Dr Dragomir Karajovic

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Dr Dragomir Karajovic o medicini rada

Citation preview

  • Uloga medicine rada u sistemu bezbednosti i zdravlja na radu

    Prof. dr Milan Pavlovi

  • Sadraj izlaganja

    DefinicijeEpidemioloki podaciZakonske osnove Zakon o bezbednosti i zdravlju na raduDrugi zakoni Pravilnik o nainu i postupku procene rizika na radnom mestu i radnoj okolini Medjunarodni propisi (Direktive EU, ILO konvencije)

  • Definicija pojma medicine rada Multidisciplinarna delatnost usmerena na zatitu i poboljanje zdravlja zaposlenih, kontrolu profesionalnih bolesti i povreda na radu, procenu rizika na radu i njihovu eliminaciju, da odrava i razvija radnu sposobnost radnika i omogui fiziko, mentalno i socijalno blagostanje zaposlenih.

  • Epidemiologija profesionalnih bolesti i povreda na radu ILOProfesionalnih bolesti - oko 160 miliona Povrede na radu - oko 250 milionaSmrtne povrede - oko 355 000 godinjeSmrt zbog povreda i profesion. bolesti od 1,9-2,3 miliona Ukupni trokovi-4% BP ili 1260 mlj. $ USAU Srbiji je broj dijagnostikovanih profesion. oboljenja 3-10 puta manji nego u EU

  • Broj utvrenih profesionalnih oboljenja u Srbiji u periodu 2000-2006

  • Najvaniji zakoni sa reperkusijom na medicinu rada

    1. Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu 2. Zakon o zdravstvenoj zatiti3. Zakon o zdravstvenom osiguranju4. Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju5. Zakon o radu6. Pravilnici

  • Meunarodni dokumenti i propisi od znaaja za medicinu radaKonvencije Meunarodnog biroa rada, posebno konvencija br. 155 iz 1981. god., i br. 161 iz 1985. godineWHO - 1995. Globalna strategija Medicina rada za sveWHO 2007. Globalni plan akcije za zdravlje radnika 2008-2017Direktiva Evropske unije broj 391 iz 1989. godine Smernice za procenu rizika EU, iz 1996. godine Ostale direktive EU (hemiski agensi, buka, vibracije, kancerogene i mutagene materije i dr.)

  • Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu (,,Slubeni glasnik RS , broj 101/05)lan 13. stav 1.

    Poslodavac je duan da donese akt o proceni rizika u pisanoj formi za sva radna mesta i u radnoj okolini i da utvrdi nain i mere za njihovo otklanjanje.

  • Procena rizika- uloga medicine rada

    lan 41. Zakona o BZRZa obavljanje poslova zatite zdravlja zaposlenih na radu poslodavac angauje slubu medicine rada. Sluba medicine rada iz stava 1 ovog lana duna je da obavlja poslove u skladu sa ovim zakonom a naroito: 1) uestvuje u identifikaciji i proceni rizika na radnom mestu i radnoj okolini prilikom sastavljanja akta o proceni rizika

  • Procena rizika- uloga medicine rada-2

    lan 41. Zakona taka 2 i 3Upoznaje zaposlene sa rizicima po zdravlje koji su povezani sa njihovim radom i obavlja poslove osposobljavanja zaposlenih za pruanje prve pomoi; 3. Utvruje i ispituje uzroke nastanka profesionalnih oboljenja i bolesti u vezi sa radom;

  • Procena rizika- uloga medicine rada-3

    lan 41. Zakona taka 8, 9 i 108. Savetuje poslodavca u izboru i testiranju novih sredstava za rad, opasnih materija i sredstava i opreme za linu zatitu na radu, sa zdravstvenog aspekta;9. Uestvuje u analizi povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti u vezi sa radom;10. Neposredno sarauje sa licem za bezbednost i zdravlje na radu.

  • Medicinski podaci potrebni za izradu akta o proceni rizika1. Pri utvrivanju podataka o opasnostima i tetnostima na radnom mestu i u radnoj okolini polazi se od postojeeg stanja bezbednosti i zdravlja na radu (vaei struni nalazi o ...izvetaji o prethodnim i periodinim lekarskim pregledima zaposlenih, podaci o povredama na radu, profesionalnim bolestima i oboljenjima u vezi sa radom (lan 7, stav 2 Pravilnika o proceni rizika ...,),

  • Zadatak medicine rada u toku izrade akta o proceni rizika

    Pslodavac je duan da tm roceni rizik, n snovu cene slube dicin rada dredi posebne zdravstvene uslove koje moraju ispunjavati zaposleni za obavljanje dreenih poslova na radnom mestu i u radnoj lini ili za upotrebu pojedine opreme za rad. (l. 16 Zakona i l. 13 Pravilnika)

  • Obaveze poslodavca nakon procene rizika vezano za uee medicine rada

    Osposobljavanje zaposlenih za bezbedan i zdrav radUpuivanje zaposlenih na prethodne i periodine lekarske preglede u skladu sa ocenom slube medicine radaNadoknada bolovanja zaposlenim kod povreda na radu i profesionalne bolesti u visini od 100%4. Promena radnog mesta zaposlenom po predlogu medicine rada nakon periodinog pregleda 5. Obezbeivanje skraenog radnog vremena pod odreenim uslovima 6. Radni sta sa uveanim trajanjem (beneficirani) pod odreenim uslovima

  • lanom 102 Zakona o zdravstvenom osiguranju Srbije utvreno je da naknadu zarade u sluaju privremene spreenosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti, obezbeuje poslodavac iz svojih sredstava za vreme trajanja radnog odnosa osiguranika, od prvog dana privremene spreenosti za rad, za sve vreme trajanja privremene spreenosti za rad osiguranika. Zakon o zdravstvenom osiguranju - Bolovanje na teret poslodavca

  • Pitanje: Da li poslodavac moe spreiti povrede radnika na putu od stana do kue i obratno kada iste nemaju veze sa merama zatite na radu u njegovom preduzeu? Loginije je reenje u crnogorskom zakonu gde stoji da fond ima pravo da zahtijeva naknadu tete od poslodavca, ako su bolest, povreda ili smrt osiguranika nastali usljed toga to nijesu sprovedene mjere zatite na radu. RAZLOZI ZA OSPORAVANJE OVE ODREDBE - Bolovanje na teret poslodavca -

  • Pitanje: Ako je profesionalno oboljenje nastalo nakon 25 godina ekspozicije istoj noksi ali kod razliitih poslodavaca, da li je u redu da plaa samo poslednji poslodavac kod koga oboleli radi poslednjih pet godina? Nije li to razlog za sudski spor? Primer: Pneumokonioze plua, rak i sl.RAZLOZI ZA OSPORAVANJE OVE ODREDBE-2 - Bolovanje na teret poslodavca -

  • Obaveze zaposlenih na radnim mestima sa poveanim rizikom

    Da koriste lina zatitna sredstvaDa se pridravaju ostalih mera bezbednosti na radu3. Da se odazovu na periodini pregled kod specijaliste medicine rada4. Da se obue za bezbedan rad i pruanje prve pomoi povreenim i obolelim radnicima5. Da prihvate promenu radnog mesta na predlog slube medicine rada

  • Interakcija aktivnosti lekara medicine rada lica za bezbednosti i zdravlje na radu

    Medicina rada spec. med. rada

  • Kako unaprediti ulogu medicine rada u sistemu BZR Obavezno uee medicine rada u izradi akta o proceni rizikaUtvrditi kriterijume za verifikaciju bolesti u vezi sa radomImplementirati Strategiju SZO Medicina rada za sveDoneti propis da svaki poslodavac mora da ima svoju medicinu radaDoneti zakon o osiguranju od profesionalnih bolesti i povreda na radu

  • ZakljuakSluba medicine rada ima znaajnu ulogu u sistemu bezbednosti i zdravlja na radu, posebno u izradi akta o proceni rizika, oceni radne sposobnosti, prevenciji profesionalnih bolesti, povreda na radu i bolesti u vezi sa radom;Za poboljanje sistema bezbednosti i zdravlja na radu, ona mora mnogo vie nego do sada da sarauje sa licem za bezbednost i zdravlje na radu;Implementacija meunarodnih standarda i propisa u oblasti medicine rada poveae kod nas ulogu medicine rada u sistemu BZR.