Click here to load reader

Dramatično spašavanje Branko Nadilo PRIPREMIO: i · PDF filetopljeno vrelo po kojem su ime dobili i ... po potrebi je umjesto gline uporabljen ... nominalno komandant 9. knin

  • View
    212

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Dramatično spašavanje Branko Nadilo PRIPREMIO: i · PDF filetopljeno vrelo po kojem...

  • 45GRAEVINAR 65 (2013) 1

    Graevinar 1/2013JUBILEJI

    Cetina (385 m n.v.), 7 km uzvodno od Vrlike, a utjee u Jadransko more po-

    sanaciji brane Perua koji su zajedniki organizirali Hrvatska elektroprivreda i Hrvatsko drutvo za velike brane, a koja je odrana od 20.-23. rujna 1995. u Bre-lima. Pridodani su i razgovori sa sudi-onicima obnove te novinska izvjea o ratnim zbivanjima u tom podruju prije i nakon miniranja brane.

    Gradnja brane PeruaOpi podaci

    Cetina je duga 100,5 km i gledano u ci-jelosti najdua je te vodom najbogatija dalmatinska rijeka. Izvire na sjeveroza-padnim obroncima Dinare pokraj sela

    PRIPREMIO:Branko Nadilo

    Dramatino spaavanje i uspjena obnova

    OTEENJE I OBNOVA BRANE PERUA

    Navrilo se 20. godina od kako je brzom intervencijom Hrvatske vojske sprijeeno ruenje brane Perua koja je potom vrlo brzo i obnovljena

    Navrilo se eto punih 20 godina, 28. si-jenja 1993., od miniranja i tekog ote-enja brane Perua. To je bio i potencijal-no najvei i po posljedicama nesagledivi ratni zloin u Domovinskom ratu. Tada su pri kraju operacije Maslenica, kojom su hrvatske oruane snage odbacile neprijatelja iz zalea Zadra kako bi se ponovno povezao sjever i jug Hrvatske, neprijateljske vojne snage radi odmazde protjerale kenijski bataljun UNPROFOR-a s Perue i aktivirale otprije postavljen eksploziv na preljevu i u galeriji brane. Namjera im je bila unititi i otetiti sve nizvodne elektrane na Cetini i ugroziti ivote i imovinu najmanje 20.000 sta-novnika uzvodno do njezina ua u Ja-dransko more u Omiu. Ipak zahvaljujui brzoj intervenciji Hrvatske vojske sprije-eno je ruenje brane koja je potom vrlo brzo i obnovljena.

    Miniranje i ruenje brane Perua uinjeno je u namjeri da se unite ili otete sve nizvodne

    hidroelektrane i da se ugroze ivoti i imovina najmanje 20.000

    stanovnika u nizvodnom toku

    Kako su miniranja i ruenja brana rijet-kost i u ratnim zbivanjima, te kako je obnova izvedena nadomak neprijatelja, nerijetko i pod granatama, ruenje i ob-nova brane Perua nisu odgovarajue predstavljeni ni strunoj ni iroj javno-sti pa se ini da je obljetnica katastrofe prava prigoda da se to uini. Osnovna je podloga za ovaj tekst bio zbornik radova s Meunarodne konferencije o

    Zbornik radova o sanaciji brane Perua

    Prikaz hidroenergetskog sustava Cetine

  • 46 GRAEVINAR 65 (2013) 1

    Graevinar 1/2013 JUBILEJI

    kraj Omia. Ima ukupnu povrinu sliva od 4119 km2 (od ega u Hrvatskoj 1463 km2, a ostatak u Bosni i Hercegovini) i srednji protok na uu od 102 m3/s. Stoga je sliv Cetine prema godinjoj proizvodnji energije te raspoloivoj sna-zi i regulacijskim mogunostima u svim vremenskim razdobljima najznaajniji i najvaniji energetski sliv u Hrvatskoj, a i najbolje iskoriten. Osim toga slui za vodoopskrbu omikoga i makarskog podruja, te srednjodalmatinskih otoka (Bra, olta i Hvar, a u budunosti i Vis), ali i za navodnjavanje dijela Sinjskog polja.Na Cetini je jo 1912. izgraena prva hidroelektrana HE Kraljevac, jedna od najstarijih u Europi, s instaliranom snagom od 46,4 MW i prosjenom go-dinjom proizvodnjom od 40 GWh elek-trine energije. Do danas se u hidroe-nergetskom sustavu rijeke Cetine uz HE Kraljevac izgraene jo HE Perua 1960. (obnovljena 1996., a rekonstruirana 2008.), HE Orlovac na rijeci Rudi 1973., HE ale 1989. i HE Zakuac koja se prije zvala HE Split 1973. i 1980.

    Peruko je jezero s povrinom od gotovo 20 km2 tree u Hrvatskoj, iza Vranskog i

    Dubravakog na rijeci Dravi u Meimurju

    Od njih je uvjerljivo najjaa HE Zakuac, ujedno i najvea hidroelektrana u Hr-vatskoj, s instaliranom snagom od 486 MW i prosjenom godinjom proizvod-njom 1448 GWh. Voda se tunelom do-vodi iz akumulacijskog jezera Prane-vii do hidroelektrane nadomak Omia, a slijedi je HE Orlovac (kojoj se voda dovodi tunelom iz akumulacijskog je-zera Buko blato i bazena Lipa u Bosni i Hercegovini) s instaliranom snagom od 373 MW i prosjenom godinjom proizvodnjom 360 GWh. Ostale su elektrane mnogo slabije, pa tako HE ale ima instaliranu snagu 40,6 MW i prosjenu godinju proizvodnju 128 GWh, a HE Perua instaliranu snagu 60 MW i prosjenu godinju proizvodnju 120 GWh.

    Meutim brana Perua i Peruko aku-mulacijsko jezero izgraeni su u gor-njem dijelu toka Cetine radi reguliranja njezina protoka, a zajedno s akumula-cijskim jezerom Buko blato usklauje protok u cijelom slivu kako bi HE Zaku-ac postigla to veu proizvodnju elek-trine energije. Zapravo su gradnjom akumulacijskog jezera na rijeci Cetini, inae prvog ikad izgraenog u kru, postavljeni temelji hidroenergetskom sustavu Cetine kakvog danas pozna-jemo. Peruko je jezero s povrinom kod najveeg uspora od gotovo 20 km2 tree po veliini jezero u Hrvatskoj, iza Vranskog i takoer umjetnoga aku-mulacijskoga Dubravakog jezera na rijeci Dravi u Meimurju. Ovdje valja spomenuti i jednu estu jezinu dvojbu vezanu uz naziv jezera, brane i hidro-elektrane koji se u mnogim izvorima neispravno pie Perua. Naime isprav-no je Perua, kako se i u topografskim kartama naziva zaselak sela Satria u opini Hrvace pokraj brane i kratko po-topljeno vrelo po kojem su ime dobili i jezero i brana i hidroelektrana.

    HE Zakuac najvea hidroelektrana u Hrvatskoj Situacija brane i hidroelektrane Perua

  • 47GRAEVINAR 65 (2013) 1

    Graevinar 1/2013JUBILEJI

    Projektiranje i gradnja

    Gradnju su brane i akumulacije pota-knule ondanje Dalmatinske hidroe-lektrane iz Splita, kojima je HEP d.d. odnosno Hrvatska elektroprivreda pravni sljednik. Izradi projekta i gradnji prethodila su temeljita istraivanja vo-dopropusnosti i vodostaja podzemnih voda. Tako je ustanovljeno da je dolina rijeke Cetine smjetena u sinklinali koja se protee u dinarskom smjeru, koje se os priblino poklapa s vododjelnicom jadranskoga i crnomorskog sliva. Gra-ena je uglavnom od vodopropusnih krednih vapnenaca koji mjestimice pre-laze debljinu od tisuu metara, te od vododrivih dolomita na nepropusnoj podlozi verfenskih kriljavaca iz donjeg trijasa. Na desnoj strani sinklinala pre-lazi u antiklinalu Svilaje s nepropusnim krednim dolomitima, a na lijevoj je stra-ni nepropusna vododjelnica na dolomit-skim naslagama s visokim razinama podzemnih voda koji ukazuju na malu mogunost gubitaka vode iz akumula-cije. Na toj su strani najvei problem bili jaki krki izvori koji se probijaju uzdu poprenih tektonskih lomova, ali su is-pitivanja bojom potvrdila da se gubici vode mogu iskljuiti jer su vodostaji podzemnih voda daleko vii od predvi-enog uspora akumulacijskog jezera.Pregradni je profil brane smjeten na uzvodnom kraju uskog kanjona, a ispiti-vanja su pokazala da je na pregradnom profilu vodopropusnost velika. Stoga je tu napravljena injekcijska zavjesa naj-vee dubine od priblino 200 m, dok se dubina zavjese prema krajevima sma-

    njuje tako da na desnoj strani iznosi do 100 m, a na lijevoj do 150 m. U zoni najvee propusnosti pregradnog profi-la izvedena je troredna, a na krajevima brane i dvoredna zavjesa. Spoj je kon-trolne galerije i temeljne stijene izveden veznim injektiranjem.Ukupna je duina injekcijske zavjese priblino 1600 m, izbueno je 153.300 m injekcijskih buotina, a injektiranje je izvedeno na 140.000 m duine injekcij-skih buotina. Za kontrolu je injektiranja izbueno priblino 11.000 m kontrolnih

    buotina. Za injektiranje je upotrije-bljena suspenzija gline i cementa, a po potrebi je umjesto gline uporabljen bentonit. Injekcijskoj je smjesi doda-vana kalcinirana soda, a na mjestima velikog utroka fini dolomitni pijesak. Injektiranjem je utroeno 51.393 tone injekcijske smjese, od ega 35.144 tone gline, 14.493 tone cementa, te 1260 tona bentonita, 282 tone sode i 216 tona dolomitskog pijeska. Na metar

    injekcijske buotine utroeno 368 kg suhe tvari. Provedenim su ispitivanjima procijenje-ni ukupni gubici procjeivanja iz aku-mulacijskog jezera na pregradnom pro-filu u rasponu od 0,5 do 1 m3/s ovisno o vodostaju u jezeru, odnosno u prosjeku 0,75 m3/s ili 1,9 % srednjega godinjeg protoka Cetine na pregradnom profi-lu. Gubici se jednim dijelom vraaju na nizvodnim izvorima u Cetinu tako da nisu energetski gubitak za nizvodne hi-droelektrane. Stoga je ocijenjeno da je

    gubitak vode manji od prognoziranog i da nisu potrebna dodatna injektiranja.Projektirana je visina brane u profilu Cetine 63 m, irina u dnu do 220 m, a duine u kruni 450 m. Ukupni je volu-men brane 874.097 m3, od ega na ka-meni nasip otpada 709.559 m3, na fil-tarske slojeve 46.976 m3, glinenu jezgru 105.023 m3, a na beton galerije 12.539 m3. Uzvodna je kosina (nagiba 1:1,45) nasuta krupnim kamenim blokovima

    Popreni presjek izvorne brane Perua

    Peruko jezero snimljeno sa Svilaje

  • 48 GRAEVINAR 65 (2013) 1

    Graevinar 1/2013 JUBILEJI

    radi zatite od djelovanja valova, a ni-zvodna je kosina (u nagibu 1:1,5), nasuta sitnijim kamenim i zemljanim materija-lom te zasaena brnistrom (utikom). Na lijevom kraju brane izveden je boni preljev i brzotok protonog kapaciteta 340 m3/s, a za potpuno pranjenje jeze-ra temeljni ispust protonog kapaciteta 220 m3/s.Izgradnjom brane formirano je akumula-cijsko jezero volumena kod najveeg us-pora od 541,249 milijuna m3, povrine do 20 km2 i duine od gotovo 23 km. Najvii radni vodostaj projektiran je na koti 360 m n.v., najnii na koti 325 m n.v., a naj-vii preljevni za najvei vodni val na koti 361,2 m n.v. Na podruju novonastalog jezera provedena je nacionalizacija i se-ljacima oduzeta imovina, uglavnom bez naknade, pod umama, vinogradima, oranicama i livadama. Obuhvatilo je to dijelove Vrlike, Garjaka, Koljana, Kosora, Jeevia, Laktaca, Dabra, Vuipolja, Za-sioka, Gornjeg Bitelia, Rumina, Hrvaca, Satria, Potravlja, Maljkova, Otiia i Ma-ovica. Veina se stanovnitva premjesti-la na via podruja Svilaje, Dinare i Debe-log brda, ali ih se i dosta i odselilo. Brana i akumulacijsko jezero zajedno s hidroelektranom izgraeni su od 1956. do 1960. godine. Projekte su za akumu-lacijsko jezero, branu i hidro

Search related