DRUŠTVENA ODGOVORNOST

Prof. dr. sc. Želimir Dulčićožujak 2006.

“CIJENA USPJEŠNOSTI JE ODGOVORNOST”

CHURCHILL

ODGOVORNOST (RESPONSIBILITY)

DRUŠTVENA ODGOVORNOST ODGOVORNOST (SOCIAL RESPONSIBILITY) ZA OKOLIŠ

(ENVIROMENTAL RESPONSIBILITY)

DRUŠTVENA ODGOVORNOST KORPORACIJE

(CORPORATE SOCIAL RESPONSIBILITY)

DRUŠTVENA ODGOVORNOST MANAGERA

(SOCIAL RESPONSIBILITY OF MANAGERS)

DRUŠTVENA OSJETLJIVOST

(SOCIAL RESPONSIVNESS)

DRUŠTVENA REVIZIJA

(SOCIAL AUDIT)

BUSINESS POLICY

ENVIROMENTAL POLICY

INTEGRATED ENVIROMENTAL MANAGEMENT

Ključne riječi:

-društvena odgovornost

-misija

- etika

-strategija

-okruženje

-visokoškolske institucije

-obrazovanje

-edukacija managera

DRUŠTVENA ODGOVORNOST JE POJAM KOJI OBUHVAĆA:

-aktivne i pasivne obveze poduzeća (kompanija) prema društvu (zajednici) u kojem djeluje;

- davanje podrške društvu putem pomoći, sponzorstva i različitih dobrotvornih akcija;

- svojevrsna “zahvalnost” poduzeća društvu koje je omogućilo poduzeću da koristi njegove resurse i infrastrukturu

DRUŠTVENA ODGOVORNOST KORPORACIJE

(CORPORATE SOCIAL RESPONSIBILITY)

-predstavlja specifičan vid odgovornosti korporacije (njegovog strategijskog managementa) prema okruženju u kojem djeluje, odnosno društvu u cjelini.

- društvena odgovornost obuhvaća različite aspekte:

od EKOLOŠKIH,

preko SIGURNOSNIH,

do onih vezanih za ZAPOŠLJAVANJE pripadnika manjina, hendikepiranih…

“Poduzeće ima tendenciju preuskog djelovanja, ograničenog samo na ekonomski interes. Poslovni čovjek mora djelovati u širem

kontekstu humane zajednice.”

Irving Kristol

NEKI RAZLOZI ZA UVOĐENJE DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI:

-etična je

- pojačava sliku u javnosti

- razvija zajednicu

- podiže profit na duži rok

DRUŠTVENA ODGOVORNOST MANAGERA

(SOCIAL RESPONSIBILITY OF MANAGERS)

Odgovornost managera da pri izvršavanju svojih strategijskih ciljeva i svakodnevnih zadataka postupa etički odgovorno prema okolišu, eksternom i internom okruženju, te društvu u kojem egzistira njegovo poduzeće.

DRUŠTVENA OSJETLJIVOST

(SOCIAL RESPONSIVENESS)

Sposobnost poduzeća da prema okruženju razvije politike i djelovanja korisna i poduzeću i društvu.

DRUŠTVENA REVIZIJA

(SOCIAL AUDIT)

Obveza sustavnog ocjenjivanja i izvještavanja o nekom značajnom i definiranom području kompanije – poduzeća, koje bitno utječe na društvo.

MENADŽERSKA ETIKA

(POSLOVNA ETIKA)

(profesionalna etika)

(poduzetnička etika)

računovodstvena etika – etika računovođa

ETIKA ILI FILOZOFIJA MORALA

Filozofija morala je disciplina koja proučava načela moralno dobroga djelovanja čovjeka kao bića zajednice.

MORAL

Podrazumijeva područje ljudskoga života (uz znanost, umjetnost, religiju itd.) u kojemu je skupom pravila i običaja određeno ljudsko ponašanje u zajednici.

MORALNO DJELOVANJE

OSOBITOST MORALNOG DJELOVANJA

I dok u teoriji prosuđujemo o činjenicama,

u praktičnom životu prosuđujemo o vrijednostima

… i djelujemo u skladu s odgovarajućim načelima.

ARISTOTELOVO RAZLIKOVANJE TEORIJSKE I PRAKTIČNE SPOZNAJE:SPOZNAJE:

TEORIJSKA SPOZNAJA:TEORIJSKA SPOZNAJA:

-promatralačko mišljenjepromatralačko mišljenje

- istina se postiže potvrđivanjem ili nijekanjemistina se postiže potvrđivanjem ili nijekanjem

- istinu spoznajemo umomistinu spoznajemo umom

-dobro = istinitodobro = istinito

PRAKTIČNA SPOZNAJAPRAKTIČNA SPOZNAJA::

-djelatno mišljenjedjelatno mišljenje

- istina se postiže nastojanjem ili izbjegavanjemistina se postiže nastojanjem ili izbjegavanjem

- istinu spoznaje um povezan s karakteromistinu spoznaje um povezan s karakterom

- dobro = istinito, ali i ispravna težnja za istinomdobro = istinito, ali i ispravna težnja za istinom

VOLJAVOLJA

ETIKAETIKA od grčke riječi ETHOS što znači običaj, navika, ćud od grčke riječi ETHOS što znači običaj, navika, ćud

ODGOJ ODGOJ objedinjuje učenje moralnih načela i navikavanje na njihovo objedinjuje učenje moralnih načela i navikavanje na njihovo izvršavanje.izvršavanje.

VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNI SVIJET

filozofi “novokantovci” ukazuju na osnovnu razliku između stvari i vrijednosti:

STVARI POSTOJE A VRIJEDNOSTI VRIJEDE!STVARI POSTOJE A VRIJEDNOSTI VRIJEDE!

Vrijednosti nisu stvarne, ali se prema njima mjeri – prosuđuje stvarnost.

One tvore poseban vid zbilje koji nazivamo VRIJEDNOSNI SVIJETVRIJEDNOSNI SVIJET

Vrijednosni svijet traži svojega NOSITELJANOSITELJA

To je onaj koji PROMIŠLJA vrijednosti i tko ih OZBILJUJE.

ČOVJEK se pritom koristi

RAZUMOM,

OSJEĆAJIMA i

VOLJOM

Prema H. Rickhertu cjelokupnu stvarnost možemo u vrijednosnom smislu prosuditi na temelju slijedećih vrijednosti:

1. VRIJEDNOSTI ISTINE U LOGICI - prosuđujemo istinitost ili neistinitost naše spoznaje;

2. VRIJEDNOST LJEPOTE U ESTETICI - sudimo o tome jeli neko umjetničko djelo lijepo;

3. VRIJEDNOST MORALNOSTI U ETICI - prosuđujemo jeli neko djelo moralno dobro ili zlo;

4. VRIJEDNOSTI SREĆE U EROTICI - sudimo o zadovoljenju svoje potrebe za ljubavlju;

5. VRIJEDNOSTI NEOSOBNE SVETOSTI U MISTICI - nalazimo stvarnost koja je neosobna i sveta , s kojom se u mističkom doživljaju stapamo;

6. VRIJEDNOSTI OSOBNE SVETOSTI U RELIGIJE - nastojimo dostići svetost kao osobnu kakvoću odnosa s ljudima i transcedentalnim bićem.

Gledamo li na subjektivno prihvaćanje vrijednosti, na volju da ih ozbiljimo ili prema njima živimo moguće je razlikovati nekoliko OBLIKA ŽIVOTA.

E. SPRANGER, prema tome izvodi slijedećih šest oblika:

1.1. EKONOMSKI OBLIKEKONOMSKI OBLIK u kojemu je prevladavajuća vrijednost KORISNO a volja je usmjerena prema poslu i zanimanju;

2.2. ESTETSKI OBLIKESTETSKI OBLIK u kojemu je prevladavajuća vrijednost UŽIVANJE U LIJEPOM, a volja se očituje u stvaralaštvu;

3.3. OBLIK MOĆIOBLIK MOĆI usmjeren prema STJECANJU MOĆI, prema izdizanju nad drugima;

4. INTELEKTUALNI OBLIK u kojemu je vrijednost ZNANJE, a volja je usmjerena prema traženju istine, objektivnosti;

5.5. SOCIJALNI OBLIKSOCIJALNI OBLIK u kojemu prevladava vrijednost ZAJEDNIČKOG ŽIVOTA, a volja se usredotočuje na pomoć drugima;

6.6. RELIGIOZNI OBLIKRELIGIOZNI OBLIK u kojemu je prevladavajuća vrijednost BOŽANSTVO, SVETOST.