dr.sc. Dajana Zoretić Nada Grčić Zubčević ljudska rasa oslanjala se na lov i skupljanje hrane iz mora ... Povijest ronjenja na

RONJENJE NA DAHrecenzirani nastavni materijal

dr.sc. Dajana Zoretić

prof.dr.sc. Nada Grčić-Zubčević

Zagreb, 2015.

Izdavač: Sveučilište u Zagrebu, Kineziološki fakultet

Za izdavača: izv.prof.dr.sc. Damir Knjaz

Autori: dr.sc. Dajana Zoretić

prof.dr.sc. Nada Grčić-Zubčević

Recenzenti: prof.dr.sc. Emil Hofman, u mirovini, Kineziološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu

dr.sc. Ivan Drviš

Fotografije: Damir Zurub, Marjan Radović, mag. geod.

Izdanje: 1. Internetsko izdanje

URL: https://www.kif.unizg.hr/predmet/rnd

Datum objave: 14. ožujka 2015.

ISBN: 978-953-317-037-4

Dostupno u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Copyright © 2015. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Sva prava su zaštićena. Niti jedan dio ove knjige ne može se ponovno objavljivati, tiskati, kopirati ili koristiti u bilo kojem obliku, elektroničkom, mehaničkom ili na bilo koji drugi način poznat sada ili izumljen u budućnosti, uključujući fotokopiranje ili snimanje ili bilo kakvu pohranu informacija, bez pismene suglasnosti izdavača.

Sadržaj1. UVOD2. POVIJEST RONJENJA NA DAH

2.1. Neolitik2.2. Od ribolova do ratova2.3. Civilizacije u ronjenju na dah2.4. Ama ronioci2.5. Haenyo ronioci2.6. Morski nomadi2.7. Haggi Satti2.8. Nova era ronjenja na dah2.9. Moderno doba ronjenja na dah2.10. Kraj 80-tih. i početak 90-tih godina

3. OPREMA ZA RONJENJE NA DAH3.1. Maska3.2. Disalica3.3. Peraje3.4. Odijelo3.5. Pojas s olovnicama3.6. “Lanyard” – sigurnosna uzica3.7. Korisni pribor

4. DISCIPLINE U RONJENJU NA DAH4.1. Organizacije u ronjenju na dah4.2. Natjecateljske discipline u ronjenju na dah4.3. Discipline u ronjenju na dah koje nisu u sustavu natjecanja

5. TEHNIKE U RONJENJU NA DAH6. SPORTOVI VEZANI ZA RONJENJE NA DAH

6.1. Podvodni ribolov6.2. Podvodno streljaštvo6.3. Podvodni hokej6.4. Podvodni rugby6.5. Podvodna fotografija

7. TEMELJNI FIZIKALNI ZAKONI7.1. Arhimedov zakon – plovnost7.2. Boyle-Mariott-ov zakon7.3. Daltonov zakon7.4. Henryev zakon

8. FIZIOLOGIJA RONJENJA NA DAH8.1. Cirkulacija8.2. Dišni sustav8.3. Krv8.4. Krvožilni sustav8.5. Hiperventilacija8.6. Hipoksija8.7. Shallow water blackout8.8. Gubitak motoričke kontrole – “Samba”8.9. Slijed radnji prilikom pomoći roniocu na dah koji je izgubio svijest8.10. Ronilački odgovor

9. TEHNIKE IZJEDNAČAVANJA TLAKA U RONJENJU NA DAH9.1. Anatomija uha 9.2. Izjednačavanje srednjeg uha9.3. Valsavlin manevar9.4. Frenzel manevar

10. OZLJEDE I OPASNOSTI VEZANE UZ FIZIOLOGIJU RONJENJA NA DAH10.1. Barotraume

10.2. Narkotično djelovanje dušika

10.3. Dekompresijska bolest

11. ZLATNA PRAVILA U RONJENJU NA DAH

12. TRENAŽNA PRIPREMA U NATJECATELJSKOM RONJENJU NA DAH

13. PRIMJER TRENINGA U RONJENJU NA DAH

14. LITERATURA

1. UVOD

• Ronjenje na dah (apnea grč. a -, pneo – dahćem ili doslovnom prijevodu znači neudisanje) vezano je najvjerojatnije uz početke ljudske civilizacije

Povijest ronjenja na dah

2. POVIJEST RONJENJA NA DAH2.1. Neolitik

• Neolitik ili mlađe kameno doba (12 tisuća god. prije Krista)– ljudska rasa oslanjala se na lov i skupljanje hrane iz mora

život u skladu sa zemljom da prežive, radeći i seleći se u skladu sgodišnjim dobima

traženje hrane bila je stalna briga

morske trave (izvor soli) i mekušci (vrijedni vitamini i minerali)


• legenda o prvom bogu koji je postao ronilac - Zeus je zbog ljubomorebacio Efesa s Olimpa u more jer se udvarao Junoni, gdje je Efes našaoutočište u jednoj podmorskoj pećini (Pelizzar i Tovaglieri, 2004)

• Efes je oženio Afroditu, božicu ljubav koja je rođena iz morske pjene

• 7000. – 10 000. god. postojala je zajednica na Baltičkom moru -Kjokkenmodinger (“kuhinjski ostaci”) – školjke sastavni dio prehrane

• u knjizi “Man Under the Sea” (Čovjek ispod mora – James Ducan) –oko 4500. god. prije Krista - nalaze se zapisi iskopina iz Mezopotamije,između Tigrisa i Eufrata

• iz 3200. god. prije Krista u ornamentima VI Tebanske dinastije iz Egipta– pronađene velike količine prirodnog bisera

• oko 2000. god. prije Krista – legenda o Glauku – grčki ribar iz Beocije,ronio preko 100 m i bio ispod mora duže od 10 min. (prema zapisimaHerodota i Ovidija to je bilo moguće jer se hranio određenom algom –bog mora Neptun nije ga pustio na površinu nego ga je zadržao međusvojim morskim vilama i sirenama)


• 4500. – 3200. god. prije Krista – najstariji arheološki nalazi (skupljalispužve, hranu, safire, koralje i sedefe (Acott, 2009) – Egipatskepiramide

• 2500. god. prije Krista – biseri su imali visoku vrijednost kaoplatežno sredstvo za trgovanje u Aziji (Langenheim, 2012)

• 1885. god. prije Krista – babilonska skulptura prikazuje kako čovjekpod vodom diše iz mješine smještene na prsima

• Antičko doba – 16. pjevanje - Homerova Ilijada (7. stoljeće prijeKrista) – spominje ronioce koji rone u potrazi za hranom

…na nj ovako si ti, o Patroklo konjiče, napo:„Aj veoma je brz, koliko se lagahno valja!

Da taj na ribljivu kamo zabludi pučinu morsku,Mnoge bi ljude on nahranio oštrige tražeći,Iz lađe skačući brze, iako je nemirno more,Kada se s kola zna da lako po polju valja.I među Trojancima dakle imade ronaca!...


2.2. Od ribolova do rata

• 1194. – 1184. god. prije Krista – ronioci na dah korišteni su zavrijeme Trojanskog rata za osvajanje brodova (Acott, 2009)

• 885. god. prije Krista – Asirski plitki reljef koji je bio dio palačekralja Ašur – nasir- pal u Ninivi – borbeni plivači

www.studyblue.com


http://www.studyblue.com/

460. god. prija Krista – Herodot je ispričao priču o grčkom roniocu Scyllasu iz Scione kako spašava blaga za Perzijskog kralja Xexres(Bachrach,1982; Martin,1997)

… bio je najbolji ronilac svog vremena, prije nego što bi se dogodio brodolom, on bi povukao svoje flote te bi za Perzijance iz mora izvukao veliku količinu vrijednih stvari a sebi bi ostavio dobar dio njih…

• prema Pausanias-u Scyllas i njegova kćerka Cyana su izdaliPerzijance

• prerezali su konope brodova ili otimali sidra te se perzijska flotatijekom oluje uništila u stijene (400 brodova i 600 barki) (Paire, 1989,Lemaitre, 2012)

• nakon te tragedije preplivali su 15 km ispod površine koristeći trsku(„tuba sreće”) od Aphetesa do Rta Artemision) - i prešli na stranuGrka

• podignuta su dva zlatna kipa njima u čast

Povijest ronjenja na dah – Od ribolova do rata

• 332. god. prije Krista – Aleksandar Veliki koristio je ronioce zapodvodno ratno djelovanje za vrijeme opsade Tire (Acott, 1999)

• 332. god. prije Krista – rimska vojska pod Kvintom Kurcijemosnovali su jedinicu podvodnih diverzanata – “urinatores”(ići ispod vode) – dužnosti su bile pronalaženje sidra,izgradnja podvodnih prepreka, izvršavanje ratnih djelovanja

Povijest ronjenja na dah – Od ribolova do rata

Postoje čvrsti dokazi o ljudima koji su skupljali hranu pod vodom i njihova povijest je temeljito zapisana

• Ama ronioci – Japan

• Haenyo ronioci - Koreja

• Morski nomadi „sea gypsies” – Baju Laut (Malezija/Filipini),

– Moken (Andamansko more),

– Orang-Laut (Indonezija),

– Urak Lawoi (Tajland) (Langenheim, 2010; Abrahamsson, 2013)

2.3. Civilizacije u ronjenju na dah


2.4. Ama ronioci

• zapisi Gishi-Wajin-Den-a i Kojiki-ja (Mohiri, 1995) muški ili ženski ronioci koji žive loveći ribe i skupljajući školjkaše i morsku travu s morskog dna

• Ama izraženo u kineskim znakovima - u to doba mogao je biti jedan znak koji je značio more ili kombinacija dva znaka koji se izgovaraju AMA-BE, a znači more i rastanak

• predjeli gdje su Ama živjeli zvali su se Kai-fu-Go ili Kai-fu-Gun (Nakamura, 1978 prema Lemaitre 2014)

• prvo istraživanje o Ama roniocima: Takeuchi i Mohri (1987) – opisuju karakteristike i kondicijsku pripremu podvodnih ribolovaca, te razlike između Cachido (ronioci bez pomagala) i Funado (ronioci s utezima)

• 87,12% svih ronilačkih aktivnosti povezano je s podvodnim ribolovom (Mohiri, 1995)


• Ooisodo – najvještiji ronioci - žene, dostizale su dubine od 8-25 m, starosne dobi od 20-50 god. (ponekad i starije) –spuštale su se u dubinu pomoću konopa i utega

• Nakaisodo – rone na dubine od 4-7 m, starosne dobi 18-25 god – ronile u grupama

• Koisodo – rone na dubine od 2-4 m, starosne dobi 15-20 god. ili preko 60 god. –ronile su na obalama https://threeyearsatsea.wordpress.com/2012/06/26/ama

-divers/

Povijest ronjenja na dah – Ama ronioci

Prema Donaldu (2013) Ama ronioci se dijele na:

https://threeyearsatsea.wordpress.com/2012/06/26/ama-divers/

Prema Lemaitre i sur. (2014) Ama ronioci se dijele na:

1. Cachido – ronioci koji zaranjaju bez pomagala na dubinu od 3-6 m

2. Funado ili „Yamaguchi” – ronioci koji kod zaranjanja koriste utege irone do dubine od 15 – 25 m

40% Funado ronioca doživjelo je nezgode slične cerebralno vaskularnimbolestima za vrijeme i poslije radnog dana (Tamaki i sur., 2010)

Postoje brojna istraživanja o rasprostranjenosti Ama ronioca, njihovimuronima i korištenju opreme (Nukada, 1965; Tanaka i sur., 1981; Shiraki i sur. 1685; Hong i sur.1991, prema Mohri, 1995)


Povijest ronjenja na dah – Ama ronioci


2.5. Haenyo ronioci• Haenyo (hen-yuh) – otok Jeju – 85 km južno od Koreje

• Morske žene „sea women”

• skupljale su ljušture, ježince, hobotnice, Petrova uha, spužve,kamenice i dagnje

• počele su roniti od 11. god. i ronile sve do 65. god.

• zaroni su trajali do 1 min. i radile su od 30-90 urona po smjeni sprosječnim odmorima od 30 sek., odrađivale su 3 smjene dnevno.Po zimi su smjene trajale 20 min. a po ljeti sat i pol

• ronile su samo žene jer su muškarci u Koreji morali plaćati porez

• koristile su vlažna odijela i maske

• 70-tih su postale bogate zbog visoke tržišne cijene Petrovih uha iostalih školjki

Povijest ronjenja na dah -

• znanstvenici su ih podijelili u tri grupe: visoke, srednje i niske

• visoku grupu čine mlađe žene koje najdublje rone, a srednju i nisku grupu čine starije žene zvane „The Halmangbadang” ili „morske bake” koje rone i plutaju u plićim vodama (Duklas, 2013)

• prema Hwang i sur. (2006) žene visoke grupe imaju jače kosti kukova i nogu od ne-ronioca, a žene iz srednje i niske grupe imaju nižu gustoću minerala kostiju jer plutanje povećava gubitak gustoće kostiju

https://www.flickr.com/photos/johannschmidt/9012547684/

Povijest ronjenja na dah – Haenyo ronioci

http://www.flickr.com/photos/38523933@N00/369944811

http://www.flickr.com/photos/38523933@N00/369944811

2.6. Morski nomadi

• BAJAU LAUT, MOKEN, ORANG LAUT I URAK LAWOI – putovali su izmeđuotoka, tražeći hranu i vrijednosti za jelo i prodaju (Donald, 2013)

• način života morskih nomada je pred izumiranjem jer im vlada oduzimapravo na lutanje, korporacije kupuju otoke za izgradnju hotela, a zaliheriba su sve manje zbog komercijalnog ribarenja

• Bajau Laut – živjeli su na tradicionalnim brodovima Lepa-Lepa, koristilidrvene naočale i ručno izrađena koplja, počeli su koristiti dinamite tezračne pumpe (cijevi koje dopremaju zrak u dubinu od 40m+)

https://www.flickr.com/photos/memorabiliaz/4620432565/


• Moken - njihova pomorska vještina datira unatrag 4000 god., radilisu daleko od njihovog doma, te na zapadnim obalama Burme iTajlanda pa sve do Madagaskara i Uskršnjih otoka

• zabranom vlade broj Mokena je smanjen sa 10 000 u 1998. na2000 u 2012. god.

• pokazali su nekoliko znakova fiziološke prilagodbe:1. sposobnost da fokusiraju šarenicu pod vodom bez maske da bolje vide2. sposobnost otpuštanja velike količine crvenih krvnih stanica iz slezene

• za lov koriste podvodne otoke napravljene od palminog lišća zaskupljanje mikroskopskih organizma, a spojeni su na površinu skonopom

http://bioelitewellness.com/4-nomadic-cultures-whos-life-revolved-around-meat/

Povijest ronjenja na dah – Morski nomadi

Berry i sur. (1960) navode da danas ronjenje na dah više nije sredstvo profesionalnog djelovanja već je postalo sredstvo pristupa podvodnog pogleda na Svijet.

Danas ronjenje na dah čini dio svijeta zabave i ljepote života. Ljudi poput Jacques Mayola tako pokušavaju promicati posve drugu filozofiju za ovu aktivnost.

http://blog.modernmechanix.com/california-fishermen-wear-diving-helmet/#more


RONJENJE NA OLIMPIJSKIM IGRAMA • 1900. godine na OI u Parizu u sklopu plivanja održala se i disciplina

“Ronjenje”• nastupilo je 14 plivača iz 4 države• nakon te godine ronjenje više nije bilo na OI zbog nedostatka gledatelja i

sigurnosnih razloga• rezultat je bio bodovan na način da se po bod dobio za svaku sekundu

ronjenja i dva boda za svaki metar ronjenja


PLASMAN IME I PREZIME SEK. METRI BODOVI1 Charles de Vendeville (FRA) 68.4 60.00 188.42 André Six (FRA) 65.4 60.00 185.43 Peder Lykkeberg (DEN) 90.0 28.50 147.04 de Romand (FRA) 50.2 47.50 145.2

5 Tisserand (FRA) 48.0 30.75 109.5

6 Hans Aniol (GER) 30.0 36.95 103.9

7 Menault (FRA) 38.4 32.50 103.48 Louis Marc (FRA) 32.0 34.00 100.09 Peyrusson (FRA) 29,6 31.00 91.6

10 Kaisermann (FRA) 56.8 16,60 88.811 Leclerq (FRA) 28.0 30.00 88.0

12 Chevrand (FRA) 32.0 20.00 72.013 Anderlé (AUT) 22,4 23.50 69.4

14 Eucher (FRA) 23.0 21.50 66.0

2.7. Haggi Statti

•1913. Gheorgios Haggi Statti•ribar, mogao je držati dah preko 7 min. i roniti do -100 metara•ustanovljen mu je plućni emfizem, frekvencija srca od 80-90 o/min., broj udisaja u minuti 20-22, perforacija bubnjića i bio je kronični pušač •talijanskoj ratnoj mornarici „Kraljici Margariti” zapelo je sidro na -77 m u zaljevu Pagadia u neposrednoj blizini otoka Karpathos u Egejskom moru•Haggi Statti je izronio sidro (nakon tri dana pokušaja)•legenda je prešla u stvarnost 2001. godine kada je dnevnik „Regina Margherita - Kraljice Margarite” izašao u javnost gdje je događaj bio evidentiran


• brodski liječnik je zapisao: “nakon što bi izronio na površinu, poslije svakog zarona, Statti ne bi pokazao ni najmanje znakove umora. Najbolje se to vidjelo po načinu kako se s lakoćom penjao na barku bez ičije pomoći, a zatim bi zatresao glavom kako bi izbacio vodu koja mu je prodrla u uši i nos.”

http://www.funnykrill.com/haggi-statti-recupero-dellancora-regina-margherita/

Povijest ronjenja na dah – Haggi Statti

2.8. Nova era ronjenja na dah

•5. studenog 1950. Raimondo Bucher, mađarski pilot koji se kladio sprijateljem da će za 50 000 lira zaroniti na -30 m dubine•to je prvi dokumentirani i snimljeni podatak o ronjenju na dah kao sportu•prvi put se spominje termin “LUNG SQUEEZE” odnosno barotraumapluća

http://filmatidimare.altervista.org/pesca-subacquea-in-apnea/http://www.apneateam.info/ArchivioAI/ApneaRecordMondiali/tabid/915/Default.aspx


2.9. Moderno doba ronjenja na dah

• Enzo Maiorca - Jacques Mayol (film: Veliko plavetnilo) – rivalstvo od 1960-1983 i AmericoSantarelli

Dvije najvažnije godine u ronenju na dah:

1. 1961. god. francuski liječnik Cabaru je u svomistraživanju napisao da će većina ronioca nakon 50m doživjeti barotraumu pluća ili smrt

• Enzo Maiorca je bez ikakih ozljeda zaroniona 50 – blood shift

2. 5.11.1967. god. - PRVI ZARON NA -100 METARA -Jacques Mayol, a 1983. na - 103 m

http://biografieonline.it/biografia.htm?BioID=559&biografia=Enzo+Maiorca

http://agua.skynetblogs.be/tag/jacques+mayol


Robert “Bob” Croft - otac američkog ronjenja na dah

• bio je dio američke mornarice• na njemu su se radila brojna istraživanja • mnogi ronilački fenomeni su objašnjeni upravo zbog njega • prvi je koristio glossofaringealnu insuflaciju ili “pakiranje zraka” –

pomoću nje se povećava ukupni volumen pluća • zaronio je na -70 m

http://www.internationallegendsofdiving.com/FeaturedLegends/robert_croft_bio.htm


2.10. Kraj 80-tih i početak 90-tih

• Francisco “Pipin” Ferreras i Umberto Pellizzari (18x svjetski prvak)• uvode se službena natjecanja• u studenom 1989. godine Angela Bandini bila je prva osoba koja je

zaronila na -107 m i imala je dublji zaron od čuvenog J. Mayola

http://www.divernetxtra.com/profs/0904free.shtml

http://www.nuoto.it/leggi.php?leggiID=14202 http://www.salon-de-la-plongee.com/fr/actualites/details/656.html


3. OPREMA ZA RONJENJE NA DAH

• maska

• peraje/peraja

• pojas s olovnicama

• disalica

• odijelo

• plutača, naočale, nosna stezaljka, ručno računalo, štoperica, rukavice, čarape

• ABC OPREMA – maska, disalica i peraje

Oprema za ronjenje na dah

3.1. Maska

Kratka povijest maske za ronjenje• stoljećima su ronioci s ciljem poboljšanja percepcije vida u vodi koristili

ulje - prvo korištenje ulja potječe još iz 1. stoljeća nakon Krista (uustima ili ušima su držali komadiće spužvi natopljene uljem pa bi gamalo po malo puštali i tako razrijedili vodu ili rasvjetljivali tamu) (Lemaitre,2012)

...ulazeći u tamu pušta iz usta ulje koje se miješajući sa vodom daje bolju vidljivost,življu svjetlost kao plamen koji usred tmine “otvara svoje oko”... (Oppien, 1817)

• Mayol (1986) – opisuje čudne male naočale od drva čija su stakla bilanapravljena od oklopa kornjače, a koje su koristila neka plemena otočjaSalomon više od 1000 god. prije Krista

• slične naočale nađene su u Perziji, Crvenom moru i Pacifiku

• postoje tragovi korištenja takve opreme u Peru-u gdje crteži iz 3.st.prikazuju podvodnog ribolovca na čijem licu se nalaze binokularnenaočale (University of Visconsin – Underwater exploration, 2014)


• korištenje tih naočala spomenuto je i u kronikama Ibna Batute gdje segovori da su ronioci bili opremljeni maskom i štipaljkama za nosnapravljenim od kornjačinog oklopa (Mayol, 1986)

• na Mediteranskom moru pomagala za ronjenje se javljaju kasnije:

gravura Cornelis Galle (1576-1650) – nađena je 60 godina nakonnjegove smrti. Gravura prikazuje ljude koji skupljaju koralje. Ti ljudi nosemale naočale koje se ne mogu micati

prema Parthenius “...ispred očiju su stavljali male čiste krugoveprozirnog stakla da bi jasnije vidjeli koralje na dnu mora...” (Lemaitre, 2012)

• prve moderne naočale napravljene su u Japanu krajem 1800. godine(Corriol, 1996)

• naočale su u Europu uvedene 1918. godine (Mayol, 1986)

Oprema za ronjenje na dah - Maska

• prema Martin (1997) – Guy Gilpatric, bivši američki avijatičar 1929. god. jekoristio naočale od kaučuka sa staklenim dijelovima napravljene po uzorkunaočala za pilote

http://classicdivebooks.customer.netspace.net.au/oeclassics-a-gilpatric.html

http://www.fksa.org/archive/index.php?t-9236.html


• prema Berryu i sur. (1977) i Mayolu (1986) francuzi Maurice Fernez iLouis de Corlieu 1936. godine napravili su prve naočale od mekanogkaučuka i neslomljivog stakla koje su sličile na naočale od AMA ronioca

• 1927. god. Jacques O’Marchal je prvi napravio “masku za lice” sazatvorenim nosom i svoj izum je prvi put predstavio na međunarodnomnautičkom sajmu 1931. godine (Corriol, 1996)

http://www.lesfruitsdemer.org/2012/09/tour-de-france-le-musee-international-de-la-plongee-frederic-dumas/


KARAKTERISTIKE MASKE:

• malog volumena (manja od scuba maske) radi lakšeg kompenziranja

• najvažnije da pristaje licu ronioca

• redovna provjera remena - imati pričuvni

• prozirne leće olakšavaju partneru da promatra oči ronioca

• stezaljka za nos i plivačke naočale - ponekad se koriste

• prividni izgled predmeta pod vodom - 1/3 veće i 1/4 bliže


3.2. Disalica

Kratka povijest disalice

• Scyllas i njegova kćerka Cyana - preplivali su 15 km ispod površinekoristeći trsku („tuba sreće”) od Aphetesa do Rta Artemision

• Leonardo da Vinci je dao prve temelje za disalicu

• 1927 - Jacques O’Marchal – izmislio je prvu modernu disalicu

• Rus Alec Kramarenko (1933) i francuzi Yves Le Prieur (1935) i MaximeForjot (1938) – pridonijeli su razvoju disalice

• Maxime Forjot (1938) – patentirao je izum koji se sastojao od maske idisalice pod imenom „PODVODNO OKO” (l’oeil sous-marin) – osvojiosrebrnu medalju na natječaju Lepine 1939 (dodjela nagrada za rad)(Martin, 1997)


http://fr.wikipedia.org/wiki/Masque_de_plong%C3%A9e


KARAKTERISTIKE DISALICE:• olakšava tehniku disanja na površini bez podizanja glave van vode• cijev disalice može biti od plastike ili gume• prati anatomski oblik glave• montirana je s lijeve strane maske• dužina disalice do 40 cm• debljina disalice - ne uža od 20 mm• duge disalice povećavaju mrtvi prostor, pružaju nepotreban otpor kad se

pliva i povećavaju veće stvaranje CO2

Oprema za ronjenje na dah - Disalica

http://lettre-musee-dumas.over-blog.com/article-le-masque-de-frederic-dumas-118784789.html

3.3. Peraje

Kratka povijest peraja• 9. stoljeće prije Krista – Asirci su koristili opne u

obliku pačjih nogu

• 16. stoljeće - Leonardo da Vinci

• 17. stoljeće – Borelli

• Prema Mayol (1986) – pojava peraja od isprepletenihstabljiki i listova korištenih oduvijek u područjuMarkižanskoga otočja

• 1868. Halvor Olsen patentirao peraje koje je zvao„sandale za plažu”

• 1920. Louis de Corlieu – peraje u obliku ribljeg repa –to su bili pravi prethodnici današnjih perajanapravljeni od kaučuka podebljano čeličnimoštricama (Berry i sur.1977)

• primjerak je sačuvan u oceanografskom muzeju uMonaku

• konačna izvedba ostvarena je 1927. godine, apatentirana je 1932. godine



• 6. travnja 1933. – peraje Louis de Corlieu proširene su na 7 država

• 12. lipnja 1933. – radi materijala tih peraja doživjele su neuspjeh idržavna mornarica ih je odbila kupiti

• 1935. još jedan neuspjeh pred vrhovnim zapovjedništvom britanskemornarice

• 1939. američki poduzetnik Owen P. Churchill otkupio je peraje odCorlieu-a, zadovoljan, pa otkupio patent i uz male promjene uspijevaprodati američkoj mornarici pod nazivom Swimfins 1940

• 1937. Louis de Corlieu – napravio prvu monoperaju

• ronjenje na dah u Europi je razvijeno nakon Prvog svjetskog rata

• razvojem različitih podvodnih aktivnosti došlo je do posve noveekonomije ronjenja na dah

http://amhistory.si.edu/sports/exhibit/removers/churchill/#

Oprema za ronjenje na dah - Peraje

PERAJE I MONOPERAJA

Bi/stereo peraje

• duljih listova te stoga jačeg potiska od scuba peraja

• punog stopala – bez remenčića

• plastični, stakloplastični ili karbonski listovi

Monoperaja

• zahtijeva poznavanje drugačije tehnike korištenja koja se razvija vremenom

• vrlo snažnog potiska

• ograničenih manevarskih sposobnosti

Oprema za ronjenje na dah - Peraje

3.4. Odijelo

• 1956. Beuchat je prvi donio neopren i to je bio prvimaterijal sa izolacijsko hidrodinamičkim svojstvima(Lemaitre, 2012)

• pruža termičku i fizičku zaštitu tijela

• idealno odijelo je izrađeno po mjeri ronioca kakobi potpuno pristajalo tijelu

• zbog gustoće vode (brže provodljivosti), gubitaktjelesne topline u vodi je 25 puta brži nego nazraku

• dvodijelno - hlače sa naramenicama ili bez + jaknas integriranom kapuljačom

• bez patentnih zatvarača kako bi se eliminiralostalno naplavljivanje

• izrada od neobloženog nezaglađenog neoprenapridonosi dobroj toplinskoj zaštiti i mobilnosti

• osjetljivo na oštećenja!


3.5. Pojas s olovnicima• služi kao osnovna regulacija plovnosti

• elastičan (najbolje gumeni) kako bi se nesmetano mogao rastezati i skupljati (disanje, prilagođavanje volumenu ronioca)

• postavlja se na bokove, a ne oko struka kako ne bi otežavao disanje

• male, hidrodinamičke olovnice (0.5 kg, 1 kg)

• brzo otvoriva kopča od inoksa ili plastike

• pridonosi brtvljenju dvodijelnog odijela

• ronioci da dah koriste i olovnu ogrlicu oko vrata – omogućuje vodoravniji položaj i kreće se naprijed sa više fluidnosti (Lemaitre, 2012)


3.6. „Lanyard“ – sigurnosna uzica

• služi za dubinsko ronjenje

• za povezivanje ronioca za konop da ne izgubi liniju ronjenja

• za povezivanje ronioca za konop tako da ga se može izvući na površinu u slučaju nesreće


3.7. Korisni pribor

• disalica (rekreativno ronjenje na dah)

• čarape, rukavice

• plutača

• sigurnosna uzica

• sigurnosna narukvica

• ručni kompjuter/sat

• nož

• svjetiljka

• zviždaljka

• konop, ciljna ploča, oprema za foto/video


4. DISCIPLINE U RONJENJU NA DAH4.1. Ronilačke organizacije

AIDA - Association Internationale pour le Développement de l'Apnée

– međunarodna organizacija za razvoj apneje, krovna organizacija većine ronilaca na dah

– osnovana 2. studenog 1992. godine

CMAS – Confederation Mondiale des Activites Subaquatiques

– prvo međunarodno udruženje ronilaca i ronilačkih škola na svijetu

– osnovano 1959. godine od strane legendarnog istraživača morskih dubina Jacques-Yves Cousteau-a

– obzirom da 1959. godine ronjenje nije bilo razvijeno kao sportska disciplina njime su se bavili samo profesionalci (vojska, policija, spasioci)

http://en.wikipedia.org/wiki/Conf%C3%A9d%C3%A9ration_Mondiale_des_Activit%C3%A9s_Subaquatiques

http://www.divingcourseskohtao.com/freediving/

Discipline u ronjenju na dah

Počeci ronjenja na dah - discipline

Disciplina Uron Izron Osnivači

Free immersion plivanje povlačenje pomoću užeta / plivanje

Ama - Cachido

Variable Weight uz pomoć utega povlačenje pomoću užeta / plivanje

Lovci na bisere

No Limit uz pomoć utega povlačenje uz konop Ama - Funado

Discipline koje su se koristile za vrijeme skupljanja hrane i preživljavanja prema Lemaitre, 2012


4.2. Natjecateljske discipline u ronjenju na dah (AIDA, CMAS)

1. BAZENSKE:• Statika (STA)

• Dinamika s perajama (DYN)

• Dinamika bez peraja (DNF)

2. DUBINSKE: • Constant weight (CWT)

• Constant weight without fins (CNF)

• Free immersion (FIM)

• Jump blue (prema CMAS – u)

• Scandalopetra (prema CMAS-u)


STATIKA (STA) AIDA/CMAS (bazenska)• ABECEDA APNEJE

• maksimalno zadržavanje daha u mirovanju - plutajući položaj na površini, lica uronjenog u vodu.

• natjecateljska disciplina

• dobar način vježbanja tijekom cijele godine za ostale discipline

• Svjetski rekordi:– Stéphane MIFSUD (FRA) (11:35)

– Natalia Molchanova (RUS) (9:02)

• Hrvatski rekordi:– Goran Čolak (9:19)

– Mihaela Romić / Katarina Zubčić (5:55)


DINAMIKA S PERAJAMA (DYN) AIDA/CMAS (bazenska)

• disciplina u kojoj natjecatelj pokušava preroniti maksimalnu udaljenost korištenjem vlastite snage uz upotrebu peraja (stereo ili mono)

• Svjetski rekordi:– Goran Čolak (281 m) Goran Čolak (CRO) (288,23 m) - CMAS

– Natalia Molchanova (237m) Ilaria Bonini (ITA) (244,38) - CMAS

• Hrvatski rekordi:– Goran Čolak (288 m)

– Katarina Turčinović (218 m)


DINAMIKA BEZ PERAJA (DNF) AIDA/CMAS (bazenska)

• disciplina u kojoj natjecatelj pokušava preroniti maksimalnu udaljenost korištenjem vlastite snage, bez upotrebe peraja

• Svjetski rekordi:– Mateusz Malina (POL) (226 m)

– Natalia Molchanova (RUS) (182 m)

• Hrvatski rekordi:– Goran Čolak (225 m)

– Katarina Turčinović (175 m)


CONSTANT WEIGHT S PERAJAMA (CWT) I BEZ PERAJA (CNF) AIDA/CMAS (dubinska)

• uron i izron uz korištenje iste količine težine

• s perajama (CWT) i bez peraja (CNF)

• uže se hvata samo prilikom okreta

• natjecateljska disciplina

Svjetski rekordi (CNF): Svjetski rekordi (CWT):– William Trubridge (NZL) (101 m) - Alexey Molchanov (RUS) (128 m)– Natalia Molchanova (RUS) (70 m) - Natalia Molchanova (RUS) (101 m)

Hrvatski rekordi (CNF): Hrvatski rekordi (CWT):– Tomo Vrdoljak (60 m) - Veljano Zanki (107 m)– Karla Fabrio Čubrić (47 m) - Karla Fabrio Čubrić (61 m)


Povijesni razvoj svjetskih rekorda (CWT)

Godina Ime i prezimeDubina

(m)Godina Ime i prezime

Dubina (m)

GodinaIme i prezime Dubina

(m)

1961 Enzo Maiorca 50 1992 „Pipin” Ferreras 68 2006 Herbert Nitsch 111

1972 Enzo Maiorca 571992 i 1995

Umberto Pelizzari 70 i 72 2007 Herbert Nitsch 112

1974 Enzo Maiorca 581997 i 1990

Umberto Pelizzari 75 i 80 2008 David Mullins 108

1976 Enzo Maiorca 60 1999 Bret Le Master 81 2009 Herbert Nitsch 120

1976 Jacques Mayol 60 2001 Herbert Nitsch 86 2010 Herbert Nitsch 124

1981 Jacques Mayol 61 2002 Guillaume Nery 87 2011 Nery Guillaume 117

1989 Franck Messegue 62 2003 Herbert Nitsch 95 2012Alexey

Molchanov128

1990 „Pipin” Ferreras 63 2004 Carlos Coste 102 2013Alexey

Molchanov128

1990 Umberto Pelizzari 65 2004 Martin Stepanek 103 2014Alexey

Molchanov123

1991 Umberto Pelizzari 67 2005 Carlos Coste 105

Razvoj ronjenja na dah u disciplini „CONSTANT WEIGHT “


FREE IMMERSION (FIM) AIDA/CMAS (dubinska)

• postizanje maksimalne dubine vlastitom snagom bez peraja, povlačenjem po sidrenom užetu dolje i gore

• izvrstan način pripreme za uron s nepromjenjivom težinom kako se noge ne bi zamorile a tijelo priviklo na dubinu

• prikladno za početnike jer omogućava pravovremenu kompenzaciju

• Svjetski rekordi:– William Trubridge (NZL) (121 m)– Natalia Molchanova (RUS) (91 m)

• Hrvatski rekordi:– Veljano Zanki (92 m)– Karla Fabrio Čubrić (57 m)


JUMP BLUE - CMAS

• disciplina u kojoj ronilac zaranja na dubinu od 10m i ondje obilazi bridove horizontalnog kvadrata duljine 15m

• mjeri se ukupan prijeđeni put ronioca

• Svjetski rekordi:– Ilaria Bonini (ITA) (168,69 m)

– Michele Giurgola (ITA) (185 m)

• Hrvatski rekordi:– Veljano Zanki (175 m)

– Lidija Lijić (157 m)


4.3. Discipline koje nisu u sustavu natjecanjau (AIDA/CMAS)

DUBINSKE: • Variable weight (CWT)

• No-Limits (NLT)

• Scandalopetra (prema CMAS-u)


VARIABLE WEIGHT (VWT) AIDA/CMAS

• ronilac zaranja uz pomoć utega, a izranja vlastitom snagom, koristeći se pri tome rukama i\ili nogama bilo povlačenjem po konopu ili bez povlačenja

• postizanje maksimalne dubine uz pomoć utega do 35 kg, izranjajući vlastitom snagom ili povlačenjem po sidrenom užetu uz pomoć peraja

• Svjetski rekordi:– William Winram (CAN) (145 m)– Natalia Molchanova (RUS) (127 m)

• Hrvatski rekordi:– Veljano Zanki (80 m)– Vedrana Vidović (43m)


Povijesni razvoj svjetskih rekorda (VWT)


(m)Vrijeme urona (s)


(m)Vrijeme urona (s)

1990 „Pipin” Ferreras 92 135 2001 Patrick Musimu 120 -

1991 Umberto Pelizzari 95 148 2002 Genoni 126 -

1993 „Pipin” Ferrersa 96 - 2002 Umberto Pelizzari 131 -

1994 Umberto Pelizzari 101 140 2002 Genoni 132 186

1995 Umberto Pelizzari 105 157 2004 Carlos Coste 135 276

1996 Genoni 106 183 2005 Martin Stepanek 136 204

1996 Umberto Pelizzari 110 162 2006 Carlos Coste 140 -

1997 Alejandro Ravelo 111 162 2009 Herbert Nitsch 142 -

1997 Umberto Pelizzari 115 168 2013 William Winram 145 -

2001 Benjamin Franz 117 -

Razvoj ronjenja na dah u disciplini „VARIABLE WEIGHT” prema Lemaitre, 2012”


NO LIMITS – (NLT) AIDA

• postizanje maksimalne dubine uz pomoć utega, izron uz pomoć sredstva za uzgon po vlastitom izboru.

• No limits je disciplina namijenjena isključivo za obaranje rekorda

• Svjetski rekordi:– Herbert Nitsch (AUT) (214 m)

– Tanya Streeter (USA) (160)

• Hrvatski rekordi:– Veljano Zanki (110 m)

– Vedrana Vidović (43 m)


https://www.deeperblue.com/annelie-pompe-sets-sights-on-tanya-streeters-no-limit-record/

Povijesni razvoj svjetskih rekorda (NLT)

Godina Ime i prezime Dubina (m) Godina Ime i prezime Dubina (m)

1950 Raimondo Bucher 30 1971-73 Enzo Maiorca 77/78/80

1951 Falco i Novelli 35 1973 Jacques Mayol 86

1952 Raimondo Bucher 39 1974 Enzo Maiorca 87

1956 i 1958 Felco i Novelli 41 1975/76/83 Jacques Mayol 92/100/105

1960 Santarelli 44 1988 Enzo Maiorca 106

1960/61/64/65 Enzo Maiorca 49/50/53/54 1989 Jacques Mayol 107

1965 Tatake Williams 59 1989 Angelina Bandini 107

1966 Jacques Mayol 60 1992-1998 „Pipin”Ferreras 112-133

1967 Bob Croft 64 i 66 2000-2004 Loic Leferme 152-171

1968 Jacques Mayol 70 2005 Herbert Nitsch 172

1968 Bob Croft 73 2006 Herbert Nitsch 183

1970 Enzo Maiorca 74 2007 Herbert Nitsch 185/214

1970 Jacques Mayol 76 2012 Herbert Nitsch 253,2

Tablica 4. Razvoj ronjenja na dah u disciplini „No Limit”


SKANDALOPETRA - CMAS

• No Limits na neki je način suvremena inačica Skandalopetre, samo štose umjesto kamena ronilac koristi metalnom napravom zvanom „sled“povezanom za čvrsti fiksirani konop, koja svojom težinom vuče roniocau dubinu.

• u obje discipline ronilac ne koristi vlastitu snagu za uron, nego zaranjauz pomoć kamena, odnosno „sleda“ te izranja uz pomoć „buddya“


http://www.freediving.es/skandalopetra http://www.scubatr.com/scubaforum/index.php?topic=302.0

5. TEHNIKE U RONJENJU NA DAH

• ronjenje sa perajama: monofin tehnika i bi-fin tehnika

• ronjenje bez peraja: podvodni prsno

Slika 1. By Ian Donald Slika 2. By Ian Donald

Pravilna pozicija tijela u vodi i rad perajama

Nepravilna pozicija tijela u vodi i rad perajama

Tehnike u ronjenju na dah

Tehnike uranjanja

• Vertikalni uron ili „The Duckdive” (by Ian Donald)

6. Nastaviti „perajati” i izjednačavati tlakove

1. Zauzeti hidrodinamični položaj tijela na površini vode i udahnuti kroz disalicu

3. Podignuti noge u okomitu poziciju „superman”, uroniti


2. Napraviti pretklon,maknuti disalicu iz usta

4. Napraviti rukama prsno, držati bradu na prsima i leđa ravnima

5. Zaroniti s rukama uztijelo ili u uzručenju

Pražnjenje maske- potpuno skinuti masku s lica

- zadržati zrak i zaroniti ispod površine vode

- staviti masku na lice i isprazniti vodu iz nje

- pražnjenje maske izvodi se u okomitom položaju, napravi se zaklon glave, pritisnuti dlanom gornji rub okvira maske ili odmaknuti donji rub maske i izdisati kroz nos dok se ne isprazni voda iz maske

- staviti dihalicu iz usta

- izaći na površinu i forsiranim izdahom ili ispuhivanjem praznimo dihalicu


Metodski postupak pražnjenja maske:1. Djelomično pražnjenje maske na površini2. Potpuno pražnjenje maske na površini 3. Pronalaženje i pražnjenje maske4. Pražnjenje dihalice5. Plivanje, pronalaženje i pražnjenje maske uz disanje na

dihalicu6. Opremanje pod vodom

http://scuba.about.com/od/skills/ss/How-To-

Clear-A-Scuba-Mask-Of-Water_5.htm

6. SPORTOVI VEZANI ZA RONJENJE NA DAH

• Podvodni ribolov

• Podvodno streljaštvo

• Podvodni hokej

• Podvodni ragbi

• Podvodna fotografija

Sportovi vezani za ronjenje na dah

6.1. Podvodni ribolov

• Victor Tchemodanoff – prvi osmislio samostrel od bambusa koji izbacuje čelične strijele pomoću konopa koji se radio od kaučuka (Mayol 1986)

• Frederic Dumas – 1936. osmislio samostrel za podvodni ribolov

• Frederic Dumas, Philippe Taillez i Jacques-Yves Cousteau nazvani “Tri morska mušketira” 1938. izumili su prvi harpun

• Maxima Forjot - 1938. patentira pušku harpun marke Dumas i taj model je dopuštao ulove do 30 kg (Nice magazine, 2005)


• tehnike ulova: postoje mnoge i svaka je prilagođena vrsti ribe koju se lovi i mjestu lova (npr. lov na čeku, lov po rupama)

• podvodni ribolov zahtijeva veliko osobno ulaganje, stjecanje preciznih i sigurnih pokreta i fizički trening jer postoji velika neravnoteža između čovjekove percepcije lakoće u vodi i stvarnih uvjeta koje more pruža: brzina plivanja i uranjanja, teret pribora, morske struje i zadržavanje daha na određenim dubinama (Attard, 1990)

Sportovi vezani za ronjenje na dah – Podvodni ribolov

6.2. Podvodno streljaštvo• 1970-tih godina ovaj sport se pojavio u istočnim europskim zemljama

• prvo se prakticiralo u velikim dubinama od 10-15 m a zatim se preselilo u bazen

• nakon 1980. god. postala disciplina sa pravilima i natjecanjima

• oprema: ABC oprema i samostrel (može se koristiti stabilizator)

• discipline: precizno streljaštvo, biatlon, super biatlon i ekipne discipline –štafete

http://www.linternaute.com/sport/diaporamas/piscines/3.shtmlhttp://www.subaquatique.org/presentation/index.htm


Precizno streljaštvo

• streličar se nalazi tako da vrh strelice samostrela mora biti 4 metra od mete (u protivnom je kažnjen),

• ima 10 minuta za izbacivanje 10 strelica,

• nakon svakog pucanja mora doplivati do mete uzeti strelicu,

• izroniti van na površinu,

• odmoriti se,

• i ponovno nategnuti samostrel

http://club.h2o.free.fr/Ancien_site_H2O/cible_precision_zoom.jpg

http://club.h2o.free.fr/Ancien_site_H2O/disciplines.htm

Sportovi vezani za ronjenje na dah – Podvodno streljaštvo

Podvodni biatlon

• kreće se iza linije u vodi koja je smještena 15 m od uronjene mete

• streličar preranja tu udaljenost i zaustavlja se kod utega za stabilizaciju(4m od mete) i izvodi pucanje iz samostrela

• meta se sastoji od jednog kruga

• ide do mete po strijelu i vraća se roneći do polazišne linije

• izlazi na površinu i namješta samostrel za ponovnu izvedbu

• zadatak ponavlja 3 puta

• rezultat objedinjuje vrijeme i kvalitetu ciljanja

http://club.h2o.free.fr/Ancien_site_H2O/disciplines.htmhttp://club.h2o.free.fr/Ancien_site_H2O/disciplines.htm


Podvodni super biatlon• kreće se iza linije u vodi koja je smještena 10 m od uronjene mete

• streličar preranja tu udaljenost i zaustavlja se kod utega za stabilizaciju (4m od mete) iizvodi pucanje iz samostrela

• Meta se sastoji od 5 kruga

• ide do mete po strijelu i vraća se roneći do polazišne linije

• izlazi na površinu i namješta samostrel za ponovnu izvedbu

• zadatak ponavlja 5 puta

• Od 5 gađanja , 3 mora napraviti u zoni od 475 bodova, za dodatnu zonu koju pogodi dobije 3 sekunde bonusa – “ciljni ugovor”

• ako se pogodi 3 od 5 onda je štoperica ta koja odlučuje o pobjedniku

• rezultat se gleda vrijeme i kvaliteta ciljanja




6.3.Podvodni hokej• ova disciplina se pojavila 1954. na jugu Engleske – Alan Blake

• prvi naziv sporta je bio octopush – jer su sve ekipe do 1984. godine bile sastavljene od 8 igrača

• drugačija verzija ovog sporta pojavila se 1960. god u Americi – Bill Neil

• osnovna razlika između Američkog i Europskog hokeja je u tome što su Amerikanci koristili palicu od 60 cm, a Europljani od 30 cm

http://lopportuniste.typepad.com/l-opportuniste/2009/05/le-hockey-subaquatique-se-mouille-.html

http://www.lamontagne.fr/auvergne/actualite/departement/allier/allier-local/2011/05/29/montlucon-plonge-dans-les-sports-subaquatiques_152957.html


Igra:

6 igrača svake ekipe

2x15 minuta

bazen je dug 20 do 25 m, širok 12-15 m i dubok 2-4 m

pak je težak 1,5 kg

gol je visok 18 cm, a širok 3 m

ABC oprema, vaterpolo kapica, palica i rukavice

http://en.wikipedia.org/wiki/Underwater_hockeyhttp://www.subaqua17.com/node/198

Sportovi vezani za ronjenje na dah – Podvodni hokej

6.4. Podvodni rugby• jedini ekipni sport u tri dimenzije – lopta i igrači se kreću u tri dimenzije

• izmislile trupe državne mornarice ili je izvedena iz igre koju su igrali u Keniji sa kokosovim orahom (Wiesner, 1994)

• prva lopta – balon napunjen slanom vodom da se dobije negativna plovnost

• igra je postala popularna od 1962. na prostorima bivše DR Njemačke

• 4.10.1964. – prvi put prikazan podvodni rugby u današnjem obliku

• 1978. prvo Europsko prvenstvo, CMAS priznaje službeno podvodni rugby

http://webzine.waterair.fr/profiter-de-ma-piscine/rugby-aquatique/http://fr.wikipedia.org/wiki/Rugby_subaquatique


Igra• bazen je dug od 12-18 m, širok od 8-12 m, dubok od 3-3,5 m

• širina prostora izmjene je 3 m i smješten je na rubu bazena

• golovi – tvrde košare

• lopta – obujam 50 cm, teži 3 kg, napunjena sa slanom vodom

• ekipa ima maksimalno 15 igrača, 6 ih je u terenu

• trajanje 2x15 min

• zabranjeno je udaranje igrača

http://www.uw-rugby.org/what-is-underwater-rugby/

Sportovi vezani za ronjenje na dah – Podvodni rugby

http://www.uw-rugby.org/what-is-underwater-rugby/

6.5. Podvodna fotografija• prvu podvodnu fotografiju pokušao je napravio Englez William Tompson

1872. god.

• 1893. uspjele su Francuzu Louisu Boutanu – ta godina se smatra službenim početkom podvodne fotografije

• za prvi podvodni flash Boutan je upotrijebio bačvu od 200 litara opterećenu stotinama kilograma olova

• Hans Hass snimio je podvodne fotografije i filmove bez ronilačke opreme samo sa plivačkim naočalama

• 1934. godine prvi je put podvodna fotografija korištena i u podvodnoj arheologiji (Tiška, 1996)


• natjecanja se mogu održavati u moru, jezeru i rijekama

• dvije vrste natjecanja: podvodni foto-lov i opća podvodna fotografija

• oprema za natjecanje: disalica, maska, ronilački nož, signalna plutača s najviše 20 m konopa, aparati otvorenog kruga disanja s najviše 4000 litara zraka po natjecanju i foto-aparat (Tiška, 1996)

Sportovi vezani za ronjenje na dah – Podvodna fotografija

7. Temeljni fizikalni zakoni

• jedan od zasigurno važnijih, ali često zanemarivanih elemenata u ronjenju na dah je regulacija plovnosti

• na tijelo zaronjeno u tekućinu djeluju dvije suprotne sile: vlastita težina i sila uzgona

• neutralna plovnost je osnovni preduvjet za ugodno i sigurno ronjenje

Temeljni fizikalni zakoni

7.1. Arhimedov zakon

• “Tijelo uronjeno u tekućinu prividno gubi od svoje težine onoliko koliko teži volumen istisnute tekućine”

• tijelo uronjeno u tekućinu dobiva okomiti potisak (uzgon) od dolje prema gore koliko teži istisnuta tekućina

• ne odnosi se samo na tekućine, već i na fluide i na plinove

http://www.britannica.com/EBchecked/topic/32827/Archimedes-principle


a) ako je gustoća tijela manja od gustoće vode sila potiska prevladat će silu gravitacije i dolazi do pozitivne plovnosti – tijelo će plutati

b) ako je gustoća tijela jednaka gustoći vode dolazi do neutralne plovnosti – manji utrošak energije

c) ako je gustoća tijela veća od gustoće vode, prevrgnuti će sila gravitacije i dolazi do negativne plovnosti – tijelo će tonuti

Različito je ronjenje u morskoj vodi i slatkoj vodi zbog specifične težine vode i sile uzgona koja je nešto veća u morskoj vodi.

Temeljni fizikalni zakoni – Arhimedov zakon

Plovnost• Neutralna plovnost (NP)

• tijelo u mirovanju ostajete na istoj dubini

• NP se treba podesiti tako da je rad uložen za održavanje postojeće dubine minimalan

• podešavanje NP isto tako ovisi na koju dubinu se roni; ronilac koji zaranja dublje od 100 m imat će dublju NP nego ronilac koji zaranja na50 m

• ako se roni duboko treba podesiti NP dublje, u protivnom će negativna plovnost na dubini biti prevelika

• neutralna plovnost se dobiva regulacijom težine (dodavanjem ili oduzimanjem olovnih utega)

http://zeaglecom.web.siteprotect.net/BCs/ascent-belt.htm


• Slobodan pad (free fall)• tijekom dubokog urona ronilac koristi negativnu plovnost kako bi

sačuvao energiju

• kada prođe točku NP, prestaje plivati

• manja potrošnja kisika i manja proizvodnja ugljičnog dioksida

• ako u tom slučaju radimo bilo kakav mišićni rad, zapravo radimo kontra stvar i apneja će biti kraća

• tijelo mora biti uz konop i što boljem hidrodinamičnom položaju kako bi brže tonuli i imali učinkovitiji zaron u dubinu


7.2. Boyle-Mariotte-ov zakon

• objašnjava zašto se pri povećavanju dubine, volumen plina smanjuje

• odnos tlaka i volumena pri konstantnoj temperaturi

• povećavanjem tlaka nekog plina smanjuje se volumen tog plina, a povećava se gustoća tog plina

• ronilac je za vrijeme ronjenja neprekidno izložen promjenama tlaka (u šupljinama: srednje uho, sinusi, pluća, želudac, loše plombirani zubi, te u masci i ronilačkom odijelu)

• zbog ove pojave važno je da ronilac vrši kompenzaciju


p (tlak) x V (volumen) = k (konstanta)

• Ako temperatura ostaje konstantna, volumen plina je obrnuto proporcionalan apsolutnom tlaku

• kod spuštanja u dubinu, tlak se povećava i volumen bilo kojeg prostora ispunjenog zrakom će se smanjivati.

Temeljni fizikalni zakoni – Boyle-Mariotteov zakon

• pluća su fleksibilan zračni prostor (za razliku od sinusa i srednjeg uha)stoga će se skupiti u dubini (Boyle-Mariottov zakon)

• sportaši imaju manji RV od nesportaša jer nesportašima dišni mišići nisu razvijeni i pluća im nisu fleksibilna

• ronjenje ispod RV može uzrokovati ozljedu, pogotovo kod netreniranih ronioca

• fenomen - Blood Shift ili priljev krvi u pluća za vrijeme ronjenja na dah (zrak koji se nalazi u plućima je tlačiv i zamijenjen je tekućinom odnosno krvlju koja se ne može tlačiti

• Primjer: ronilac sa TLC od 6L i RV od 1.5L

Temeljni fizikalni zakoni – Boyle-Mariottov zakon

Dubina Bar Pluća V

0 m 1 6 L

10 m 2 3 L

20 m 3 2 L

30 m 4 1.5 L

40 m 5 1.2 L

7.3.Daltonov zakon“Ukupan tlak smjese plinova jednak je zbroju parcijalnih tlakova

različitih plinova koji čine smjesu - svaki plin djeluje kao da sam zauzima ukupni volumen – svaki plin u plinskoj mješavini ponaša se samostalno“

Primjer: Zrak se sastoji od 21% kisika (O₂) i 79% dušika (N₂)

• Daltonov zakon je vrlo bitan jer definira ponašanje plinova na temelju kojeg je moguće odvijanje procesa disanja i objašnjava nam mehanizme koji su povezani s parcijalnim plinovima u plućima


Dubina Bar PPO₂ PPN₂

0 m 1 0.21 0.79

10 m 2 0.42 1.58

20 m 3 0.63 2.37

30 m 4 0.84 3.16

70 m 8 1.68 6.32

7.4. Henryev zakon

“Količina plina koji se otopi u nekoj tekućini ovisi o parcijalnom tlaku tog plina u kontaktu s tekućinom i koeficijentu topljivosti plina u toj tekućini.”

Prema njemu vrši se izmjena plinova u plućima tj. prijelaz kisika iz alveola u vensku krv i prijelaz ugljičnog dioksida iz venske krvi u alveole


8. Fiziologija

Cirkulacija

Dišni sustav

Krv

Krvožilni sustav

Fiziologija ronjenja na dah

8.1. Cirkulacija

• srce se sastoji od lijeve i desne strane isvaka ima pretklijetku i klijetku i ponaša sekao pumpa koja tjera krv u krvne žile

• desna strana je manja i izbacuje vensku krvu pluća

• lijeva strana je veća i jača, zbog toga štocrpi krv kroz sve stanice tijela i natrag usrce http://www.hupt.hr/yesyoucan/01-03-02b.gif


8.2. Dišni sustav

• 1870. god. Paul Bert – prvi rad vezan za fiziologiju u ronjenju na dah

• čine ga ošit, pluća i dišni putovi

• pluća se sastoje od lijevog i desnog plućnog krila te elastičnog tkiva obavijenog plućnom ovojnicom

• zrak ulazi kroz nos i/ili usta, dalje putuje ždrijelom, pa grkljanom, dušnikom, dušnicama, dišnim cjevčicama sve do plućnih mjehurića

• u plućnim mjehurićima dolazi do izmjene plinova između pluća i krvi


• zadatak dišnog sustava je održavanje homeostaze uzimajući u obzir parcijalni tlak kisika, parcijalni tlak ugljičnog dioksida u arterijskoj krvi i vodikovih iona u arterijskoj krvi

• sastoji se od dva dijela: provodni dio i respiracijski dio

• provodni dio omogućuje da zrak struji, cirkulira i zagrijava, a započinje sanosnom šupljinom, ždrijelom, grkljanom, bronhima, bronhiolama i dolazi doalveola (sustav cjevčica)

• respiracijski dio sastoji se od respiracijskih bronhiola, alveolarnih hodnika ialveole - dolazi do izmjene plinova između pluća i krvi

• čine ga ošit, pluća i dišni putovi

http://www.colorectal-cancer.ca/en/treating-cancer/treatment-cancer/

Fiziologija ronjenja na dah – Dišni sustav

Dišni mišići

• bitni su u disanju• glavni inspiratorni (udisajni) mišić je

dijafragma ili ošit• interkostalni mišići – sinergisti - inspirij

i ekspirij• trbušni mišići – kod aktivnog disanja• vratni mišići - m.

sternocleidomastoideus – pomaže pri inspiriju


Mehanika disanja – zašto dolazi do disanja???

• kada je tlak unutar pluća manji od tlaka okoline dolazi do udisaja, a kada je okolni tlak manji od tlaka unutar pluća dolazi do izdisaja –„sistem harmonike”

• glavni mišić koji sudjeluje u nastanku tih razlika tlakova unutra pluća je ošit (dijafragma), a potpomognut je i međurebrenim mišićima


Kontrola disanja - Kako znamo kada disati?

• ronjenje na dah zahtijeva voljno kontroliranje ventilacije• kemoreceptori ili kemoosjetnici - daju poticaj za obnovu disanja kada

razina ugljičnog dioksida u krvi postane previsoka odnosno kada razinakisika postane preniska

• kemoreceptori – senzori koji registriraju koncentraciju plinova u krvi• kemoreceptori su postavljeni uz srce i prema mozgu• udahnuti zrak sadrži otprilike 21% O2 (malo je manji zbog tlaka pare) i

0.04% CO2 (Guyton, 2006)

• izdahnuti zrak sadrži otprilike 15% O2 i 4% CO2

Wadsworth Publishing Compani/ITP 1998


• neugodan osjećaj potrebe za disanjem ne veže se samo uz plućnevolumene (mehanički faktori) ili za parcijalne tlakove dišnih mišića(dinamički faktori) (Shea, Benzett i Lansing 1995)

• hiperkapnija i hipoksija stipuliraju respiratorne centre koji aktivirajuinspiratorne mišiće (Campebell i sur. 1967) i tada se dijafragma kontrahiranevoljno i često

• podražaj na disanje uvjetuje visoka koncentracija ugljičnog – dioksida(Banzett i sur. 1990)


Disanje ronioca na dah i rad srca

• disanje prije zarona – vrlo lagano, dugačko, ravnomjerno, smireno i disanje iz trbuha (kod nekih vrhunskih ronioca ciklus traje cca 45 sekundi: 15 s udisaj + 45 s izdisaj)

• izbjegavati forsiranu hiperventilaciju • u trenutku kad stavimo lice u vodu aktivira se „refleks uranjanja” –

alarmni sustav usađen u našoj genetičkoj memoriji koji izaziva usporeniju frekvenciju srca


8.3. Krv

• krv je mješavina plazme (50%), bijelih (5%),crvenih (45%) i trombocitnih (?%) stanica

• osnovna funkcija je prenošenje kisika i ugljičnogdioksida kroz tijelo (Guyton, 2006)

• crvene krvne stanice čine oko 40% krvnogvolumena, i sadrže hemoglobin, bjelančevinu kojalakoćom veže O₂

• oksigenizirana krv je crvena, dok je krv s manjimpostotkom kisika i većim CO2 ljubičasta (to jejedan od razloga zašto hipoksični ronioci imaju“plave” usne)


Krvotok

• srce crpi i istiskuje krv cijelim tijelom kao iiz i prema plućima

• krv prenosi kisik po cijelom tijelu

• crvene krvne stanice prenose kisik vezanna hemoglobin – krvnu bjelančevinu

• ugljični dioksid se prenosi u pluća otopljenu krvnoj plazmi


8.4. Krvožilni sustav

• cirkulacijski i dišni sustav rade zajedno, činećikrvožilni sustav bitan za održavanje života

• udahnuti zrak iz pluća (O2) se prenosi u krv i izkrvi u srce

• srce potiskuje krv kroz arterije u tkiva gdje seO2 distribuira, a CO2 sakuplja

• vene kupe krv natrag do srca koji je vrača upluća


8.5. Hiperventilacija (HV)HV je povećana frekvencija disanja ili

povećanje volumena zraka u svakom udahu

to znači da tijelo dobiva više zraka nego što zapravo treba

HV se u prošlosti koristila da bi odstranili CO2 iz krvi koji zbog niže koncentracije odgađa poriv za disanje (McN Hill, 1973)

izdavanje viška CO2 nego što je potrebno ili kada je ventilacija veća nego što je normalna veza na CO2

Simptomi hiperventilacije su:

• euforija, ošamućenost, vrtoglavica, trnci u ekstremitetima, metalni okus u ustima i obamrlost oko usta


Nedostaci hiperventilacije:

• Budući da je CO2 u krvi koji daje tijelu poticaj da diše, niska razina CO2

može dovesti do nesvjestice izazvane hipoksijom (black out) bez prethodnih upozoravajućih simptoma

• Hiperventilacija smanjuje sposobnost zadržavanja daha i može uzrokovati nesvjesticu mnogo ranije nego što se očekivalo, jer:

uz umjetno smanjenu koncentraciju CO2 u arterijskoj krvi (hiperventilacija) doći će do zakašnjelog poriva za udah

Fiziologija ronjenja na dah - Hiperventilacija

Nedostaci:

• nizak CO2 (hipokapnija) smanjuje protok krvi u mozgu, zbog cerebralne vazokonstrikcije, i daljnje smanjenje opskrbe kisikom

• ekstremna hipokapnija (slučaj iz filma Duboko plavetnilo) može dovesti do “black out-a” za vrijeme dok se još uvijek diše

• niska razina CO2 čini krv alkalnom što čini vezu između hemoglobina i kisika prejaku: kao rezultat O2 u krvi biti će teže otpuštan u tkiva (povećani afinitet hemoglobina za O2) - Bohrov efekt

Fiziologija ronjenja na dah - Hiperventilacija

8.6. HIPOKSIJA

• Hipoksija - javlja se kada postoji neadekvatna (smanjena količina) opskrba O2 u tijelu kao posljedica niske ppO2 u arterijskoj krvi

• Cerebralna hipoksija - hipoksija zbog smanjenog kisika u mozgu, unatoč adekvatnom protoku krvi ostatkom tijela

• kada cerebralna hipoksija traje duže vrijeme, može uzrokovati napadaje, nesvijest (BO), oštećenje mozga i smrt

• simptomi blage moždane hipoksije uključuju nemarnost, slabe prosudbe, gubitak pamćenja, te smanjenje motoričke kontrole (LMC-loss of motor control)

• Ishemija - nedostatak dotoka krvi do organa, uzrokovano suženjem ili začepljenjem. To znači da postoji ograničenje u lokalnom protoku inače u dobro prokrvljenih dijelova. Opskrba kisikom u ovom području tijela je nedovoljna za normalnu funkciju

• Moždana ishemija - Smanjen protok krvi u mozgu. Može biti uzrokovana niskim krvnim tlakom (na primjer kada ustaješ previše brzo) ili npr. kompresijom krvne žile (pakiranje zraka – donja šuplja vena)


8.7. Shallow Water Blackout

• najveći uzrok smrti u ronjenju na dah

• gubitak svijesti uzrokovan hipoksijom na kraju urona

• prilikom urona pluća su komprimirana zbog povećanja tlaka

• to uzrokuje strmi nagib (velik gradijent) u parcijalnom tlaku O2 između pluća i arterijske krvi, čineći difuziju kisika tkivom vrlo učinkovitom

• prilikom izrona tlak okoline će se smanjiti i ovaj mehanizam će se preokrenuti (Dulaks, 2013) to znači da će u posljednjim metrima izrona, gdje je promjena tlaka najveća, arterijskoj krvi biti “oduzet” O2 koji će prijeći u alveolarni zrak


• većina ljudi će pasti u nesvijest kad parcijalni tlak kisika (ppO2) u plućima padne ispod 0,1 bar

• deset metara vode udvostručuje to na 0,2 bara stavljajući ronioca iznad praga nesvjestice dok ne dođe na granicu od 0,1 tijekom izrona

To je razlog zašto su zadnjih 10 m najkritičniji dio ronjenja na dah

Fiziologija ronjenja na dah – Shallow Water Blackout

0.08

0.10 Blackout Zone!

0.16

0.24

0.32

0.40

0.48

PPO2 (bar)

0 m

10 m

20 m

30 m

40 m

50 m

0.21

0.42

0.63

0.84

1.05

1.26

PPO2 (bar)

Ovaj primjer ne pokazuje potrošnju O₂ tijekom ronjenja, no pretpostavlja da ronilac na dah koristi O₂ na dnu

Fiziologija ronjenja na dah – Shallow Water Blackout

http://www.samariter.ch/erstehilfe/abc_schema_d.htm


8.8. Gubitak motoričke kontrole - površinska “samba”(LMC)

• “Samba” je popularni naziva za “gubitak motoričke kontrole” (GMK) potaknuta niskom razinom kisika u arterijskoj krvi (hipoksemija)

• najčešće nastaje na površini nakon držanja daha i ronjenja u daljinu

• ronilac je može ali i ne mora biti svjestan

• radi se o seriji mišićnih grčeva koje ronilac ne može nadzirati, a mogu biti udruženi sa zbunjenošću i slabijim/nedostatnim odgovorom na vanjske podražaje

• obično traje nekoliko sekundi i može ali i ne mora napredovati u potpuni gubitak svijesti


Kako primijetiti “sambu”

Znakovi:

• promjene držanja tijela (posebice glave i vrata)

• nekontrolirana trzanja tijela i udova

• krivljenje izraza lica

• lutanje pogleda – neusredotočenost

• zbunjenost, dezorijentiranost u vremenu i prostoru

• mumljanje, zamuckivanje

• oslabljen odgovor na podražaje

• plavilo usana i lica - cijanoza

Fiziologija ronjenja na dah – Gubitak motoričke kontrole



8.9. Slijed radnji prilikom pomoći roniocu na dah koji je izgubio svijest

1. Iznijeti ga na površinu (ukoliko je BO ispod vode zatvoriti mu dišne putove dok se ne dođe na površinu)

2. Održavati ga na površini

3. Držati njegove dišne putove izvan vode

4. Maknuti s lica svu opremu (masku, disalicu, nosnu stezaljku)

5. Izgovarajući glasno i razgovijetno njegovo ime poticati ga na obnovu disanja

6. Ako tijekom 30 sekundi od izlaska na površinu spontano ne prodiše snažno i odlučno primijeniti umjetno disanje s par udaha

7. Ako tijekom 1 minute po izlasku na površinu ne dođe do obnove disanja potražiti hitnu medicinsku pomoć

8. Unesrećeni ronilac na dah tog dana više ne smije roniti


8.10. Ronilački odgovor – zaštitni mehanizam

• frekvencija srca prvi je proučavani parametar bilo da se radi ozadržavanju zraka na suhom ili u vodi

• 1860. Beau je prvi istraživao frekvenciju srca za vrijeme zadržavanjazraka

• 1870. Bert je prvi opisao bradikardiju za vrijeme zadržavanja zraka(usporavanje srca kod asfiksične patke)

• 1985. Charles Richet je proveo prvo veliko istraživanje o frekvenciji srcaza vrijeme apneje (Lemaitre, 2012)


• prilagodbe su fiziološke i razvijale su se milijunima godina evolucije (dupini, kitovi, perajari)

• prilagođenost vodenoj sredini uvjetuje lakoću izvođenja ronjenja na dah

• uranjanje tijela u vodi mijenja hemodinamičku ravnotežu i izaziva specifičnu kardiovaskularnu reakciju (Rodgway, 1976)

• cilj je preraspodjela protoka krvi (“centralizacija krvotoka”) radi očuvanja kisika za vitalne organe čime se postiže produljenje apneje (Ferretti i sur. 2001; Ferrigno i sur, 1997)

Fiziologija ronjenja na dah – Ronilački odgovor

Ronilački odgovor - manifestacije

Niz prilagodbi u apneji (aktivacija simpatikusa i parasimpatikusa) (Liner, 1993)

~ bradikardija (parasimpatikus) (Alboni i sur., 2011)

~ periferna vazokonstrikcija (simpatikus)

~ pad srčanog minutnog volumena

~ porast arterijskog tlaka

~ porast moždanog protoka krvi

~ pojačani anaerobni metabolizam

~ kontrakcija slezene – „autotransfuzija” (simpatikus)

~ IBM – oporavak minutnog volumena srca


Prema Hong i suradnici, 1971.

Vrsta sisavcaFrekvencija srca za

vrijeme odmoraFrekvencija srca u

ronjenju

Sivi tuljan 120 10

Beluga 100 12

Morsko prase 120 15

Kalifornijski morski lav 95 20

Veliki dupin 90 20

Orka 60 30

Čovjek 75 40


9. IZJEDNAČAVANJE TLAKOVA U RONJENJU NA DAH

• Anatomija uha i sinusa

• Barotrauma

• Tehnike izjednačavanja

Tehnike izjednačavanja tlakova u ronjenju na dah

9.1. Anatomija uha

Uho se sastoji od 3 dijela:

• vanjsko uho je vanjski dio koji se sastoji od uške i zvukovoda

• unutarnje uho je slušni organ,

ispunjen tekućinom - ne mora se izjednačavati

• srednje uho sadrži zrak kako bi mogao prenositi zvučne valove iz vanjskog prema unutarnjem uhu. To je dio koji se mora izjednačavati tijekom urona !


9.2. Izjednačavanje srednjeg uha

• srednje uho je organ koji je najviše osjetljiv i najviše izložen promjenama tlaka za vrijeme ronjenja

• za vrijeme zarona i porasta hidrostatskog tlaka tijelo nam je izloženo povećanom tlaku

• dvije vrste kompenzacije: spontana (prsna šuplina – blood-shift; trbušna šupljina – mijenja se u skladu s Boyle – Mariotteovim zakonom) i „forsirana”

• rezultat porasta hidrostatskog tlaka je uvrtanje bubnjića smanjujući pritom zrak u srednjem uhu

• da bi izjednačio novonastali tlak, ronilac na dah mora potisnuti zrak u srednje uho kroz Eustahjieve tube koji će biti dovoljan da izjednači tlak u unutarnjem uhu sa tlakom koji vlada u okolini


9.3. Valsalvin manevar

• zatvorenoga nosa izdisati zrak u zatvorene usnice• valsalva se koristi u medicini za ispitivanje srčane

funkcije zato što povisuje tlak • zbog toga se treba izbjegavati u ronjenju pogotovo

tijekom dubljih urona• ako se vrši više puta za redom na većoj dubini

dovodi do promjena u krvožilnom i respiracijskom sustavu (može doći do oštećenja srca)

• nije ni moguć na većim dubinama zbog negativnog tlaka u plućima jer svede veličinu pluća na veličinu rezidualnog volumena

• agresivno izvođenje tog manevra može uzrokovati ozljedu srednjega uha – pucanje ovalnog prozora i membrane unutarnjeg uha (Germonpre i sur., 2011)

• ima niz negativnih popratnih pojava koje ronilac ne osjeća


9.4. Frenzel manevar - Marcante-Odaglia

• ova tehnika, jednom usavršena, čini kompenzaciju vrlo efikasnom i zahtijeva malo truda

• to je bitno za dubinsko ronjenje, ali i rekreativno ronjenje čini više relaksirajuće

• ronilac kompenzira koristeći zrak u ustima, za razliku od "Valsalve" gdje se zrak uzima izravno iz pluća, i zahtijeva veći napor

• zrak se ne izdiše nego koristimo korijen jezika kao klip za stvaranje tlaka, ne koriste se respiracijski mišići

• epiglotis može biti zatvoren, jezik se koristi kao određeni klip, sa korijenom jezika koji je kao klip pomiče se jezik prema gore, kako se pomiče prema gore stvaramo nadtlak koji odlazi u Eustahijevu tubu


10. OZLJEDE I OPASNOSTI VEZANE UZ FIZIOLOGIJU RONJENJA NA DAH10.1. Barotraume

• Aristotel navodi najčešće probleme koji su u njegovo vrijeme pogađali ronioce (bolove u ušima, ktvarenje iz nosa…), te pripovjeda o „obrnutom loncu punom zraka koji je unutra zarobljen i u kome ronilac drži glavu (Pelizzari i Tovaglieri, 2004)

• povreda šupljih organa i tkiva uzrokovana razlikom tlaka između plinom ispunjenih prostora u tijelu i zračnog ili vodenog prostora oko tijela, tijekom zarona ili izrona

Ozljede i opasnosti vezane uz fiziologiju ronjenja na dah

Barotrauma uha

• ako ronilac ne izjednači (kompenzira), stijenke Eustahijeve tube će se zatvoriti čineći daljnje kompenzacije nemogućim

• ronilac na dah mora prekinuti s uronom

• ako ronilac nastavi s uronom, mogu se desiti dvije stvari :

• Barotrauma srednjeg uha

• Ruptura bubnjića


Barotrauma paranazalnih sinusa

• javlja se zbog relativnog podtlaka u sinusnoj šupljini u odnosu na susjedne strukture

• javlja se izražena bol, cijeđenje tekućine u šupljinu sinusa te krvarenje u sluznicu (Soldo i sur. 2013)

Uzrok može biti:• prehlada i alergije• pojava polipa• suhi zrak (isušuje sekret čineći ga ljepljivim i težim za drenažu)• mliječni proizvodi (potiče proizvodnju sekreta)


Barotrauma pluća

• uzrok nastanka barotraume pluća nije u potpunosti poznat• tijekom izrona može doći do povrede pluća izazvane prekomjernim

rastezanjem pluća• može se javiti u stanjima u kojem je prisutan porast tlaka, a bez širenja

plućnog tkiva• bol kod barotraume posljedica je ozljede plućnog tkiva i plućne

maramice

• prema Boyleovom zakonu: izaziva povećavanje volumena plina u plućima, širenje alveola te njihovo pucanje(Soldo i sur. 2013)

• simptomi (Soldo i sur. 2013) – kašalj, iskašljavanje krvi, otežano disanje, bol ispod grudnog koša


Barotrauma pluća

Ovisno o težini ozljede učinci barotraume pluća mogu biti različiti:• arterijska plućna embolija – najteži oblik barotraume uzrokovano je

ulaskom zračnih mjehurića u oštećene plućne venske kapilare

• medijastinalni emfizem – dolazi nakon oštećenja plućnih alveola

• pneumotoraks – uzrokovano puknućem plućne maramice,omogućavajući zraku u šupljinu grudnog koša

• potkožni (subkutatni) emfizem – nastaje kad zrak iz plućnog tkivapreko medijastinuma prodre kroz kožu donjeg dijela vrata i gornjihdijelova grudnog koša

• nagnječenje pluća (barotrauma pluća tijekom urona) – povećani tlakokoline tijekom urona nagnječi plućno tkivo te ga ošteti


Barotraume

• barotraume mogu još zahvatiti zube i ronilačku masku

• zubi – mala količina zraka u karijesu ili ispod loše postavljene plombe, zbog povećavanja tlaka pritišće tkivo u zubnoj šupljini izazivajući bol

• ronilačka maska – prilikom urona mora se izvršiti kompenzacija tlaka upuhivanjem zraka kroz nos ili u protivnom povećavanjem hidrostatskog tlaka u maski se stvara podtlak. Podtlak djeluje poput vakuma i dolazi do pucanja očnih kapilara


10.2. Narkotično djelovanje dušika

Djelovanje visokih parcijalnih tlakova na organizam:

• dušik uzrokuje „dubinsku ekstazu” i djeluje narkotički

• N2 se lako otapa u tjelesnim mastima i djeluje kao i sve ostali anestetici

• jedna od teorija govori da se plinovi otapaju u membranama živčanih stanica i mijenjaju njezinu funkciju dovodeći do smanjene neuronske podražljivosti (Soldo i sur.2013)

• narkoza se u žargonu kaže „martini efekt” ili pijanstvo velikih dubina

ZNAKOVI: potpuna nesposobnost, emocionalna uznemirenost, zamor, težak rad, osjećaj pijanosti


10.3. Dekompresijska bolest

• dekompresijska bolest nastaje stvaranjem mjehurića u tkivima tijela, uzrokovanih neprimjerenom dekompresijom poslije izlaganja povećanom tlaku. Najčešće je jedna od nezgoda u ronjenju sa autonomnim ronilačkim aparatima (ARA)

Uzroci pojave DB: 1. može se javiti nakon višednevnog ronjenja na različitim dubinama

koja potpomažu porast razine dušika u tijelu

2. može biti prouzročena prebrzim izronom

3. zbog nekorektno obavljenih dekompresijskih zastanaka


Simptomi DB:

1. Tip I. (lakši oblici): a) bolovi u zglobovima

b) manifestacije na koži

c) prekomjerni umor

2. Tip II. (teži oblici): a) manifestacije na plućima

b) neurološke manifestacije

c) šok

d) bolovi u trbušnoj šupljini


11. ZLATNA PRAVILA U RONJENJU NA DAH

• Nikada, nikada ne ronite sami

• Nikada ne prelazite granicu svojih mogućnosti

• Zaronite u vašim i partnerovim granicama mogućnosti

• Ništa ne uzimajte ništa ne ostavljajte u lokaciji ronjenja

• Poštujte okolinu

• Nemojte pristati paziti nekoga, ako se ne osjećate ugodno sa situacijom

• Budite iskreni i otvoreni sa svojim partnerom o svojim sposobnostima i stanju taj dan

• Kada se trenira u javnosti, čuvajte se “monkey see monkey do" ponašanja, posebno u vezi s djecom!

Zlatna pravila u ronjenju na dah

Ronjenje s partnerom

• vrlo je važno reći vašem partneru što planirate učinitina primjer, jako duga zadrška, jako duboko zagrijavanje, cilj ronjenja, koja disciplina, očekivano trajanje zarona

• sigurnosni ronilac (partner) treba znati kada je njegovo vrijeme za zaron, stoga je važno znati dubinu i vrijeme vašeg zarona

• isto vrijedi i za statiku i dinamiku, čak i ako sigurnosni ronilac ne roni i ostaje na površini

• 3 je dobar broj za dijeljenje jednog konopa

• na taj način jedan se zagrijava, drugi gleda, a treći se priprema za uron

Zlatna pravila u ronjenju na dah

• rezultat u ronjenju na dah definiran je trajanjem, daljinom i dubinom zarona

• zajednički faktor svih natjecateljskih disciplina je trajanje maksimalne apneje

• učinkovitost ronioca na dah određuje veličina sinergije tehnike, treniranosti na hipoksična i hiperkapnijska stanja, energetskih kapaciteta i motoričkih znanja (Drviš, 2012)

• prvi aspekt kondicijske pripreme odnosi se na: razvoj snage i fleksibilnosti

Trenažna priprema u natjecateljskom ronjenju na dah

12. TRENAŽNA PRIPREMA U NATJECATELJSKOM RONJENJU NA DAH

• snaga - noge su glavni generator sile koja prijenosom na peraju rezultira propulzijom dok snaga mišića trbuha i donjeg dijela leđa osigurava sinergijsku potporu (Zoretić i sur., 2014)

• fleksibilnost - pokretljivost zglobova omogućuje ekonomično kretanje te harmonično izvođenje glatkog, klizećeg i valovitog pokreta


• drugi aspekt kondicijske pripreme odnosi se na razvoj aerobno-anaerobnih metaboličkih sustava i kapaciteta u cilju povećanja akumulacije ograničene količine energije zarona (Drviš, 2012)

• trenažni sadržaji: plivanje, plivanje sa perajama, trčanje, vožnja bicikla, brzo hodanje uz brdo, rad na raznim ergometrima

• anaerobne sposobnosti imaju veliki značaj u uspješnosti u ronjenju na dah (Drviš, 2012)

• dobra tehnika kretanja ispod površine – manja potrošnja energije tj. kisika

• taktika ronjenja na dah uglavnom se svodi na određivanje optimalne brzine ronjenja


• mentalni trening

• različite tehnike disanja - povećava FVK jer dolazi do povećavanja površine alveola te smanjivanja njihove membrane (Seccombe i sur., 2006)

• tehnološki napredak u konstrukciji ronilačke opreme

• regulacija plovnosti ronioca na dah

• teorijska znanja apnejaša o djelovanju osnovnih zakona fizike i fiziologije tijela u hiperbaričnim uvjetima


13. PRIMJER TRENINGA U RONJENJU NA DAH

Trening statike

• može se izvoditi na suhom, bolji je u vodi

• nije dobro plivati i bilo kako se zagrijavati prije statike, dobro je napraviti vježbe disanja i mentalne pristupe opuštanja

• zauzimanje položaja je individualno, ali mora rezultirati maksimalnom opuštenošću

• prije apneje ne treba “pakirati” zrak na svakom treningu

• apneja s parcijalnim ili potpunim izdisajem je način pojačavanja opterećenja

• tablice apneje treba prilagoditi osobnim mogućnostima što se regulira dužinama vremena apneje i oporavka

• u istom treningu nije dobro miješati tablice hipoksičnog i hiperkapnijskogusmjerenja, osim ako je sama tablica kombiniranoga karaktera

• Prije početka rada na tablici napraviti 3-4 kraće apneje zagrijavanja

• Ne provodite statiku u vodi bez partnera

Primjer treninga u ronjenju na dah


Primjeri treninga statike prema Pelizzari i Tovaglieri 2004 :

KONSTANTNO VRIJEME APNEJE UZ SMANJIVANJE VREMENA OPORAVKA

2 min APNEJA

2 min APNEJA

2 min APNEJA

2 min APNEJA

2 min APNEJA

2 min APNEJA

2 min APNEJA

2 min APNEJA

˃ 3 min OPORAVAK

˃ 2:50 min OPORAVAK





˃ 2 min OPORAVAK

POVEĆAVANJE VREMENA APNEJE UZ KONSTANTNO VRIJEME OPORAVKA

2 min APNEJA

2:10 min APNEJA

2:20 min APNEJA

2:30 min APNEJA

2:40 min APNEJA

2:50 min APNEJA

3 min APNEJA

3:10 min APNEJA









POVEĆAVANJE VREMENA APNEJE UZ SMANJIVANJE VREMENA OPORAVKA

2 min APNEJA

2:10 min APNEJA

2:20 min APNEJA

2:30 min APNEJA

2:40 min APNEJA

2:50 min APNEJA

3 min APNEJA

3:10 min APNEJA




˃ 3 min OPORAVAK




Tablica A: Vrijeme apneje je 56-60% od osobnog maksimuma Tablica B: Početno vrijeme apneje je 50% od osobnog maksimuma

Tablica C

Tablica C je kombinacija tablice A i B. U tablici C jepovećavanje vremena apneje praćeno smanjenjemtrajanja oporavka. Ova tablica se može koristiti ukombinaciji s treningom dinamike, ali u tom slučajusvakako prije ide statika pa dinamika. Nikako obrnuto.

Trening dinamike

• prije početka rada po tablicama dobro je napraviti 3-4 dinamike za zagrijavanje

• treba kontrolirati brzinu perajanja

• ako se na istom treningu radi i statika, tada ide prije statika, pa onda dinamika, nikako obrnuto

• vrijednosti u tablicama treba prilagoditi svojim mogućnostima što se regulira duljinom i brzinom preronjenih dionica

• opterećenje se može povećati povećanjem broja i duljina dionica te smanjenjem vremena oporavka

• trening dinamike može biti kombinacija do 3 sljedećih tablica (nije dobro kombinirati hipoksijsko i hiperkapnijsko usmjerenje)

• Ne provodite dinamiku u vodi bez partnera



Primjeri treninga dinamike prema Pelizzari i Tovaglieri 2004 :

Tablica A

SERIJA DINAMIČKE APNEJE S KONSTANTNOM UDALJENOŠĆU I

VREMENOM

Primjer: 10x50 m, 1 min. odmora

Cilj 1: povećavati udaljenost s tim vremenom oporavka

(npr.10x55 m, 1 min. odmora)

Cilj 2: zadržati istu udaljenost, a smanjivati vrijeme oporavka

(npr.10x50 m, 55 s odmora)

Tablica B

SERIJA DINAMIČKE APNEJE S FIKSIN VREMENOM POLASKA

Primjer: 10x50 m s polaskom svakih 2 min

U ovoj vježbi brže plivanje će omogućiti duži oporavak i

obrnuto(ako je 50 m prijeđeno u 50 sekundi onda će odmor

trajati 1:10 min, a ako se ta udaljenost prijeđe u 1:15 min odmor

će trajati samo 45 s.)

Cilj 1: povećavati udaljenost s tim vremenom polaska

Cilj 2: samnjiti vrijeme polaska, s istom udaljenošću

Tablica C

VRLO BRZI SPRINTEVI NA KRATKIM UDALJENOSTIMA

S KRATKIM VREMENOM OPORAVKA

Primjer: 6x25 m jako brzo s 1:30 min odmora

Cilj 1: povećati broj ponavljanja do maksimalno 10

Cilj 2: povećati udaljenost u maksimalnoj brzini

VAŽNO: kako bi se izbjeglo istegnuće mišića prije ove vježbe potrebno se

dobro zagrijati. Osnovna ideja ove tablice je da se izgori što više kisika na

vrlo kratkoj udaljenosti. Ako se ova vježba ne izvodi sa najvećom brzinom

svrha neće biti postignuta.

Tablica D

SERIJA DINAMIČKE APNEJE SA AKTIVNIM ODMOROM

(idealno ako se trenira u vodi koja nije jako topla)

Primjer: 10x25 m dinamičke apneje s oporavkom od 25 m plivanja,

ukupno 500 m

Cilj 1: postupno povećavati udio udaljenosti u apneji

Cilj 2: povećavati ukupnu udaljenost zadržavajuči jednak odnos

dinamičke apneje i oporavka plivanjem.

VAŽNO: nikad se nebi trebalo prestati plivati kako bi se odmorilo. Vrlo je

važno moći kontrolirati i ekonomizirati energiju i potrošnju kisika za

cjelokupne udaljenosti. Ako to nije moguće onda treba pokušati s

manjim udaljenostima u apneji s dužim oporavcima u plivanju.


Primjeri treninga dinamike prema Pelizzari i Tovaglieri 2004 :

Tablica E

PROGRESIVNE SERIJE

PRIMARNO HIPERKAPNIJSKI RAD

(brzina plivanja se pojačava, oporavak se smanjuje

Primejr:

10x50 m POČETAK SVAKIH BRZINA ODMOR

2x50 m 3 min 1:20 min 1:40 min

2x50 m 2:45 min 1:10 min 1:35 min

2x50 m 2:30 min 1 min 1:30 min

2x50 m 2:15 min 50 s 1:25 min

2X50 m 2 min 40 s 1:20 min

Tablica F

PROGRESIVNE SERIJE

PRIMARNO HIPERKAPNIJSKI RAD

(brzina plivanja se smanjuje, oporavak se smanjuje

Primjer:

10x50 m POČETAK SVAKIH BRZINA ODMOR

2x50 m 2:30 min 50 s 1:40 min

2x50 m 2:30 min 1 min 1:30 min

2x50 m 2:30 min 1:10 min 1:20 min

2x50 m 2:30 min 1:20 min 1:10 min

2X50 m 2:30 min 1:30 min 1 min

Tablica G

Serije dugog plivanja kraul tehnikom sa smanjenom

frekvencijom disanja

Primjer:

400 kraul: 50 m disanje na svaki drugi ili treći zavesla

50 m disanje na svaki četvrti ili peti zaveslaj

50 m disanje na svaki šesti ili sedmi zaveslaj

50 m disanje na svaki osmi i deveti zaveslaj

14. LITERATURAAbrahamsson, E. (2013). „Bajau Laut – Fishermen without Fish”. Magsinama Kitam.Acott, C. (1999). A brief history of diving and decompression illness. South Pacific Medicine

Society 29(2): 98-109.Alboni, P., Alboni, M., Gianfranchi, L. (2011). Diving bradycardia: a mechanism of defence against

hypoxic damage. Journal of Cardiovascular Medicine. 12: 422-427.Attard, J. (1990). Les loisirs de l’apnee: la chasse sous-marine. Apnea, hors series 1: 8-13.Bachrach AJ. (1982). A Short History of Man in the Sea. In The Physiology and Medicine of Diving

and Compressed air work. 3rd edition. Bennett PB and Elliott DH. Eds. London: Balliere Tindall Cassell, 1-14.

Banzett, R.B., Lansing, R.W., Brown, R., Topulos, G.P., Yager, D., Steele, S.M. (1990). “Air hunger” from increased PCO2 persists after complete neuromuscular block in humans. Respiratory Physiology. 81: 1-18.

Berry, Y., Gavarry, P., Hubert J.P., Le Chuiton J., Parc, J. (1977). La Plongee et l intervention sous la mer. Librairie Arthud.

Campebell, E.J.M., Freeman, S., Clark, T.J.H., Robson, J.G., Norman, J. (1967). The effect of muscular paralysis induced by tubocurarine on the duration and sensation of breath holding. Clinical Science. 32: 425-432.

Corriol, J.H. (1996). La plongee en apnee. Physiologie et medecine, Paris. Editions Masson, 2e edition.

Literatura

Donald, I. (2013). Underwater foraging. Freediving for food. An instructional guide to freediving, sustainable marine foraging and spearfishing. Freedive.UK.

Drviš, I. (2012). Učinci anaerobnog intervalnog treninga na natjecateljsku uspješnost u disciplini ronjenja na dah – dinamika. Doktorska disertacija. Kineziološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu.

Duklas, M.K. (2013). Without air. The World of Breath-hold diving. Life Rattle Press. Toronto. Canada.

Ferreti, G. (2001). Extreme human breath-hold diving. European Journal of Applied Physiology, 84: 254-271.

Ferringo, M., Ferretti, G., Ellis, A., Warkander, D., Costa, M., Cerretelli, P., Lundgren, C. (1997). Cardiovascular changes during deep berath-hold dives in a pressure chamber. 83(4): 1282-1290.

Fowler, W.S. (1954). Breaking point of breath hold. Journal of Applied Physiology. 6: 539-545.Germonpre, S., Balestra, C., Musimu, P. (2011). Passive flooding of paranasal sinuses and middle

ears as a method of equalisation in exterme breath-hold diving. British Journal of Sports Medicine. 45(8): 654-659.

Guyton, A.C., Hall, J.E. (2006). Medicinska fiziologija. Medicinska naklada, Zagreb. Hawn, H., Bae, J., Hwang, S., Park, H. i Kim, I. (2006). Effects of breath-hold diving on bone mineral

density of women divers. Joint Bone Spine 73: 419-423.Hong, S.K., Lin, Y.C., Lally, D.A., Yin, B.J.B., Kominami, N., Hong, P.W., Moore, T.O. (1971). Alveolar

gas exchanges and cardiovascular functions durng berath holding with air. Journal od Applied Physiology, 30(4): 540-547.

Literatura

Hurford, W.E., Hong, S.K., Park, Y.S., Ahn, D.W., Shiraki, K., Mohri, M., Zapol, W.M. (1999). Splenicconctration during breath-hold diving in korean ama. Journal of applied physiology. 69: 932-936.

Langenheim, J. (2010). The last of the Sea Nomads. The Guardian. Guardian news and Media.Lemaitre, F. (2012). L'Apnee. De la theorie a la pratique. Publications des Universites de Rouen et

du Havre. Mont-Saint-Aignan Cedex.Lemaitre, F. i sur. (2014). Doppler detection in Ama divers of Japan.Wilderness and Environmental

Medicine. 25(3): 258-62.Liner, M.H., Ferrigno, M., Lundgren, C.E.G. (1993). Alveolar gas exchange during simulated breath-

hold diving to 20 m. Journal of the Undersea and Hyperbaric Medical Society 20: 27–38. Martin L. (1997). A brief history of diving from antiquity to the present, dans Scuba diving

explained. Questions and answers on physiology and medical aspects of scuba diving. Section A, Best company publishing.

Mohori, M. (1995). Recent survey on diving fishers in Japan. Research Center for the Pacific Islands, Kagoshima University, Occasional Papers, 25: 5-11.

Nica Magazine (2005). “Nice berceau de la chasse sous-marine”, Nice Magazine. 2005, 104; 28-29.Paire B. (1989). Histoire de la plongee en apnee de l’Antiquite au xviii siecle: techniques,

applications, mythes et legendes, these de doctorat de 3 cycle, Universite de Lille III. „Histoire etcivilisation.319 p.

Pelizzari, U., Tovaglieri, S.(2004). Manual Of Freediving: Underwater On A Single Breath (Freediving). Naples: Idelson Gnocchi, Apnea Academy.

Ridgway, S.H. (1976). Diving mammals and biomedical research. Oceanus, 19(2): 49-55.

Literatura

Seccombe, L.M., Rogers, P.G., Mai, N., Wong, C.K., Kritharides, L., Jenkins, C.R. (2006). Features of glossopharyngeal breathing in breath-holding divers. The journal of Applied Physiology. 101: 799-801.

Shea, S.A., Banzett, R.,B., Lansing, R.W. (1995). Respiratory sensations and their role in control of breathing. Regulation of breathing, New York, M. Dekker. 923-958.

Soldo, A., Valić, Z.,Glavičić, I., Jurman, B., Drviš, I. (2013). Ronjenje. Sveučilište u Splitu. Hrvatska olimpijska akademija (HOA).

Tamaki, H. i sur. (2010). Repetitive breath-hold diving causes serious brain injury. Journal of the Undersea and Hyperbaric Medical Society, 37: 7-11.

Tiška, D. (1996). Podvodna fotografija. (Diplomski rad). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu, Sveučilišta u Zagrebu.

Universite du Wisconsin (2014). Underwater exploration./on line/ s mreže skinuto 10. siječnja 2015. sa http://www.seagrant.wisc.edu/madisonjason11/diving_free.html

Wiesner, R. (1994). History of underwater rugby. Traduction de Ward Tomlinson, Sporttaucher, 4; 8-9.

Zoretic, D., Drviš, I., Grčić – Zubčević, N. (2014). Uloga kondicijske pripreme i ostalih čimbenika uspješnosti u natjecateljskom ronjenju na dah. 12.godišnja međunarodna konferencija, Kondicijska priprema sportaša. Ur. Jukić, i., Gregov, C., Šalaj, S., Milanović, L., Wertheimer, V. Kineziološki fakultet, Sveučilišta u Zagrebu.

Literatura

Documents

dr.sc. Dajana Zoretić Nada Grčić Zubčević ljudska rasa oslanjala se na lov i skupljanje hrane iz mora ... Povijest ronjenja na