22
Društvene ustanove i organizacije u ruralnim područjima Dr Dejan Janković

Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

  • Upload
    others

  • View
    19

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

Društvene ustanove i organizacije u ruralnim

područjima Dr Dejan Janković

Page 2: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

Ruralna društvena struktura

• Ruralnu društvenu strukturu čini istorijski uobličen sklop determinanti seljačkog načina života kao što su:

(1) seljačka ekonomija i agrarni odnosi (agrarna struktura), (2) seosko naselje i stanovništvo, (3) lokalna društvena organizacija (seoske grupe i ustanove) (4) odgovarajući obrasci seoske (narodne) kulture koji uređuju,

usmeravaju i osmišljavaju seljački način života i međusobnu komunikaciju pojedinaca i grupa u selu.

Page 3: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije) i društvene organizacije, zajedno sa društvenim

grupama čine najvažnije kolektivne društvene tvorevine kao jedan od najvažnijih predmeta sociološkog proučavanja..

• Društvena ustanova (institucija) jeste ustaljen (ustanovljen), a to znači, usvojen, uobličen (formalizovan) način vršenja onog društvenog delovanja koje je značajno za održavanje i funkcionisanje društvenog poretka. Društvena ustanova je, ustvari, obrazac društvenog delovanja.

• Značaj nekog delovanja za društvo povećava i značaj za njegovim uređenjem (smanjuju se rizici slučajnog ili namernog odstupanja od usvojenog obrasca koji se u društvenom životu pokazao kao uspešan i funkcionalan ili je samo poželjan za one koji imaju moći da ga nametnu drugima); primer: tradicija

• U strukturi svake društvene ustanove uvek se razlikuju : • 1. vrednosni elemenat (koji određuje ciljeve) i • 2. normativni elemenat (koji ukazuje na pravila) delovanja. • “vrednosni konsenzus”; usklađena pravila kako bi se ostvarili ciljevi; institucionalni poredak

(koji podrazumeva usklađenost); primer: rastakanje institucija u Srbiji

Page 4: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

• Prema osnovnim funkcijama u društvu razlikuju se sledeće vrste društvenih ustanova:

• biološko-reproduktivne (brak i porodica); • ekonomske (gazdinstvo, domaćinstvo, tržište, novac,

preduzeće…); • političke (država, stranka, lobi…); • kulturne, sa raznim kulturnim ulogama: verske (crkve, sekte),

obrazovno-vaspitne (škole), zdravstvene (bolnice, ambulante), informativne (štampa, radio, tv), naučne (akademije nauka, fakulteti, istraživački instituti, zavodi), umetničke (pozorišta, opere, muzeji, galerije…)

• zabavno-rekreativne (sportski klubovi, kafane, diskoteke, noćni klubovi…).

Page 5: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

• U tradicionalnom “seljačkom društvu” ne postoje mnoge od navedenih društvenih ustanova i po tome se razlikuju ruralne i urbane društvene strukture.

• Ipak, u selima postoje neke osnovne/autohtone tradicionalno društvene ustanove ili neki njihovi funkcionalni ekvivalenti (ispostave globalnih ustanova i organizacija)

• Modernizacija sela često se ogleda u tome što se gradske ustanove šire na seoske sredine, a zajedno sa njima i odgovarajući kulturni obrasci i urbani oblici društvenog ponašanja i delovanja.

• Selo ima svoje autohtone tradicionalne ustanove kao što su: – porodična kuća, – domaćinstvo i poljoprivredno gazdinstvo, – seoski zbor, – seoski skupovi i svetkovine ...

Autohtona organizacija društvenog života u tradicionalnom selu je neformalna i zasnovana na nepisanim društvenim normama, na običajima i moralu koji usmeravaju i kontrolišu ponašanje i delovanje svakog pojedinca u grupi i svake grupe u lokalnoj seoskoj zajednici.

Page 6: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

• U selo vremenom stižu i globalne društvene ustanove, obično kao funkcionalni i lokalni (mesni) ogranci šireg institucionalnog sistema.

• One u selu, pored svojih uobičajenih funkcija, uvek poprimaju i neke nove. Uz državu (oličenu u vojnicima, pandurima/policiji, poreznicima, pisarima po mesnim kancelarijama) u selo prva stiže crkva, kasnije uz nju i škola, pa trgovci, novac, političke stranke, seljačke zadruge, kafane, prodavnice, štampa, radio, televizija, ponegde poneko preduzeće, pošta, ambulanta, biblioteka, bioskop, sportski klubovi i drugo

Page 7: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

Ekonomske ustanove i privreda u selu

• Tradicionalna seljačka privreda je poljoprivreda (poklapanje agrarnog i ruralnog), ali je savremena seoska privreda sve više mešovita.

• Važan aspekt te privrede su i različite privredne ustanove i organizacije - počev od seljačkog gazdinstva i porodičnog domaćinstva, preko zemljoradničkih zadruga i drugih kooperativa, industrijskih pogona, zanatskih radnji, trgovinskih, saobraćajnih i drugih organizacija

• Promene u privrednom životu sela ogledaju se u: izmenjenom načinu poljoprivredne proizvodnje, u obimu i strukturi proizvodnje i prihoda, proizvodne i neproizvodne potrošnje, komunalnog i ličnog (porodičnog) standarda, kvaliteta i načina stanovanja.

Page 8: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

• tradicionalna svaštarska, naturalna proizvodnja: – zasnovana na nerazvijenoj podeli rada, – sa mnogo teškog fizičkog rada ljudi (i stoke) – na tehnički neopremljenom sitnom seljačkom posedu, – sa oskudnom i jednoličnom potrošnjom, – malim ulaganjima i malim prihodima, – na niskom ličnom i komunalnom standardu – i lošim materijalnim uslovima stanovanja i života uopšte.

• Moderniji tip privrednog života u selu karakteriše modernizacija:

– povećanje produktivnosti poljoprivrede, tehnički progres, intenzifikacija (veću produktivnost, investicije u mehanizaciju i infrastrukturu, hemizacija itd.), koncentracija (maksimizaciju dobiti i smanjivanje troškova, povećavanje poseda, marketing proizvoda) i specijalizacija proizvodnje.

• Seosko gazdinstvo je osnovna proizvodna ustanova u tradicionalnom i svakom drugom selu

• Seosko domaćinstvo je osnovna potrošačko društveno-ekonomska ustanova. Domaćinstvo je porodična skupina u kojoj je zajednički budžet, a sve ostalo može da bude zasebno.

• *Poljoprivredno i mešovito gazdinstvo/domaćinstvo; seoske zadruge; prodavnice; preduzeća…

Page 9: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

Politika i političke stranke u selu • Politika je veština upravljanja društvom pomoću države kao globalne

političke ustanove i njenih organa, kao i pomoću posebnih političkih organizacija građana (političkih stranaka).

• Selo i seljaci su podređeni globalnom društvu, državi i vladajućem režimu, te su kao takvi mnogo više objekt politike nego njen subjekt.

• Kao masovan društveni sloj ipak su značajan politički faktor (nekada “opasna pobunjenička masa – seljačke bune i ustanci, seljaci kao ratnici, vojnici… danas važan segment biračkog tela)

• T. Šanin: naglasio je podređenost seljaštva kao klase u odnosu na politički i ekonomski moćnije društvene grupe

• Henri Mendras : odnos između vlasti i seljaka uvek je nekakva labilna ravnoteža "recipročnog straha" i uzajamnog nepoverenja koju vlast nastoji da sačuva po svaku cenu, da se ne bi pokrenuo lanac odmazde i protivodmazde. Naročito su sa podrškom seljaka vezani projekti "odbrane domovine"

Page 10: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

Vera i crkva u selu • Vera ili religija (lat. "religare" - povezati) duhovno povezuje neku zajednicu

ljudi, na osnovu zajedničkog verovanja u iste "natprirodne sile" (duhove) i ista "sveta bića" (bogove).

• Crkva je verska institucija i organizacija koja, preko sveštenika, razvija versko učenje (dogmu) i pomoću verskih obreda (rituala) u hramu, pri rođenju i smrti vernika (krštenju i opelu) i drugim životno važnim povodima povezuje ljude sa verom u svetu silu i sveto biće, i međusobno

• Religija kao integrišući faktor vs. Religijska ideologija kao uzrok konflikata • Autokefalnost srpske crkve značajnija je za konstituisanje srpske nacionalne

samosvesti od njene pravoslavne konfesionalne orijentacije (mada je kasnije samo u okviru pravoslavlja i bilo moguće sačuvati stečenu crkvenu autonomiju).

• Autokefalnost Srpske pravoslavne crkve: važna kao potpora političkog suvereniteta (srednjovekovne) srpske države

• Kasnije, kad je nezavisna srpska država prestala da postoji (dolazak Turaka na Balkan), srpska crkva je bila jedina globalna nacionalna ustanova. Kao takva, crkva postaje čuvar srpskog identiteta, ne samo duhovnog i kulturnog nego i političkog.

Page 11: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

• srpski narod u okviru pravoslavnog hrišćanstva oživljava svoje prastare paganske kultove (predaka), a u okviru crkve čuva svoju državnu ideju (preko kultova srpskih vladara); crkva je bila više kao jedna "narodna duhovna zajednica" nego kao čvrsta i autoritativna religijska institucija

• Selo i seljaci su oduvek bili glavni rezervat vere i zato važno uporište i značajno polje duhovnog delovanja svake crkve. Poznato je da su religija i crkva u središtu tradicionalnog načina društvenog života, a selo je i dalje bastion tradicionalnosti.

• Seljačka vera je tipična "narodna vera više obredna i običajna nego dogmatska i kanonski propisana. Verski život u selu je mešavina verskih i svetovnih običaja, magijskih i religijskih sadržaja, crkvenih i van institucionalnih verskih obreda

• Balkan: mešavina pravoslavnih, katoličkih i islamskih uticaja

Page 12: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

Selo i obrazovanje • Selo je u obrazovnom pogledu najzaostaliji deo društva (niži nivo

obrazovanja seoske populacije) • Sveti Sava se smatra prvim srpskim učiteljem i prosvetiteljem, pre

nego svecem; sveštenici su u srpskom narodu tradicionalno razvijali pismenost, a manastiri su vekovima bili ne samo verska svetilišta nego i svestrana kulturna središta i prvi školski centri

• U vremenima kad je, posle oslobodilačkih ustanaka početkom 19. veka, stvarana srpska nacionalna država, stvarane su i prve srpske škole, kao moderan stub civilizovanog društva i kulture. Obavezno i masovno obrazovanje novija je društvena pojava, stara oko dva i po veka

• Kod nas poseban značaj imaju: osnivanje srpske škole za obrazovanje učitelja od strane Avrama Mrazovića u Somboru 1778. godine; osnivanje gimnazije u Sremskim Karlovcima (mitropolit Stevan Stratimirović, 1791), kao i Velike škole u Beogradu (Ivan Jugović i Dositej Obradović, 1808).

Page 13: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

• Obrazovanje (na svim nivoima) je u Knjažestvu Srbiji zakonima regulisano sredinom devetnaestog veka, tokom četrdesetih, pedesetih i šezdesetih godina,

• Mreža škola se sporo širila u siromašnoj zemlji, a ni učitelja u nepismenom narodu nije bilo dovoljno, ali je, ipak, u nezavisnoj Srbiji još 1882. godine (uz nastojanja ministra prosvete Stojana Novakovića), među prvima u svetu, proklamovano besplatno i opšteobavezno osnovno obrazovanje.

• Sociološki gledano, nepismenost je svojevrstan sintetički pokazatelj ukupne kulturne i svake druge zaostalosti - pojedinaca, društvenih grupa i određenih društvenih sredina u kojima su životni uslovi loši, a perspektive sumorne;

• Nedeljko Trnavac: istraživanje seoskih škola u C.Srbiji • SANU: 36% seoskog stanovništva nema završenu osnovnu školu, 28%

samo osnovnu; problem racionalizacije mreža škola • Obrazovanje poljoprivrednika – proces profesionalizacije

poljoprivrednog rada (uloga različitih institucija…)

Page 14: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

• U prošlosti našeg naroda pismenost je češće bila obeležje muškaraca. Krajem 19. veka, prema popisu stanovništva iz 1866. godine, u Srbiji je bilo manje od 5% pismenog stanovništva, a posebno malo pismenih je bilo u selima – svega 1,36%.

• Posmatrano od sredine 20.veka, udeo nepismenih lica u ukupnom stanovništvu starom 10 i više godina na području Srbije je u stalnom padu i danas iznosi 1,96% (naspram 27,91% u 1953, 10,86% u 1981. i 3,45% u 2002. godini).

• Pri tom, čak 82% nepismenih lica su žene, i ¾ nepismenih je staro 60 i više godina (Popisni atlas 2011, 2014:38). Ovakav pad broja nepismenih najvećim delom je rezultat prirodnog odumiranja starog stanovništva. U seoskim naseljima situacija je nepovoljnija: 3,31% je nepismenih, pri čemu od ukupnog muškog stanovništva starijeg od 10 godina nepismenih je 1,13%, dok je žena koje ne umeju da čitaju i pišu čak pet puta više (5,48%).

Page 15: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

Kada se posmatra obrazovna struktura seoskog stanovništva u 2011. godini (tabela 1) uočava se da je danas srednja škola najzastupljeniji stepen stručne spreme kod seoskog stanovništva (42,37%). Na drugom mestu po zastupljenosti je osnovno obrazovanje (27,68%) dok tek svaki šesnaesti stanovnik ima više ili visoko obrazovanje (6,1%). Ako se zbirno posmatra udeo stanovništva koji ima manji stepen obrazovanja od srednje škole, proizilazi da on iznosi u ovim naseljima 51,1% što je u padu za 12,7% u odnosu na period od početka ovog veka (Popis 2002).

Tabela : Obrazovna struktura seoskog stanovništva 2002 i 2011 (%) Bez školske

spreme Nepotpuna

osnovna škola Osnovno

obrazovanje Srednje Više Visoko Nepoznato

2002

svega 8,86 26,81 28,17 30,55 2,11 1,51 1,99

muško 3,54 24,10 29,27 36,46 2,32 1,80 2,50

žensko 14,04 29,44 27,11 24,80 1,91 1,23 1,48 2011

svega 4,41 19,01 27,68 42,37 2,94 3,16 0,43

muško 1,56 15,00 27,88 48,93 3,12 3,10 0,40

žensko 7,25 22,99 27,47 35,84 2,76 3,22 0,47

Page 16: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

Zdravlje i zdravstvene ustanove u selu • U primitivnim društvima: vračari i travari (obično

objedinjeni u jednoj ličnosti) brinu brigu o zdravlju svojih saplemenika.

• Ukoliko je neko selo nerazvijenije u njemu je zdravlje ljudi u većoj meri prepušteno lokalnim vračevima, vidarima, travarima, "kostolomcima" i drugim prenosiocima kolektivnog narodnog iskustva i poznavaocima tradicionalnih metoda lečenja i raznoraznih narodnih lekova.

• Zbog prostorne koncentracije ljudi i loših higijenskih uslova, zdravlje ljudi je vekovima bilo ugroženije u gradovima nego u selima (epidemije, glad, bolesti…)

Page 17: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

• Moderne zdravstvene ustanove: karakteristika (privilegija) gradskih sredina

• Modernizacija društva nosi i poboljšanje zdravstvenih uslova života i u gradovima i u ruralnim područjima (gotovo uvek na nižem nivou)

• Vremenom je, ipak, prostorno širena mreža zdravstvenih ustanova,od većih mesta prema manjim, od gradskih sredina ka bližim i većim selima

• To se kod nas odvijalo tek od sredine 20. veka, pa naovamo. Veoma retka su bila sela koja su u prvoj polovini 20. veka imala redovne posete lekara, a još ređa ona u kojima je lekar stalno ordinirao.

• Higijenske i zdravstvene prilike u našim selima bile su katastrofalne. Siromašni i neprosvećeni seljaci u Srbiji prve polovine 20. veka uglavnom žive u veoma lošim stambenim i higijenskim uslovima.

• Moderna medicina stiže u sela, najpre preko kampanjskih akcija suzbijanja i prevencije zaraznih bolesti (tuberkuloze, besnila, velikih boginja) kada ekipe lekara i pomoćnog osoblja pregledaju, vakcinišu, leče i savetuju seosko stanovništvo.

Page 18: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

• U nekim selima ili seoskim centrima ustaljuju se periodične posete lekara, a ponegde se osnivaju mesne seoske ispostave zdravstvenih ustanova iz opštinskog centra (seoska ambulanta, sa priručnom apotekom)

• Nivo zdravstvene zaštite i zdravstvene kulture ne zavisi samo od mreže zdravstvenih ustanova nego i od mogućnosti pojedinih socijalnih kategorija da koriste zdravstvene usluge lekara (značaj razvijenosti infrastrukture, udaljenosti od opštinskog centra-lekara, navika u lečenju i zdravstvenoj kulturi seoskog stanovništva – kod lekara samo kad se “mora”).

• Seljaci su u tom pogledu veoma hendikepirana socijalna grupa. U prvom redu, veoma kasno su (tek sedamdesetih godina prošlog veka) dobili prilično restriktivno zdravstveno osiguranje

Page 19: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

Pravo na potpuno zdravstveno osiguranje imali su samo oni

koji su bili "zaposleni u društvenom sektoru", a seljaci

su sve ostale zdravstvene usluge i lekove plaćali u punom

sve do sedamdesetih godina prošlog veka.

Page 20: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

Ustanove za kulturu i zabavu u selu • Selo je socijalna sredina u kojoj se većina društvenih odnosa odvija u primarnim,

neformalnim i višefunkcionalnim oblicima društvenog života: u porodici, među susedima i u lokalnoj zajednici.

• Seoska kultura je ustvari integralni deo ukupnog seoskog života. U tom smislu tradicionalno selo ne poznaje "kulturu", kao jedno posebno funkcionalno područje i strukturni segment seljačkog društva, pa ni "zabavu", "rekreaciju", i slične oblike korišćenja tzv. slobodnog vremena u okvirima seljačkog načina života.

• U tradicionalnom selu radno i slobodno vreme, ekonomske i kulturne aktivnosti, rad i zabava samo nisu odvojeni jedno od drugog

• Među kulturnim ustanovama crkva i škola su najstarije i najznačajnije, ali vremenom se u selu javljaju i druge.

• Seoski domovi su obično ne samo prostorno u centru sela nego su i institucionalno središte društvnog, kulturnog i zabavnog života seoskih žitelja; građeni su gradila veća sela koja su imala i svoje zadruge.

• Posle Drugog svetskog rata kod nas je izgrađeno više hiljada seoskih domova u kampanjama "socijalističke izgradnje", kolektivnim seoskim radnim akcijama koje su, po "partijskom zadatku" organizovali lokalni politički aktivisti

• Značaj lokalnih sportskih klubova, kulturno umetničkih društava; kafići, kafane…

Page 21: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

Radio i televizija u selu

• Nijedna kulturna tvorevina savremene tehničke civilizacije nije tako radikalno uticala na promenu "seljačkog pogleda na svet" i seljačkog načina života uopšte kao televizija;"prozor u svet" koji je za seljake, vekovima odsečene od ostalog sveta, to uistinu i bila - u najdoslovnijem smislu reči

• Posle 2. svetskog rata: elektrifikacija sela - radio, TV (u početku kolektivno)

Page 22: Društvene ustanove i organizacije u ruralnimae.polj.uns.ac.rs/wp-content/uploads/2020/03/15-Drustvene-institucij… · Društvene institucije • Društvene ustanove (institucije)

• Vrednosne orijentacije mladih, otkad su se televizija (i danas internet i društvene mreže) pojavili, više ne mogu da se objasne i razumeju izvan tog konteksta i komunikativnog polja u kojem oni presudno definišu značenja pojmova i akcentira značaj pojava.

• društvena realnost mnogih sela danas često drastično odudara od televizijske (i internet) slike sveta

• seljaci su skloni više da veruju televiziji (po navici da se veruje samo onom “što se videlo svojim očima", a to je slika na TV ekranu).

• Osim toga, televizija obično manipulativno predstavlja događaje i pojave u gradu, o kojima mnogi seljaci nemaju sopstveno iskustvo i neposredan uvid

• Značaj masovnih medija za edukaciju poljoprivrednika i seoske populacije