž)formiranje tratine (trave – Phalaris arundinacea)vjetrozaštitni pojasevi

15

Tresetna tla (nastavak)c) ako se zapali plavljenje

d) korektura reljefa (mikrodepresija)

e) često treba miješanje slojeva (laki i teži mehanički sastav)

f) često se mora maknuti sloj (T – horizont) sapreviše organske tvari, a tek onda obrada tla – plugom frezom i td. Brazdu ostaviti preko zime – atmosferilije, učinak mraza i td.

g) često treba valjanje (lagana su!)Riječ je o glatkom valjku, promjera 120-150 cm koji se puni vodom ili pijeskom da se

poveća težina na 1 t, ponekad 6 t po 1 m dužine,- tanjurače, također većeg promjera (60 cm)- često se prilikom privođenja kulturi koriste pionirske kulture ili ugar (ili crni ili zeleni).

Zatim unošenje mineralnog tla, pijeska, gline (300 dt/ha).- ponekad se obavljaju duboka oranja za miješanje T i G horizonta (primjer u

Nizozemskoj)

ponekad manjka kalcij, kalij, magnezij, bor, bakar, cink (dodaje se dolomit, boraks, borati, Cu-sulfat, Zn-sulfat). Alkalnim manjka Mn, B, Cu, Zn, često se koristi i sumpor za sniženje pH.

Tla narušena površinskim kopovima i graditeljskim zahvatimaRiječ je o rekultivaciji tla dobivenog kopanjem, isplahivanjem, miješanjem i zbijanjem teškim strojevima.

Mehanički je sastav različit – od gline do šljunka. Plodnost isto varira: od plodnog do zatrovanog toksinima ili solima. PH od jako kiselog, ispod 2 u subhumidnoj i humidnoj klimi do pH 2,3 u subaridnoj od pirita (FeS2). Proces ide dalje uz pomoćThiobacilus ferrooxidans, prema zakiseljavanju.

Koji su postupci?Najbolje je površinski plodan sloj prije naslaga ukloniti na posebno mjesto, i nakon nekog vremena, kad se otpaci razgrade, prekriti naslage starim, sklonjenim plodnim tlom. Slijedi ozelenjavanje, gnojidba, kalcizacija. Mogu biti čak i ratarske kulture.

Nema univerzalnog recepta jer sve ovisi o supstratu i klimi.