DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVODstars2/bilten/2004/bilten_dvobroj_04_04.pdf · Glavni i odgovorni urednik dr. sc. Branko Gelo Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ. Zamjenik

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVODZAGREB, GRI» 3

UDK 551.5.63551.506.1551.509.617551.510.4551.515551.519.9551.577.13551.582.2551.586556.04627.51628.11630.431.1

METEOROLO©KI

I HIDROLO©KIBilten

4 / 2004

GODINA XVIII SRPANJ / KOLOVOZ 2004.

METEOROLO©KI I HIDROLO©KI BILTEN

I Z D A J E

Dræavni hidrometeoroloπki zavod Republike Hrvatske

Zagreb, GriË 3

telefon: (01) 45 65 782

telefax: (01) 45 65 757

http://meteo.hr

e-mail:[email protected]

Glavni i odgovorni urednik dr. sc. Branko Gelo

Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ.

Zamjenik glavnog urednika Davor NikoliÊ, dipl.inæ.

UreivaËki odbor mr. sc. Ivan »aËiÊ

dr. sc. Branka IvanËan-Picek

dr. sc. Kreπo PandæiÊ

dr. sc. Duπan TrniniÊ

Lektor mr. sc. IvanËica MihoviliÊ

GrafiËko tehniËki urednik Ivan Lukac, graf.inæ.

Stalni suradnici Tomislava Boπnjak, inæ.

Vesna –uriËiÊ, dipl.inæ.

mr. sc. Draæen KauËiÊ

Dario Kompar, dipl.inæ.

Marina Mileta, dipl.inæ.

Marija MokoriÊ, dipl.inæ.

Velimir Osman, dipl.inæ.

Lidija Srnec, dipl.inæ.

mr. sc. Viπnja ©ojat

mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ

Naslovnica: Spuπtanje termo-higrografa na dno snijeænice (snimila: Kornelija ©poler »aniÊ, HMD)

Naklada 200 primjeraka

Izlazi kao dvobroj

Tisak: Tiskara PeËat

S A D R Æ A J

SRPANJ

VREMENSKE PRILIKE .............................................................................................................................................. 5SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) .......................................................................... 5Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) .......................................................................... 7

HIDROLO©KE PRILIKE ............................................................................................................................................ 13Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) ................................................................................ 13Podzemne vode (Dario Kompar, dipl. inæ.) ................................................................................ 17

EKOLO©KE PRILIKE ................................................................................................................................................ 19Meteoroloπke karakteristike (Vesna –uriËiÊ, dipl. inæ.) .............................................................. 19OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) .................................................................... 20

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................. 21

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................... 23

OBRANA OD TU»E (Velimir Osman, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 27

KOLOVOZ

VREMENSKE PRILIKE .............................................................................................................................................. 29SinoptiËka situacija (Marija MokoriÊ, dipl. inæ.) ........................................................................ 29Klimatoloπka analiza (Marina Mileta, dipl. inæ.) ........................................................................ 31

HIDROLO©KE PRILIKE ............................................................................................................................................ 37Povrπinske vode (Tomislava Boπnjak, inæ.) ................................................................................ 37Podzemne vode (Dario Kompar, dipl. inæ.) ................................................................................ 41

EKOLO©KE PRILIKE .................................................................................................................................................. 43Meteoroloπke karakteristike (Vesna –uriËiÊ, dipl. inæ.) .............................................................. 43OneËiπÊenje zraka i oborine (mr. sc. Viπnja ©ojat) .................................................................... 43

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Ksenija ZaninoviÊ) .................................................................................. 45

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE (mr. sc. Draæen KauËiÊ) .................................................................................. 47

OBRANA OD TU»E (Velimir Osman, dipl. inæ.) ........................................................................................................ 52

PRILOZI

SUSTAV ZA©TITE OD TU»E U ©TAJERSKOJ (AUSTRIJA)” (dr. sc. Kreπo PandæiÊ) ........................................ 54

LJETNA ©KOLA IZ PLANINSKE METEOROLOGIJE(Martina Tudor, dipl. inæ., Stjepan Ivatek-©ahdan, dipl. inæ.) ........................................................................................ 55

METEOROLOZI ZAKORA»ILI U PODZEMLJEMeteoroloπka mjerenja u snijeænici kraj Fuæina (mr. sc. Viπnja VuËetiÊ, Branko AbramoviÊ) .................................. 56

IN MEMORIAM DANIJEL DOGAN 1920. - 2004.(Zvonimir Katuπin, dipl. ing.) ........................................................................................................................................ 60

IZVANREDNI METEOROLO©KI I HIDROLO©KI DOGA–AJI U NOVINSKIM IZVJE©∆IMA U HRVATSKOJ (Davor NikoliÊ, dipl. inæ.) .............................................................. 61

BILTEN 4 / 2004 Srpanj

5

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Prvog dana srpnja bilo je sunËano, vtlo top-lo i sparno.

Na vrijeme u naπoj zemlji utjecao je ogranakanticiklone. Po visini je u juænoj i jugozapadnoj stru-ji pritjecao vlaæan i vrlo topao zrak.

Zatim je veÊ u noÊi, te danju 2. srpnja uz oblaË-nije vrijeme bilo kiπe, pljuskova i grmljavine.

Preko naπih krajeva premjeπtale su se dvije hladnefronte, jedna ujutro, a druga potkraj dana. Malo je os-vjeæilo. U Dalmaciji se zadræalo uglavnom suho, te

preteæno sunËano. Na Jadranu je potkraj dana za-puhala bura.

U razdoblju od 3. do 6. srpnja prevladavaloje sunËano. Na Jadranu je u poËetku ponegdjepuhala jaka, na udare olujna bura. U Zagrebuje 6. srpnja bilo olujnog vjetra.

Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone iz za-padne i jugozapadne Europe. Zbog pritjecanja svetoplijeg zraka po visini bilo je vruÊe. Potkraj perio-da naπim krajevima pribliæila se hladna fronta, pa jeu unutraπnjosti bilo mjestimiËnih pljuskova i grm-

Slika 1. Prizemna sinoptiËka situacija 27. srpnja 2004. u 00 UTC

Slika 2. Visinska sinoptiËka situacija 27. srpnja 2004. u 00 UTC

U razdoblju od 14. do 24. srpnja bilo je preteænosunËano i vrlo toplo.

Prizemno je bilo polje poviπenog i srednjeg iz-jednaËenog tlaka. Po visini je bio uglavnom termo-bariËki greben. Tek potkraj razdoblja anticiklona igreben su oslabili. Uz prodor manje koliËine vlaænogi nestabilnog zraka, 23. srpnja u sjeverozapadnim kra-jevima bilo je lokalnih pljuskova s grmljavinom, 24.ujutro mjestimice je bilo magle, a na Jadranu bure.

Od 25. do 27. srpnja ponovno je bilo nesta-bilno s mjestimiËnim pljuskom i grmljavinom, temalo svjeæije.

Naime tih je dana nad naπom zemljom bilo plitkociklonalno polje. Vlaæan i svjeæiji zrak kruæio je i uviπim podruËjima. Dana 27. srpnja preko Hrvatskepremjestile su se hladna fronta i visinska dolina. Zbogtoga je uz sunËana razdoblja, povremeno bilo dostaoblaka, te mjestimiËnih pljuskova s grmljavinom.U poËetku je prevladavalo vrlo toplo i neugodnosparno, a potkraj perioda je osvjeæilo.

Od 28. do 31. srpnja bilo je barem djelomicesunËano i sve toplije.

Srpanj BILTEN 4 / 2004

6

ljavine, a na zagrebaËkom podruËju je bilo grm-ljavinskog nevremena s olujnim vjetrom.

Od 7. do 9. srpnja se razvedrilo, pa je bilo svetoplije, osobito u Dalmaciji gdje je potkraj perio-da ponegdje izmjereno 38 Celzijevih stupnjeva.

U poËetku je ujutro u kontinentalnim krajevimabilo ponegdje malo kiπe. Zatim je na vrijeme ut-jecalo polje srednjeg, a prema kraju razdoblja poljesniæenog tlaka zraka. Ciklona se nalazila nad zapad-nom Europom, a atmosferske fronte svojom glavni-nom zapadnije od naπe zemlje. Stoga je bilo djelomiceili preteæno sunËano. Potkraj 9. srpnja u najzapad-nijim podruËjima je bilo oblaËnije, a ponegdje i ma-lo kiπe.

Izmeu 10. i 13. srpnja u cijeloj zemlji jedjelomice sunËano s promjenljivom naoblakom.Mjestimice je palo malo kiπe, a lokalne grmljavinebilo je i u Dalmaciji. Osvjeæilo je.

Nad podruËjem naπe zemlje nalazilo se ciklo-nalno polje. Potkraj razdoblja premjestila se i visin-ska dolina. Nakon toga je zbog pritjecanja hladni-jeg zraka osvjeæilo. Na jugu Dalmacije osvjeæenje jebilo manje izraæeno.

Slika 3. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu spektra 25. srpnja 2004. u 15.24 UTC

Slika 4. Satelitska slika naoblake u vidljivom dijelu spektra 27. srpnja 2003. u 12.28 UTC

Najtoplije je bilo u Splitu gdje je srednja mje-seËna temperatura zraka iznosila 26.9°C, i zatimu Komiæi na otoku Visu, 26.4°C. Najniæe srednjemjeseËne temperature zraka su zabiljeæene naviπim nadmorskim visinama, pa je na ZaviæanumjeseËna temperatura zraka iznosila najniæih13.3°C, slijedila je Puntijarka sa 15.7°C, te Pargu Gorskom kotaru sa 17.1°C. Apsolutni maksi-mumi su na svim promatranim postajama preπli30.0°C, osim na onim na viπim nadmorskim visi-nama. NajveÊu vrijednost apsolutni maksimumje zabiljeæio u Kninu gdje je iznosio 39.6°C, zatimu Rijeci gdje je izmjereno 36.9°C.

Apsolutni minimumi su iznosili od 4.3°C naZaviæanu, 6.0°C u GospiÊu, 6.5°C na Puntijarci,7.0°C u Varaædinu, 9.2°C u Zagrebu — Maksimirdo 18.5°C u Komiæi na otoku Visu.

Dnevne temperature zraka (srednje, minimalnei maksimalne) su uglavnom bile viπe od prosjeka, apozitivna odstupanja su imala veÊe iznose od nega-tivnih.


7

Nad naπim krajevima ojaËao je ogranak anti-ciklone iz sjeverne i sjeverozapadne Europe. U poËetkuje zbog kruæenja manje koliËine vlaænog zraka u unu-traπnjosti povremeno bilo malo kiπe. NajsunËanijeje bilo na Jadranu, ali se prema kraju mjeseca i u kon-tinentalnim krajevima razvedrilo.

Slike 1 i 2 su prizemna i visinska (AT500 hPa)sinoptiËka karta, 27. srpnja 2004. godine u 00 UTC.Slike 3 i 4 su satelitske snimke oblaka 25. srpnja u15 sati i 24 minute, te 27. srpnja u 12 sati i 28minuta po UTC.

Klimatoloπka analiza

U srpnju 2004. godine srednje mjeseËne tempe-rature zraka su bile viπe od prosjeka na svim proma-tranim postajama, osim u Daruvaru. Temperaturnaodstupanja su se kretala u rasponu od -0.2°C u Daruvarudo +1.7°C u Komiæi na otoku Visu, te na Lastovu.Prema raspodjeli percentila, temperaturne prilike subile u kategorijama “normalno” i “toplo”, a najveÊidio Jadrana u kategoriji “vrlo toplo”.

10

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

32

1 4 7 10 13 16 19 22 25 28 31

dani

°C

Slika 5. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-GriË) za SRPANJ 2004. godine u usporedbi s

dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ) (1862-1990.)

18

20

22

24

26

28

30

32

34

1 4 7 10 13 16 19 22 25 28 31

dani

°C

Slika 6. Srednja dnevna temperatura zraka (SplitMarjan) za SRPANJ 2004. godine u usporedbi s dugogo-

diπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ) (1948-2003.)

-t -t

-t+σ

-t+σ

-t-σ

-t-σ


8

ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo

98

PERCENTILI

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

Dubrovnik

1.3

1.4

96

0.4

1.3

94

Osijek64

Knin

43

0.8

-0.275

1.185

0.5

M. Lošinj

Rijeka

Varaždin67

81Zagreb Bjelovar

Sisak71

0.5

Sl. Brod0.9Pazin

1.1

Ogulin

1.4Gospić91

1.5

Daruvar

0.7

76

Karlovac

83Zavižan

79

1.0

1.2Zadar

93

Split

96

1.7Lastovo

97

93

1.1Senj

84

97Poreč

1.787

701.1

95Komiža

1.7

1.5Hvar

0.6

84Šibenik

Slika 7. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SRPNJU 2004. od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)

ekstremno sušnovrlo sušnosušnonormalnokišnovrlo kišnoekstremno kišno

98

PERCENTILI

odstupanje (%)postajapercentili

A

P

66

Pazin38

Knin

94

35

14

17

11

14

Karlovac50

35

8411

44Zagreb Bjelovar

17

58Sisak

Osijek36

DubrovnikLastovo42

3588

56Komiža

65

8Hvar

24

Sl. Brod

60

5615Poreč

2632Senj

14Zadar

14

9Split4

16

44Gospić

Ogulin69

2643

14Zavižan

Daruvar41

76

9

54M. Lošinj

33

165

Rijeka51

91Šibenik

56

Varaždin

Slika 8. MjeseËne koliËine oborine u SRPNJU 2004. godine izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)


9

Slika 9. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961.-1990. u SRPNJU 2004. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature


10

Slika 10. Minimalne dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od srednjih dnevnih minimalnihtemperatura zraka za razdoblje 1961.-1990. u SRPNJU 2004. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Minimalne dnevne temperature Anomalije minimalne dnevne temperature


11

Slika 11. Maksimalne dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od srednjih dnevnih maksimalnihtemperatura zraka za razdoblje 1961.-1990. u SRPNJU 2004. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Maksimalne dnevne temperature Anomalije maksimalne dnevne temperature


12

Slika 12. Dnevne koliËine oborina (mm) u SRPNJU 2004. godine

ZAGREB MAKSIMIR

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm OSIJEK

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

RIJEKA

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

SPLIT MARJAN

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

OGULIN

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

DUBROVNIK

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm


13

mjeseca su vodostaji imali trend opadanja i kretali suse u domeni niskih i srednje niskih vodostaja. Vodnostje bila neπto veÊa u gornjem toku jer je suficit otje-canja kod Zagreba iznosio 41%, dok je na ostalomnizvodnijem dijelu vodnost bila ispod prosjeËnih vri-jednosti. Deficit otjecanja kod Jasenovca je iznosio36%, a kod Slavonskog Broda i Æupanje 10%.

Na Dravi su vodostaji tijekom mjeseca imalitrend opadanja. Kretali su se u rasponu od srednjihvodostaja na poËetku mjeseca do srednje niskih nakraju mjeseca. Vodnost je bila iznad prosjeËnih vri-jednosti i suficit otjecanja se kretao od 13 do 31%.

Osim na poËetku mjeseca, kada je registriranmanji vodni val, tijekom srpnja je na Kupi bilo mirno.Vodostaji su bili u domeni niskih vodostaja. Vodnostje bila neπto veÊa u donjem toku, gdje je suficit ot-jecanja iznosio 27%, dok je u gornjem toku vodnostbila ispod prosjeËnih vrijednosti i deficit otjecanja jebio 23%.

Minimalni protoci su na Savi bili manji, a naKupi i Dravi veÊi od srednjih minimalnih protoka urazdoblju 1961-2000.

Iza 10. srpnja, te krajem mjeseca je u Ëitavojzemlji nekoliko dana bilo hladnije od prosjeka, ana kontinentu ponegdje i poËetkom mjeseca.

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih tempera-tura zraka radi se za opservatorij Zagreb-GriË (na os-novu niza 1862-2004.), a od ovog mjeseca i za SplitMarjan (raspoloæiv je niz 1948-2004.).

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozi-tivna anomalija premaπi dvije standardne devijaci-je, dok se izuzetno hladnim smatra onaj u kojem ne-gativna anomalija premaπi dvije standardne devi-jacije. U srpnju u Zagrebu na GriËu nije zabiljeæenniti jedan izvanredan dan, dok su u Splitu zabiljeæenadva izvanredno vruÊa dana. To je bilo 7 . i 8. srp-nja, kad je srednja dnevna temperatura zraka iznosi-la 31.5°C

KoliËine oborine su se kretale od 4% srpanjskogprosjeka u Splitu na Marjanu do 117% u Zagrebu naGriËu (u Zagrebu — Maksimir, 84%). Oborinske pri-like su bile u kategorijama “normalno”, “suπno”,te “vrlo suπno” u PoreËu.

Najmanja mjeseËna koliËina oborine je zabi-ljeæena u Splitu na Marjanu i iznosila je 0.5 mm, anajviπa na Puntijarci — 103 mm, te u Zagrebu naGriËu 102.5 mm.

NajveÊa dnevna koliËina oborine je iznosila35.3 mm u Karlovcu, te 32.4 mm u Zagrebu naGriËu.

Srednje mjeseËne temperature mora su iznosileu Splitu 24.0°C, a u Komiæi na otoku Visu 24.9°C.

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

Hidroloπki gledano srpanj je proπao mirno.Vodostaji su u veÊem dijelu mjeseca imali trendopadanja i kretali su se u domeni niskih do srednjihvodostaja. Vodnost je na veÊini rijeka bila neπto viπaod prosjeËne, osim na Savi gdje je bila ispod pros-jeka.

Na Savi su registrirana dva manja vodna vala:jedan na poËetku, a drugi na kraju mjeseca. Ostatak Slika 13. PlitviËka jezera


14

SRPANJ 2004. SRPANJ 1961-2000.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQminm3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 168 22.07. 63,4 120 235

SavaJasenovac 193 25.07. 139 276 498

Slavonski Brod 277 25.07. 188 355 637

Æupanja 379 26.07. 234 418 731

KupaKamanje 13,3 23.07. 6,53 13,4 21,9

JamniËka Kiselica 66,1 23.07. 19,2 36,5 55,0

Mura Mursko SrediπÊe 156 30.07. 65,9 133 247

DravaBotovo 417 29.07. 24,9 366 738

Donji Miholjac 517 31.07. 209 483 805

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 322 82,2 229 477

SavaJasenovac 298 182 467 1023

Slavonski Brod 520 213 574 1195

Æupanja 611 295 681 1350

KupaKamanje 24,5 10,7 31,9 86,7

JamniËka Kiselica 101 27,3 79,8 184

Mura Mursko SrediπÊe 266 94,5 219 523

DravaBotovo 750 385 664 1392

Donji Miholjac 907 361 691 1392

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 1060 03.07. 140 659 1768

Jasenovac 552 05.07. 280 844 1890

Sava Slavonski Brod 807 06.07. 296 984 1943

Æupanja 849 07.07. 416 1143 2316

KupaKamanje 86,5 04.07. 17,9 188 662

JamniËka Kiselica 195 04.07. 54,8 257 739

Mura Mursko SrediπÊe 496 03.07. 180 461 1357

DravaBotovo 1310 01.07. 653 1134 2652

Donji Miholjac 1286 01.07. 563 1043 2288

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdobljusQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdobljusQsred = srednji protok u razdobljuvQsred = najveÊi srednji protok u razdobljuQmaks = maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok u razdoblju

Tablica 1. Minimalni, srednji i maksimalni protok u SRPNJU 2004. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961-2000.


15

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - BotovoDrava - Donji Miholjac Drava - Osijek Dunav -Vukovar

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0

200

400

600

800

1000

1200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 14. Nivogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SRPNJU 2004.

Slika 15. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u SRPNJU 2004.


16

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

ZAGREB JASENOVAC SL.BROD ÆUPANJA KAMANJE J.KISELICA M.SREDI©∆E BOTOVO D.MIHOLJAC

Q (m3/s)

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500


Q (m3/s)

0

250

500

750

1000

1250

1500

1750

2000

2250

2500

2750

3000


Q (m3/s)

Qsred srpanj 2004. srpanj 1961.-2000.

Qmin srpanj 2004. srpanj 1961.-2000.

Qmaks srpanj 2004. srpanj 1961.-2000.

Slika 16. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u SRPNJU 2004. s primjerom pripadajuÊih karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961.-2000.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).


17

Srednji protoci su bili na Savi manji, a na Kupii Dravi veÊi od srednjih protoka u razdoblju 1961-2000.

NajveÊi protoci su bili na Savi manji, a naKupi i Dravi veÊi od srednjih maksimalnih protokau razdoblju 1961-2000.

Podzemne vode

U srpnju su srednje razine podzemnih voda uslivnom podruËju rijeke Save na postajama Borovjei »rnkovec u okolici Zagreba u usporedbi s prosjekombile niske. Situacija se nije znaËajnije mijenjala uodnosu na proπli mjesec, jedino je na postaji Borovjeminimalni vodostaj bio neπto niæi od onog izmjerenogu lipnju. PoËetkom mjeseca razina podzemne vodeje imala najviπe vrijednosti, da bi prema kraju mjese-ca vodostaj postupno padao. Porast razine podzemne

vode moæe se dovesti u vezu s vodnim valom zabi-ljeæenim u tom razdoblju na rijeci Savi. Minimalni,srednji i maksimalni mjeseËni vodostaji na mjernimpostajama MiËevec i Borovje bili su joπ uvijek neπtoniæi od srednjih prosjeËnih vrijednosti mjerenih u raz-doblju 1982-2002.

Na dravskom podruËju se mogu izdvojiti dvarazliËita trenda kretanja razine podzemne vode. Namjernim postajama Repaπ i Gornja ©uma vrijed-nosti vodostaja su ostale unutar lipanjskih vrijednosti,s tim da su srednji mjeseËni vodostaji bili Ëak viπi odonih u lipnju. Razina podzemne vode na mjernojpostaji Gornja ©uma je i dalje ostala rekordno viso-ka u odnosu na prosjeËne vrijednosti vodostajaizmjerenih u razdoblju 1988-2002., dok su vodosta-ji na mjernoj postaji Repaπ bili neπto ispod najviπihprosjeËnih vrijednosti mjerenih u razdoblju 1988-2002.

Na mjernim postajama Gornji Miholjac i »aavi-ca situacija je bila neπto drugaËija. Razina podzemne

115.80

115.90

116.00

116.10

116.20

116.30

116.40

116.50

116.60

116.70

116.80

116.90

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ Gornja ©uma

104.50

104.55

104.60

104.65

104.70

104.75

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

96.90

97.00

97.10

97.20

97.30

97.40

97.50

97.60

97.70

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

100.00

100.50

101.00

101.50

102.00

102.50

103.00

103.50

104.00

104.50

105.00

105.50

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) MiËevec Borovje

Slika 17. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode u SRPNJU 2004. godine na podruËju Save-MiËevec,Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.


18

Tablica 3. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SRPNJU 2004. na podruËju Drave, tepregled istih za razdoblje 1988-2002.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


PodruËje Postaja NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

Repaπ 115,94 31.08.'04. 115,34 115,67 116,04

Gornja ©uma 116,10 31.08.'04. 114,97 115,77 116,06

Gornji Miholjac 104,52 31.08.'04. 103,41 104,53 105,62

»aavica 97,02 31.08.'04. 96,35 97,11 98,09

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 116,35 115,43 115,82 116,37

DRAVAGornja ©uma 116,29 115,06 115,84 116,14

Gornji Miholjac 104,62 103,47 104,60 105,65

»aavica 97,36 96,38 97,29 98,54

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 116,79 01.08.'04. 115,50 116,01 116,92

Gornja ©uma 116,42 05.08.'04. 115,17 115,91 116,26

Gornji Miholjac 104,72 01.08.'04. 103,51 104,66 105,69

»aavica 97,64 01.08.'04. 96,41 97,50 99,52

Tablica 2. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u SRPNJU 2004. na podruËju Save,te pregled istih za razdoblje 1982-2002.



Zagreb-Borovje 103,94 31.08.'04. 103,75 104,62 106,00

Zagreb-MiËevec 100,38 31.08.'04. 100,07 101,34 102,47

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 104,32 103,81 104,93 106,16

Zagreb-MiËevec 100,80 100,31 101,62 102,83

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 104,71 08.08.'04. 103,89 105,29 106,49

Zagreb-MiËevec 101,58 04.08.'04. 100,62 102,05 104,01


19

Sloj noÊ daninverzije N % N %ne postoji 3 10 20 65prizemna 26 84 0 0podignuta 4 13 1 3visinska 4 13 10 32

Tablica 4. Apsolutni (N) i relativni (%) broj sluËajeva saslojem inverzije temperature prema visinskim mjerenjima

u Zagrebu za SRPANJ 2004.

Stabilnost noÊ danN % N %

A - jako labilno 0 0 12 39B - umjereno labilno 0 0 0 0C - malo labilno 0 0 0 0D - neutralno 3 10 19 61E - malo stabilno 12 39 0 0F - umjereno stabilno 7 22 0 0G - jako stabilno 9 29 0 0

Tablica 6. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa po-jedinom kategorijom stabilnosti prema Pasquillu u

prizemnom sloju zraka u Zagrebu za SRPANJ 2004.

Visina sloja noÊ danmijeπanja (m) N % N %ne postoji 24 78 0 0< 250 m 1 3 0 0251-1000 m 0 0 7 231001-2500 m 1 3 22 71>2500 m 5 16 2 6

Tablica 5. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa visi-nom sloja mijeπanja prema visinskim mjerenjima u

Zagrebu za SRPANJ 2004.

vode je imala zamjetno niæe vrijednosti od onih zabi-ljeæenih u lipnju, pa su minimalni, srednji i maksi-malni mjeseËni vodostaji bili tek neπto viπi od sred-njih prosjeËnih vrijednosti izmjerenih u razdoblju1988-2002. Minimalni izmjereni vodostaj na posta-ji Gornji Miholjac bio je Ëak niæi od srednjih mini-malnih prosjeËnih vrijednosti u razdoblju 1988-2002.

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

Za ljetne je mjesece karakteristiËan dobro razvi-jen sloj mijeπanja, pa su rasap i disperzija primjesa uatmosferi dobri i njihove koncentracije pri tlu zbogtoga niske. Tako je na zagrebaËkom podruËju bilo iovogodiπnjeg srpnja. ProsjeËna visina sloja mijeπa-nja sredinom dana iznosila je pribliæno 1520 metara,a to kojih 200 metara premaπuje viπegodiπnji pros-jek. NajËeπÊe je sloj mijeπanja bio debljine od 1000do 2500 m, iako je bilo i 6 situacija s veÊom deblji-nom, te 7 situacija s debljinom manjom od 1000 m(tablica 5). I tijekom noÊi su u 7 sluËajeva postojaliuvjeti za mijeπanje zraka po vertikali. Pri tom jestabilnost najniæeg sloja zraka uz tlo noÊu najËeπÊebila malo do jako stabilna (kategorije E, F i G poPasquillu, tablica 6). Uz to, noÊu su prevladavaleprizemne temperaturne inverzije u 84% sluËajeva, aiznad njih ponekad i podignute ili visinske inverzije(tablica 4). Sredinom dana je sloj zraka uz tlo bioneutralno stratificiran, a u 12 sluËajeva je sloj do 100metara debljine bio jako labilan i tek iznad njega neu-tralan (tablica 6). Sredinom dana nisu postojaleprizemne temperaturne inverzije, dok je u 10 sluËa-jeva temperaturna inverzija bila u sloju iznad 1000metara nad tlom, te u jednom ispod (tablica 4). Opisanekarakteristike atmosfere nad Zagrebom ukazuju nadobar disperzijski potencijal, zbog Ëega nisu posto-jali meteoroloπki uvjeti za poviπene koncentracijeoneËiπÊenja u zraku.

Strujanje je na zagrebaËkom podruËju bilo slabo.Vjetar je bio promjenjivog smjera i malih brzina, paje zato modul vektorskog srednjaka vjetra 0 (slika19). Naime, podjednako Ëesto je puhao vjetar sliËnihbrzina ali suprotnih smjerova, πto u konaËnom zbro-ju daje nulu. Zbog toga za Zagreb nije bilo moguÊeizraËunati koeficijent provjetravanja.

U srpnju nije bilo osobito vjetrovito niti na po-druËju ostalih promatranih gradova u Hrvatskoj, prem-da je zabiljeæeno po nekoliko dana s kratkotrajnompojavom jakog, Ëak i olujnog vjetra. NajveÊi je mo-dul vektorskog srednjaka vjetra bio u Senju, te ©ibeniku,pa je i provjetravanje tih gradova bilo najefikasnije,dok je stalnost vektorskog srednjaka vjetra bila naj-veÊa u Senju, Osijeku i Slavonskom Brodu.

Na gotovo cijelom podruËju Hrvatske u srpnjuje bio manjak oborine i zato je ispiranje atmosferekiπom, pa i mokro taloæenje oneËiπÊenja na tlo, biloslabije.

Tablica 7. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za SRPANJ 2004.

O B O R I N A Z R A K

RRu pH SO42--S NO3

--N NO2 NO2maxRRmj % NA

pH min-max mg / L µg / m3

Puntijarka 98 10 5.98 5,41-6,92 0.52 0.41 2 6

Krapina 100 10 5.94 5,47-6,53 0.53 0.47 - -

Bilogora 100 9 6.04 5,79-6,67 0.89 0.64 - -

Ogulin 100 9 5.99 5,63-7,20 0.68 0.53 0 0

GospiÊ 96 5 6.49 6,42-6,91 0.99 0.75 4 10

Zaviæan 99 6 5.72 5,45-7,09 0.77 0.62 2 8

Pazin 100 8 6.15 5,88-7,73 1.68 1.14 - -

Rijeka 99 7 6.16 5,89-7,51 1.67 0.93 2 12

Zadar 100 2 7.14 7,11-7,34 2.08 1.22 5 11

Dubrovnik 100 3 6.26 6,10-6,45 2.27 1.2 - -

Sl. Brod 99 10 6.05 5,86-7,22 1.38 0.71 7 13

Postaja


20

OneËiπÊenje zraka i oborine

Na mjernim postajama kojima je cilj praÊenjeutjecaja daljinskog prijenosa oneËiπÊujuÊih tvari, kon-centracije duπik dioksida su i tijekom srpnja bile unu-tar preporuËenih vrijednosti. Srednje mjeseËne kon-centracije su iznosile od 0 µg/m3 u Ogulinu do 7µg/m3 u Slavonskom Brodu, u kojem je 17./18. i23./24. srpnja izmjerena i najveÊa 24-satna koncen-tracija duπik dioksida od 13 µg/m3. OneËiπÊenjepristiglo ispiranjem atmosfere oborinom bilo je ma-nje, jer je i koliËina kiπe bila gotovo upola manja nego

u lipnju. Kiπa je uglavnom bila slabo kisela do bla-go luænata, tj. vrijednosti pH su iznosile od 5.41 do7.73. Prema dobivenim vrijednostima, kisele kiπe suzabiljeæene samo na visinskoj postaji Zaviæan (Velebit,1594m n/v, EMEP-program) s udjelom od 33%, a naPuntijarki (Medvednica-Sljeme), te u Krapini, s udje-lom od10%. S obzirom na koliËinu kiπe i pripadajuÊekoncentracije, ukupno mjeseËno taloæenje SO4 - Siznosilo je od 0.11 kg/ha u Zadru do 0.68 kg/ha nameteoroloπkoj postaji Rijeka - Kozala, a anorgan-skog duπika odreenog u obliku nitrata, NO3- N, od0.07 kg/ha u Zadru do 0.43 kg/ha u Ogulinu, naPuntijarki te u Krapini.

Slika 18. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata za SRPANJ 2004.

0

0.1

0.2

0.3

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

Puntijarka Krapina Bilogora Ogulin GospiÊ Zaviæan Pazin Rijeka Zadar Dubrovnik Sl. Brod

POSTAJE

kg/ha SO4 - S NO4 - N

Ljetne mjesece opÊenito karakterizira manjakoliËina kiπe, pa su ekosustavi pod velikim utjeca-jem suhog - gravitacijskog taloæenja raznih πtetnihËestica- aerosola. Ove Ëestice, uz sinergistiËko djelo-vanje ostalih stalno prisutnih tvari u atmosferi, mogupogubno djelovati i na ljudski organizam. Te Ëinje-nice upuÊuju na potrebu uspostave sustava za praÊe-nje lebdeÊih Ëestica - aerosola, na odreenim po-druËjima Hrvatske, tj. u ruralnim i urbanim sredina-ma, na πto ukazuju i meunarodni programi iz po-druËja zaπtite okoliπa, koje bi i mi trebali slijediti.

BIOMETEOROLO©KE PRILIKE

Prema 30-godiπnjoj klimatskoj normali za raz-doblje 1961-1990. prosjeËni je srpanj ugodan (Zagrebi GospiÊ) ili topao (Slavonski Brod i Split). Ovogodiπnjije srpanj u GospiÊu bio ugodan, u Zagrebu i SlavonskomBrodu topao, a u Splitu vruÊ, i na svim je lokacijamabio topliji od normalnoga.

Nakon vruÊeg i vrlo vruÊeg poËetka mjeseca os-vjeæilo je, pa je 2. i 3. srpnja u unutraπnjosti, uz ugod-na jutra i veËeri, u popodnevnim satima bilo toplo.Osvjeæenje je u Splitu bilo slabije izraæeno. Meutim,ubrzo je ponovo zatoplilo i do kraja dekade je u kon-tinentalnim dijelovima Hrvatske, uz ugodna ili toplajutra, te preteæno tople veËeri, u popodnevnim sati-ma bilo vruÊe ili vrlo vruÊe. U Splitu je bilo vruÊeveÊ u jutarnjim satima, dok su popodneva a povre-meno i veËeri bili vrlo vruÊi. Ova je dekada u konti-nentalnim dijelovima Hrvatske bila toplija ili znatnotoplija (veËeri u Slavonskom Brodu, te popodneva uGospiÊu) od normale. U Splitu su pak svi termini biliizvanredno topliji od prosjeka.

PoËetkom druge dekade doπlo je do izrazitijegosvjeæenja. Tako je, od 11. do 14. srpnja, u unutraπnjostiHrvatske prevladavalo ugodno, uz povremene svje-æine. U Splitu je istovremeno, uz ugodna ili svjeæajutra u popodnevnim satima bilo toplo. U drugomje dijelu dekade ponovo zatoplilo. U veÊini krajevasu popodneva bila vruÊa ili vrlo vruÊa. Jutra su uZagrebu i Slavonskom Brodu bila ugodna ili topla,


21

13.5

sumpor

duπik

K.P.

1 m/s

Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

0.68

0.38

Varaædin

ZagrebOsijek

Ogulin0.56

0.43

Zaviæan0.32

0.26

Split

0.49

0.43Krapina

Puntijarka

0.33

©ibenik

Zadar0.11

0.07

0.53

0.430.25

0.18Bilogora

Pazin

Senj

0.17

0.43

0.29

0.3

Kriæevci

0.6

1.4

Daruvar

Sl. Brod0.64

0.33

0.7

2.4

1.0

0.7

0.0

2.3

0.6

0.70.62.3

0.29

0.22

1.0

Slika 19. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeËna brzina i smjer strujanja,te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za SRPANJ 2004. godine


22

Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990. Prosjek 1961-1990.

Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990. Odstupanje 2001. od 1961-1990.

Slika 20. Osjet ugodnosti prema indeksu TWH za Zagreb, Slavonski Brod, Split-Marjan i GospiÊ za SRPANJ 2004. godine

Zagreb Slavonski Brod Split-Marjan GospiÊ7 14 21 7 14 21 7 14 21 7 14 21

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

2

3

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

29

31Prosjek 2001. Prosjek 2001. Prosjek 2001. Prosjek 2001.

izvanredno hladno

vrlo hladno

hladno

svjeæe

ugodno

toplo

vruÊe

vrlo vruÊe

izvanredno vruÊe

izvanredno ispod normale

znatno ispod normale

ispod normale

normalno

iznad normale

znatno iznad normale

izvanredno iznad normale


23

u GospiÊu ugodna, a u Splitu topla ili vruÊa. U veËer-njim je satima bilo toplo ili vruÊe. Ova je dekadauglavnom bila u granicama normalnih biometeoro-loπkih prilika. Samo su jutra i veËeri u GospiÊu bilihladniji od normale.

Prvih su se dana treÊe srpanjske dekade nastavilebiometeoroloπke prilike sliËne onim s kraja prethod-ne dekade - vrlo vruÊa popodneva, ugodna ili toplajutra, te tople ili vruÊe veËeri. Meutim, sredinomdekade je znatno zahladilo, pa je do kraja mjesecaprevladavalo ugodno, a povremeno Ëak i svjeæe. USplitu je zbog jakoga vjetra u veËernijm satima 28.srpnja bilo Ëak hladno. I ova je dekada u veÊini kra-jeva bila u granicama normalnih biometeoroloπkihprilika, a samo su veËeri u Splitu bile hladnije od nor-malnih. Ipak, u Zagrebu gdje je osvjeæenje u drugomdijelu dekade bilo neπto manje izraæeno nego u os-talim krajevima, jutra i popodneva su bila toplija, aveËeri Ëak i znatno toplije od prosjeËnih.

AGROMETEOROLO©KE PRILIKE

Sume efektivnih temperatura zraka iznad 10°Cod 1. svibnja do 31. srpnja bile su veÊe od prosjeËnihviπegodiπnjih vrijednosti u Ogulinu za 9°C, Zagrebuza 17°C i Sisku za 20°C, a manje u Varaædinuza 41°Ci u Osijeku za 51°C. Meutim, vrijedno je istaknutida su prosjeËno dnevno navedene sume, primjericeu Varaædinu rasle za 10°C, a u Osijeku za 12°C.Zahlaenje, odnosno vrlo sporo nakupljanje efek-tivnih temperatura zraka iznad spomenutog tempera-turnog praga bilo je u razdoblju od 9. do 12. srpnja.Osjetni porast efektivnih temperatura zraka zabilje-æen je 15. srpnja i trajao je do 22. srpnja.

Sume oborina su od 1. do 31. srpnja uglavnombile u okvirima prosjeËnih viπegodiπnjih vrijednosti,osim u Lici gdje su bile izrazito manje od viπego-diπnjeg prosjeka (slika 23).

0 200 400 600 800 1000

Zagreb

Sisak

Varaædin

Ogulin

Osijek Vrem. niz1961-2000

2004.

°C

Slika 21. Sume efektivnih temperatura zraka iznad 10°C od 1. svibnja do 31. srpnja 2004. godine

02468

1012141618

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

Osijek VaraædinºC

Dani

Slika 22. Dnevno nakupljanje efektivnih temperatura zraka iznad 10°C u SRPNJU 2004. godine


24

Ukupno sijanje Sunca je u analiziranom razdobljubilo manje samo u Varaædinu (slika 24).

Bilanca vode je pregled raspoloæive vode teme-ljen na naËelu da tijekom odreenog vremenskog in-tervala ukupan viπak vode mora biti jednak zbrojuukupnog gubitka vode i neto promjeni zaliha vodeu nekom volumnom objektu (Æugaj, 2000.). PremaBonacciju (2003.) bilancu vode treba shvatiti kaokoliËinski opis hidroloπkog ciklusa odabranog lokalite-ta. RazliËite namjene bilance vode uvjetuju koriπte-nje razliËitih varijabli kao i drugaËijih metoda nji-hovog odreivanja, πto podrazumijeva i drugaËije ob-like jednadæbe bilance. Upravo zato, u ovoj analizi,vodna bilanca predstavlja razliku izmeu koliËinaoborine i evapotranspiracije, a evapotranspiracija jeizraËunata po Penmanovoj jednadæbi.

Na temelju bilance vode po mjesecima (slika 25)moæe se zakljuËiti kako je od svibnja do srpnja na

svim promatranim lokalitetima, osim u Ogulinu, ti-jekom srpnja bilanca vode bila negativna, odnosnoukupno izmjerene oborine su bile manje od vrijed-nosti evapotranspiracije. U usporedbi s viπegodiπnjimvrijednostima bilance vode, u srpnju je bilanca vodebila u Osijeku 8 mm manja, a u Slavonskom Brodusamo 3 mm veÊa. No, u Zagrebu je bilanca vode bi-la manja 13 mm, a u Varaædinu 26 mm veÊa. Dakle,u istoËnim dijelovima Hrvatske je vode u tlu bilo uokvirima prosjeËnih viπegodiπnjih vrijednosti, dok jeu zapadnim krajevima Hrvatske koliËina vode u tluovisno od lokaliteta bila veÊa ili manja od viπego-diπnjeg prosjeka.

Temperature tla na 5 cm dubine su prema raspod-jeli percentila (slika 26) u kontinentalnim dijelovi-ma zemlje bile u klasi “normalno”, a u Istri i Dalmacijiu klasi “vrlo toplo”. “Toplo” je bilo samo u πiroj okoli-ci Slavonskog Broda. bilo je U razdoblju od 15. do22. srpnja zabiljeæeno je izrazito zagrijavanje tla (slike

0

100200

300

400

500

600

700

800

Zagreb Sisak Varaædin Ogulin Osijek

Vremenski niz 1961-2000 2004.mm

Slika 23. Sume oborine od 1. svibnja do 31. srpnja 2004. godine

600

650

700

750

800

Zagreb Sisak Varaædin Osijek

Sati Vremenski niz 1961-2000 2004.

Slika 24. Sume sati sijanja Sunca od 1. svibnja do 31. srpnja 2004. godin


25

Slika 25. Bilanca vode po mjesecima

Osijek

-100.0

-50.0

0.0

50.0

100.0

150.0

200.0

250.0

mm

Bilanca vode -22.9 -33.4 -74.7

Oborine 65.0 76.7 43.1

Evapotranspiracija 87.9 110.1 117.8

V VI VII

Slavonski Brod

-100.0

-50.0

0.0

50.0

100.0

150.0

200.0

250.0

mm

Bilanca vode -13.8 -26.3 -67.2

Oborine 73.8 84.1 46.3


V VI VII

Daruvar

-100.0

-50.0

0.0

50.0

100.0

150.0

200.0

250.0

mm

Bilanca vode -44.7 -19.4 -54.2

Oborine 55.5 96.9 65.2


V VI VII

Varaædin

-100.0-50.0

0.0

50.0100.0150.0200.0250.0300.0

mm

Bilanca vode -57.1 35.2 -81.0

Oborine 35.9 145.9 32.2


V VI VII

Zagreb-Maksimir

-100.0-50.0

0.0

50.0100.0150.0200.0

250.0300.0

mm

Bilanca vode -2.8 -3.7 -46.3

Oborine 93.3 102.2 69.6


V VI VII

GospiÊ

-100.0

-50.0

0.0

50.0

100.0

150.0

200.0

250.0

mm

Bilanca vode -13.4 -26.2 -87.7

Oborine 73.6 80.4 29.2


V VI VII

Ogulin

-100.0

-50.0

0.0

50.0

100.0

150.0

200.0

250.0

mm

Bilanca vode 2.3 -4.8 -51.3

Oborine 103.4 117.3 82.0


V VI VII

27. i 28), pa su srednje dnevne temperature na 5 cmdubine narasle i do 30°C. No, tlo se krajem mjesecaosjetno ohladilo. U zapadnim je dijelovima zemljetlo na 20 cm dubine ipak bilo najtoplije u treÊoj deka-di (tablica 8). Na 5 cm dubine, srednje dekadne vri-jednosti su u Lici i Gorskom kotaru bile najveÊe u

prvoj dekadi mjeseca. Podataka o temperaturama tla

s postaje Osijek nema, jer su podatci zbog loπih mjere-

nja neupotrebljivi.

Stanje svih poljoprivrednih kultura je u konti-

nentalnim dijelovima zemlje bilo vrlo dobro, jer su


26

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalno

toplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

98

PERCENTILI

Dubrovnik

Osijek

Komiæa

Zagre

Sisak

Sl. BrodPazin

Ogulin

Zadar

GospiÊ

Daruvar

PoreË

V. Luka

Sinj

Rab

OpekeVinkovci

KriæevciVaraædin

–akovoRijeka

Split

Slika 26. Ocjena srednje mjeseËne temperature tla (°C) na 5 cm dubine pomoÊu percentila za SRPANJ 2004. godine

Tablica 8. Srednje dekadne temperature tla na 5 cm (Tt5) i 20 cm (Tt20) dubine, SRPANJ 2004.

Dekada I II III

Postaja Tt 5 Tt20 Tt 5 Tt20 Tt 5 Tt2

Zagreb-Maksimir 24.8 23.4 24.5 23.2 24.1 23.6

Kriæevci 22.9 21.9 24.2 22.5 24.0 23.3

Varaædin 22.1 21.4 22.5 21.6 23.0 22.8

Daruvar 22.8 22.7 23.0 22.7 23.1 23.4

Slavonski Brod 26.8 25.0 24.7 23.9 23.6 23.6

Pazin 26.3 24.0 24.2 22.1 27.1 24.1

PoreË 28.5 26.1 28.7 25.8 30.4 27.3

Ogulin 23.5 22.2 23.1 22.2 22.5 22.1

GospiÊ 24.3 22.5 22.6 21.3 22.5 21.8

Makarska 32.5 39.6 29.5 27.9 32.0 29.6

Dubrovnik 33.4 30.6 31.2 29.4 30.7 29.6

pliÊi, pa i dublji slojevi tla bili dovoljno vlaæni. Povoljnavlaænost tla je rezultat i vrlo dobrog rasporeda oborine.No, u najistoËnijnim dijelovima Hrvatske, Istri iDalmaciji se osjeÊao manjak vode u pliÊim slojevi-ma tla.

Meutim, rast i razvoj ratarskih kultura je u srp-nju ipak kasnio. Kukuruz je bio tamno zelene boje,poËela je fenofaza metliËanja, dok je suncokret biou fazi pune cvatnje.

Tijekom posljednje dekade mjeseca, suho je vri-jeme pogodovalo da se æetva privede kraju. No, nezado-voljni su uglavnom bili poljodjelci u najistoËnijimdijelovima zemlje, zatim u Isti pa i Dalmaciji gdje jeu pliÊim slojevima tla bilo sve manje vlage. U raz-doblju do 25. srpnja, u Zagrebu je izmjereno 65%viπegodiπnjeg prosjeka oborine, i vlage je u tlu za-padnih dijelova zemlje bilo dovoljno. No, vlaænosttla u Slavoniji je bila znatno manja, jer je primjericeu Osijeku i Gradiπtu kod Æupanje do 25. srpnja

izmjerena tek Ëetvrtina viπegodiπnjeg prosjeka oborine.Meutim, u Zadru je do tog datuma izmjereno tek3% viπegodiπnjeg prosjeka oborine, pa je vlaænostpliÊih slojeva tla bila vrlo blizu toËki venuÊa, a to jenajviπe pogodilo biljke s kratkim korijenovim sus-tavom.

Nema sumnje, vrijeme je ovog mjeseca pogodova-lo pojavi pepelnice na bobicama groæa. Bobice suse raspuknule, a to su bila idealna mjesta za ulazakbotritisa.

OBRANA OD TU»E

U srpnju 2004. su vremenske prilike bile sta-bilnije nego prethodne godine, kako po uËestalostipojava nestabilnosti na branjenom podruËju tako i ponjihovom intenzitetu. Ove godine bilo je u 13 danapojava nestabilnosti i potrebe za djelovanjem susta-va obrane od tuËe (OT), a protekle u 17 dana. Sugradice


27

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

5 cm 20 cmºC

Dani

Slika 27. Srednje dnevne temperature tla u Kriæevcima u SRPNJU 2004. godine

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

20 cm 5 cmºC

Dani

Slika 28. Srednje dnevne temperature tla u Slavonskom Brodu u SRPNJU 2004. godine


28

je bilo u 3 dana na 8 postaja, tuËe u 2 dana na 21-ojpostaji, a πteta u jednom danu na 8 postaja. Proπle go-dine sugradice je bilo u 11 dana na 41-oj postaji, tuËeu 8 dana na 95 postaja, a πteta u 6 dana na 41-oj posta-ji. Ovogodiπnji srpanj je po navedenim parametrimaznaËajno ispod prosjeka posljednjih 9 godina (Meteoroloπkii hidroloπki bilten br. 5/2003. tablica 12, str. 46).

U tablici 9. dan je prikaz djelovanja OT u srp-nju ove godine.

©tete od tuËe su zabiljeæene 6. srpnja na 8 posta-ja, a najveÊe od 20% do 70% na 6 postaja u Hrvatskomzagorju.

Tog dana bile su i najintenzivnije nestabilnosti,ponajviπe u sjeverozapadnom dijelu branjenog po-druËja. Nevrijeme je prouzroËilo premjeπtanje hladne

fronte sa zapada preko naπih krajeva. Tijekom posli-jepodneva pa do veËeri, nestabilnostima je bilo zah-vaÊeno cijelo branjeno podruËje. Djelovanje prizem-nim generatorima je provedeno na cijelom branjenompodruËju i utroπeno je 2631-a litra otopine meteoro-loπkog reagensa

Ostalih dana nestabilnosti su bile slabijeg in-tenziteta bez pojava πteta.

U srpnju se djelovanje provodilo samo prizem-nim generatorima i utroπeno je 14.068 litara oto-pine meteoroloπkog reagensa, πto je 13 % manje odprosjeka zadnjih 9 godina. Ovog mjeseca zapoËeo jeremont raketa za obranu od tuËe ALT- 9, ali je kra-jem srpnja samo manji dio popravljen. PoËetak radasa raketama planiran je za kolovoz, ovisno o di-namici isporuke remontiranih raketa.

Tablica 9. Pregled djelovanja obrane od tuËe za mjesec SRPANJ 2004. godine

Rbr Broj LP u Utroπak Utroπak Utroπak Broj LP u Utroπak Broj LP Broj LP Broj LPDatum za akciji sa raketa raketa raketa akciji sa otopine sa sa sa

datum raketama neispr. otkazi generat. sugradicom tuËom πtetom01.07.04. 1 455 196102.07.04. 1 67 12206.07.04. 1 515 2128 1 11 706.07.04. 2 140 503 8 109.07.04. 1 507 233510.07.04. 1 171 51811.07.04. 1 79 22813.07.04. 1 217.07.04 1 175 44919.07.04. 1 175 45922.07.04. 1 175 49023.07.04. 1 393 1092 524.07.04. 1 311 113125.07.04. 1 514 2428 230.07.04. 1 112 224UKUPNO 3789 14068 8 21 8

Izmeu 4. i 6. kolovoza je bilo nestabilno,ponegdje s malo kiπe ili pljuskovima s grmljavi-nom.

Naime, na vrijeme je utjecalo polje sniæenog tla-ka, a po visini se premjeπtala oslabljena visinskadolina. Bilo je barem djelomice sunËano, ali s prom-jenljivom naoblakom, pa je bilo mjestimiËne kiπe igrmljavine, ponajprije u unutraπnjosti. Stoga je biloi svjeæije. NajsunËanije je bilo 5. kolovoza, ali pokotlinama i dolinama rijeka ujutro s maglom.

Izmeu 7. i 12. kolovoza prevladavalo je sun-Ëano, vruÊe i sparno. 9. kolovoza na zagrebaËkompodruËju bilo je izraæenog grmljavinskog nevre-mena.

Nad Hrvatskom se nalazio ogranak anticikloneiz sjeverozapadne i srednje Europ koji je potkraj raz-doblja oslabio. Po visini je u sjeverozapadna podruËjanaveËer 9. kolovoza poËeo pritjecati malo hladniji ivlaæniji zrak. Na zagrebaËkom podruËju je bilo pljusko-va, grmljavine i tuËe, a prolazno je zapuhao olujnivjetar. Zatim je ponovno ojaËao ogranak anticiklone,te je prevladavalo sunËano, u unutraπnjosti ujutro smaglom.

13. i 14. kolovoza bilo je vrlo nestabilno, po-negdje s oborinama, na dubrovaËkom podruËju sjaËim grmljavinskim nevremenom.

VeÊ 13. kolovoza naπim krajevima pribliæila sehladna fronta i visinska dolina iz zapadne Europe.

BILTEN 4 / 2004 Kolovoz

29

VREMENSKE PRILIKE

SinoptiËka situacija

Od 1. do 3. kolovoza bilo je sunËano i vruÊe.

Nad naπom zemljom nalazilo se polje srednjegizjednaËenog tlaka zraka, ali je 3. srpnja, usljed prodo-ra manje koliËine vlaænog zraka, u zapadnim di-jelovima unutraπnjosti i na sjevernom Jadranu ponegdjebilo pljuskova s grmljavinom.

Slika 31. Visinska sinoptiËka situacija AT 500 hPa 14. kolovoza 2004. godine u 00 UTC

Slika 30. Prizemna sinoptiËka situacija 14. kolovoza 2004. godine u 00 UTC

Slika 29. Prizemna sinoptiËka situacija 13. kolovoza 2004. godine u 00 UTC

Kolovoz BILTEN 4 / 2004

30

VeÊi dio dana bilo je sunËano, ali je poslijepodne uzapadnim podruËjima i na sjevernom Jadranu bilokiπe, pljuskova i grmljavine. Zatim su se hladna frontai visinska dolina brzo premjestile na istok Balkanskogpoluotoka.

Zbog toga je bilo kiπe. Osvjeæilo je, a na Jadranuje zapuhala bura.

Izmeu 15. i 20. kolovoza prevladavalo jesunËano, u poËetku na Jadranu s jakom burom.

Nad naπim krajevima u poËetku je bio ogranakAzorske anticiklone, a po visini se uspostavio greben.Potkraj razdoblja bilo je jugozapadno visinsko stru-janje, a anticiklona je oslabjela. Prevladavalo jesunËano, u poËetku je ujutro u unutraπnjosti bilo svje-æe, a zatim je bilo sve toplije. Potkraj perioda jakjugozapadnjak zapuhao je i u unutraπnjosti, a naJadranu jugo i jugozapadnjak.

U noÊi od 20. na 21., te 21. kolovoza ponovnoje bilo izraæenog grmljavinskog nevremena.

Prizemno je bilo polje sniæenog tlaka zraka, ahladna fronta iz Alpskog podruËja premjestila se prekonaπe zemlje na istok. Visinsko strujanje bilo je ju-gozapadno. Zatim se 21. kolovoza poslijepodne pre-

mjestila i blaga visinska dolina. Bilo je djelomicesunËano, ali je uz povremeno viπe oblaka ponegdjepadala kiπa praÊena grmljavinom, a bilo je i tuËe.Najizraæenije tuËe bilo je u Slavoniji.

Od 22. do 25. kolovoza je prevladavalo sta-bilno, sunËano s visokim ljetnim temperaturama.

VeÊ je 22. kolovoza nad naπom zemljom poËeojaËati ogranak anticiklone s podruËja Azora. Po visi-ni je nastao termobariËki greben. Stoga je bilo sta-bilno, samo povremeno s malom do umjerenomnaoblakom. Potkraj razdoblja je ojaËalo jugozapad-no strujanje, a polje visokog tlaka je oslabjelo.

26. i 27. kolovoza u unutraπnjosti je mjestim-ice bilo jaËeg nevremena, a na Jadranu i pijavice.

Nova hladna fronta u polju niskog tlaka zrakabrzo se premjestila preko Hrvatske, a 27. se prem-jestila visinska dolina. Osvjeæilo je, a 26. kolovozaje mjestimice u srediπnjim krajevima i u Slavoniji bi-lo izraæene grmljavine, a na zagrebaËkom i slavon-sko-brodskom podruËju i tuËe. Na otoku Silbizabiljeæena je pijavica. SljedeÊeg dana vrijeme sesmirivalo, bilo je sunËanije i toplije.

Od 28. do 31. kolovoza bilo je uglavnom sunËano.

Slika 33. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra 14. kolovoza 2004. godine u 04.14 UTC

Slika 32. Satelitska slika naoblake u toplinskom dijelu spektra 13. kolovoza 2004. godine u 14.28 UTC

like su bile u kategorijama ”normalno”, “toplo” i“vrlo toplo”.

Najtoplije je bilo u Splitu gdje je srednja mje-seËna temperatura zraka iznosila 25.6°C i zatimu Komiæi na otoku Visu gdje su izmjerena 25.3°C.Najviπi apsolutni maksimum je izmjeren u Kninu,35.0°C, te u Slavonskom brodu, 34.6°C. Apsolutniminimumi su se kretali od 5.0°C na Zaviæanu i6.1°C u GospiÊu do 19.1°C u Komiæi.

Dnevne temperature zraka (srednje, minimalne,i maksimalne) su bile preteæno viπe od prosjeka, apozitivna odstupanja su imala veÊe iznose od nega-tivnih, osim u Splitu na Marjanu gdje je dnevna mak-simalna temperatura 6. kolovoza iznosila 26.5°C i bi-la niæa od prosjeka 4.7°C.

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperaturazraka radi se za opservatorij Zagreb-GriË (koristeÊiniz 1862-2004.) i za Split Marjan (koristeÊi raspoloæiviniz 1948-2004. ).

Ocjena izuzetnosti se temelji na kriteriju premakojem se izvanredno toplim smatra dan u kojem pozi-tivna anomalija premaπi dvije standardne devijacije,


31

Nad naπom zemljom bilo je podruËje poviπenogtlaka zraka. Visinsko strujanje je bilo uglavnom za-padno i jugozapadno. Stoga je bilo vrlo toplo, tesparno. Krajem mjeseca hladna fronta je bila u AlpskompodruËju, a visinska dolina nad zapadnom Europom.Ispred atmosferske fronte pritjecao je sve vlaænijizrak, pa je 31. kolovooza u zapadnim podruËjimaponegdje bilo kiπe i nestabilnosti.

Slike 29, 30 i 31 prikazuju prizemnu odnosnovisinsku (AT500) sinoptiËku situaciju 13. odnosno14. kolovoza u 00 UTC, a slike 32 i 33 satelitskusnimku oblaka 13. kolovoza u 14 i 28, te 14. kolovozau 4 i 14 UTC.

Klimatoloπka analiza

Srednje mjeseËne temperature zraka su u kolovozu2004. godine bile u usporedbi s viπegodiπnjim pros-jekom (1961-1990.) viπe.

Temperaturna odstupanja su se kretala u rasponuod 0.3°C na Lastovu i Kninu do 2.1°C u PoreËu.

Prema raspodjeli percentila, temperaturne pri-

12

14

16

18

20

22

24

26

28

30

1 4 7 10 13 16 19 22 25 28 31

dani

°C

Slika 34. Srednja dnevna temperatura zraka (Zagreb-GriË) za KOLOVOZ 2004. godine u usporedbi s dugogo-

diπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ) (1862-1990.)

18

20

22

24

26

28

30

32

1 4 7 10 13 16 19 22 25 28 31

dani

°C

Slika 35. Srednja dnevna temperatura zraka (SplitMarjan) za KOLOVOZ 2004. godine u usporedbi s

dugogodiπnjim srednjim vrijednostima (t—) i standardnim devijacijama (σ) (1948-2003.)

-t

-t

-t+σ

-t+σ

-t-σ

-t-σ


32

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��!��"��#$ �%��"��&��'�'

(

�

)!*��'�

�#+

,#+

-+

,#�

�#.

��

/�'"��

0�'�

-�

�#+

,#��

�#+

��

�#-

1# � '�"

�'"��

2�� '��.

�+3�4��*

5'��

�#.

5�#6��#-��7'�

�#�

/4!�'�

�#�8��'�+

,#�

)��!��

�#�

�.

0��&

�+3��' ��

��

�#�

�#.3��

5��'�

��

,#. ��

-,

-�

�#+5��"�-

��

��#� �-

��,#�

��0��' ��#,

,#-9��

,#.

��'*��'�

6"��

Slika 36. Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u KOLOVOZU 2004. od prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)

��! ��

��! ��

�! ��

��

�' ��

��' ��

��' ��

��

��

��

��

��

��

��

��

��!��"�$:%��"��&��'�'

(

�

�--

��7'��

0�'�

�.

�.

.-

�.

�+

0��&

-�

��.�

.,3�4��* 6"��

.�

��5'��

/�'"��-,

)!*��'� ��-

��

��

0��' ��

�,�9��

-�

5�#6��

+�

+��.��

�,��5��"

.3��

.-

��5��'�.+

�+

++8��'

/4!�'�-�

.�

+�

��3��' ��

)��!��+,

-�

�,

��1# � '�"

�-

��

�

�'"��

+'*��'�.

2�� '�

Slika 37. MjeseËne koliËine oborine u KOLOVOZU 2004. godine izraæene u (%) prosjeËnih vrijednosti (1961.-1990.)


33

Slika 38. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961.-1990. u KOLOVOZU 2004. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Srednje dnevne temperature Anomalije srednje dnevne temperature


34

Slika 39. Minimalne dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od srednjih dnevnih minimalnihtemperatura zraka za razdoblje 1961.-1990. u KOLOVOZU 2004. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Minimalne dnevne temperature Anomalije minimalne dnevne temperature


35

Slika 40. Maksimalne dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od srednjih dnevnih maksimalnihtemperatura zraka za razdoblje 1961.-1990. u KOLOVOZU 2004. godine

ZAGREB MAKSIMIR

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C OSIJEK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

RIJEKA

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

SPLIT MARJAN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

OGULIN

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

DUBROVNIK

-10

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

40

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

°C

Maksimalne dnevne temperature Anomalije maksimalne dnevne temperature


36

Slika 41. Dnevne koliËine oborina (mm) u KOLOVOZU 2004. godine

ZAGREB MAKSIMIR

0

10

20

30

40

50

60

70

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm OSIJEK

0

10

20

30

40

50

60

70

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

RIJEKA

0

10

20

30

40

50

60

70

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

SPLIT MARJAN

0

10

20

30

40

50

60

70

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

OGULIN

0

10

20

30

40

50

60

70

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm

DUBROVNIK

0

10

20

30

40

50

60

70

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

dani

mm


37

dok se izuzetno hladnim smatra dan u kojem nega-tivna anomalija premaπi dvije standardne devijacije.U kolovozu u Zagrebu na GriËu te u Splitu na Marjanunije zabiljeæen niti jedan izvanredno topli ili hladnidan.

KoliËine oborine su bile preteæito niæe od pros-jeka, a odstupanja od prosjeka su iznosila od 4% pros-jeËnog iznosa u ©ibeniku do 166% u Osijeku.

Oborinske prilike su u najveÊem dijelu zemljebile u kategorijama “normalno”,” suπno”, “vrlosuπno” te “kiπno”.

NajveÊe dnevne koliËine oborine su iznosile97.2 mm u Senju, 62.0 mm u Osijeku, i 54.1 mmu Pazinu.

Srednja mjeseËna temperatura mora u Splituje iznosila 23.7°C, a u Komiæi na otoku Visu 24.9°C.

* Ocjena temperaturnih prilika za Karlovac jeizostavljena jer je zbog premjeπtanja postaje izvangrada (na hladniju poziciju) doπlo do znaËajnognaruπavanja homogenosti podataka u usporedbi sviπegodiπnjim prosjekom (1961- 1990.)

HIDROLO©KE PRILIKE

Povrπinske vode

Povoljna hidroloπka situacija koja je bila uHrvatskoj u srpnju nastavila se takoer u kolovozu.Iz nivograma rijeka moæe se vidjeti, da je tijekommjeseca bilo manjih oscilacija vodostaja koji su

preteæno imali trend opadanja. Vodnost je bila uglavnomispod prosjeËnih vrijednosti.

Na Savi kod Zagreba su tijekom mjeseca vo-dostaji oscilirali, ali te oscilacije su bile u podruËjuniskih vodostaja. Na ostalom dijelu toka poËetkommjeseca su zabiljeæeni neπto viπi vodostaji koji sudalje imali trend laganog opadanja. Vodostaji su biliu granicama niskih vodostaja. Vodnost je kod Zagrebabila malo viπa od prosjeka (8%), dok je na preostalomdijelu bila ispod prosjeËnih vrijednosti i deficit ot-jecanja se kretao od 10 do 40%.

Na Dravi su vodostaji imali lagane oscilacije ti-jekom cijelog mjeseca i trend opadanja. Kretali su seu granicama srednje niskih vodostaja. Vodnost je uusporedbi sa srpnjem, kada je bila iznad prosjeka, ukolovozu bila mala, te ispod prosjeËnih vrijednosti,s deficitom otjecanja od 15 do 30%.

Vodostaji su na Kupi gotovo Ëitavog mjesecaimali neznatne oscilacije s trendom lagane sta-gnacije. Jedini jaËe naglaπeni vodni val je zabiljeæenna kraju mjeseca, ali je i on bio u podruËju niskih vo-dostaja. Vodnost je bila u granicama prosjeËnih vri-jednosti.

Minimalni protoci su bili manji od srednjih mini-malnih protoka u razdoblju 1961-2000.

Srednji protoci su bili manji od srednjih proto-ka u razdoblju 1961-2000.

NajveÊi su protoci bili manji od srednjih maksi-malnih protoka u razdoblju 1961-2000.

Slika 43. PlitviËka jezera

Slika 42. PlitviËka jezera


38

KOLOVOZ 2004. KOLOVOZ 1961-2000.

Rijeka Postaja Qmin nQmin sQmin vQminm3/s dan m3/s m3/s m3/s

Zagreb 135 20.08. 46,5 97,2 153

SavaJasenovac 170 23.08. 124 217 433

Slavonski Brod 242 25.08. 155 279 529

Æupanja 341 26.08. 158 322 598

KupaKamanje - 14.08. 4,53 10,4 19,0

JamniËka Kiselica 49,5 26.08. 13,8 29,7 52,7

Mura Mursko SrediπÊe 107 20.08. 64,5 115 212

DravaBotovo 182 20.08. 36,4 284 609

Donji Miholjac 382 21.08. 187 384 701

Qsred nQsred sQsred vQsredZagreb 190 64,9 176 410

SavaJasenovac 196 141 352 1000

Slavonski Brod 314 167 426 1307

Æupanja 423 194 481 1527

KupaKamanje - 8,40 28,6 95,7

JamniËka Kiselica 72,6 22,1 72,1 191

Mura Mursko SrediπÊe 139 84,8 185 462

Drava Botovo 363 286 539 1237

Donji Miholjac 477 302 561 1282

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaksZagreb 298 09.08. 87,3 559 1363

SavaJasenovac 233 01.08. 170 719 2110

Slavonski Brod 524 01.08. 195 776 2578

Æupanja 732 01.08. 240 833 2961

KupaKamanje - 03.08. 13,4 216 934

JamniËka Kiselica 142 28.08. 34,4 259 748

Mura Mursko SrediπÊe 203 28.08. 130 394 1145

DravaBotovo 551 30.08. 554 946 2587

Donji Miholjac 613 31.08. 441 862 2088

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdobljusQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveÊi minimalni protok u razdobljuQsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdobljusQsred = srednji protok u razdobljuvQsred = najveÊi srednji protok u razdobljuQmaks = maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmaks = najmanji maksimalni protok u razdobljusQmaks = srednji maksimalni protok u razdobljuvQmaks = najveÊi maksimalni protok u razdoblju

Tablica 10. Minimalni, srednji i maksimalni protok u KOLOVOZU 2004. i pripadajuÊi protoci u razdoblju 1961-2000.


39

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000


Q (m3/s)

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1100

1200

1300

1400

1500


Q (m3/s)

0

250

500

750

1000

1250

1500

1750

2000

2250

2500

2750

3000


Q (m3/s)

Qsred kolovoz 2004. kolovoz 1961.-2000.

Qmin kolovoz 2004. kolovoz 1961.-2000.

Qmaks kolovoz 2004. kolovoz 1961.-2000.

Slika 44. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u KOLOVOZU 2004. s primjerompripadajuÊih karakteristiËnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks)

za razdoblje 1961.-2000.

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).


40

-300-250-200-150-100

-500

50100150200250300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - BotovoDrava - Donji Miholjac Drava - Osijek Dunav -Vukovar

-100

-50

0

50

100

150

200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

H (cm) Kupa - Kamanje Kupa - Karlovac

Kupa - JamniËka Kiselica Neretva - MetkoviÊ

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Sava - Zagreb Sava - Jasenovac

Sava - Slavonski Brod Sava - Æupanja

0

100

200

300

400

500

600

700

800

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s)

Mura - Mursko SrediπÊe Drava - Botovo

Drava - Donji Miholjac

0

25

50

75

100

125

150

175

200

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

Q (m3/s) Kupa - Kamanje Kupa - JamniËka Kiselica

Slika 45. Nivogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u KOLOVOZU 2004.

Slika 46. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka u KOLOVOZU 2004.


41

Podzemne vode

Vodostaji podzemnih voda izmjereni u kolovozuna podruËju rijeke Save su zabiljeæili znaËajni pad uusporedbi sa srpanjskim kretanjem razine podzemnevode. Na obje zagrebaËke mjerene postaje (MiËeveci Borovje) bila je primjetna odreena stagnacija vo-dostaja ujednaËenog kretanja i bez znatnijih oscilacija.Minimalni, srednji i maksimalni vodostaji zabiljeæeniu kolovozu na mjernim postajama MiËevec i Borovjebili su niæi od srednjih prosjeËnih vrijednosti izmje-renih u razdoblju 1982-2002., te su se pribliæili naj-niæim prosjeËnim vrijednostima.

U kolovozu su se na podruËju dravskog aluvija,sliËno kao u srpnju, mogla izdvojiti dva razliËita tren-da sniæavanja vodostaja. Razine podzemne vode namjernim postajama Repaπ i Gornja ©uma su bile niæeod srpanjskih vrijednosti, ali i dalje iznad srednjihprosjeËnih vrijednosti mjerenih u razdoblju 1988-2002. Nivogramske krivulje ukazuju na kontinuira-

no opadanje razine podzemne vode, s iznimkomkratkotrajnog poviπenja vodostaja sredinom kolovozana postaji Gornja ©uma. Na mjernim postajama GornjiMiholjac i »aavica su razine podzemne vode bileneπto niæe od srednjih prosjeËnih vrijednosti izmje-renih u razdoblju 1988.-2002. Kretanje vodostaja jebilo neπto dinamiËnije, osobito na postaji »aavicana kojoj su zabiljeæena dva kraÊa poviπenja vodostaja.Moæe se reÊi, da je za postojanje dva razliËita tren-da kretanja razine podzemne vode unutar istog alu-vija odgovoran poloæaj mjernih postaja. Mjerne posta-je Repaπ i Gornja ©uma su pod direktnim utjecajemprirodnog reæima rijeke Drave, tako da kretanje razinepodzemne vode ne ovisi samo o oborinama veÊ i opriljevu vode u podzemlje iz povrπinskog vodoto-ka. Gornji Miholjac i »aavica uslijed geografskeudaljenosti i drugaËijeg litoloπko - granulometrijskogsastava vodonosnika imaju smanjenu hidrauliËkuvezu s Dravom, te vodostaj u potpunosti ovisi o koliËi-ni oborina.

115.60

115.65

115.70

115.75

115.80

115.85

115.90

115.95

116.00

116.05

116.10

116.15

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Repaπ Gornja ©uma

104.32

104.34

104.36

104.38

104.40

104.42

104.44

104.46

104.48

104.50

104.52

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) Gornji Miholjac

96.82

96.84

96.86

96.88

96.90

96.92

96.94

96.96

96.98

97.00

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) »aavica

100.00

100.50

101.00

101.50

102.00

102.50

103.00

103.50

104.00

104.50

105.00

105.50

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31

t (dan)

RPV(m.n.m.) MiËevec Borovje

Slika 47. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode u KOLOVOZU 2004. godine na podruËju Save-MiËevec,Borovje kod Zagreba i podruËju Drave-Gornji Miholjac, »aavica, Repaπ, Gornja ©uma.


42



Repaπ 115,66 29.08.'04. 115,28 115,51 115,97

Gornja ©uma 115,93 31.08.'04. 115,18 115,66 116,09

Gornji Miholjac 104,34 31.08.'04. 103,45 104,49 105,53

»aavica 96,83 07.08.'04. 95,92 96,86 98,28

SV SVmin SVsr SVmaksRepaπ 115,75 115,44 115,63 116,08

DRAVAGornja ©uma 116,01 115,21 115,76 116,18

Gornji Miholjac 104,43 103,47 104,53 105,61

»aavica 96,90 96,15 97,02 98,50

VV VVmin VVsr VVmaksRepaπ 115,92 01.08.'04. 115,55 115,77 116,40

Gornja ©uma 116,10 01.08.'04. 115,25 115,86 116,23

Gornji Miholjac 104,51 01.08.'04. 103,49 104,58 105,67

»aavica 97,71 16.05.’04. 96,47 97,68 99,76



Zagreb-Borovje 103,70 26.08.'04. 103,50 104,40 105,72

Zagreb-MiËevec 100,14 22.08.'04. 99,89 101,13 102,10

SV SVmin SVsr SVmaks

SAVAZagreb-Borovje 103,79 103,65 104,58 105,90

Zagreb-MiËevec 100,25 100,07 101,35 102,48

VV VVmin VVsr VVmaksZagreb-Borovje 103,92 01.08.'04. 103,77 104,83 106,11

Zagreb-MiËevec 100,37 11.08.'04. 100,27 101,73 103,30

Tablica 11. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u KOLOVOZU 2004. na podruËjuSave, te pregled istih za razdoblje 1982-2002.

Tablica 12. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u KOLOVOZU 2004. na podruËjuDrave, te pregled istih za razdoblje 1988-2002.

m.n.m. - metara nad moremNV, SV, VV - minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecuNVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuSVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi srednji vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdobljuVVmin,sred,maks - minimalni, srednji i najviπi maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajuÊi mjesec u razdoblju


43

OneËiπÊenje zraka i oborine

U kolovozu su dobivene vrijednosti koncentracijaduπik dioksida bile unutar preporuËenih vrijednosti.

Srednje mjeseËne koncentracije su iznosile od 0µg/m3 u Ogulinu i na visinskoj postaji Zaviæan(Velebit,1594 m n/v - EMEP program) do 6 µg/m3

u Zadru, u kojem je 23./24. kolovoza izmjerena i naj-

EKOLO©KE PRILIKE

Meteoroloπke karakteristike

U kolovozu je na πirem zagrebaËkom podruËjutijekom noÊi prevladavala stabilna atmosfera (tabli-ca 15). NajËeπÊa je bila F Pasquillova kategorija sta-bilnosti, tj. umjereno stabilno, a u 16% sluËajevabilo je i jako stabilno. Pri tom je u 84% sluËajeva pos-tojala prizemna temperaturna inverzija (tablica 13)koja je i odraz stabilne atmosfere, a u 35% podignutaili visinska inverzija. Sredinom dana se prizemni slojatmosfere labilizirao, najËeπÊe do neutralne kate-gorije. U 31% sluËajeva je sredinom dana ispod neu-tralne stratifikacije postojao vrlo tanki sloj jako la-bilnog zraka. U 38% sluËajeva se iznad sloja mi-jeπanja sredinom dana nalazio sloj temperaturne in-verzije (tablica 13).

Uz opisanu stabilnost najniæeg sloja zraka i onogiznad njega, u veÊini sluËajeva tijekom noÊi nije pos-tojao sloj mijeπanja (tablica 14). Ipak, u 19% sluËa-jeva, uz neutralnu kategoriju stabilnosti, postojali suslabi uvjeti za mijeπanje i tijekom noÊi. Sredinomdana se sloj mijeπanja formirao svaki dan (tablica14). Njegova srednja visina je iznosila 1317 m, πtoje oko 130 m viπe od desetgodiπnjeg srednjaka zakolovoz u Zagrebu.

Vjetar je u kolovozu na podruËju cijele Hrvatske(slika 48) bio u prosjeku slab. Jedino je na Zaviæa-nu i u Senju puhao vjetar veÊih brzina i stalnosti.Gotovo na svakoj promatranoj lokaciji zabiljeæenoje nekoliko dana s kratkotrajnom pojavom jakog vje-tra, ali to nije znaËajno utjecalo na vektorski srednjakvjetra. Posljedica slabog prosjeËnog vjetra je slaboprovjetravanje gradova prikazano na slici 48 koefi-cijentom provjetravanja. On je bio uglavnom manjiod 1, osim na podruËju Pazina, Senja i ©ibenika.

U veÊem dijelu Hrvatske ukupna mjeseËna koliËi-na oborine je bila manja od viπegodiπnjeg prosjeka,osim na podruËju Osijeka i Senja. Zbog manje oborinebilo je slabije ispiranje atmosfere i slabije taloæenjeπtetnih tvari iz atmosfere na tlo i vode. S obziromda je u ljetnim mjesecima i emisija oneËiπÊenja ma-nja, optereÊenje tla mokrim taloæenjem je bilo slabo.

Sloj noÊ daninverzije N % N %ne postoji 4 13 18 62prizemna 26 84 0 0podignuta 5 16 6 21visinska 6 19 5 17

Tablica 13. Apsolutni (N) i relativni (%) broj sluËajeva saslojem inverzije temperature prema visinskim mjerenjima

u Zagrebu za KOLOVOZ 2004.

Stabilnost noÊ danN % N %

A - jako labilno 0 0 9 31B - umjereno labilno 0 0 0 0C - malo labilno 0 0 0 0D - neutralno 3 10 19 66E - malo stabilno 8 26 1 3F - umjereno stabilno 15 48 0 0G - jako stabilno 5 16 0 0

Tablica 15. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa po-jedinom kategorijom stabilnosti prema Pasquillu u

prizemnom sloju zraka u Zagrebu za KOLOVOZ 2004.

Visina sloja noÊ danmijeπanja (m) N % N %ne postoji 25 81 0 0< 250 m 3 10 2 7251-1000 m 0 0 15 521001-2500 m 1 3 10 34>2500 m 2 6 2 7

Tablica 14. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa visi-nom sloja mijeπanja prema visinskim mjerenjima u

Zagrebu za KOLOVOZ 2004.


44

Tablica 16. Rezultati kemijske analize oborine i oneËiπÊenja zraka u Hrvatskoj za KOLOVOZ 2004.

O B O R I N A Z R A K

RRu pH SO42--S NO3

--N NO2 NO2maxRRmj % NA

pH min-max mg / L µg / m3

Puntijarka 100 10 6.05 5,64-7,19 0.47 0.33 1 7

Krapina 100 11 5.77 5,37-6,97 0.6 0.43 - -

Bilogora 100 11 5.77 5,46-7,14 0.65 0.49 - -

Ogulin 100 10 5.87 5,37-7,21 0.56 0.37 0 3

GospiÊ 97 4 6.48 6,06-6,57 0.57 0.3 3 9

Zaviæan 100 4 5.63 5,52-5,85 0.41 0.21 0 7

Pazin 99 7 5.9 5,70-7,82 0.88 0.67 - -

Rijeka 100 9 5.88 5,42-7,42 1.15 0.58 1 7

Zadar 95 4 7.84 7,44-7,99 1.71 1.53 6 17

Dubrovnik 99 4 5.77 5,51-6,52 0.8 0.44 - -

Sl. Brod 98 7 6.15 5,77-6,91 1.41 0.94 4 12

Postaja

5.2

sumpor

duπik

K.P.

1 m/s

Rijeka

GospiÊ

Dubrovnik

1.49

0.76

Varaædin

ZagrebOsijek

Ogulin0.53

0.35

Zaviæan0.24

0.12

Split

0.48

0.34Krapina

Puntijarka

0.54

©ibenik

Zadar0.07

0.06

0.44

0.300.46

0.35Bilogora

Pazin

Senj

0.3

0.57

0.44

0.1

Kriæevci

1.0

1.1

Daruvar

Sl. Brod0.47

0.31

0.6

2.0

0.4

0.6

0.1

0.5

0.3

0.30.42.7

0.25

0.13

0.1

Slika 48. Ukupno mjeseËno taloæenje sumpora iz sulfata i duπika iz nitrata (kg/ha), prosjeËna brzina i smjer strujanja,te koeficijent provjetravanja (K.P.) u Hrvatskoj za KOLOVOZ 2004. godine


45

veÊa 24-satna koncentracija duπik dioksida, 17 µg/m3.KoliËina kiπe je varirala od postaje do postaje, pa jetako najveÊa koliËina od pribliæno130 mm zabiljeæenau Rijeci, a najmanja u Zadru, samo 4.1 mm. U us-poredbi sa srpnjem u kolovozu je zabiljeæen blagi po-rast kiselosti pojedinih dnevnih uzoraka kiπe. Podacianalize kiselosti upuÊuju da je udio kiselih kiπa izno-sio u Ogulinu 10%, u Rijeci 22%, u Dubrovniku i naZaviæanu 25%, te 27 % u Krapini i na Bilogori. Naostalim postajama (Puntijarka, GospiÊ, Pazin, Zadari Slavonski Brod) kisele kiπe nisu zabiljeæene. No, tone znaËi da ih doista nije bilo. S obzirom na metoduprikupljanja - otvoreni uzorkovaË (tzv. b u l k meto-da)

Documents

DRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVODstars2/bilten/2004/bilten_dvobroj_04_04.pdf · Glavni i odgovorni urednik dr. sc. Branko Gelo Glavni urednik Dragoslav DragojloviÊ, dipl.inæ. Zamjenik