Dostava u krivičnom postupku

8/13/2019 Dostava u krivinom postupku

1/21

Zravko GaridSuac Opdinskog sua u Puli - Pola

DOSTAVA U KAZNENOM POSTUPKU

Dostava odluka, podnesaka i dopisa prema lancima 169. do177. Zakona o kaznenom postupku iz 2008. godine, unosi

vane novosti u pogledu postupka koji ureuje ostavu.Uvodi se nov pristup ostave svjeocima i vjetacima kojuprimarno obavljaju stranke, a tek ako je ostava neuspjena,

tu zaadu obavlja tajnik sua. Dravni ovjetnik upudujepozive okrivljeniku, svjeoku i vjetaku rai ispitivanja prije itijekom istrage, dok dostavu okrivljeniku za suska roitapreuzima tajnik suda ime se sudac oslobaa skrbi okotehnikih ranji to bi trebalo usmjeriti njegove napore nasuenje u uem smislu rijei. O navedenih promjena valjaoekivati ubrzanje postupka.

1. OSNOVE DOSTAVEDostava je posebna procesna ranja kojom se oreenoj osobi, kao subjektu kaznenog

postupka koja na to ima zakonsko pravo ili pravni interes, u svrhu upoznavanja sa sarajem predajeneka odluka ili dopis (poziv i druga pismena) na nain propisan Zakonom o kaznenom postupku.

Propisno dostavljena odluka ili dopis pretpostavka je za nastupanje njezinih uinaka premastrankama i drugim procesnim sudionicima. Neurena ostava ne proizvoi pravne uinke i aresatkoji nije uredno primio odluku ili dopis ne moe trpiti nikakve pravne posljeice. Tako ne tee rok za

albu, ako se aresat ne oazove pozivu ne moe biti oveen, novano kanjen, ne moe se oratirasprava ako od primitka poziva do dana rasprave nije protekao rok od najmanje osam dana i sl.

Dostava u bitnoj mjeri utjee na pravilno i uinkovito voenje kaznenog postupka te jeznaajna s aspekta efikasnosti suenja, ali i s aspekta prava na suenje u razumnom roku. Ona jeznaajna i sa stanovita zakonitosti u postupanju, ali i sa stanovita zatite prava stranaka i rugihprocesnih subjekata koji na temelju primljenih odluka i dopisa trebaju orijentirati svoje postupanje,

izvravati obveze u postupku i na ogovarajudi nain ostvarivati svoja zakonita prava, onosno tititisvoje interese u postupku.

Odredbe o dostavi pozicionirane su u glavi XII Zakona o kaznenom postupku ("Narodne

novine" broj 62/08 i 158/09 - dalje: ZKP/08), koja objeinjuje razliitu materijukaznenog postupka,pa tako osim ostave sari orebe o onoenju i proglaavanju odluka, o razgledavanju spisa ipredmeta, odredbe o kaznenoj evidenciji, osobnim podacima, te odredbe o pronaenim i oduzetim


2/21

2

stvarima. Ekonominost u sustavnom rasporeu jeste kriteriji za njihovo okupljanje u jednoj glavi.Odredbe o dostavi odluka i dopisa sarane su u l.169. o 177. ZKP/08., i te odredbe

reguliraju samo radnje suda i drugih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku glede dostave odluka i

dopisa koja su oni obvezatni dostaviti strankama i drugim sudionicima u postupku, dok su pitanja

dostave pismena sudu i drugim tijelima koja sudjeluju u kaznenom postupku od strane sudionika u

postupku regulirana drugim odredbama ZKP/08 (npr. l. 78., 79. ZKP/08).

Te orebe su prema l.575. ZKP/08, stupile na snagu 1. srpnja 2009. goine , u predmetimaza kaznena jela iz l.21. Zakona o Ureu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, ok depo istoj orebi l.575. ZKP/08, u premetima za ostala kaznena jela stupiti na snagu 01.rujna 2011.godine.

Sva ostava se vri u pravilu pismenim putem, a izuzeci su vrlo rijetki i praktino zanemarivisa stanovita principa.

Kako odredbe o dostavi propisuju dostavu odluka i dopisa (poziva i drugih pismena), treba

istadi a se prema l.163.st.1. ZKP/08, odluke donose u obliku presude, koju inae moe onijeti

samo sud, te u obliku rjeenja i naloga koje pored suda, donose i druga tijela koja sudjeluju ukaznenom postupku.

Pojam odluke u kaznenoprocesnom smislu nije definiran ZKP/08, koji pominje samo oblike

odluka, ali se moe redi a se pod pojmom odluka razumijeva vrsta procesne radnje suda i drugihtijela koja sudjeluju u kaznenom postupku koje se sastoje u izjavama volje kojima se primjenjuje

pravo na oreeno injenino stanje i neposreno proizvoe pravni uinci. Pojam odluka jestegeneriki pojam za sve oblike oluivanja sua i rugih tijela koja sujeluju u kaznenom postupku.

Dopisje svako pisano priopdenje, a prema l.169.st.1. ZKP/08, pojam obuhvada pozive i rugapismena.

Pismena u smislu istog propisa obuhvadaju pismene akte suda i drugih tijela koja sudjeluju ukaznenom postupku, a koji su u smislu istog propisa razliiti o pojma oluka i poziva, pa takoobuhvadaju i pismene akte stranaka koja u postupku preko suda trebaju biti dostavljena protivnojstranci (optuniakt, alba, zahtjev za ponavljanje postupkai sl.)

2. TKO VRI DOSTAVUODLUKA I DOPISADostava je u nalenosti sua i drugih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku. Oni o

mjestu, vremenu i nainu ostave oluuju nalogom.lankom 169.ZKP/08, oreeno je ase odluke idopisi (pozivi i druga pismena), dostavljaju putem slubene osobe ravnog tijela koje sudjeluje u

kaznenom postupku (ravni slubenik ili namjetenik), pote, javne ili privatne organizacije kojaobije posebno oputenje ministra nalenog za pravosue, dalje, putem pretinaca kod suda,telekomunikacijskog sredstva, tijela kaznenog postupka neposrednom predajom primatelju koji se

zatekne kod tog tijela te putem policije.

Iako prema odredbama o dostavi Zakona o kaznenom postupku iz 1997. godine ("Narodne

novine" broj 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06 dalje: ZKP/97), policija nijebila previena kao tijelo putem kojega se mogla vriti ostavaodluka ili dopisa, nije bilo nikakvezakonske zapreke a ona to ne ini, pa ako je policija ostavu izvrila prema orebama ZKP/97,takva se ostava smatrala urenom, pa se ovaj nain ostave esto koristio u suskoj praksi ,prvenstveno radi dostave dopisa (poziva i pismena), ali i radi dostave odluka.

Odredbama ZKP/08, izriito je previena mogudnost dostave putem policije. Takva dostava


3/21


4/21

4

otklanja potreba pribavljanja nove adrese.

Smatramo a bi izriaj i na rugu aresu na kojoj se primatelj moe zatedi, valjaloekstenzivno tumaiti, pa bi ostava primatelju, npr. svjedoku bila valjana i kada bi se dostava obavilanpr. u ugostiteljskom, javnom ili poslovnom objektu, na ulici i sl., jer je jedino bitno da je primatelj

odluku ili dopis zaprimio osobno ili putem osoba koje su une preuzeti odluku ili dopis.Ova dostava de se u pravilu se vriti putem pote ili slubene osobe tijela koje je sastavilo

odluku ili dopis, a moe se vriti i putem javne ili privatne organizacije koja obije posebnooputenje ministra nalenog za pravosue.

Dravnom tijelu odluke i dopisi dostavljaju se predajom u njihovu pisarnicu ustrojenoj premapropisima o uredskom poslovanju ili slanjem telekomunikacijskim sredstvom, a moe se vriti putempote ili slubene osobe tijela koje je sastavilo oluku ili opis, ili putem privatne organizacije kojadobije posebno oputenje ministra nalenog za pravosue.

S aspekta sua praktiki je najvanija ostava ravnom ovjetnitvu koja se u pravilu vripredajom u njihovu pisarnicu. Iako je ravni ovjetnik stranka u postupku, njemu se odluke ili dopisine dostavljaju osobno nego u pravilu putem pisarnice koja de slubenim peatom i potpisomodgovorne osobe potvrditi prijem odluke ili dopisa. Tako je i u sluaju ostalih ravnih tijela.

Odvjetnicima se odluke i dopisi dostavljaju na adresu sjeita ureda, odnosno pisarnice, amogude je i ulaganjem u pretince kod suda ili slanjem telekomunikacijskim sredstvom.

Miljenja smo a se pri ostavi putem pretinca kod suda mogu adekvatno primijeniti odredbel.134.b. st.1. do 4. Zakona o parninom postupku (Narone novine broj 53/91, 91/92, 58/93,112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08), o otvaranju pretinca, obzirom da odredbe

ZKP/08, o tome nemaju nikakvu regulaciju i obzirom da ove odredbe Zakona o parninom postupkunisu u suprotnosti s principima dostave u kaznenom postupku.

Tako bi otvaranje pretinca kod suda trebao odobriti predsjednik suda temeljem zahtijeva

pojedinog odvjetnika ili predsjednik suda temeljem rjeenja donijetog u upravnom postupku kojimoreuje da se svim odvjetnicima koji imaju pisarnicu na poruju njegovog sua, suska pismena

dostavljaju preko pretinaca.

to se tie pravnih osoba, l.170.st.5. ZKP/08, oreeno je a se njima o dluke i dopisidostavljaju na adresu njihova sjeita ili sjeita njihove porunice, a moe se vriti iputem pote ilislubene osobe tijela koje je sastavilo oluku ili opis, ili putem privatne organizacije koja obijeposebno oputenje ministra nalenog za pravosue. Sjeite trgovakoga rutva je mjesto ukojemu je uprava rutva i oakle se upravlja poslovima rutva ili mjesto u kojemu rutvo trajnoobavlja svoju jelatnost, a oreeno je izjavom o osnivanju rutva ili rutvenim ugovorom,onosno statutom rutva, dok je sjeite porunice mjesto oreeno olukom osnivaaporunice.

3.1. Dostava odluka i dopisa pojedinim posebnim kategorijama adresata

Orebe l.170.st.6 o 10. ZKP/08, reguliraju pitanje posebnih ostava oluka i opisaoreenim kategorijama osoba, koja su nuna kako se bez potrebe ne bi remetilo funkcioniranjenekih slubi, onosno institucija ili krile meunarone obveze.

Za primijetiti je a je l.151.st.1. o 4. ZKP/97, bilo propisano a se oreenim kategorijamaosoba, koje su gotovo ientino efinirane kao i u l.170.st.6. o 10. ZKP/08, posebna dostava vrilasamo u odnosu na dostavu poziva, ali ne i na dostavu odluka i drugih pismena kao u ZKP/08, izuzev

vojnim osobama, pripadnicima policije i pravosudne policije, kojima su se prema potrebi mogli

ostavljati i ostali opisi, pa je o sua ovisio oabir naina ostave.

Poseban nain ostave poziva bio je uvjetovan specifinodu njihove slube, onosno vrste


5/21

5

poslova, tako a se mogudnost njihova osustva s posla morala usklaiti s potrebama njihovezamjene, a a pri tome ne oe u pitanje pravilno funkcioniranje slube, onosno poslova kojeobavljaju. To se posebno onosilo na vojne osobe, pripanike policije i pravosune policije tosmatramo a je na ientian nain, za ovu kategoriju osoba, valjalo regulirati i odredbama ZKP/08,obzirom a iz orebe l.170.st.6. ZKP/08, proizlazi a je taj specifian nain ostave jean odmogudih naina dostave odluka ili dopisa. Moe se zamisliti situacija u kojoj se ukae potreba za

ispitivanjem vie osoba jelatnika policije na jenom roitu, a rai koncentracije okaznogmaterijala i efikasnog voenja postupka, iz npr. jene manje policijske postaje (npr. premetOpdinskog sua u Puli broj K-535/06, u kojem je u svojstvu svjedoka ispitano 15 djelatnika jednemanje policijske postaje, ili npr. posade patrolnog broda (bilo policije ili obalne strae), to bi, bezintervencije zapovjenitva, objektivno ovelo u pitanje funkcioniranje slube.

U kategoriju osoba prema kojima se primjenjuje poseban nain ostave prema l.170.st.6.ZKP/08, spadaju vojne osobe, pripadnici policije i pravosune policije kojima se opis moe ostaviti,osim prema opdoj orebi o ostavi, i preko njihova zapovjenitva ili voitelja ustrojstvene jeinice.Interesantno je da ova odredba pominje samo dopise (pozive i druga pismena), ali ne i odluke, pa bi

se iz toga moglo zakljuiti a bi se tim osobama oluke trebale ostaviti samo na aresu njihova

prebivalita ili boravita, to bi ipak bilo preusko tumaenje jer se ne vie nikakvi opravani razlozikoji bi sprjeavali ostavu oluka na isti nain kaoi dostavu dopisa.

Dalje, u kategoriju osoba kojima se ostava vri na poseban nain jesu i osobe kojima jeoduzeta sloboda po bilo kojem osnovu, obzirom da se njima odluke i dopisi dostavljaju u sudu ili

preko uprave ustanove u kojoj su smjetene, a kako bi ove osobe mogle pravovremeno poduzetiprocesne radnje u svezi sa primljenim odlukama i dopisima, obveza je uprave ustanove da im to

omogude.Dan dostave se uzima onaj dan kada vojna osoba, pripadnik policije, pravosudne policije i

osoba kojoj je oduzeta sloboa faktiki primi oluku i opis, a ne an kaa opis ili oluku primizapovjenitvo ili voitelj ustrojstvene jeinice, onosno uprave ustanove.

Osobama koje u Republici Hrvatskoj imaju pravo imuniteta po meunaronom pravu, tomogu biti osobe koje su stacionirane u Republici Hrvatskoj ili su u tranzitu, odluke ili dopisi se

dostavljaju preko ministarstva nalenog za vanjske poslove, osim ako meunaronim ugovorimanije to rugo previeno. U sluaju vojbe bilo bi nuno zatraiti pomod ministarstva nalenog zavanjske poslove kako ne bi olo o povree imuniteta.

U orebi l.170.st.9 ZKP/08,propisana je dostava odluka ili opisa ravljanima RepublikeHrvatske u stranoj ravi posreovanjem iplomatskog ili konzularnog poslanstva Republike Hrvatskeu stranoj ravi po uvjetima a se ne primjenjuje postupak propisan orebama o meunaronojpravnoj pomodi i a se strana rava ne protivi takvom nainu ostave.

Orebama l.151.st.4. ZKP/97, traila se za ostavu jo i privola primatelja poziva to jeZKP/08, opravdano izostavljeno buudi a je ovaj uvjet bilo teko kontrolirati obzirom a je aresatprvo potpisivao potvru o prijemu nakon ega bi otvaranjem omota saznao za saraj oluke i opisakaa vie nije imao mogudnosti obiti prijem oluke ili opisa. Valja ukazati i a su se ravljanimaRepublike Hrvatske u stranoj ravi po l.151.st.4. ZKP/97, mogli ostavljati samo pozivi.

Ovje se kao ostavlja pojavljuje ovlateni jelatnik iplomatskog ili konzularnog poslanstvaako je dopis uruen u samom poslanstvu. Ukoliko je opis ostavljen potom, to se potvruje nadostavnici.

Primjer kaa se ostava oluka i opisa ravljanima Republike Hrvatske u stranoj ravi nevri posreovanjem iplomatskog ili konzularnog poslanstva RepublikeHrvatske u stranoj ravi, jer

je orebama o meunaronoj pravnoj pomodi propisana dostava preporuenom potanskom

dostavom, nalazimo u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-36104/2009 od 7.srpnja2010. godine, kojom je odbijena ustavna tuba ponositelja tube u onosu na ostavu poziva naglavnu raspravu i dostavu presude. Tom je olukom Ustavni su u sutini potvrio ispravnost


6/21

6

stajalita vieg sua koji je oluivao povoom albe na presuu, a koji je utvrdio da su dostave upostupku izvrene ureno obzirom a je l.7.st.1.,3. i 5. u svezi s l.6. Zakona o meunaronojpravnoj pomodi u kaznenim stvarima (Narone novine broj 178/04), propisano da hrvatskapravosudna tijela mogu, uz uvjet uzajamnosti, postupovne akte i sudske odluke uputiti osobama u

inozemstvo izravno potom, i to na hrvatskom jeziku, te da se na valjanost takve dostave primjenjujuhrvatski propisi obzirom a je na temelju Sporazuma o pravnoj pomodi o 1. listopaa 1971. godine,

sa Saveznom Republikom Njemakom ugovorenodostavljanje poziva i odluka u kaznenim stvarimasluedi se neposreno preporuenom potanskom ostavom na teritoriju Savezne RepublikeNjemake, jenako kao to to ine i pravosuna tijela Savezne Republike Njemake u pravnoj pomodiu kaznenim stvarima sa Republikom Hrvatskom, u hitnim sluajevima (lanak 13. naveenogSporazuma).

Konano poseban nain ostave propisan je i za osobe ukljuene u program zatite svjeokakojima se odluke i dopisi ostavljaju preko tijela koje provoi zatitu, to je potpuno razumljivoobzirom na mjere zatite i tijela koje tu zatitu provoe.

4. MJESTO IZVRENJA DOSTAVEZa razliku od Zakona o kaznenom postupku iz 1997. godine, ZKP/2008. goine, vie ne

poznaje razliku izmeu osobne i neosobne ostave, ved poznaje samo osobnudostavu svih odluka idopisa, i to u odnosu na sve sudionike u kaznenom postupku. Prema l.145. ZKP/97, kojima seureivala osobna ostava, ostavlja se, u sluaju nezaticanja osobe kojoj je trebao preati opis,morao izvijestiti kada i gje de tu osobuzatedi rai ostave u koju svrhu joj je morao ostaviti obavijestputem odraslog lana omadinstva a bi rai primanja opisa u tono oreeno vrijeme i naoreenom mjestu bila nazona, pa tek ako joj se nakon tih radnje ne bi uspio dostaviti dopis, to setek onda dopis mogao predati oraslom lanu omadinstva.

Sada je to postupanje izostavljeno u sluaju a se primatelj ne zatekne na aresi prebivalita

ili boravita, onosno na poslu, jer je orasli lana omadinstva, onosno osoba ovlatena zaprimanje pote na poslu na kojem primatelj rai, a sluaju njegova osustva s arese prebivalita iliboravka, onosno s posla, una odmah primiti oluku ili opis. U sutini ovo je postupanje ientinorjeenju koje se za ostavu osutnom primatelju primjenjivalo prema l.146. ZKP/97, s tom razlikom,kako je navedeno, da ZKP/08, vie ne poznajetzv. neosobnu dostavu odluka i dopisa.

Urena ostava oluka i opisa vri se preajom aresatu na aresu njegovog prebivalita iliboravita, a moe mu se ostaviti i na poslu. Ukoliko se on ne zatekne na aresi prebivalita iliboravita, odnosno na poslu, onda se odluka ili dopis predaje njegovom oraslom lanu omadinstvakoji je odmah uan primiti oluku ili opis. Nadstojniku zgrade ili susjedu moe se preati oluka ilidopis pod uvjetom da na aresi prebivalita ili boravka nije zateen aresat, a ni njegov orasli lanomadinstvai da oni pristanu primiti dopis.

Na ranom mjestu, onosno na poslu se urena ostava vri preajom opisa neposrenoadresatu, osobi ovlatenoj za primanje pote koja ga je una primiti ukoliko se aresat ne zateknena poslu, a osobi koja je zaposlena na istome mjestu kao adresat, ako ona pristane primiti dopis,

oito ako na aresatovom poslu nije zateena ni osoba ovlatena za primanje pote, a ni sam aresat.

Po lanom omadinstva koji je uan za osutnog primatelja primiti odluku ili dopis naaresi primateljeva prebivalita ili boravita, smatra se svaka orasla osoba koja s primateljem trajnoi zajeno ivi na aresi prebivalita ili boravita. Sronik bez obzira na vrstu i stupanj, ako nije lanomadinstva, nije obvezatan primiti oluku ili opis. Mogude je a se npr. u stanu u momentudostave zatekne primateljev sin koji samo kao gost boravi kod odsutnog roditelja - primatelja i sl. Svi

oni koji samo privremeno ili povremeno borave na aresi primateljevog prebivalita ili boravita nisuobvezatni primiti oluku ili opis. Postanar primatelja takoer nije lan omadinstva i stoga nijeosoba koja je obvezatna primiti odluku ili dopis.

Za lana omadinstva se jo trai i daje orastao. Orasli lan omadinstva jeste osoba koja


7/21

7

je takvog uzrasta da moe shvatiti to treba uraiti s primljenom olukom ili opisom kao i a jesposobna to uraiti. Nije nuno a ta osoba istovremeno bude i punoljetna jer se u naelu i starijimaloljetnici mogu smatrati oraslim lanovima omadinstva, ok mlai maloljetnici to mogu biti tode ovisiti o stupnju njihovog psihofizikog razvoja. Sigurno je a se jeca, akle osobe mlae oetrnaest goina, ne mogu smatrati oraslim lanovima omadinstva.

Slijedom navedenog, smatramo da se ne moe prihvatitistajaliteVrhovnog suda RepublikeHrvatske izraeno u oluci broj: Kzz 8/1994 od 11. svibnja 1994. godine, u kojoj je istaknuto da semaloljetna kder optuenika, koja je umjesto njega primila presudu, ne moe smatrati oraslimlanom omadinstva, pod uvjetom da je Vrhovni sud pod maloljetnom osobom smatrao svaku osobumlau o osamnaest goina, to se iz same oluke ne vii.

Iako se za susjeda kao uvjet ne trai a bue orastao, nema nikakve dvojbe da taj uvjetvrijedi i za njega, dok se za nadstojnika i osobe koje rade na istom radnom mjestu s primateljem to

pretpostavlja jer se radi o osobama koje su u radnom odnosu.

Osim osoba koje su une primiti odluku ili dopis, zakon poznaje i osobe koje mogu za

primatelja primiti odluku ili dopis, i to samo pod dva uvjeta: prvo, da se primatelj ili osoba koja jeuna za primatelja primiti oluku ili opis ne zatekne u stanu ili na poslu, a rug o da oni na primitakodluke ili dopisa pristanu. To su nadstojnik ili susjed ako se odluka ili dopis dostavlja na adresu

prebivalita i boravita primatelja, onosno osoba koja je s primateljem zaposlena na istom mjestu,ako se primatelju odluka ili dopis dostavlja na posao.

Sigurno da je neposrena preaja oluke ili opisa kvalitativno znaajnijajer prua garancijua je ta osoba stvarno i u tono oreeno vrijeme primila oluku ili opis, ok ostava putem osobakoje su une primiti oluku ili opis ili putem onih koje to mogu, ne prua takvu garanciju, pa je zatoi u suskoj praksi, za koju rimo a je i alje aktualna, prihvadeno stajalite a se kao vrijeme urenoizvrene ostave putem osoba koje su umjesto primatelja primile oluku ili opis, ako je ono vezano

uz rokove, rauna ono vrijeme kaa je primatelj faktiki primio oluku ili opis. Mogude je u sluajuspora te osobe ispitati u svojstvu svjedoka.

Valja imati u vidu da dostava putem osoba koje su une primiti oluku ili opis, onosnoone koje to mogu pa su ga primile, ima pravno jelovanje i po uvjetom a primatelju nije uruenapreuzeta oluka ili opis, ali se moe okazivati a nije bilo pravnog osnova za primjenu takvognaina ostave, a je ova dostava izvreno nepravilno npr. preko djeteta ili osobe nesposobne zarasuivanje, da taj supsidijarni ostavlja nije objektivno bio u mogudnosti izvriti ostavu, bilo zbograzloga objektivne naravi koje su se ticale njega (npr. nakon primitka odluke ili dopisa iznenada je

zavrio u bolnici), ili osobe primatelja (npr. neplanirano se ulje vremena zarao na slubenomputu).

U sluaju prijema oluke ili opisa po osobama koje su une umjesto primatelja primitiodluku ili dopis, odnosno koje su to voljne primiti, na dostavnici pored njihova potpisa trebalo bistaviti i njihovo svojstvo kako bi tijelo kome se ostavnica vrada moglo ocijeniti a li je ostavaizvrena ureno i pravilno te a li tome postoje kakve zapreke, npr. izvrena je ostava osobi koja upostupku sujeluje sa suprotnim interesom to je esto ko suenja za kaznena jela iz l. 213. i 215.a Kaznenog zakona.

5. KADA SE SMATRA DA JE DOSTAVA UREDNADostava je ureno izvrena kaa primatelj nakon preuzimanja oluke ili opisa potpie

dostavnicu. Iz toga proizlazi da je dostavnica u pravilu dokaz o urednoj dostavi.Odredbe o dostavnici iz l.172. ZKP/08, sarajno su ientine odredbama iz l.149. i 150.

ZKP/97.


8/21

8

Dostavnica je dokaz o predaji, odnosno prijemu odluke i dopisa koju u pravilu potpisuje

primatelj, kao dokaz da je neposredno zaprimio odluku ili dopis te ju potpisuje i ostavlja kao okaza je primatelju preao oluku ili opis, a to l.149. ZKP/97, nije bilo izriito naznaeno, ali je upraksi primjenjivano i prihvadeno. Uz to ostavlja na ostavnici moe napisati i neke kratkekonstatacije o ogaajima prilikom dostave koje mogu biti procesno relevantne, npr. o odbijanju

primitka odluke ili dopisa, o odbijanju potpisa i razlozima za isto i sl. To pravo nema primatelj kojiostavnicu moe samo potpisati i na njoj naznaiti an i sat primitka oluke ili dopisa.

Oreba ne sari obvezu primatelja a an i sat primitka oluke ili opisa napie jo islovima kao i obvezu a uz an i sat primitka naznai jo mjesec i goinu primitka, kako bi se takoizbjegle sve mogude ileme u pogleu utvrivanja vremena prijema, odnosno predaje odluke iliopisa. Ipak mislimo izraz an i sat, valja shvatiti kao tono fiksiranje atuma i sata primitka. Tepoatke na taj nain ostavnice praktiki i saravaju.

Kad primatelj ne zna pisati ili se nije u stanju potpisati to de umjesto njega uiniti ostavljakoji de potom na ostavnici naznaiti an primitka i staviti napomenu zato je potpisao primatelja.

Nije u tim sluajevima na ostavnici ovoljno naznaiti a se primatelj nije mogao potpisati, ved se zato mora navesti konkretan razlog, npr. prijelom ruke i sl., kako bi se u sluaju vojbe taj podatakmogao provjeriti. Nepismen primatelj moe uz potpis ostavljaa koji se umjesto njega potpisuje,staviti neki znak kojim se identificira, npr. rukoznak ili otisak kaiprsta esne ruke, ili nekog rugogprsta ruke uz naznaku na dostavnici o kojem se prstu ruke radi.

Ako je primatelj nepismen, ali se zna potpisati, ona de primatelj potpisati ostavnicu, aostavlja de na njoj naznaiti an i sat primitka oluke ili opisa uz naznaku zato je on napisao tepodatke.

Ispisivanje dana i sata primitka odluke ili dopisa te potpisivanje dostavnice ima pored ostalog

i cilj sprijeiti bilo kakve naknane izmjene datuma primitka odluke ili dopisa.

Prije uruenja oluke ilidopisa osoba koja obavlja dostavu trebala bi utvrditi identitet osobekojoj uruuje oluku ili opis, jer u suprotnom, ako to ne moe izvriti ili posumnja u ientitetprimatelja, una je oustati o ostave.

lankom 172. st.3. ZKP/08, efinirana se postupanje kada je primatelj ili osoba koja je unaprimiti odluku i dopis primila odluku ili dopis, ali iz bilo kojeg razloga odbija potpisati dostavnicu kao i

postupanje kaa primatelj ili osoba koja je una primiti oluku i dopis odbija njihov primitak.Ove orebe su u problemskom sluaju i njihovom rjeenju ientine orebama l.149.st.3.

i l. 150. ZKP/97.

Sluajevi obijanja primitka oluke ili opisa rjeavaju se tako a ostavlja opis (nejasno jezato ne i oluku) ostavlja na mjestu na kojem je zatekao primatelja to de zabiljeiti na ostavnici nakojoj de naznaiti an, sat i mjesto ostavljanja opisa ime se smatra a je ostava obavljena.

U sluaju obijanja potpisivanja ostavnice primatelja koji je zaprimio oluku ili opis,dostavlja de to zabiljeiti na ostavnici uz naznaku ana i sata preaje oluke ili opisa ime sesmatra da je dostava obavljena.

Tako se u oluci Vrhovnog sua Republike Hrvatske broj: III Kr 159/08 o 14. sijenja 2009.goine, navoi a u situaciji kaa ostavlja nije zatekao osobu kojoj se presua imala ostaviti,ostavlja je postupio u sklau s orebama l. 146. ZKP (saa je to postupanje ientino onom izl.171.st.1. ZKP/08), to mu je bila unost i pismeno je preao kderi okrivljenika, koja je primi lapismeno ali je obila potpisati ostavnicu, to meutim, ovu ostavu ne ini neurenom. Stoga nije

bilo potrebno a se ostava izvri i putem oglasne ploe kako se trai u ponesenom zahtjevu zaizvanreno preispitivanje pravomodne presue.
http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F24367784E9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D4608448EF8E028FE2#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F24367784E9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D4608448EF8E028FE2#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F24367784E9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D4608448EF8E028FE2#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F24367784E9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D4608448EF8E028FE2#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F24367784E9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D4608448EF8E028FE2#2


9/21

9

Nain ostave prema ovoj orebi jeste izuzetan i treba osigurati nesmetan tijek postupkabez obzira na mogudu opstrukciju pojeinih subjekata. Zbog izuzetnosti valja voiti rauna a se ovajnain ostave koristi samo u onim sluajevima gje je objektivno opravan.

Nepravilna je dostava presuda na zajenikoj ostavnici za vojicu okrivljenika kako je toizraeno u oluci Vrhovnog sua Republike Hrvatske broj: Kzz-31/1991 od 11.prosinca 1991.godine,

uz obrazloenje a ovakav nain ostavljanja nije previen propisima taa vaedeg ZKP-a.

esta je u praksi situacija a ostavlja primatelju ili osobi koja je una primiti oluku i opisiste ne moe preati zato to ostavljaa ne putaju u stan, pa kako je orebom l. 150. ZKP/97, bilopropisano a de u sluaju obijanja primitka opisa ostavlja opis ostaviti primatelju u stanu, to jeoito a on u takvim sluajevima opis ne moe ostaviti u stanu primatelja, pa kako to pitanje nijebilo rijeeno oredbama ZKP/97, to se ona temeljem l.154. ZKP/97, koji je oputao primjenuorebi koje vae za parnini postupak u sluajevima koji oredbama ZKP/97 nisu bili propisani,primjenjivala oreba l.144. Zakona o parninom postupku, jer se ona opis ili odluka pribijala(lijepila) na vrata stana.

Meutim, smatramo a iz ikcije saraja orebe l.172.st.3. ZKP/08, ostavlja de opis

ostaviti na mjestu na kojem je zatekao primatelja, proizlazi zakljuak a nije nuno inzistirati a sedopis ili odluka ostavljaju u stanu primatelja kojega on nede otvoriti, nego a se to moe uiniti i nanain a mu se oluka ili opis ostavi ispre stana ili pribijanjem, odnosno lijepljenjem odluke ilidopisa na vrata stana.

Iako u odredbama o dostavi vie ne postoji oreba koja upuduje na primjenu orebiparninog postupka, smatramo a su orebe iz tog zakona i alje aktualne za one problemskesluajeve ostave koja nemaju svoja rjeenja u orebama ZKP/08, obzirom a tim zakonom nisuizriito zabranjene. To oputa i naelo jedinstva pravnog poretka.

Valja istadi da se dostavnica ne moe smatrati kao jeini i iskljuivo neoborivi okaz o

izvrenoj ostavi, ved a ona prestavlja samo najede okaz o izvrenoj ostavi kao procesnojranji i moe posluiti kao okaz o anu izvrene ostave ako je taj poatak u ostavnici toan.Stvarna preaja oluke ili opisa moe se okazivati svim okaznim srestvima a ne samo urenosastavljenom i potpisanom ostavnicom. Tonost njezinih poataka moe se pobijati i bezdokazivanja kaznenog jela. U sluaju gubitka ili unitenja ostavnice, atum ostave moe seutvrivati i rugim okaznim srestvima, a ako to nije mogude, ona de se izvriti nova ostava (1. Nadostavnicu kao javnu ispravu odnose se zakonske presumpcije o dokaznoj snazi takve isprave (VS,

Rev 850/88 od 8. 12. 1988. - PSP 43/101; PSH, P 634/92 o 2. 6. 1992. - Praxis 1 /188), 2. Da jeostavljanje obavljeno, moe se utvriti ne samo ostavnicom ved i na rugi nain (VS, Rev 1178/91od 20. 6. 1991. - IO 1993/250; OS u Zaru, G 1167/85 o 13. 11. 1985. - PSP 29/138), 3. Kad jeostavnica nestala, ostava se moe okazivati i putem izjave suskog ostavljaa te uviom u

dostavnu knjigu prvostupanjskog suda (VS, Rev 2024/99 od 2. 9. 1999. - IO 1 /00-152).

U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Kzz-12/1992 od 16. lipnja 1993.godine se

navodi : Pravovremenost albe, oue, cijeni se prema atumu ostavljanja presue naveene udostavnici, ali pri tome Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, nije imao u vidu, da

ostavnica nije uvijek apsolutni okaz o vremenu i prijemu presue i o poetku roka za albu., aljeu istoj odluci i a: Iz izloenoga proizlazi, a Vrhovnom suu Republike Hrvatske, kao suu rugogstupnja, prilikom oluivanja o albi opt. V.B., nije bio sporan atum, ka je tom optuenikuostavljena presua, jer je bez provjeravanja uzeo a je atumarom uneseni 27. veljae 1987. goinean ka je opt. V.B. primio presuu sua prvog stupnja i a o taa za njega poinje rok za albu, to

je suprotno rugim poacima u povratnici iz kojih proizlazi, a je poiljku, presuu sua prvog

stupnja, 27. veljae 1987. goine primila pota, a ne opt. V.B., koji je poiljku, presuu sua prvogstupnja, primio 2. oujka 1987. goine i o taa za njega poinje rok za albu, to je potvrio ranikpote, potanskim igom viljivim na obje strane povratnice. To to ranik pote nije u rubrici atum


10/21

10

upisao an uruenja i to je u tu rubriku atumarom unesen 27. veljae 1987. goine, s obzirom n aruge poatke u povratnici, koji se potvruju i posebnim izvjetajem HPT Zagreb (priloenim uzzahtjev za zatitu zakonitosti), oita je omaka, koja ne ovoi u pitanje 2. oujak 1987. goine, kaodan kad je opt. V.B. primio presudu suda prvog stupnja i o kaa je za njega poeo tedi rok za albu,koju je on ponio pravovremeno 17. oujka 1987. goine.

U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Kzz 16/1993 od 19. kolovoza 1993.godine,navoi se : Kako iz spisa proizlazi da u pogledu dostave presue optueniku nije postupljeno nazakonom previeni nain (nakon to optuenik po obavijesti nije poigao poiljku, ostava jepokuana putem policije), a na ostavnici se oito nalazi potpis neke ruge osobe, a ne optuenika,to se moe ustanoviti prostim okom na temelju usporeivanja nespornih potpisa optuenika na listu11, 13, 14, 20-dostavnica, 30, 36-dostavnica, spisa s dostavnicom na listu 90 spisa. Ovakvim

postupanjem povrijeen je zakon na tetu optuenika, pa je valjalo utvriti a je zahtjev za zatituzakonitosti osnovan, te ukinuti pobijano rjeenje kojim je utvrena pravomodnost presue i premetvratiti presjeniku vijeda na ponovno oluivanje i ostavu ovjerenog prijepisa presue optuenikuu sklau s orebom l. 115. ZKP.

Kada postoji sumnja u ispravnost dostave u pogledu pitanja da li je dostavnicu potpisalaupravo osoba kojoj je oluka ili opis upudena, ona je mogude provesti i grafoloko vjetaenje kakoproizlazi iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Kzz 12/1996 od 11. studenog 1997.godine,

u kojoj se navoi : U konkretnom sluaju, ka branitelj optuenice protivno orebi l. 115. st. 4.ZKP nije primio presuu sua prvog stupnja, kako to proizlazi iz nalaza i miljenja grafolokih vjetaka,time je onemogudeno optuenici a putem branitelja koristi pravo ponoenja albe protivprvostupanjske presue u smislu orebe l. 349. ZKP.

Interesantan je sluaj Maresti protiv Hrvatske (presuda od 23.07.2009., zahtjev br. 55759/07)u kojem je Europski sud za ljudska prava u obrazloenju svoje oluke naveo : Po miljenju Sua,lakonski zakljuak omadih suova a je ostava presue majci ponositelja zahtjeva bila ovoljna jer

je ona potpisala punomod branitelju ponositelja zahtjeva, nije spojiv sa zahtjevima lanka 6., stavka1. Konvencije.

Naime, u postupku pred nacionalnim sudom je pobijana presuda dostavljena majci

ponositelja zahtjeva o kaa je su raunao rok za ponoenje zahtjeva za izvanreno preispitivanjepravomodne presue, pa kako se podnositelj zahtjeva uz prilaganje lijenike potvre pozivao da jenjegovoj majci dijagnosticirana shizofrenija i da se ona obzirom na prirodu bolesti ne moe smatratisposobnom da ga obavijesti o dostavi pobijane presude, a koji prigovor po nacionalnom sudu nije

uvaen, to iz obrazloenja oluke Europskog sua za ljuska prava proizlazi a je nacionalni sutrebao sasluati majku ponositelja zahtjeva ili procijeniti njeno psihiko stanje, onosno a je, sobzirom na prirodu bolesti, bilo potrebno utvrditi njenu sposobnost razumjeti znaaj suske presuekoju je primila u ime podnositelja zahtjeva, te potrebu da ju proslijedi podnositelju zahtjeva.

To takoer potvruje stav a je ostavnica u pravilu dokaz o urednoj dostavi. Za podatkesarane u njoj presumira se tonost i istinitost.

6. POZIVANJE POJEDINIH SUDIONIKA POSTUPKA

6.1.Pozivanje svjedoka i vjetaka

Odredbe l.173. ZKP/08, o ostavi poziva za svjeoke i vjetake onose znaajne promjene upogledu dostave u odnosu na ZKP/97, obzirom da se teret osiguranja njihove nazonosti u postupkuijeli izmeu stranaka u postupku i sua, tako a prema ovim orebama razlikujemo stranaku i

susku ostavu, s time a o angairanja sua, kao svojevrsnog pomagaa strankama u postupku,olazi tek ukoliko se svjeok ili vjetak ne odazovu stranakom urenom pozivu ili im je nemogudeuruiti poziv na poznatu aresu prebivalita ili boravita, i to samo na prijelog stranke uz preoenje


11/21

11

dokaza da su im poziv uredno dostavili ili dokaza o nemogudnosti uruenja u kojem de sluaju tajniksua, ako nae a su naznaeni okazi vjeroostojni, izati suski poziv na roite ili raspravu supozorenjem o posljedicama nedolaska (npr.onih iz l.291. st.1. i l.405.st.1. ZKP).

Dakle, poziv svjeoku i vjetaku primarno ostavljaju stranke (l.173. st.1. ZKP/08), a nakonto tijelo koje ima provesti ranju prethono orei vrijeme i mjesto provoenja ranje (npr. ka

suac istrage prihvati prijelog ravnog ovjetnika, otedenika kao tuitelja ili okrivljenika zaoravanje okaznog roita). Tako je npr. l. 383. st.2. ZKP/08, oreeno a svjeoke i vjetake kojesu preloile, na raspravu pozivaju stranke.

Dvojbu izaziva oreba l. 192.st.2. ZKP/08, kaa se okazno roite provoi uz pomod auiovieo konferencije, u kojoj je naznaeno a sepozivi svjeoku i okrivljeniku alju prema orebamal. 175. st.1. i 2. ZKP/08, i to zato to je samo pozivanje okrivljenika oreeno tim propisom, ok sena pozivanje svjeoka primjenjuju orebe l.173.st.1. ZKP.

Mogude je a se za ovu situaciju, kada je u pitanju pozivanje svjedoka, doista primjenjujeoreba l.175.st.1. i 2. ZKP/08, a a se uporite za takvo postupanje nalazi u prvoj reenicil.173.st.1. ZKP/08, u kojoj je naznaeno a se one za pozivanje svjeoka primjenjuju ako rukije nijepropisano ZKP/08. Poseban je nain pozivanja i ugroenog svjeoka kako to proizlazi iz orebi

l.295. ZKP/08.

Neodazivanje uredno dostavljenom pozivu suda koji je ujeno saravao upozorenje oposljedicama nedolaska na raspravu, a nakon to je su prethodno udovoljio zahtjevu stranke, ima zaposljeicu a de se svjeok ili vjetak po nalogu predsjednika vijeda na iudu raspravu prisilnodovesti, s time a de samo svjedoka ujedno i kazniti novanom kaznom o 50.000,00 kuna, koja se uopravanim sluajevima moe opozvati kako je sve to propisanol. 405.st.1. ZKP/08.

Tako je i kaa se rai o ispitivanju svjeoka i vjetaka zbog neoazivanja pozivu za okaznoroite, kaa de se svjeok zbog neopravanog neoazivanja pozivu prisilno ovesti, oito naslijeede okazno roite, temeljem l.291.st.1. ZKP/08, ok se u onosu na vjetaka primjenjujeoreba l.310.st.2. ZKP/08, s oatnom mogudnodu njegovog novanog kanjavanja o 50.000,00

kuna.

lankom 419. st.1. ZKP/08 oreeno je a vijede moe oluiti a se izvedu dokazi koji nisupreloeni ili o kojih je prelagatelj oustao samo ako smatra a ti okazi upuduju na postojanjerazloga iskljuenja protupravnosti ili krivnje ili na injenicu o kojoj ovisi oluka o kaznenopravnimsankcijama, to znai a se svjeoci i vjetaci mogu pozivati iz navedenih zakonskih razloga itemeljem inicijative sua, pa je logino a de se u tim sluajevima svjeoci i vjetaci pozivatiizdavanjem sudskog poziva putem tajnika suda.

lankom 173.st.3. ZKP/08, oreen je nain pozivanja svjeoka maloljetnika koji nije navrioesnaest goina, akle mlaih maloljetnika. Prema toj odredbi mlai maloljetnici se pozivaju putem

roitelja, onosno zakonskih zastupnika, osim ako to nije mogude zbog potrebe hitnog postupanja ilizbog drugih opravdanih okolnosti. Ientino rjeenje o pozivanju mlaih maloljetnika sarano je i ul.237.st.2. ZKP/97. Smisao pozivanja mlaeg maloljetnika putem roitelja, onosno zakonskihzastupnika jeste a se oni postaraju a mlai maloljetnik ispuni svoju zakonsku unost svjeoenja.

Kaa mlaeg maloljetnika nije mogude pozvati putem roditelja, odnosno zakonskihzastupnika u sluaju hitnog postupanja, poziv de mu se ostaviti osobno.

Kao ruge opravane okolnosti koje upuduju na potrebu osobnog ostavljanja pozivamlaem maloljetniku ili ostavljanja putem osoba koje nisu njegovi roditelji ili zakonski zastupnici,mogle bi biti situacije kaa mlai maloljetnik nema roitelje ili zakonskog zastupnika ili ka se ne znaprebivalite ili boravite roitelja, ili se mlai maloljetnik nalazi u omu ili slinoj instituciji.

Smatramo a bi se u ovim posebnim sluajevima pozivanje mlae maloljetne osobe mogloobaviti i putem skrbnika, uomitelja ili osobe kojoj je povjereno uvanje i ogoj, a ako to nalauposebne okolnosti sluaja i putem centra za socijalnu skrb, kako je to pozivanjepropisano l. 42.st.3.


12/21

12

Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, obzirom da poseban tretman maloljetnika u kaznenom

postupku esto zahtijeva i poseban nain njihova pozivanja.

Moguda je situacija a svjeok koga treba ispitati u postupku vie nije nastanjen na adresiprebivalita ili boravita koja je poznata strankama ili suu zato to se npr. oselio, ili nikaa nije iviona poznatoj aresi ili je aresa pogrena, pa a stranka iz tih ili nekih rugih razloga svjeoku ne

moe ostaviti poziv. Ovdje se rai se o nemogudnosti uruenja poziva osobi koja nema nikakvihsaznanja o tome da ju treba ispitati kao svjedoka.

Smatramo a bi u tom sluaju ravni ovjetnik, kao stranka u postupku, trebao zatraiti opolicije postupanje temeljem l.565. ZKP2, odnosno a svjeoka potrae i to tijelo obavijeste onjegovoj aresi, akle a naloi izavanje objave.

Ovo je novina u onosu na l.485 ZKP/97, i to u va pravca, prvo a se objava moe izati uonosu na svjeoka, to ranije nije bilo mogude, i rugo a nalog (u novom ZKP/08 rabi se terminnareba) o izavanju objave moe izati i tijelo koje voi postupak, to po ranijim orebama nijebilo mogude obzirom a je tu ovlast imao iskljuivo su.

Prema orebama ZKP/97, su nije imao ovlasti naloiti izavanje objave za svjedokom, negoje jeino o policije mogao traiti poatke o aresi prebivalita ili boravka to najede nije davalo

rezultata jer ti podaci esto nisu bili aurirani i jer je ta aktivnost policije bila aministrativna ijednokratna, pa je isto utjecalo na brzinu i efikasnost postupka. Postojala je nunost ispitivanjasvjeoka, koji je mogao biti i otedenik, ali i nemogudnost preaje poziva. Saa, raspisiva nje objave zasvjedokom podrazumijeva operativnu i kontinuiranu djelatnost policije pa je za oekivati a de ovoznatno doprinijeti ubrzanju kaznenog postupka u ovom dijelu postupanja.

Smatramo a ovu orebu valja povezati i s orebom l.169.st.3. ZKP/08, jer se , kako smoved naveli, ta odredba odnosi i na svjedoke.

Za istu situaciju, kada su u pitanju otedenik kao tuitelj i privatni tuitelj kao stranke upostupku, smatramo da se oni mogu obratiti sudu koji de ona naloiti izavanje objave, obzirom da

je njihov prijelog za ispitivanje svjeoka uvaen te je oreeno a de se konkretno traena osoba

ispitati kao svjedok.

6.2. Pozivanje oteenika, privatnog tuitelja, oteenika kao tuitelja, te njihovihzakonskih zastupnika i opunomoenika

lanak 61. ZKP/97, propisivao je obvezu privatnog tuitelja, otedenika kao tuitelja,otedenika te njihovih zakonskih zastupnika i opunomodenika a o svakoj promjeni arese iliboravita izvijeste sud.

I dalje je egzistentna takva obveza temeljem l.54. st.1. ZKP/08, jer je izriito propisano da su

otedenik, akle privatni tuitelj i otedenik kao tuitelj, te njihovi zakonski zastupnici iopunomodenici uni o svakoj promjeni arese ili boravita izvijestiti sud. Ista obveza za otedenikakao tuitelja proizlazi i iz dikcije saraja l.57.st.1. ZKP/08, ili ako otedenik kao tuitelj ne oe naraspravu iako je ureno pozvan, ili mu se poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja suupromjene arese ili boravita, a za privatnog tuitelja iz dikcije saraja l.63.st.1. ZKP/08, Akoprivatni tuitelj ne oe na raspravu, iako je ureno pozvan ili mu se poziv nije mogao uruiti zbogneprijavljivanja suu promjene arese ili boravita. Svrha ovih odredbi jeste osiguranje efikasnostivoenja kaznenog postupka.

Valja ukazati da sud nije nikada obvezatan traiti i pribavljati arese ovih procesnih subjekata,

2

lanak 565 ZKP/08 : Ako se ne zna prebivalite ili boravite okrivljenika ili svjeoka ka je to po orebama ovog Zakonapotrebno, tijelo koje voi postupak de zatraiti o policije a okrivljenika ili svjeoka potrae i a to tijelo obavijeste o

njegovoj adresi.


13/21

13

ali obveza iz l.15. ZKP/08, upuduje a bi naveene subjekte, naravno izuzev opunomodenika, trebaloupozoriti na ovu obvezu uz pouku o posljeicama neizvrenja iste.

Ukoliko oni o promjeni arese ili boravita ne izvijeste sud, pa im se poziv ne moe ostavitina poznatu adresu, ona de se poziv otedeniku, privatnom tuitelju, otedeniku kao tuitelju,njihovom zakonskom zastupniku i opunomodeniku istaknuti na oglasnu plou i internetsku stranicu,

znai kumulativno, tijela pre kojim se vodi kazneni postupak, i protekom roka od osam dana smatratde se a je ostava poziva urena. Na istovjetan nain de se postupiti i ako je oito a oni izbjegavajuprimitak poziva.

3

Ako otedenik, otedenik kao tuitelj ili privatni tuitelj imaju zakonskog zastupnika iliopunomodenika, opisi, znai i pozivi, de se ostaviti samo zastupniku ili opunomodeniku, a ako ihima vie, samo jenom o njih, kako je to sve oreeno l.174.st.3. ZKP/08, i to onome koji jeoreen po otedeniku, otedeniku kao tuitelju ili privatnom tuitelju ili onome kojega su oni samiizmeu sebe oabrali i o tome obavijestili naleno tijelo postupka, a ako to nije uinjeno, ona ponahoenju tijela koje im dostavlja dopis.

Kako iz dikcije saraja l.174.st.3. ZKP/08, proizlazi a de se opisi, pa tako i pozivi, za

otedenika, otedenika kao tuitelja ili privatnog tuitelja koji imaju zastupnika ili opunomodenika,ostaviti samo njima, ona se ne moe birati kome de se opis ostaviti pa isti ostaviti otedeniku,otedeniku kao tuitelju ili privatnom tuitelju. Ukoliko se to uini, takva ostava bi bila neurena i nebi mogla proizvesti nikakve negativne posljeice. Neurena bi ostava bila i u sluaju kaa bi se opisdostavio zamjeniku opunomodenika koji je npr. sudjelovao u postupku zbog sprijeenostiopunomodenika. I u tom se sluaju opis mora ostaviti opunomodeniku.

Dostava opisa, konkretno poziva, samo opunomodeniku olazi u obzir ona kaa ne postojipotreba a se otedenik, otedenik kao tuitelj ili privatni tuitelj ispitaju kao svjedoci.

Kako bi ostava prestala biti faza postupka koja u znatnoj mjeri utjee na efikasnost kaznenogpostupka, te kako bi se sprijeila bilo kakva zlouporaba glee ostave, temeljem l.173.st.5. ZKP/08,

imperativno je propisano a de su sudionika u postupku koji izbjegava primitak dopisa, pa tako ipoziva, kazniti novanom kaznom u iznosu o 50.000,00 kuna. Tu svakako valja upozoriti i na obvezusua a novanu kaznu koja nije upladena u cijelosti ili jelomino u oreenom roku zamijenizatvorom koji de se oreiti ogovarajudom primjenom oreaba Kaznenog zakona, kako je tooreeno l.182. ZKP/08.

6.3.Dostava odluka i dopisa branitelju

Opde orebe kojima se propisuje ostava oluka i opisa ovjetnicima iz l. 170. ZKP/08,primjenjuju se i kada su u pitanju branitelji.

Bududi a prema l. 69.st.3. ZKP/08, okrivljenik moe istoobno imati najvie tri branitelja, to

odredbe l. 174.st.1. ZKP/08, propisuje nain ostave oluka i opisa tim braniteljima.Dakle, ukoliko okrivljenik ima vie branitelja kojima se treba ostaviti oluka i opis, ona dese oluka i opis ostaviti onome koga je okrivljenik oreio, a ako to nije uinio okrivljnik, onaonome kojega su branitelji suglasno oreili. Ako tako nije uinjeno, ona se ostava ne moesmatrati urenom. Ukoliko nije oreen branitelj za primitak oluka i opisa, ona je ovoljnooluku i opis ostaviti jenome o branitelja po nahoenju tijela koje pouzima ostavu. Ovaj nainostave branitelju iz l.174.st.1. ZKP/08, ientino je preuzet iz l. 147.st.6. ZKP/08.

3 lanak 173.st.4. ZKP/08 : Ako se otedeniku, privatnom tuitelju, otedeniku kao tuitelju, njegovom zakonskom

zastupniku i opunomodeniku poziv ne moe ostaviti na osaanju aresu, ili je oito a primatelj izbjegava primitak

poziva, poziv de se istaknuti na oglasnu plou i internetsku stranicu tijela pre kojim se voi kazneni postupak, i protekomroka od osam dana smatra se da je dostava uredna.


14/21

14

Kada se okrivljeniku sudi u odsutnosti, odluke i dopisi se dostavljaju njegovom branitelju i

time se smatra da je dostava uredno izvrena kako je to propisano l.174.st.2. ZKP/08, a ientino i ul. 147.st.7. ZKP/97.

7. POSEBNO O POZIVANJU OKRIVLJENIKA I DOSTAVI ODLUKA I DRUGIH DOPISAlankom 96. ZKP/08, oreeno je a se prisutnost okrivljenika pri obavljanju ranji u

kaznenom postupku osigurava njegovim pozivanjem kao i a se poziv okrivljeniku upuduje premaorebama l.175 ZKP/08.

Kako okrivljenik moe biti najvie oteden nepravilnom ostavom, to su orebe l.175ZKP/08, vrlo detaljno i sveobuhvatno regulirale pitanje pozivanja okrivljenika te pitanje dostave

odluka i drugih dopisa.

Odredbe o dostavi poziva okrivljeniku razlikuju dostavu poziva okrivljeniku radi ispitivanja

prije poizanja optuenice, o dostave poziva okrivljeniku za okazno roite, roite sjenice

optunog vijeda, pripremno roite i raspravu. U prvom sluaju okrivljeniku poziv upuduje ravniovjetnik, ok u rugom sluaju to ini tajnik sua temeljem naloga sua (l.175.st.4.ZKP).Kako okrivljenik moe biti ispitivan prije poizanja optunice i u sluaju kaa je nakon npr.

obacivanja kaznene prijave o strane ravnog ovjetnika, otedenik kao tuitelj preuzeo kazneniprogon (l.225.st.1. ZKP/08)4, a suac istrage njegov prijelog za provoenjem istrage prihvatio(l.225.st.3. ZKP/08)5, smatramo a se u tom sluaju okrivljenik rai ispitivanja prije poizanjaoptunice treba pozivati temeljemnaloga suda, obzirom da istragu po nalogu suca istrage provodiistraitelj.

Poziv okrivljeniku ima tono oreen saraj iz kojega okrivljenik saznaje tko ga poziva,porai kojega kaznenog jela ga se poziva i porai ega, u kom se svojstvu poziva te vrijeme i mjesto

na koje treba pristupiti, s upozorenjima koje su njegove obveze glee promjene arese prebivalita iboravka, posljedicama ukoliko te obveze ne ispunjava, a kada se prvi puta poziva, onda i uz pouku opravima iz l.239. ZKP/08.6

Okrivljenik se po primitku poziva tom pozivu mora oazvati ukoliko eli izbjedi posljeice

4 lanak 225.st.1. ZKP/08: Ako je ravni ovjetnik obacio kaznenu prijavu ili je obustavio istragu, otedenik koji je preuze o kazneni

progon moe sucu istrage preloiti provoenje istrage, ili provoenje okaznog roita.

5lanak 225.st.3. ZKP/08: Ako je prijelog otedenika kao tuitelja za provoenje istrage prihvaden, istragu po nalogu suca istrage, provodi

istraitelj. Otedenik kao tuitelj moe biti prisutan ranjama u istrazi i moe sucu istrage prelagati a naloi istraitelju provoenjeoreenih ranji. Ako ne prihvati prijelog otedenika kao tuitelja o provoenju ranji, suac istrage obavjetava otedenika.6 lanak 239. (1) Pouka o pravima okrivljenika mora saravati obavijest o tome:

1) zato se okrivljuje i koje su osnove sumnje protiv njega, ako prethono nije primio nalog o provoenju istrage,2) a nije uan iznijeti svoju obranu niti ogovarati na pitanja,3) a u sklau s orebom lanka 184. stavka 2. toke 1. ovog Zakona ima pravo razgleavanja, prepisivanja, preslikavanja i snimanja spisa ipredmeta koji se mogu upotrijebiti kao dokaz,

4) a ima pravo uzeti branitelja po vlastitom izboru ili a de mu se ka to previa ovaj Zakon, postaviti branitelj po slubenoj unosti.(2) Pouka o pravima se mora dostaviti okrivljeniku uz:

1) nalog o pretrazi,

2) poziv za prvo ispitivanje,

3) nalog o provoenju istrage,4) poziv za okazno roite,5) rjeenje o istranom zatvoru.(3) Pouku o pravima iz stavka 1. ovog lanka, aju ravni ovjetnik ili tijelo koje izvrava ranju. U sluaju iz stavka 2. toke 1. ovog lanka,

pouka o pravima se ostavlja samo ako je prisutna osoba koja se pretrauje ili iji se prostor ili premet pretrauje. U sluaju iz stavka1. toke 5. ovog lanka, pouku ostavlja tijelo koje izvrava mjeru.(4) Ka je to propisano ovim Zakonom, tijelo koje provoi ranju po slubenoj unosti provjerava je li okrivljenik primio pouku o pravima

prije otpoinjanja ranje i ako ustanovi a pouka o pravima nije uruena, zastat de s postupanjem, najprije naloiti uruenje pouke, a teknakon toga nastaviti s postupkom.


15/21

15

neopravanog neoazivanja pozivu, a to ovoenje temeljem izanog naloga po sucu istrage, a poprijelogu ravnog ovjetnika u postupku prije poizanja optunice, ili ovoenjem temeljemnaloga suda nakon poizanja optunice.

Da bi poziv okrivljeniku za raspravu bio urean on mora saravati sve poatke iz l.175.st.2.ZKP/08, ako je u pitanju skradeni postupak, ona i upozorenje iz l.530.st.3. u svezi sa l.531.st.2.ZKP/08, s time a se poziv optueniku mora ostaviti tako a izmeu ostave poziva i ana rasprave

ostane ovoljno vremena za pripremu obrane, a najmanje osam ana, kako to oreuje l.383.st.3.ZKP/08. U protivnom ne moe se uzeti a je optuenik uredno zaprimio poziv niti bi zbog toga mogaoimati tetne posljeice. Ukoliko se on takvom pozivu oazove pa pristupi na raspravu, ista se moeorati samo pod uvjetima iz l.383.st.3. ZKP/08, onosno a optuenik sam zahtijeva oravanjerasprave ili da na prijedlog tuitelja a svoju privolukaa se rok za pripremu obrane moe skratiti tote mjere da se rasprava moe i omah orati.

Ukoliko bi se u skradenom postupku orala rasprava bez nazonosti okrivljenika u smislul.531.st.2. ZKP/08, a a on u pozivu nije bio upozoren na mogudnost a mu se sui bez njegoveprisutnosti na raspravi, onda bi to predstavljalo bitnu povredu kaznenog postupka.

Mogude je a se okrivljeniku ostava opisa ne moe izvriti, bilo zato to nije prijaviopromjenu arese ili zato to je oito a na rugi nain izbjegava primitak poziva . U tom sluaju de seopis istaknuti na oglasnoj ploi i internetskoj stranici sua, pa de se nakon proteka roka o osamdana uzeti da je dostava uredna. Izuzetak od ovog postupanja jeste u sluaj ostave poziva zaraspravu (u tom se sluaju izaje ovebeni nalog) i ostave presue kojom je okrivljeniku izreenakazna zatvora ili kazneni nalog , a okrivljenik nema branitelja.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj: I K 645/07 o 12. rujna 2007. godine, naaoda je izvrena urena ostava optunice rai ponoenja prigovora kada je ona dostavljenabranitelju, dok je optueniku ostavljena putem oglasne ploe buudi nije naen na aresiprebivalita, ime nije, kako alje u toj oluci istie su, na taj nain poinjena bitna povreda

oreaba kaznenog postupka iz l. 367. st. 3. ZKP/97, koja postoji ako sud pri pripremanju glavnerasprave nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ZKP/97, a ostavljanje optunice,gleajudi strogo formalno, nije uvrteno u glavu ZKP/97 koja se odnosi na pripremanje glavnerasprave.

Posebno je l.175.st.7. ZKP/08, propisan nain ostave presue okrivljeniku koji nemabranitelja i kome je izreena kazna zatvora ili presue kojom mu je izreen kazneni nalog, a presuamu se ne moe ostaviti na osaanju aresu, a koji je nain ostave ientian rjeenju izl.147.st.4. ZKP/97. U tim sluajevima su de okrivljeniku postaviti branitelja po slubenoj unostikoji de obavljati tu unost ok se ne sazna nova aresa okrivljenika, a postavljenom branitelju de seoreit potreban rok za upoznavanje sa spisima koji ne moe biti kradi o osam ana, nakon ega dese presuda dostaviti postavljenom branitelju i postupak nastaviti.

Cilj postavljanja branitelja po slubenoj unosti po ovoj orebi nije a se branitelju izvridostava presude, nego da se zatite prava okrivljenika u aljnjem tijeku postupka ponoenjemprigovora na kazneni nalog, ponoenjem albe na presuu, avanjem ogovora na albu i sl., a toproizlazi iz injenice a se postavljenom branitelju oreuje potreban rok za upoznavanje sa spisimaprije nego to mu se ostavi presuda.

Miljenja smo a bi u sluaju pasivnog ranja postavljenog branitelja u takvim situacijamatrebao intervenirati sud jer bi to bio primjer neurenog obavljanja unosti obzirom da braniteljmora biti aktivan i mora stvarno i sutinski vriti svoju unost koritenjem svih pravnih ranji isredstava koja mu prema stanju stvari stoje na raspolaganju u korist obrane okrivljenika u kaznenom

postupku.

Takvo je stajalite i Europskog sua za ljuska prava izraeno npr. u odluci Artico protiv Italije,presudom od 13. svibnja 1980. godine, ali to je za nas znaajnije, i u oluci Preec protiv Hrvatske,u kojem je isti sud, presudom od 15.listopada 2009. godine naveo : Glee zastupanja ponositeljazahtjeva u albenom postupku, Su ponavlja a rava ne moe biti ogovorna za svaki neostatak
http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F23377A8BE3&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93FF69AA73E05A83CE6B9B4AE8930C#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F23377A8BE3&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93FF69AA73E05A83CE6B9B4AE8930C#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F23377A8BE3&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93FF69AA73E05A83CE6B9B4AE8930C#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F23377A8BE3&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93FF69AA73E05A83CE6B9B4AE8930C#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F23377A8BE3&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93FF69AA73E05A83CE6B9B4AE8930C#2


16/21

16

branitelja postavljenog na teret proraunskih srestava ili oabranog o strane okrivljenika. Iz naelaneovisnosti pravne struke o rave proizlazi a je ponaanje obrane prvenstveno pitanje kojemeusobno trebaju rijeiti okrivljenik i njegov branitelj, neovisno o tome je li branitelj postavljen natemelju sustava besplatne pravne pomodi ili je financiran privatnim srestvima (vijeti Cuscani v. theUnite Kingom, br. 32771/96, 39, 24. rujna 2002). O mjeroavnih omadih vlasti zahtijeva se natemelju lanka 6. stavka 3. (c) a se umijeaju samo ako je neuspjeh branitelja postavljenog na teret

proraunskih srestava a osigura uinkovito zastupanje oiglean ili je na njega skrenuta pozornostna neki rugi nain (vijeti Kamasinski v. Austria, 19. prosinca 1989, Serija A br. 168, 65, i Dau v.Portugal, 21. travnja 1998, Izvjeda 1998-II, 38). U ovom premetu, Opdinski su u Puli oijelio jeponositelju zahtjeva branitelja na teret proraunskih srestava. Naveena su va razliitaodvjetnika, jedan u izreci odluke, a drugi u njezinu obrazloenju. Iako je ta oluka uruenapodnositelju zahtjeva, nije mu dan ni telefonski broj ni adresa bilo kojeg od dvojice odvjetnika pa je

prema tome bio sprijeen stupiti u vezu s njima. Nijean o naveenih ovjetnika nije posjetiopodnositelja zahtjeva u zatvoru niti je s njim stupio u vezu na bilo koji rugi nain. U tom smislu,potrebno je prisjetiti se a je namjera Konvencije a zajami praktina i uinkovita, a ne teorijska iliprivina prava i a ojeljivanje branitelja samo po sebi ne osigurava uinkovitost pomodi koju onmoe pruiti okrivljeniku (vijeti Artico v. Italy, 13. svibnja 1980, Serija A br. 37, 33). injenica a je

ovjetnik T. S. ponio albu u ime ponositelja zahtjeva ne moe ispraviti njegove naprije navee neneostatke buudi a je jeva mogao biti upoznat s vienjem ogaaja ponositelja zahtjeva sobzirom na injenicu a se ponositelj zahtjeva tijekom suenja branio utnjom.

Primjer pravilnog postupanja u primjeni l.175.st.7. ZKP/08, nalazimo u odluci Vrhovnogsuda Republike Hrvatske broj: III Kr 197/08 i III Kr 6/09 od 23. rujna 2009. godine, u kojoj se istieda

je prvostupanjski su ispravno primijenio orebu l.147. st.4. ZKP/97 (saa l.175.st.7. ZKP/08) :Naime, sud prvog stupnja je presudu od 22. rujna 2008. broj K-132/06 pokuao ostavitiosuenicima potom, i to na arese koje su oni u otaanjem tijeku postupka naveli kao aresesvojih boravita, ali se ta ostava za os. G. R., koja je bila otpremljena na aresu u Z., vratila snaznakom da je on na toj adresi nepoznat (omotnica na listu 292 spisa), a ponovljene dostave

vradane su s naznakom a je primatelj obavijeten, ali a nije poigao poiljku (omotnice na listovima304, 309, i 328), dok su se dvije dostave presude otpremljene os. Z. S. na aresu u Z., takoer vratile snaznakom a je primatelj obavijeten, ali a nije poigao poiljku (omotnice na listovima 297 i 308).Sobzirom na izneseno, su prvog stupnja ispravno je zakljuio a osuenicima R. i S., kojima jepresudom bila izreena kazna zatvora, a taa nisu imali branitelje, presua ne moe ostaviti nanjihove otaanje arese, pa je postavio branitelje po slubenoj unosti - rjeenjem o 24.listopaa 2008. os. G. R. u osobi ovjetnice L. B., a rjeenjem o 4. stuenog 2008. os. Z. S. u osobiodvjetnika M. G. - pri emu je braniteljima bio oreen rok o osam ana za upoznavanje sa spisom,nakon ega je presua ostavljena postavljenim braniteljima (ostavnice na listovima 303 i 305 spisa)te je postupak nastavljen. Pritom je prvostupanjski su osuenicima ostavio presuu i putemoglasne ploe sua (izvjesivi tu presuu na oglasnu plou, prema ostavnici na listu 291 spisa, 3.

studenog 2008.).

U situaciji kaa je okrivljeniku izreena kazna zatvora, a on ima branitelja, pa mu se presuane moe ostaviti na osaanju aresu jer je nepoznata , Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odlucibroj: III Kr 14/08 11. oujka 2008. goine, istakao a je izvrena pravilna ostava presue (premaZKP/97) okrivljeniku putem oglasne ploe suda optueniku koji ima branitelja, a njegova aresa jepostala nepoznata jer sud nije obavijestio o promjeni adrese. Prema odredbama ZKP/08, sud bi bio u

obvezi tu presuu jo istaknuti i na internetskoj stranici suda.

Postupanje po l.175.st.7. ZKP/08, olazi u obzir samo u sluaju ostave presue okrivljenikukoji nema branitelja i kome je presudom izreena kazna zatvora ili kazneni nalog, ali ne i u sluaju

presude kojom je optueniku izreena novana kazna koja je kasnije zbog nenaplativosti rjeenjemzamijenjena kaznom zatvora, i to zato to se na taj nain moe postupati samo u sluaju presuekojom je okrivljeniku izreena bezuvjetna kazna zatvora, a ne i novana kazna i zato to je suska
http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F26317D8FE9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D86E8448EF8E028FE207748FA53A99FBE8FF81F2847BD349FA04A2E0855A#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F26317D8FE9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D86E8448EF8E028FE207748FA53A99FBE8FF81F2847BD349FA04A2E0855A#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F26317D8FE9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D86E8448EF8E028FE207748FA53A99FBE8FF81F2847BD349FA04A2E0855A#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F22357A8FE3&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D576994AEF861791#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F22357A8FE3&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D576994AEF861791#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F22357A8FE3&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D576994AEF861791#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F22357A8FE3&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D576994AEF861791#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F22357A8FE3&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D576994AEF861791#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F26317D8FE9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D86E8448EF8E028FE207748FA53A99FBE8FF81F2847BD349FA04A2E0855A#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3F26317D8FE9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E87D86E8448EF8E028FE207748FA53A99FBE8FF81F2847BD349FA04A2E0855A#2


17/21

17

oluka o zamjeni te novane kazne kaznom zatvora rjeenje, a ne presua , a rjeenje nije oblikodluke kojeg ima u viu propis iz l.175.st.7. ZKP/08.

Tako je navedeno u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Kzz-27/1999 od 19.

prosinca 2000. godine, u kojoj se istie : S pravom istie ravni ovjetnik u zahtjevu a jeprvostupanjski sud nepravilno primijenio orebu l. 147. st. 4. ZKP/97 i osueniku postaviobranitelja po slubenoj unosti rai ostave rjeenja, iako se nije railo o sluaju ostavljanja

presue kojom je okrivljeniku koji nema branitelja izreena bezuvjetna kazna zatvora. Naime, kad jeosueniku ureno ostavljena prvostupanjska presua kojom mu je bila izreena novana kazna, kojade se u sluaju nenaplativosti zamijeniti kaznom zatvora, kao i rugostupanjska presua kojom jeprvostupanjska presua potvrena, uz okolnost a osuenik ne samo a nije u oreenom rokuplatio izreenu novanu kaznu, nego je promijenio aresu a a o tome nije obavijestio su, nisupostojale zakonske pretpostavke a se osueniku postavi branitelj po slubenoj unosti rai ostaverjeenja kojim je novana kazna zamijenjena bezuvjetnom kaznom zatvora. Uostalom, prema izriitojorebi l. 147. st. 4. ZKP/97 (sada 175.st.7. ZKP/08) su de okrivljeniku postaviti branitelja poslubenoj unosti samo rai ostave presue kojom mu je izreena bezuvjetna kazna zatvora, oemu se u ovom sluaju ne rai, jer je u pitanju ruga oluka (rjeenje) o ije ostave, oue, teerok za albu, meutim za ostavu takve oluke primjenjuje se oreba l. 147. st. 3. ZKP/97 (sada

l.175.st.6. ZKP/08), kako ispravno smatra dravni ovjetnik.

lankom 124. st. 4. ZKP/08, propisan je poseban oblik sudske dostave rjeenja o oreivanjuistranog zatvora okrivljeniku - zatvoreniku, obzirom da je istom odredbom oreeno a se torjeenje predaje zatvoreniku odmah po zatvaranju, a koji primitak rjeenja i trenutak primitkapotvruje potpisom. Istovjetan nain osobne ostave rjeenja o pritvoru propisan je i l.103.st.3.ZKP/08.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj: I K-328/00 od 15. svibnja 2000. godine,zauzeo stav, za kojeg smatramo da je i dalje aktualan te primjenjiv po odredbama ZKP/08, u pogledu

ostave rjeenja o oreivanju pritvora (sada istranog zatvora) okrivljeniku koji je u bijegu, a u kojojse navoi : kaa se optuenik nalazi u bijegu i kaa mu rjeenje o oreivanju pritvora jo uvijek nijeurueno (l. 103. ZKP/97, saa l.124.st.4. ZKP/08), ali jeste branitelju koji je u otvorenom roku izjavioalbu protiv rjeenja o oreivanju pritvora, treba s meritornim rjeavanjem ove albe priekati,odnosno zarati istu i tek kasnije, kaa rjeenje o oreivanju pritvora bue urueno pritvorenikupo njegovom pritvaranju, oluiti o albi i onijeti ogovarajude rjeenje.

U sudskoj praksi kao sporno postavilo se pitanje da li sud u postupku opoziva uvjetne osude

moe osueniku poziv za sjenicu vijeda ostaviti putem oglasne ploe, prema odredbama ZKP/08,uz to i putem internetske stranice sua, saa u smislu l.175. st.6. ZKP/08, obzirom a se sjenicavijeda na kojoj se oluuje o prijelogu za opoziv uvjetne osue moe orati samo ona ako jeosuenik o toj sjenici vijeda ureno obavijeten. Sporno stoga to okrivljenikova obveza a o svakojpromjeni arese obavijesti su po l. 457.st.2. ZKP/08, traje o pravomodnog zavretka postupka, anesporno je da se postupak opoziva uvjetne osue provoi po pravomodnosti presue.

Prije svega valja ukazati a su orebe o opozivu uvjetne osue sarane u l.564. ZKP/08,kao i a su orebe o pozivanju osuenika na izvino roite i sjenicu vijeda sarane u l.564. st. 2.i 3. ZKP/08. Iz istih orebi proizlazi a je su uan ispitati osuenika samo ako je ostupan, a a sesjenica vijeda moe orati i u njegovoj osutnosti, ako je o sjenici vijeda ureno obavijeten. Isteorebe sarane su i u l. 472. st. 2.i 3. ZKP/97, pa je oito a je osaanja suska praksa u tompogledu i dalje aktualna.

Vrhovni sud Republike Hrvatske je u odluci broj: Kr-451/1999 o 16. sijenja 2002. goine,zauzeo stav a je to mogude, pa se u istoj oluci navoi : Uviom u spisutvreno je, a je su

ureno pozvao osuenika na sasluanje za an 1. listopaa 1998. goine, ali on iz nepoznatih razloganije pristupio. Osim toga, su je u pet navrata obavjetavao osuenika o anu oravanja sjenicevijeda, koji pozivi nisu urueni, time da niti dostava putem djelatnika policije nije uspjela zbog


18/21

18

osustva osuenika s kudne arese vezano za njegovu sklonost ka skitnji i prosjaenju. Slijeom toga,su je s pravom zakljuio a osuenik nije ostupan, a obavijest o sjenici vijeda ureno mu jedostavljena putemoglasne ploesua, jer su bili ispunjeni uvjeti iz l. 115. st. 3. ZKP-a (isto l. 147. st.3. ZKP/97, ali isto i prema orebi l.175.st.6. ZKP/08). Slijeom toga, proputanjem sasluanjaosuenika, onosno njegovim osustvom u postupku opoziva uvjetne osue, nije povrijeenoosuenikovo pravo obrane u smislu l. 414. to. 3. ZKP/93 (l. 427. to.3. ZKP/97, saa l.517.to.3.

ZKP/08).

To znai a su u postupku opoziva uvjetne osue nije uan pribavljati osuenikovu novuaresu, a miljenja smo a nema zakonskog uporita a nalogom za izavanjem objave u smislul.565. ZKP/08, trai obavijest o njegovoj aresi jer to proizlazi iz same te orebe u kojoj se navoida se objava raspisuje kaa se ne zna prebivalite ili boravite okrivljenika ka je ona po orebamaZKP potrebna. To je i razumljivo ako se imaju u viu vrlo esto kratki rokovi u kojima su morapravomodno oluiti o opozivu uvjetne osue. Ujeno su u postupku opoziva uvjetne osude nemazakonskog ovlatenja osiguravati osuenikovu nazonost prisilnim ovoenjem koje je rezerviranosamo o pravomodnosti postupka.

Okrivljenik moe branitelju izati punomod za primitak opisa, poziva, optunih akata iodluka o ije ostave tee albeni rok, osim presue kojom je osuen na kaznu zatvora, obzirom amu se ona uvijek osobno i neposreno ostavlja. U tim sluajevima ostava se smatra urenomanom preaje poiljke ovjetnikom ureu branitelja ili anom slanja poiljke tom ureu putemtelekomunikacijskog srestva, a kako je to sve ureeno l. 175.st.8. u svezi sa l.77. ZKP/08. Meutimukoliko je okrivljenik osuen na kaznu zatvora, ona se presua uvijek ostavlja i okrivljeniku.

Prema okrivljeniku nije nikaa mogude primijeniti pojenostavljeni ili skradeni nain ostaveiz l.176. st.2. ZKP/08, ali mu je mogude po l. 176.st.1. ZKP/08, po tijelu koje postupa u onosu nanjega, usmeno ati poziv s upozorenjem na posljeice neolaska, za okazno roite, roite preoptunim vijedem i raspravu, u kojem de se sluaju de se to zabiljeiti u zapisniku ili slubenoj

zabiljeci, koju de okrivljenik potpisati, osim ako je taj poziv zabiljeen u zapisniku, a koje je rjeenjepreuzeto iz l.144.st.2. ZKP/97, s tom razlikom to je ovaj poziv okrivljeniku mogao dati samo sud,ok to saa moe uiniti i ruga tijela koja postupaju prema okrivljeniku.

8. DOSTAVA ODLUKA I DRUGIH DOPISA MALOLJETNIKU PREMA ZAKONU O SUDOVIMA ZAMLADE

Prema l.50.st.3. Zakon o sudovima za mlae (Narone novine broj 111/97, 27/98 i 12/02 dalje: ZSM), dostava odluka i drugih dopisa maloljetniku se obavlja prema orebama l.147.Zakona o kaznenom postupku, a oito se ima u viu ZKP/97, s time da se maloljetniku nededostavljati odluke isticanjem na oglasnoj ploi sua, niti de se primjenjivati oreba l .143. st.2.ZKP/97.

Prema l. 43.st.2. ZSM, orebe o ostavi oluka i rugih opisa primjenjuju se u postupcimaprema maloljetnicima, ali i u postupcima prema osobama koje u vrijeme pokretanja postupka,

onosno suenja nisu navrile vaeset i jenu goinu ivota.One se takoer primjenjuju i prema maloljetniku u postupku spojenim s postupkom protiv

punoljetne osobe, kako to proizlazi iz orebe l.60.st.3. ZSM.

Buudi a iz orebi l. 575. ZKP/08, proizlazi da ZKP/08, u cijelosti stupa na snagu 01.rujna2011.goine, to je oito a se o toga ana u postupcima prema maloljetnicima nede modi

adekvatno primjenjivati odredbe o dostavi iz ZKP/97, koji u cijelosti prestaje vaiti, a na koje se pozival.50.st.3. ZSM, za sve one postupke koji de biti pokrenuti nakon toga ana , kako potonje proizlazi izl.574.st.1. ZKP/08.
http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3D27347689E9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E82D468844BE687038FE2#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3D27347689E9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E82D468844BE687038FE2#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3D27347689E9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E82D468844BE687038FE2#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3D27347689E9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E82D468844BE687038FE2#2http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/OdlukaTekst.asp?docID=3D27347689E9&Anonimizirano=3D&Title=5A4255079C93966B1418A44E82D468844BE687038FE2#2


19/21

19

Stoga ostaje otvoreno pitanje na koji de se nain vritidostava odluka i dopisa u postupcimakoji de se voiti prema oredbama ZSM nakon 31. kolovoza 2011. godine. Sigurno je da se noveodredbe o dostavi odluka i dopisa nede modi primjenjivati u postupcima koji de se voiti premaodredbama ZSM, ukoliko do stupanja na snagu ZKP/08, dana 01.rujna 2011.godine, ne bue rijeenoto pitanje.

Ostaje nam se jedino sloiti sa zakljukom izloenim na XXI. Savjetovanju Hrvatskog uruenjaza kaznene znanosti i praksu od 6. prosinca 2008.godine u Opatiji u kojem se navodi : Bez obzira napreviene razliite rokove legisvakancije za ZKP, u svjetlu iskustava o sporom onoenju tzv.oticajnih zakona (Zakon o suovima, Zakon o suovima za mlae, Zakon o USKOK-u, Zakon oprimjeni Statuta Meunaronog kaznenog sua, Zakon o ogovornosti pravnih osoba za kaznenadjela, Zakon o policiji, Zakon o policijskim ovlastima, Zakon o naknai tete rtvama kaznenih jela,Zakon o rehabilitaciji i rugi), suionici Savjetovanja izraavaju bojazan a izvojeno onoenje ZKP -augroava cjelovitost, koherenciju i funkcioniranje kaznenopravnog sustavaRepublike Hrvatske.

9. POJEDNOSTAVLJENI ILI SKRAENI NAIN DOSTAVEPOZIVA

Orebe l.176. st.1. i 2. ZKP/08, preuzimaju rjeenja o pojenostavljenom ili skradenomnainu ostave poziva iz l.144.st.2. i l.153. ZKP/97, a usmjerene su ubrzanju postupka.

Razlikuje se prema tim odredbama neposredna dostava poziva sudioniku postupka po tijelu

koje u odnosu na njega postupa te posredna dostava poziva osobama koje sudjeluju u postupku,

osim okrivljeniku, putem sudionika u postupku.

Tako se prema l. 176.st.1. ZKP/08, poziv s upozorenjem o posljedicama nedolaska zaokazno roite, roite pre optunim vijedem i raspravu moe usmeno ati osobi koja se nalazipre tijelom koje postupa to de se zabiljeiti u zapisniku ili slubenoj zabiljeci, koj u de pozvana

osoba potpisati, osim ako je taj poziv zabiljeen u zapisniku. To je sluaj neposrednogpojenostavljenog ili skradenog naina ostave poziva.

Ovo je sluaj u kojem se ostupa o principa ostave poziva pismenim putem i taj nainostave, samo poziva, moese primijeniti u odnosu na svakog sudionika postupka koji se nalazi predtijelom koje postupa u tono oreenim fazama kaznenog postupka.

tetne posljeice propisane za proputanje mogu nastupiti samo ako se utvri a je pozvanaosoba primila poziv kao i da je pozvana osoba pouena o posljeicama propusta. Upravo zbog toga,kada poziv nije fiksiran na zapisniku, slubena zabiljeka, kao okaz o preaji i prijemu poziva obziroma u ovom sluaju ne postoji ostavnica kao takav okaz, mora saravati poatke o primateljupoziva, poatke o saraju poziva i preaji, nainu ostave, poatke o upozorenju na posljediceproputanja, poatke o mjestu i vremenu preaje poziva i potpis pozvane osobe. Tako sainjena

slubena zabiljeka jeste okaz a je poziv na zakonit nain prean i preuzet, ali i okaz a je ostavauredno obavljena.U zapisniku bi se moralo konstatirati da je poziv za okazno roite, roite pre optunim

vijedem i raspravukoje se treba orati tono oreenog ana priopdeno pozvanoj osobi kaoi da sujoj priopdena upozorenja o posljeicama neopravanog izostanka.

Posredna dostava poziva osobama koje sudjeluju u postupku, osim za okrivljenika, putem

sudionika u postupku propisana je l. 176.st.2. ZKP/08, i iz nje proizlazi a se na ovakav na in mogupozivati svi procesni subjekti, osim okrivljenika. Jeini je uvjet a suionik u postupku pristane uruitipoziv onome komu je upuden, s time a je nalog sua o preaji poziva rai uruenja osobi kojasujeluje u postupku obvezatan za tuitelja i branitelja u onosu na osobe ije su ispitivanje

preloile. Dodani je i uvjet da tijelo postupka smatra a je na taj nain zajameno njegovodostavljanje


20/21

20

Suionika u postupku koji ne pristane na uruenje poziva zbog toga ne moe snositi nikakveposljedice kao i u sluaju a primljeni poziv ne urui.

Iako je l.176.st.4. ZKP/08, oreeno a de se o pozivu i predaji odluke obavljenim na tajnain sastaviti slubena zabiljeka u spisu, valja ukazati a ova ostava prestavlja uvijek oreenirizik jer se nikaa sa sigurnodu ne zna a li je poziv uruen obzirom da sudionik u postupku kojipristane na uruenje poziva nije obvezatan izvijestiti tijelo a li je ili nije izvrio preaju poziva. Osim

toga mogude je a sudionik nije mogao iz objektivnih razloga izvriti preaju poziva, o emu tijelotakoer nede imati saznanja. Stoga je neophono obro i realno prosuiti koji de suionikobjektivnobiti u mogudnosti izvriti preaju poziva, a to i proizlazi iz ikcije l.176.st.2. ZKP/08, ako tijelopostupka smatra a je na taj nain zajameno njegovo ostavljanje.

Upravo zbog naveenog rizika l. 176.st.5. ZKP/08, je propisao a tetne posljeice propisaneza proputanje mogu nastupiti za posredno pozvane osobe samo ako se utvrdi da je pravovremenoprimila poziv i a je bila pouena o posljeicama propusta.

O pozivu za raspravu ili rugom pozivu te o oluci o ogoi rasprave ili rugih oreenihradnji (npr. ogoa oevia, rekonstrukcije i sl.) mogu se svi sudionici postupka, dakle i okrivljeni,izvijestiti telekomunikacijskim srestvom, ako se prema okolnostima moe pretpostaviti a de

obavijest upudenu na taj nain primiti osoba kojoj je upudena, a o emu de se sastaviti slubenazabiljeka u spisukoja mora saravati poatke o pozivu i preaji oluke te o nainu dostave kao i da

je konkretna osoba bila pouena na tetne posljedice propisane za proputanje.

10.TAJNIK SUDATajnik suda jeste novi, sporedni, ali vrlo vaan sudionik postupka. Tehnike zaade koje su

prema orebama ZKP/97, bile u nalenosti suca, preuzima tajnik suda jer on prema odredbamaZKP/08, preuzima tehniku pripremu postupka pre suom, eponiranje izvojenih zapisnika, brinese za ostavu i obavlja ruge tehnike zaade. Time se nastojalo postidi da tzv. tehnika komponenta

postupka postane djelotvornija te a se olaka ra sua kako bi sud, tako rastereden,obavljao svojutemeljnu zaadu, rjeavanje predmeta postupka.Stoga je orebom l.177. ZKP/08, propisano da tajnik suda nadzire otpremanje sudskih

odluka, dopisa i poziva, provjerava jesu li ureno ostavljeni primateljima, u sluaju potrebe nalaenjihovu ponovnu otpremu te strankama na njihov zahtjev izdaje sudske pozive. O svim nedostacima u

otpremi i ostavljanju opisa koje sam ne moe otkloniti, tajnik sua izvijestit de , ovisno o stadijupostupka, suca istrage, presjenika vijeda ili suca koji voi postupak te prema potrebi presjenikasua rai pouzimanja mjera potrebnih za uinkovitu ostavu.

11.ZAVRNOZa oekivati je a de novi koncept ostave u bitnoj mjeri utjecati na uinkovito voenje

kaznenog postupka, efikasnost suenja, a pogotovo na ostvarenje prava na suenje u razumnomroku. U svakom sluaju, ova jelatnost sua i drugih tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku, akoja je o onoenja ZKP/08, bila zapostavljena i nije u znaajnoj mjeri mijenjana jo o onoenjaZakonom o krivinom postupku iz 1977. goine (Slubeni list SFRJ broj Slubeni list SFRJ br. 4/77),doprinijet de sa svoje strane ubrzanju kaznenog postupka i podizanju njegove kakvode. Raiispunjenja ovih oekivanja bit de nuno prije svih educirati osoblje suda i drugih tijela koja sudjeluju ukaznenom postupku, a koji de neposreno obavljati ranje ostave, a pogotovo potanko razraiti iurediti postupanje tajnika suda s obzirom da je to novi sudionik postupka nepoznat osaanjojpraksi i obzirom na njegovu iznimnu ulogu definiranu l.177. ZKP/08.


21/21

21

Literatura:

1. Paviid B.,Komentar zakona o kaznenom postupku, V izanje, agar, Rijeka 2005.2. Paviid B. i suranici, Kazneno postupovno pravo, Rijeka :Pravni fakultet Sveuilita, 2010.3. Krapac D., Kazneno procesno pravo, Prva knjiga : Institucije, IV izmijenjeno i dopunjeno

izdanje, Narodne novine, 2010.4. Hirjan F i Singer M., Komentar Zakona o suovima za mlae i kaznenih jela na tetu jece i

maloljetnika, Nakladni zavod Globus, 2002.

5. Kramarid I., Zakon o kaznenom postupku sa suskom praksom, Informator , 1998.6. Jemrid M., Zakon o krivinom postupku VI izanje, Narone novine 1987.7. Vasiljevid T. i Gruba M., Komentar zakona o krivinom postupku, Savremena administracija

1995.

8. Petrid B., Komentar zakona o krivinom postupku, Grafosrem i 1982.9. Sudska praksa VSRH :http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/

10.Ustavni sud Republike Hrvatske :http://www.usud.hr/

11.Europski sud za ljudska prava : http://www.echr.coe.int/echr/Homepage_EN

12.Zakon o kaznenom postupku Narone novine broj 152/08 i 76/09
http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/http://www.usud.hr/http://www.usud.hr/http://www.usud.hr/http://www.usud.hr/http://sudskapraksa.vsrh.hr/supra/

Documents

Dostava u krivičnom postupku