27
Saobraćajna škola Bugojno MATURSKI RAD Tema : Pojam i bezbjednost drumskog saobraćaja

drumski saobracaj bezbbjednost

Embed Size (px)

DESCRIPTION

bezbjednost drumskog saobracaja

Citation preview

Saobraćajna škola Bugojno

MATURSKI RADTema : Pojam i bezbjednost drumskog saobraćaja

Mentori : Učenik : Parić Jasmin

Bugojno

19

2015

Sadržaj

1. Uvod ............................................................................................................................... 3

2. Istorijski razvoj drumskog saobraćaja ............................................................. 4

3. Pojam i podjela drumskog saobraćaja .............................................................. 4 3.1. Podjela drumskog saobraćaja ................................................................................ 53.2. Podjela drumskih transportnih sredstava .............................................................. 6

4. Organizacija drumskog saobraćaja ................................................................... 84.1. Pojam puta ............................................................................................................. 94.2. Saobraćajni znaci ................................................................................................. 10

. 5. Tehnološke karakteristike drumskog saobraćaja ....................................... 12

5. Bezbijednost u drumskom saobraćaju ............................................................ 155.1. Inteligentni transportni sistemi ............................................................................ 16

6. Zaključak ................................................................................................................... 17

19

1. Uvod

U ovom maturskom radu će se govoriti o pojmu drumskog saobraćaja kao obliku saobraćaja koji je vrlo važan za ljudsko društvo u pogledu transporta robe, ljudi, privrednih dobara...

Govorićemo o istorijskom razvoju drumskog saobraćaja, mehaničarima koji su projektovali SUS motore bez kojih drumski motorni saobraćaj ne bi mogao funkcionisati, zatim načinu odvijanja drumskog saobraćaja, o putevima i vrstama puteva koji predstavljaju osnovu odnosno podlogu za odvijanje drumskog saobraćaja, zatim o samom načinu organizovanja drumskog saobraćaja i saobraćajnih pravila i propisa bez kojih bi organizacija drumskog saobraćaja bila nezamisliva. Zatim o samim tehnološkim karakteristikama drumskog saobraćaja, o njegovim prednostima i nedostacima kao i mogućnošću kombinacije sa drugim vidovima transporta.

Posebno ćemo govoriti o bezbijednosti u saobraćaju kojoj se danas posvećuje najviše pažnje, kao i o savremenim sistemima za pomoć vozačima i sigurnosnim sistemima koji se ugrađuju u nove automobile kako bi se zaštitili učesnici u saobraćaju i smanjio broj stradalih u saobraćajnim nezgodama.

Biće i par riječi o inteligentnim transportnim sistemima koji rade pomoću softvera i imaju za cilj da u potpunosti olakšaju vozačima upravljanje motornim vozilima pa čak i ih zamijene u potpunosti. U to su uključeni senzorski sistemi i sistemu komunikacije između svakog pojedinačnog vozila.

19

2. Istorijski razvoj drumskog saobraćaja

Prvi automobil sa SUS motorom konstruisao je mehaničar Markus 1875. godine, a prvi automobil savremenog tipa konstruisao je Daimler 1885. godine i Benc 1886. godine. Njemci Dizel i Oto su dali veoma veliki doprinos razvoju automobilizma jer su oni konstruisali dizel i benzinski motor koji se i danas koriste u našim motornim vozilima.

Drumski saobraćaj se kao javni saobraćaj pojavio početkom 20-og vijeka, gdje se proizvodnja automobila u Evropi uglavnom vršila u Francuskoj i Njemačkoj.

Prateći privredni razvoj zemlje, energetskog bogastva, jačine industrije kao i stanja drumske mreže, paralelno je rastao i broj automobila u pojedinim zemljama. Zahvaljujući prednostima drumskog saobraćaja u odnosu na druge vidove javnog saobraćaja, njegovom razvoju se posvećuje velika pažnja u svim zemljama pa tako i u onim gdje je razvijena mreža željeznice, riječnih plovnih puteva i cjevovoda.

Slika 1. Oldtajmeri, prvi automobili sa četiri točka.

Slika 2. Prvi kamion koji se koristio u drumskom transportu.

3. Pojam i podjela drumskog saobraćaja

19

Saobraćaj je organizovano kretanje transportnih jedinica na mreži saobraćajnica. On je neželjena posledica transporta i postoji samo ako postoje transportne jedinice koje se kreću po zajedničkoj mreži.

Transport je samostalna privredna djelatnost koja se bavi prenosom materijalnih dobara, ljudi i vijesti sa jednog na drugo mjesto, imajući u vidu zadovoljenje ljudskih potreba kako u sferi proizvodnje, tako i u svakodnevnom životu.

Drumski saobraćaj je saobraćaj koji se odvija na putevima. Učesnici u drumskom saobraćaju se mogu kretati pješice, jašući životinje i uz pomoć raznih vozila. Drumski saobraćaj je regulisan saobraćajnim propisima koje moraju poštovati svi učesnici u saobraćaju. Osnovna pravila drumskog saobraćaja su usvojena 1968. godine na Bečkoj konvenciji o drumskom saobraćaju. Nisu sve države usvojile ovu konvenciju, a i među njenim potpisnicama se javljaju odstupanja.

3.1. Podjela drumskog saobraćaja

Drumski saobraćaj se može podijeliti na sledeće grupe i podgrupe:

Prema namjeni: javni saobraćaj (prevoz) , prevoz koji je pod jednakim uslovima dostupan

svim korisnicima prevoznih usluga i obavlja se na osnovu ugovora o prevozu; saobraćaj (prevoz) za vlastite potrebe , prevoz koji se vrši u cilju

zadovoljavanja potreba vezanih za obavljanje osnovne djelatnosti koja je iz oblasti proizvodnje, trgovine, usluga...

Prema teritorijalnim obilježjima: unutrašnji saobraćaj , prevoz pri čijem se obavljanju ne prelazi državna

granica, odnosno prevoz koji se obavlja na teritoriji jedne države, a on može biti: lokalni prevoz ; gradski prevoz ; prigradski prevoz ; međumjesni prevoz ; međurepublički prevoz ;

međunardoni saobraćaj , prevoz pri čijem se obavljanju prelazi najmanje jedna državna granica, a može biti:

bilateralni; pogranični; tranzitni; multilaterlani; prevoz za treće države i iz trećih država;

Prema načinu organizacije: linijski saobraćaj , koji se obavlja na određenom prevoznom putu po

određenom redu vožnje, sa jednim ili više polazaka, odnosno povrataka; vanlinijski prevoz , je prevoz za koji se relacija i drugi uslovi prevoza

utvrđuju posebno za svaki prevoz, a može biti: povremeni prevoz ; naizmjenični prevoz .

19

Prevoz u drumskom saobraćaju se obavlja vozilima koja ispunjavaju uslove utvrđene propisima o bezbeijdnosti saobraćaja na putevima i propisima o standardima za pojedine vrste vozila. Vozila kojima se obavlja javni prevoz i prevoz za sopstvene potrebe moraju se redovno održavati i kontrolisati radi obezbijeđivanja njihove stalne tehničke ispravnosti i bezbednog korišćenja u saobraćaju.

3.2. Podjela drumskih transportnih sredstava

Drumska motorna vozila (transportna sredstva) se prema namjeni mogu podijeliti na sledeće grupa:

vozila za prevoz putnika; vozila za prevoz tereta; vozila za vuču priključnih vozila (tegljači); vozila za vršenje rada; drumska priključna vozila;

prikolice; poluprikolice; specijalna priključna vozila;

Vozila za prevoz putnika

Vozila za prevoz putnika služe za prevoz putnika, bilo da se radi o pojedinačnom ili organizovanom prevozu. Ova vrsta vozila se dalje standardom razvrstava u podvrste prema obliku karoserije na: limuzine, kupe, karavan, specijalni putnički automobil i slično. U ovu grupu vozila za prevoz putnika svrstavaju se i autobusi, kao posebna podgrupa, koji se dalje razvrstavaju u male, međugradske, turističke, specijalne autobuse, zglobne autobuse i trolejbuse.

Slika 3. Putnički automobil i autobus.

Vozila za prevoz tereta

Vozila za prevoz tereta se primjenjuju za prevoz različitih vrsta komadnih i rasutih tereta. Ova vrsta vozila se dalje standardom razvrstava u podvrste prema obliku karoserije i vrsti tereta na: vozila sa otvorenim ili zatvorenim tovarnim sandukom, furgon, platforma za

19

kontejnere, damperi i slično. Ukoliko je tovarni prostor namijenjen prevozu određenih tereta takva teretna vozila se nazivaju specijalnim vozilima (hladnjača, cisterna, miješalica za beton, odvoz smeća, automobil radionica i slično).

Slika 4. Kamion-kiper i kamion za prevoz životinja.

Vozila za vuču priključnih vozila (tegljači)

Vozila za vuču priključnih vozila odnosno tegljači, su vozila koja se koriste za vuču različitih vrsta priključnih vozila i koriste se za formiranje vučnog voza. Ova podgrupa se dalje razvrstava u normalne tegljače opremljene vučnim sedlima za vuču poluprikolica i specijalne tegljače opremljene poteznicom i dodatim teretom radi povećanja athezione sile, namijenjenih za vuču velikih i vangabaritnih tereta.

Slika 5. Volvo tegljači sa pogonom 2x4 i 6x6.

Vozila za vršenje rada

Ova grupa vozila obuhvata vozila specijalne konstrukcije koja imaju specijalnu opremu i uređaje za vršenje određenog rada (kamion dizalica, vatrogasna vozila, vozila cisterne za pranje ulica, vozila čistači snijega, kompresorski ili elektro agregati i slično). Ova grupa vozila nije ograničena s obzirom da su specijalni uređaji i oprema na vozilima takođe nisu

19

ograničeni po namjeni. Shodno standardu SRPS M.NO.0101 svaka grupa i podgrupe vozila imaju svoj poseban klasifikacioni broj.

Slika 6. Specijalna vozila: vatrogasno vozilo i kamion-dizalica.

Drumska priključna vozila

Ovom podvrstom vozila su obuhvaćena drumska vozila bez motornog pogona koja su po konstrukciji uređajima i opremi sposobna da se priključe za vučno vozilo i namijenjena prevozu lica ili tereta ili vršenju određenog rada. Podjela ove vrste vozila je mnogobrojna s obzirom da je konstrukcija istih, uređaja i opreme koja se može nalaziti na njima neograničena.

Prikolice sa jednom, dvije ili više osovina, konstruisana tako da samo dijelom svoje mase opterećuju vučno vozilo. Ova vrsta vozila se dalje razvrstava u podvrste prikolica putničkih i prikolice teretnih automobila, autobusa, specijalne prikolice za prevoz tereta i prikolice za vršenje rada.

Poluprikolice kojima se podrazumijevaju vozila sa jednom, dve ili više zadnjih osovina (bez prednje upravljajuće osovine) i sa više tragova, konstruisana tako da samo svojim prednjim dijelom opterećuju vučno vozilo posredstvom specijalnog vučnog sedla, preko koga se znatan dio mase poluprikolice prenosi na vučno vozilo odnosno tegljač. Ova vrsta vozila se dalje razvrstava na poluprikolice putničkih i prikolice teretnih automobila, autobusa, specijalne poluprikolice za prevoz tereta i poluprikolice za vršenje rada.

Specijalna priključna vozila koja obuhvataju prikolice i poluprikolice specijalne konstrukcije, namijenjena specijalnim transportnim namjenama (niskonoseće platforme, spratne platforme...).

4. Organizacija drumskog saobraćaja

U mnogim dijelovima svijeta, saobraćaj je organizovan. To podrazumijeva petlje, saobraćajne signale i znake na raskrsnicama tako da se olakša protok vozila. U saobraćaju mogu učestvovati vozila na motorni pogon, vozila bez sopstvenog pogona (bicikli) i pješaci. Saobraćajnim signalima je moguće usaglašavanje i sa ostalim vidovima saobraćaja.

1

19

Organizovan saobraćaj drastično smanjuje vrijeme putovanja, iako vozila čekaju na raskrsnicama, a ušteda u vremenu je velika. Organizovan saobraćaj može prijeći u dezorganizovan nastupanjem vanrednog događaja, bilo da su u pitanju radovi na putu, neka nezgoda, ili prepreka, kao što je životinja koja se nađe na putu, odroni, nanosi snijega i drugo. Na izuzetno prometnim autoputevima ometanje može potrajati sve dok se saobraćaj ne prorijedi. Ova pojava može da se nazove „saobraćajni valovi“.

Simulacija organizovanog saobraćaja uključuje proučavanje stohastičkih procesa, kao i primjenu jednačina matematičke i fizike na saobraćajni tok.

4.1. Pojam puta

Put ili drum je dio zemljišta (najčešće traka) koji je namijenjen za odvijanje saobraćaja i koji povezuje dvije destinacije. U najširem smislu, putem se smatra svaka površina na kojoj se odvija saobraćaj.

Prema značaju za saobraćaj, putevi se razvrstavaju na:

auto-puteve; brze puteve ili ekspres puteve; magistralne puteve; regionalne puteve; lokalne puteve; ulice u naselju i nekategorisane puteve.

Auto-put predstavlja najvišu saobraćajnu klasu puteva. To je put namijenjen isključivo brzom motornom saobraćaju koji se obavlja po fizički razdvojenim jednosmijernim kolovozima, odnosno kolovoznim trakama uobičajne širine 2,75 metara, sa najmanje dvije saobraćajne trake za svaki smijer vožnje i po jednom zaustavnom. Na njima vlada režim neprekinutih tokova. Ovaj režim, sa visokim stepenom bezbijednosti, udobnosti i brzine, ostvaruje se konfornim projektnim i konstruktivnim riješenjima, uz obaveznu primjenu denivelisanih ukrštanja.

Ukrštanja sa drugim putevima i željezničkim prugama izvedena su ispod ili iznad nivoa autoputa. Ne postoje pješački prelazi, već pješaci moraju da koriste podzemne ili nadzemne pješačke prelaze. Na dijelovima auto-puta gde postoji opasnost od utrčavanja divljih i domaćih životinja, stavljaju se zaštitne ograde. Maksimalna dozvoljena brzina varira od države do države. Najčešće je ta brzina ograničena na 120 km/h.

19

Slika 7. Auto-put.

Brzi put, ekspres put ili put rezervisan za saobraćaj motornih vozila, je javni put rezervisan za saobraćaj motornih vozila koji svojim saobraćajno-tehničkim karakteristikama omogućava brzo odvijanje saobraćaja u smislu dostizanja većih brzina kretanja i ostvarene propusne moći puta.

Slika 8. Brzi put.

Magistralni put je međunarodni i javni put koji povezuje glavne gradove ili važnija privredna područja republika ili autonomnih pokrajina. U praksi, magistralni putevi su najvažniji putevi u državi, a čija su izgradnja i održavanje obaveza republike. Magistralni putevi moraju ispunjavati standarde koji se odnose na širinu trake, stanje kolovoznog zastora, broj i vrstu priključaka, elemente puta itd. ali u nekim državama ti standardi na najvećem broju puteva nisu ispoštovani.

Magistralni putevi treba da ispunjavaju sledeće kriterijume:

dio su mreže evropskih puteva; saobraćajno povezuju teritoriju države sa mrežom evropskih puteva, povezuju teritoriju države sa teritorijom susjednih država; povezuju cjelokupnu teritoriju države; povezuju privredno značajna naselja na teritoriji države.Regionalni put je put koji povezuje bliska privredna područja vršeći distribuciju

saobraćaja i napajanje magistralnih puteva i spada u nadležnost republičke uprave.Lokalni put je javni put koji povezuje teritorije dvije opštine, ili naseljena mjesta na

području opštine. Lokalni put je značajan za saobraćajnu povezanost naselja unutar opštine. Izgradnju i održavanje lokalnih puteva vrši opština na čijoj se teritoriji nalazi lokalni put.

4.2. Saobraćajni znaci

19

Saobraćajni znaci služe da učesnicima u drumskom saobraćaju stave do znanja opasnosti i ograničenja koja postoje na putu, kao i da daju potrebna obaviještenja u cilju bržeg i urednijeg odvijanja saobraćaja. Učesnici u saobraćaju su dužni da se striktno pridržavaju ograničenja, zabrana i obaveza.

Saobraćajni znaci se dela na:

znakove opasnosti; znakove izričitih naredbi; znakove obaviještenja; svjetlosne saobraćajne znake; oznake na kolovozu; svetlosne i druge oznake na putu.

Slika 9. Znak opasnosti (radovi na putu). Slika 10. Znak izričite naredbe (stop).

Saobraćajni znaci i saobraćajni propisi se moraju poštovati kako bi se saobraćaj nesmetano odvijao ali i u cilju održanja bezbijednosti učesnika u saobraćaju. Saobraćajnim znacima su regulisane brzine kretanja na pojedinim dijelovima puta i ukoliko učesici u saobraćaju ne poštuju te propise oni bivaju kažnjeni od strane saobraćajne policije koja se brine da se ti propisi poštuju. U slučaju da učesinici, bilo u svjesnom stanju, pijanom stanju ili pod uticajem lijekova ili droga voze prebrzo ili izgube kontrolu nad vozilom kojim upravljaju oni ugrožavaju svoju bezbijednost ali i bezbijednost drugih učesnika u saobraćaju. Kazne za kršenje saobraćajnih propisa mogu da budu veoma visoke, a kršenjem propisa učenik u saobraćaju može da „izgubi“ vozaču dozvolu na određeni vremenski period zaplijenjivanjem iste od strane saobraćajne policije.

Kada je ulica dovoljno široka da može da omogući kretanje više vozila, jednog pored drugog, onda se saobraćaj dijeli u više traka, odnosno više paralelnih saobraćajnih koridora. Postoji razlika između kolovozne i saobraćajne trake. Tako, dvosmijerna ulica ima dvije kolovozne trake, a svaka od njih može imati po jednu ili više saobraćajnih traka. Neke države na putevima grade niže betonske zidove kako bi jasno razdvojile dvije kolovozne trake.

Tabela 1. Prvenstvo prolaza.

Znak Mjesto Obaveze vozača

19

Ukrštanje puteva podjednake važnosti

Ustupiti pravo prvenstva vozilu koje vam dolazi sa desne strane

 Raskrsnica

Propustiti vozilo koje se kreće po putu sa prvenstvom prolaza; kod znaka STOP zaustavljanje je obavezno

Raskrsnica Put sa prvenstvom prolaza, imate pravo prvenstva prolaza

Suženi dio puta Ustupiti prvenstvo vozilu koje dolazi iz suprotnog smijera

Pješački prelaz Ustupiti prvenstvo pješaku koji se nalazi na pješačkom prelazu

Biciklistički prelaz Ustupiti prvenstvo biciklisti koji se nalazi na prelazu

 Prelaz preko pruge Ustupiti prvenstvo vozilu koje se kreće po šinama

5. Tehnološke karakteristike drumskog saobraćaja

Osnovna karakteristika drumskog saobraćaja je da se vozila kreću po hrapavim površinama kolovoza, hrapavim točkovima a hrapave površine utiču na velike otpore trenja. Za razliku od šinskog saobraćaja koji se odvija preko ravne površine, otpor trenja je kod drumskog saobraćaja znatno veći. Još jedna od karakteristika drumskog saobraćaja je i međusobna nezavisnost kretanja vozila. Svako vozilo je nezavisno u svom kretanju što je suprotno odlikama šinskog saobraćaja kod koga se formiraju kompozicije.

Drumski saobraćaj je i elastičan i prilagodljiv zahtijevima prevoza. Može prihvatiti svaku količinu robe. Vrijeme polaska vozila se podešava prema potrebama prevoza, tereta ili putnika a pravci kretanja mogu zadovoljiti potrebe više nego bilo koje drugo prevozno sredstvo.Veći otpori trenja i nezavisnost kretanja sa posebnim posadama utiču na veći trošak energije i povećanje troškova kod drumskog saobraćaja, bez obzira što su početno-završni troškovi manji nego kod drugih vidova saobraćaja. Što je put duži a teret koji se prevozi veći, to su

19

troškovi po jedinici manji. Na troškove utiče dužina puta i veličina tereta ili broj putnika, a ne početno-završni troškovi. Kod drumskog saobraćaja ukupni troškovi prevoza su gotovo proporcionalni dužini puta i količini prevoza.

Drumski saobraćaj omogućava jednostavniju organizaciju prevoza pa je moguće svako pojedinačno vozilo organizovati nezavisno od drugog. Bez obzira na jednostavnu organizaciju prevoza, drumski saobraćaj ima složenu organizaciju prometa. Nezavisnost voznih jedinica ističe da je stepen bezbijednosti saobraćaja na putevima manji nego kod bilo koje vrste saobraćaja. Na to utiče veliki broj vozila različitih mogućnosti, starosti, ispravnosti, sigurnosti, i kojima upravljaju isto tako osobe koje istovremeno donese odluke, što je razlog nesporazuma i saobraćajnih nezgoda.

Drumski saobraćaj je pogodan za disperzivni transport tereta i putnika jer se on sastoji od pojedinačno manjih zahtijeva za prevozom manjih količina roba i putnika na različitim relacijama i u različitim vremenima. Drumski saobraćaj karakteriše elastičnost i prilagođavanje svakoj vrsti zahtijeva od veličine tereta do razdaljine. Zbog pojedinačnih voznih jedinica koje se kreću nezavisno jedne od drugih i znatno većeg broja ljudi koji upravljaju vozilima, drumski saobraćaj ne može biti konkurentan željezničkom saobraćaju. Zahtijevi za disperzivnim saobraćajem rastu u drugoj etapi industrijalizcije sa razvojem prerađivačke industrije, poljoprivrede, potrošnje i povećanom motivacijom za putovanjem. To je bio značajan pokretač razvoja drumskog motornog saobraćaja.

Sa zahtijevima za koncentrovanim i disperzivnim prevozom tereta i putnika, došlo je do ekonomske podjele drumskog motornog saobraćaja. Drumski motorni saobraćaj je predodređen za disperzivne prevoze, a željeznički za koncentrovane prevoze, s tim što jedan i drugi vid koristi organizacione slabosti jednog i preuzimanje prevoza tereta koji nije konkurentan i ne odgovara u potpunosti njegovim tehničkim mogućnostima. Često je faktor vremena razlog za tako nešto. Drumski motorni saobraćaj je u gradskom prevozu putnika, uzeo primat iako ne zadovoljava potrebe disperzivnog prevoza. Razlog je nezadovoljavajući kvalitet masovnog prevoza i komfora koji daje kao i stepen usklađenosti linija i želja putnika.

Zbog niza prednosti u odnosu na ostale vidove unutrašnjeg transporta jedne zemlje ili regiona, drumski saobraćaj predstavlja prvostepeni saobraćajni faktor na transportnom tržištu bez obzira na stepen razvijenosti željezničke mreže, plovnih puteva ili cjevovoda.

Faktori koji karakterišu prednosti drumskog transporta u odnosu na druge vidove transporta su sledeći:

drumski transport može da obavlja prevoz direktno između proizvodnih i potrošačkih centara u najužem smislu značenja ovog pojma, tako da ga ove mogućnosti čine elastičnim i prilagodljivim širokom radijusu djelovanja pa mu stvaraju i niz društveno-ekonomskih prednosti u organizaciji i ostvarenju transportnih usluga;

visoka manevarska sposobnost pri obavljanju prevoza robe; mogućnost realizacije prevoza neposredno „od vrata do vrata“ i u tom smislu

neposrednog kontakta sa korisnicima; u mnogim slučajevima u poređenju sa drugim vidovima transporta ima veću brzinu

dostave robe (često nepotreban međupretovar i dopunsko skladištenje), što ima za posljedicu manje „rasturanje“ robe;

relativna jednostavnost korišćenja drumskog transporta i velike mogućnosti u vršenju dopunskih usluga klijentima (otprema, doprema uz održavanje kvaliteta robe, mogućnost posjedovanja vlastite mehanizacije za pojedine utovarno-istovarne operacije...);

raznolikost oblika prevoza koji se obavljaju (kao posljedica raznovrsnosti tipova korištenih transportnih sredstava, njihove specijalizacije i nosivosti);

19

relativno male sume investicionih ulaganja potrebnih za zadovoljenje datog obima prevoza odnosno vrste transportne usluge;

kraći put prevoza robe nego kod željeznice; visoka mobilnost (koja omogućava brzu dostavu na određeno mjesto neophodnog

broja drumskih vozila); u odnosu na druge vidove transporta ima mali obim eksploatacionih troškova vezanih

za početno-završne operacije; brža dostava robe u odnosu na željeznički i vodeni saobraćaj, što omogućava

smanjenje potreba primaoca za robe u obrtnim sredstvima, neophodnim zalihama u materijalu i gorivu;

široka mogućnost organizovanja prevoza robe u malim količinama omogućuje primaocu robe smanjenje potrebnih obrtnih sredstava i skladišnih površina;

bolja mogućnost obezbijeđenja smještene robe pri njenom prevozu nego kod ostalih vidova transporta;

mogućnost prilagođavanja prevozu robe neobičnih formi i specijalnih svojstava.

Drumski transport raspolaže specijalnim vozilima za prevoz pojedine vrste robe (kao što su vozila za prevoz namještaja-furgoni, konfekcijske robe, tečnosti, građevinskih materijala...) zbog čega roba ne zahtijeva posebno pakovanje, pa se sa tim postiže ušteda na ambalaži i pakovanju.

Najvažnija karakteristika drumskog transporta je stepen podruštvljavanja proizvodnje. Prema ovom načinu vrednovanja razlikujemo: javni drumski saobraćaj, transport za sopstvene potrebe i privatni drumski transport.

Drumski saobraćaj odnosno transport, pored svojih prednosti ima i neke nedostatake zbog kojih se ekonomski gledano, ustupa mjesto drugim vidovima transporta. Nedostaci drumskog transporta su sledeći:

velika potrošnja goriva po jednici prevoza; u odnosu na pomorski, riječni i željeznički saobraćaj ima visok koeficijent odnosa

sopstvene težine voznog parka prema tonaži prevezene robe; niska produktivnost rada; niska efikasnost iskorištenja pogonske snage; visoka cijena prevoza u poređenju sa željezničkim, riječnim, cijevnim i pomorskim

transportom posebno da dužim relacijama.

Drumski transport se zbog svojih prednosti i mana treba da koristi za prevoz robe na kratka rastojanja i dostavu odnosno odvoz i dovoz od proizvođača do željeznice ili luka, zatim za prevoz na veća rastojanja robe koja je brzopokvarljiva i skupocjena, kao i obavljanje prevoza vezanih za opsluživanje međupogonskih procesa u industriji, građevinarstvu, poljoprivredi i mikroindustriji kod robno-distributivnih centara.

Još neke karakteristike drumskog saobraćaja su: brži prevoz većih grupa putnika autobusima na kratka i srednja rastojanja pri čemu su niski jedinični troškovi prevoza; znatna frekvencija vožnje pri relativno malom intenzitetu prevoza; laka izmjena trase vožnje; brz prevoz pojedinačnih putnika ili malih grupa putničkim automobilima na proizvoljna rastojanja ali pri relativno visokim jediničnim troškovima prevoza, dok su vrijeme, trase i krajnje tačke prevoza individualno određene zavisno od potreba.

Sve se više u svijetu primjenjuje integralni transport koji objedinjuje prednosti željezničkog saobraćaja na glavnim relacijama prevoza i prednosti drumskog saobraćaja na području terminalnih odnosno pošetnih i završnih prevoza. Ovo je sistem koji objedinjava

19

radne karakteristike odnosno tehnološko-ekonomska svojstva ova dva vida transporta i znatno smanjuje specifične potrošnje energije.Ova transportna tehnologija se primjenjuje u različitim oblicima kao što su konternizacija ili tehnika prevoza vozila drumskog teretnog saobraćaja transportnim sredstvima željezničkog saobraćaja predstavlja najpogodnije rješenje za realizaciju trasportnog lanca „od vrata do vrata“.

Slika 11. Visoka mobilnost, jedna od prednosti drumskog transporta, što omogućava kombinaciju drumskog transporta sa željezničkim transportom (kombinovani transport).

5. Bezbijednost u drumskom saobraćaju

Bezbijednost u saobraćaju je od samog razvoja drumskog saobraćaja zauzimala važno mjesto u ljudskom društvu. Naime, samom organizacijom drumskog saobraćaja vodilo se računa o tome da se učesnici u saobraćaju zaštite jedni od drugih, odnosno propisane su brzine kretanja vozila na svakom pojedino dijelu puta tako da učesnici u saobraćaju u okviru te propisane brzine mogu bezbijedno da prođu krivinu a da pri tome ne ugroze ni sebe a ni druge učesnike. Doneseni su saobraćajni propisi koji definišu ponašanje učesnika u saobraćaju na putevima, kao i kazne za kršanje tih propisa. Ukoliko se učesnici ne ponašaju prema propisima odnoso ukoliko prekrše neki propis, oni bivaju kažnjavani novčano ili kaznenim bodovima koji mogu da dovedu do oduzimanja vozačke dozvole gdje učesnik u saobraćaju gubi pravo da upravlja drumskim motornim vozilom ili se vozačka dozvola oduzima na licu mjesta zavisno od „težine“ kazne.

Broj stradalih učenika u saobraćajnim nezgodama je svakim danom sve veći. Zbog toga se kontrola vozača i ispravnosti automobila povećala kako bi se na bilo koji način smanjila mogućnost nastanka saobraćajne nezgode. Uzroci saobraćajnih nezgoda mogu da budu

19

različiti, počev od neispravnosti vozila, opijenosti vozača, umora vozača, bolesti koja utiče na psihomotorne sposobnosti vozača...

Autoindustrija je razvila različite uređaje i softverske pakete koji se fabrički ugrađuju u sva motorna vozila kako bi se vozaču omogućilo lakše upravljanje motornim vozilom i povećala bezbijenost vozača u saobraćaju.Jedan od prvih uređaja koji je ugrađivan u motorna vozila, a kojim bi se zaštitili učesnici u saobraćaju je sigurnosni pojas. Zatim se se počeli ugrađivati i vazdušni jastuci koji se nazivaju „airbagovi“ a koji su imali ulogu da „iskoče“ iz svog ležišta u toku sudara kako bi zaštitili posadu motornog vozila od udara. Danas se ugrađuju savremeni sistemi kao što su ABS, ESP, ASR, TSR, EDC, DSC, PSM, PTM, koji pružaju pomoć vozačima prilikom upravljanja motorinm vozilom. Ovakvi sistemi praktično prate ponašanje vozača i ukoliko primijete da je pospan ili da je pod djestvom alkohola automatksi zaustavljaju vozilo i „zabranjuju“ vozaču da ga pokrene i da ga vozi. Tu su i sistemi koji omogućavaju lakše kočenje i upravljanje automobilom, kao i sistemi da senzorima koji detektuju podlogu po kojoj se vozilo kreće...

Slika 12. Saobraćajna nezgoda.

5.1. Inteligentni transportni sistemi

Inteligentni transportni sistem (ITS) je sistem sastavljen od hardvera, softvera i onih koji njima rukuju, koji omogućava bolje nadgledanje i kontrolu saobraćaja radi optimizacije saobraćajnog toka.

Broj pređenih kilometara, u toku jedne godine, nastavlja vrtoglavo da raste, a dužina izgrađenih puteva jednostavno ne može da uhvati korak s tom tendencijom. To dovodi do sve većih zastoja u saobraćaju. Kao jedno od najjeftinijih rješenja u pogledu optimizacije saobraćaja, ITS objedinjuje brojne tehnologije koje imaju za cilj smanjenje zastoja u saobraćaju praćenjem saobraćajnih tokova posredstvom video-kamera i senzora. Zahvaljujući povratnim informacijama, saobraćaj se preusmjerava davanjem obaveštenja preko tekstualnih poruka ili radio-talasa.

Savremena tehnologija može pomoći i vozaču povećavanjem sigurnosti i efikasnosti u saobraćaju. Jedan od sistema koji ovo omogućava je Driver Assistance, koji se oslanja na senzore koji prate ono što okružuje vozilo, pomažu u nepovoljnim uslovima, registruju ostale učesnike u saobraćaju (na osnovu toplote koju pješak na prelazu emituje, daje se znak vozaču), pomažu u gužvi, automatski parkiraju vozilo, automatski upozoravaju na opasnost

19

od sudara, a postoji mogućnost i automatske kontrole nad automobilom u slučaju da vozač izgubi kontrolu nad vozilom.Postoji i inteligentni sistem koji se montira u vozilo, a sastoji iz kamere postavljene pored retrovizora automobila, kompjutera na tabli i pomoćnih kamera za posmatranje samog vozača. Neprekidno se prikazuje put, prate se slike, identifikuju znaci i moguće je preuzimanje komandi, ukoliko se, na primer detektuje znak za ograničenje brzine koji vozač nije ispoštovao.

Razmjenu informacija između automobila omogućila bi jedinstvena IT mreža na putevima, koja bi bila zasnovana na bežičnoj LAN mreži (standardi 802.11a/b/g) i protokolu IP verzija 6 (Internet protokol verzije 6), u kojoj bi se svakom vozilu dodjeljivale funkcije predajnika i prijemnika, rutera i lokatora. Komunikacija bi bila omogućena na razdaljini od nekoliko stotina metara, i uspostavljala bi se AD-HOK, čim se dođe na određenu udaljenost, čime bi se olakšao protok vozila, smanjila zagušenja, sprečile opasnosti i otklonili bar neki nedostaci i problemi u saobraćaju.

Slika 13. Intelligent transport system (ITS-inteligentini transportni sistem).

6. Zaključak

Vidjeli smo da je drumski saobraćaj pogodan za disperzivni transport tereta i putnika. On se sastoji od pojedinačno manjih zahtijeva za prevozom manjih količina roba i putnika na različitim relacijama i u različitim vremenima.

Drumski saobraćaj karakteriše elastičnost i prilagođavanje svakoj vrsti zahtijeva od veličine tereta do razdaljene. Zbog pojedinačnih voznih jedinica koje se kreću nezavisno jedna od drugih i znatno većeg broja ljudi koji upravljaju vozilima, drumski saobraćaj ne može biti konkurentan željezničkom saobraćaju na velikim relacijama. Drumski transport ima široke mogućnosti prevoza a naročito je pogodan za brz prevoz pojedinačne i masovne robe na kratka i srednja rastojanja između proizvodnih mjesta utovara i istovara, u prevozima koji se nazivaju prevozi „od vrata do vrata“.

Kao i svaki vid saobraćaja, i drumski saobraćaj ima svoje prednosti i nedostatke. Prednosti nad ostalim vidovima transporta su: velika gustina drumske mreže (puteva), prevoz od „vrata do vrata“, male i elastične transportne jedinice, niski terminalni troškovi, visoka ukupna elastičnost, konkurentni ukupni troškovi kod prevoza na kratkim i srednjim

19

udaljenostima, dobra pouzdanost i urednost, komercijlna brzina prevoza, fleksibilnost i frekventnost, ekonomičnost i pouzdanost, mali troškovi ukoliko nastane šteta, bolje obezbeđenje robe pri prevozu, rad tokom cijele godine, jer se prevoze manje količine robe...

Nedostaci, odnosno mane koje karakterišu drumski saobraćaj su: velika potrošnja goriva, niska produktivnost rada, niska efikasnost iskorištenja pogonske snage, osjetljivost na vremenske prilike odnosno neprilike (snijeg, poledica, kiša...), najčešće se koristi za prevoz na kratkim rastojanjima, na većim rastojanjima koristi se samo za prevoz lako kvarljive robe i za međupogonski prevoz.

Drumski saobraćaj je pravno regulisan na osnovu međunarodnih sporazuma i konvencija, bilateranih sporazuma koji se potpisuju između dvije države kao i zakona koji se donose u okviru jedne države. U Evropi su definisani propisi o tome kakva vozila mogu da se kreću u međunarodnom saobraćaju u pogledu nosivosti i konstrukcije, zatim propisi o prevozu pojedninačnih i masovnih roba kao i prevozu opasnih materija. U okviru jedne države, radi se o nacionalnim propisima kojima se takođe definišu kakva vozila mogu da saobraćaju putevima u okviru te države, kakve tehinčke karakteristike moraju da ispunjavaju...Izgradnja i održavanje puteva su u nadležnosti država (autoput, brzi put, magistralni i regionalni put), dok lokalni putevi spadaju u nadležnost opština u kojoj se nalaze. Izgradnja puta je moguća i putem koncesija kada pravni subjekt u dogovoru sa vladom države dobija pravo na izgradnju i iskorištavanje puta.

Propisi u pogledu organizacije drumskog saobraćaja se takođe donose na nivou države, gdje vozači moraju najprije da polože vozački ispit kao dokaz da poznaju saobraćajne propise i da su u stanju da upravljaju drumskim motornim vozilom. Vozački ispit se polaže za različite kategorije motornih vozila kao i priključnih vozila. Međutim, svaka država ima svoje propise i zakone i zato vozač mora da polaže međunarodnu licencu ukoliko želi da upravlja motornim vozilom na teritoriji drugih Evropski zemalja ili ukoliko se odseli u drugu zemlju, on mora da polaže vozački ispit u toj zemlji u roku od 1 godine od početka boravka u datoj zemlji.

U današnje vrijeme se posebna pažnja obraća na oblast bezbijednosti u saobraćaju, zbog povećanja broja stradalih u saobraćajnim nezgodama. U cilju zaštite učesnika u saobraćaju, pojačavaju se kontrole saobraćajne policije u pogledu ispravnosti vozila, učešću alkohola u krvi vozača, poštovanju propisanih ograničenja brzine, vezanja sigurnosnog pojasa...Razvijeni su različiti sistemi koji se ugrađuju u vozila kako bi se zaštitili putnici u tom vozilu. To su ABS sistemi, ASR sistemi, ESP sistemi i mnogi drugi koji imaju za cilj da smanje kočioni put vozila, da zaštite putnike u toku sudara, da onemoguće okretanje i zanošenje vozila na putu, da analiziraju ponašanje vozača i spriječe da napravi grešku ukoliko je umoran, pospan ili pijan i mnogi drugi sistemi koji su od značajne pomoci vozačima.

19

Slika 14. ESP

Slika 15. ABS (Anti-lock Breaking System).