www.forum-fpzg.tk

DOSELJENJE HRVATA- Hrvati su se doselili oko 600. godine- bez ureenog drutvenog poretka

- do 626. je godine trajao slavensko - avarski savez (do kad su Avari poraeni od Bizanta)( nove slavenske skupine pokorile su tadanje latine

- bili su vieboci - vjerovanje u razliite bogove povezane s prirodnim silama

POKRTAVANJE- 9. stoljee poetak ( knez Vieslav (krstionica)- utjecaj Franaka jai od Bizantskog zato su prihvatili kranstvo

* Drugi hrvatski susjedi u to vrijeme: Bizant, Bugari, Srbi, Venecija, Maari- Bizant = Istono rimsko carstvo

- 476. je propalo zapadno rimsko carstvo, a nastavilo se razvijati tisuljetno istono rimsko carstvo

- glavni grad Konstantinopol kojega je osnovao car Konstantin

- propast 1453. - ulazak Turaka u Carigrad

- Konstantin Porfirogenet - pisao o ranoj feudalnoj Hrvatskoj

2. DRAVA

KNEEVINA- 9. st - Slaveni su konstituirali prve kneevine (sklavinije) na elu kojih je knez- bilo je 7 sklavinija (Donja panonija panonska sjedite Sisak, Sklavinija Hrvatska bijela Hrvatska...)

- najpoznatiji knezovi: Vieslav (krstionica - dokaz pokrtavanja), Borna, Vladislav, Mislav, Trpimir (utemeljitelj dinastije Trpimirovia - simbol hrvatske neovisnosti), Zdeslav, Domagoj, Branimir, ..

- graanski rat izmeu Ljudevita Posavskog (poraen) i Borne iz Dalmacije!!

KRALJEVINA- knez Tomislav se 925. godine okrunio za kralja i ujedinio hrvatske zemlje (bio je knez od 910., a kralj do 928.)- zvala se trojedina kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije

- Slavonija = Od Novske (prvi slavonski grad) do granice sa Srbijom 100 km od zg, 200 do Lipovca (S. Brod), 100 km do Srbije

- Dalmacija = Od vrela Zrmanje

- onda je bio sabor kraljevinA

- najpoznatiji kraljevi (Trpimirovii) = Tomislav, Petar Kreimir IV, Zvonimir (za njega nismo ba 100% sigurni da je Trpimirovi)

3. HRVATSKO-UGARSKA

- hrvatsko-maarski odnosi zapoinju enidbom Zvonimira i maarice Jelene

- nakon njegove smrti ona je traila njegovu krunu ( rat za krunu izmeu Jelene i Petra Svaia

- Jelena trai pomo brata Ladislava Arpadovia

- 1093. - maari osvajaju Zagreb i Slavoniju

- 1095. - na vlast nakon smrti Ladislava dolazi Koloman

- 1097. - maari prelaze Savu i Kupu

- uveni boj na Gvozdu - pogibelj posljednjeg hrvatskog kralja Petra Svaia

- ipak, tek su 1102., nakon 5 godina, predstavnici 12 Hrvatskih plemena s Kolomanom sklopili sporazum= Pacta Conventa - prihvaanje Ugarske krune - Koloman se krunio odvojeno

- nastala je nova drava = personalna unija - Ugarsko - Hrvatsko kraljevstvo

- Hrvatsko - Ugarsko kraljevstvo trajalo je cca 400 godina - do 1526. - bitka na Mohakom polju ( Turci porazili Hrvatsko-ugarsku vojsku - poginuo Ludovik II Jagejlovi

- U vrijeme kad je Budimpeta bila pod Turcima Poun je bio sredie Austro-Ugarskog sabora (Bratislava)

4. HABSBURKA MONARHIJA

- od 16. do 20. st.

- 1527. otvara se novo razdoblje od cca 400 godina - Habsburka monarhija - do 1918.

- prvi Habsburgovac je Ferdinand, a zadnji Karlo

- poinje ugovorom na Cetingradu, u to je vrijeme Slavonija pod Ivanom Zapoljom

- za vrijeme Marije Terezije (pragmatika sankcija) = Habsburko-lotarinka dinastija

- Karlovac, Bjelovar, Gospi, Nova Gradika ( najznaajniji gradovi koje su osnovali Habsburgovci

- 1867. - Austro Ugarska - 600 000 km2 - pola ugarska, pola Austrija

- hrvatska podijeljena:

= ugarska = hrvatska i slavonija

- od slovenske granice do virovitice + Rijeka/ Karlobag do Karlobag/Starigrad

= austrija = Dalmacija i Istra

- austrija je bila podijeljena na 17 pokrajina , a Dalmacija(kraljevina) i Istra (markgrofovija) su bile dvije hrvatske

- Dalmacija je tek 1939. (od 1409.) ula u Sastav Hrvatske ( sporazumom Cvetkovi - Maek pod banom ubaiem

- 1868. - hrvatsko ugarska nagodba = Hrvatska i Slavonije te Ugarska i Erdelj

* Jelai je iz Budimpete ukrao knjigu o posjedima Zrinskih i ubia, a kasnije ju je Hedervary opet ukrao iz Zagreba

* Jelai je na 20 godina prekinuo odnose s Ugarskom = 1848. - 1868.

ILIRSKI NARODNI PREPOROD ( 1830. - 1848.

- stvaranje moderne hrvatske kroz jezinu reformu i borbu

- protiv njih su bili maaroni

- REZULTATI - osvjetavanje hrvatske nacije

- prihvaanje jednog od tri hrvatska dijalekta = tokavski

- 1847. - odlukom hrvatskog sabora hrvatski je jezik proglaen slubenim

- nacija je moderna tvorevina s elementima teritorija, vjere, jezika i pisma

- Razlika izmeu naroda (dolazak naroda) i nacije (19. st. - ilirizam)

Ilirske pokrajine (francuski: Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlau u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima. Stariji hrvatski naziv za ove pokrajine je Slovinske drave [2].

Nakon poraza u bitci kod Wagrama Austrijsko carstvo bilo je prisiljeno Schnbrunnskim mirom prepustiti Francuskoj veliki dio svojih zemalja.

Francuzi su 14. listopada 1809. od zapadnog dijela Koruke, potom od Kranjske, Hrvatske i Vojne krajine jugozapadno od Save, te kraja oko Gorice, Trsta, Istre, Dalmacije do Boke kotorske utemeljili Ilirske pokrajine. Nakon Napoleonovog poraza 1813.g. u bitci kod Leipziga Habsburgovci su preuzeli vlast nad Ilirskim pokrajinama, a 1816. godine na njihovom podruju osnovali su Kraljevinu Iliriju.

SUVREMENA HRVATSKA POLITIKA POVIJEST

MATKOVI : SUVREMENA HRVATSKA POLITIKA POVIJEST

UVOD

HRVATSKE ZEMLJE U HABSBURKOJ MONARHIJI

- 1102. god. HR stupa u dravnu zajednicu s Ugarskom, nakon smrti posljednjeg hrv.-ug. kralja Ludovika II. U bitci na Mohakom polju, hrv. plemstvo za kralja izabralo austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburkog koji se obvezao braniti HR od Turaka

- no hrvatsko plemstvo u Slavoniji za Ivana Zapolju (podravao ga i dio ugarskog plemstva) koji poraen pa i ugarsko plemstvo prihvatilo Ferdinanda Habsburkog za kralja Ugarske u Cetingradu, tako je nastala Habsburka monarhija (u kojoj je nositelj zakonodavne i upravne vlasti u hrv. sabor na elu s banom, hrv. grb pojavljuje se od poetka 16.st.)

- poetkom 19. st. Napoleonova vojska zaposjela dijelove hrv. i slovenskih zemalja tzv. Ilirske provincije sa sjeditem u Ljubljani, nakon Napoleonovog poraza u Rusiji on se povlai te su ti dijelovi vraeni Austriji

- Austrija izgubila rat protiv Pruske 1866., te je nagodbom sa Maarima 1867. stvorena Austro-ugarska monarhija

NACIONALNE IDEJE I PROGRAMI

HRVATSKI PROGRAMI DO POETKA 19. STOLJEA

dileme: - izgraditi vlastitu nacionalnost

- stopiti se sa Maarima i Austrijancima

- u formuliranju starijih nacionalnih ideologija upravo je strah od nadmonijih susjeda nametnuo traenje oslonaca u jaim i brojnijim srodnicima, u okviru slavenstva

Vinko Pribojevi, sveenik s Hvara, 16. st.

Djelo: O porijeklu i povijesti Slavena, iznosi misao o velikoj slavenskoj zajednici naroda

- smatra se preteom slavenske ideje u Hrvata i junih Slavena

Juraj Kriani, sveenik, 17.st.

- studira u Rimu

- eli pridonijeti uniji pravoslavlja i katolianstva, u 18.st.

Pavao Ritter Vitezovi, 18.st.

- prvi hrvatski nacionalni ideolog

- itav slavenski svijet podijelio na Sjevernu HR, sjeverno od Dunava. i Junu HR, slavenske zemlje na Balkanu (koju je jo podijelio na Bijelu (zapadno od crte Skadar-Drina-Drava) i Crvenu (istono od crte..podruje Srbije, Makedonije, Bugarske i Trakije)

- hrvatsko ime protegnuo na sve Slavene

ILIRIZAM

- poetkom 19.st. maarsko plemstvo tei oslobaanju od Bea i stvaranju ''Velike Maarske'', od Karpata do Jadrana

- ele gospodarsku neovisnost od Austrije i osigurati svojim proizvodima put na svjetsko trite, to znai dobiti izlaz na more (pritom im smeta Hrvatska),

- trae uvoenje maarskog jezika u hrv. kole to je zbog poputanja hrv. plemstva postignuto 1827. (do tada je slubeni jezik bio latinski)

- u borbu za jezik ulazi mlada graanska inteligencija voena Ljudevitom Gajem koji zahtijevaju uvoenje hrv. Jezika i potiu modernu hrvatsku politiku svijest

- nije postojao pravopis, pa Gaj 1830. izdaje ''Kratku osnovi horvatsko-slavenskoga pravopisanja',

- pokret nazvan ilirskim kako bi se prevladali pokrajinski partikularizmi te kako bi se povezalo sve june Slavene (smatralo se da juni Slaveni potjeu od Ilira, a hrvatskim se imenom oznaavalo samo kajkavski dio Hrvatske, pa izabrano neutralno Ilirsko ime

- politiki program ilirskog pokreta napisao grof Janko Drakovi ''Disertacija'' - novine, Matica Ilirska, Narodna itaonica, prva drama na hrv. jeziku (Ivan Kukuljevi Juran i Sofija), prva opera (Vatroslav Lisinski Ljubav i zloba)

- u ilirskom pokretu 2 komponente: kroatizam (ideja o okupljanju svih hrvatskih zemalja i uvoenju grvatskog jezika na hrvatskim prostorima) te jugoslavizam (okupljanje junih Slavena)

- 1842. u strahu od ilirskog pokreta Maari, a i dio hrv. plemstva osniva Horvatsko-vugersku stranku (maaroni), a ilirci tzv. Ilirsku stranku koja kasnije zbog cenzure Bea promijenila ime u Narodna stranka- 1843. prvi govor na hrv. jeziku u saboru, Ivan Kukuljevi

- 1845. srpanjske rtve na Markovu trgu, vojska pucala u pristae Narodne stranke

- 1847. hrvatski jezik uveden u Hrvatskoj kao slubeni

PROGRAM VELIKOSRPSTVA

- nakon dva srpska ustanka (prvi 1804., Karaore; drugi 1815., Obrenovi) Srbija je dobila autonomiju u okviru Turskog carstva, a za nasljednog kneza postavljen je Milo Obrenovi, vlada apsolutistiki, izaziva veliko nezadovoljstvo

- s novim turskim ustavom Obrenovieva vlast ograniena pa ga na prijestolju zamjenjuje sin Mihailo, nastavlja vladati apsolutitstiki, (ustavobranitelji su ga svrgnuli), te ga nasljeuje Aleksandar Karaorevi, izgrauje dravni aparat i radi na gospodarskom jaanju kneevine i izradi programa vanjske politike (cilj proirenje srpske drave) - tvorac programa Ilija Garaanin iji spis ''Naertanije'' nastao kao preformulacija Zachova spisa (Plan) te je to ujedno i prvi program velikosrpstva.

- osnovni mu je cilj proirenje granica Srbije na podruja u kojima ive Srbi (Srbi svi i svuda), oslanja se na jezine kriterije koje je zacrtao Vuk Stefanovi Karadi u Koveiu (svi su tokavci Srbi, bez obzira na vjeru)

PRAVAKA IDEOLOGIJA

- velikosrpskoj ideologiji u HR se suprotstavila velikohrvatska ideja Ante Starevia i Eugena Kvaternika, zajedno su formulirali hrv. nacionalnu ideologiju koja je bila temeljena na hrv. dravnom pravu

- Starevi i Kvaternik zastupali su tezu o Hrvatima kao politikom narodu, zazirali su od habsburke politike, budunost Hrvatske vidjeli u njenoj samostalnosti, njihova razmiljanja postala temelj stranke prava, istupili protiv hrvatsko-ugarske nagodbe, bili protiv austro-slavizma kao i Strossmayerovog jugoslavenstva, negirali etnika imena Srba i Slovenaca

- Kvaternik podigao 1871. bunu u Rakovici gdje je i poginuo

JUGOSLAVENSTVO JOSIPA JURJA STROSSMAYERA

- politika Josipa Jurja Strossmayera (bosansko-srijemski biskup sa sjeditem u akovu) vezana uz Franju Rakog, njih dvojica predvodili bive Ilirce te formirali Narodnu stranku, Strossmayerova koncepcija bila protiv Bea i Pete, no pristaje na zajednicu s Ugarskom uz uvjet da Ugarska prizna jedinstvo hrvatskih zemalja

- osnovno politiko polazite Josipa Juraja Strossmayera je austroslavizam, (rjeenje hrvatskog pitanja unutar monarhije, Hrvati ravnopravni sa Austrijancima i Maarima)

- razoaran Beom i Petom okree se panslavizmu (povezivanje svih Slavena uz pomo Rusije uz pomirenje pravoslavlja i katolicizma)

- protivi se dogmi o nepogreivosti pape, zastupao to stajalite na Vatikanskom koncilu 1869.

- Strossmayerova jugoslavenska politika zasnovana na tri etape :

1) formiranje politikih jedinica junoslavenskih naroda unutar monarhije

2) uzajamno povezivanje junoslavenskih politikih jedinica3) ujedinjenje junoslavenskih jedinica nakon sloma Austro-ugarske monarhije na ravnopravnoj osnovi, tj. formiranje Kraljevine Jugoslavije

- Strossmayer osnovao i JAZU (jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti) kojoj je Franjo Raki bio prvi predsjednik

UZROCI I POVOD I. SVJETSKOG RATA

- nagli razvoj industrijskih grana u Europi i SAD traio nove izvore sirovina i nova trita pa zato tada poela velika osvajanja nezaposjednutih prostora Azije i Afrike

- Trojni savez 1879. sporazum Austro-Ugarske i Njemake protiv Francuske i Rusije, 1882.g. + Italija

- Antanta 1893. g. Francuska i Rusija, 1904. g. Francuska i Velika Britanija, 1907. g. Velika Britanija + Rusija Trojni sporazum

- povod ratu bilo je ubojstvo austrougarskog predsjednika Franje Ferdinanda u Sarajevu 28. lipnja 1914. g. i njegove ene Sofije, atentator Gavrilo Princip (Crna ruka), atentat pomagala srpska tajna organnizacija ''Ujedinjenje ili smrt'' (Dragutin Dimitrijevi-Apis), austro-ugarska vlada dala Srbiji ultimatum, jer ih smatrali odgovornima za atentat to ovi nisu pristali te Austro-Ugarska 28. srpnja 1914. objavila rat Srbiji, na stranu Austro-Ugarske stala Njemaka a na stranu Srbije: Francuska, Velika Britanija i Japan

emigranti:

- Trumbi, Supilo, Stojanovi i ola odluili u sluaju rata pobjei iz zemlje i povesti politiku akciju za osloboenje i ujedinjenje svih junih Slavena

- Trumbi pobjegao u Italiju, Stojanovi u Srbiju; Supilo, Mii, braa Gazzari, i Hinkovi u Veneciju, pa u Rim gdje ih je ekao kipar Ivan Metrovi (razgovaraju u Rimu sa veleposlanicima Francuske, Engleske i Rusije, te pokuavaju sprijeiti dodjeljivanje istone obale Jadrana Italiji); Smodlaka i ola uhapeni

HRVATSKA POLITIKA TIJEKOM PRVOG SVJETSKOG RATA

JUGOSLAVENSKI ODBOR

- o istupanju hrvatskih emigranata (bore se za ujedinjavanje svih juno-slavenskih zemalja u sklopu Austro-Ugarske; tj. osloboivanje Hrvata, Slovenaca i Srba od tuinske vlasti i ujedinjavanje sa Srbijom) bio je obavijeten i predsjednik srpske vlade Nikola Pai koji je to istupanje vidio korisnim i za ciljeve srpske politike

- na zasjedanju Ministarstva vanjskih poslova Srbije Pai predlae pregovore sa hrvatskim emigrantima Trumbiem i Supilom o stvaranju odbora u cilju osnivanja jedinstvene jugoslavenske, eventualno srpsko hrvatske drave

- odbor, kakvim ga je Pai zamiljao trebao je vriti informativnu i propagandnu akciju u sporazumu sa srpskom vladom i u skladu sa njenom politikom

- Trumbi protiv, jer eli da dogovoru prisustvuju predstavnici svih hrvatskih zemalja, Trumbi i Supilo uoili da Srbi odbor vide kao priliku za stvaranje Velike Srbije, meutim zbog teorije Bea o reorganizaciji Austro-Ugarske u duhu trijalizma Trumbi za to skorije osnivanje odbora

- 1914. na zasjedanju u Niu srpska vlada donijela Deklaraciju o ratnim ciljevima Srbije, u kojoj se izjasnila za osloboenje Srba, Hrvata i Slovenaca

- u meuvremenu Italija 26.4.1915. potpisala tajni Londonski ugovor kojim ula u rat na strani Antante te za to dobila teritorijalnu kompenzaciju na tetu Slovenije, Hrvatske i Albanije, Londonski ugovor iskljuuje ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca- 30.4.1915. u Parizu emigranti, koji su iz Rima stigli u Pariz osnovali u hotelu Madisson Jugoslavenski odbor s Antom Trumbiem predsjednikom i sjeditem u Londonu s ciljem rasformiranja Austro-Ugarske i ujedinjavanje sa Srbijom i Crnom Gorom (dva problema: stav sila Antante prema Austro-Ugarskoj (ruenje Austro-Ugarske nije bilo u planovima sila Antante no stav promijenili 1918. nakon Oktobarske revolucije u Rusiji) i stav Srbije prema ujedinjenju (u Srbiji na vlasti Radikalna stranka na elu s Nikolom Paiem, vodili politiku ujedinjenja srpskog naroda i stvaranja Velike Srbije koja bi bila u mogunosti suprotstaviti se Austro-Ugarskoj, jugoslavenska misao slabo je prodirala u Srbiju. Pai ima dva rjeenja : a) veliko rjeenje sjedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca, ali pod vodstvom Srbije i b) malo rjeenje ujedinjenje samo srpskog naroda i stvaranje Velike Srbije, srpska vojna politika vrsto vezana uz Rusiju)

SUPILO I JUGOSLAVENSKI ODBOR

- Frano Supilo, lan Jugoslavenskog odbora zaduen za odravanje veza sa saveznikim vladama, dravnicima i diplomatima doznao 1915. za Greyev nacrt (pregovore oko tog nacrta vodila srpska vlada s Antantom), kojim je predvieno da se odluke o Hrvatskoj odgode do sljedee konferencije mira, i da se tada Hrvatska i njen narod podijeli izmeu Srbije i Ugarske - Antanta predala Paiu 1915. zajedniku izjavu o kompenzacijama Srbiji, koja se zasnovala na Greyevu nacrtu, a sadravala je zahtjev da Srbija otpusti Bugarskoj dio Makedonije, a da e ona dobiti neke hrvatske teritorije pored Bosne i Hercegovine i Vojvodine)

- Supilo o tome obavjetava Trumbia, ali i Paia, protestirajui protiv komadanja Hrvatske

- Supilo upuuje britanskom ministru vanjskih poslova Greyu promemoriju o potrebi osnivanja jugoslavenske drave, a u sluaju da se taj plan zbog srpske politike ne ostvari predvia osnivanje hrvatske drave

- Trumbi i Jugoslavenski odbor zamjerili su Supilu to je poduzeo akcije bez njihovog znanja, no ubrzo se uspostavilo da se ne radi o tome dali oni to znaju ili ne, ve o bitnim pitanjima stvaranja jugoslavenske drave

- potkraj 1915. uslijedio slom Srbije, te se cjelokupna srpska vlast seli na otok Krf- srpska vlada smatrala Supila za protivnika, vidjela je u njemu glavnog protivnika u ostvarivanju njenih planova i nastojala smanjiti njegov utjecaj u odboru, a on njoj zamjerao egocentrinu ideju stvaranja srpske drave na tetu hrvatskog teritorija to e dovesti do njegove ostavke 1916.

- plenum 1916. u Parizu, razgovara se o buduoj politici Jugoslavenskog odbora; Supilo prigovara Srpskoj vladi i inicira stvaranje posebne hrvatske drave, na to se bune srpski lanovi, a za njima i slovenski

- donesena rezolucija od 24. veljae 1916. za pravedno ujedinjenje Hrvatske i Srbije, i usklaivanje rada Jugoslavenskog odbora i srpske vlade

- Supilo nije bio zadovoljan ishodom plenuma ni dranjem Trumbia, jer je odbaena njegova koncepcija hrvatskog pitanja kao alternativnog jugoslavenskom rjeenju

- Trumbi je sebi poveao ovlasti, kao predsjedniku Jugoslavenskog odbora i ograniio njemu ovlasti za istupe, nakon ega se njihovi odnosi poinju hladiti (nisu se razilazili oko cilja, a to je jugoslavenska drava, nego o tome kako osigurati poloaj Hrvatske u buduoj dravi, koji kako smatra Supilo, treba rijeiti prije konstituiranja drave)

- Supilo ak i predlae osnivanje, tj. preimenovanje u Hrvatski odbor, to je Trumbi odbio kao izazivanje Srbije

- Pai u britanskom tisku izjavio da ne eli dati Makedoniju, ve da ele manje teritorija Austro-Ugarske, te da priznaju talijansku prevlast na Jadranskom moru; sazvan novi plenum 1916. gdje je Supilo traio raspravu o toj Paievoj izjavi, meutim se srpski lanovi okrenuli protiv njega; zbog burnih rasprava prijetio je rascjep Jugoslavenskog odbora, pa je Supilo, da to izbjegne podnio ostavku.

- ostaje i dalje zagovornik stvaranja jugoslavenske drave i radi u tom smjeru

MAJSKA DEKLARACIJA

- Jugoslavenskom odboru postavlja se pitanje legitimiteta, tj. je li on sa svojim programom predstavnik junoslavenskih naroda u Monarhiji ili ne?

- Jugoslavenski odbor eli pokazati silama Antante da se Hrvati ele osloboditi od austrougarske drave i osnovati jugoslavensku dravu

- 9.3.1917. u hrvatskom Saboru prihvaena je adresa novom caru i kralju Karlu IV. u kojoj se odaje privrenost Slavena monarhiji, ali trai ujedinjenje hrv. naroda unutar monarhije (F. Josip umro tokom 1916.)

- na zasjedanju Carevinskog vijea predstavnici junoslavenskih zemalja u austrijskoj polovici drave 25.5.(maj)1917. osnovali Jugoslavenski klub s predsjednikom Antunom Koroecom i potpredsjednikom Matom Laginjom te 30.5.1917. donijeli tzv. Majsku deklaraciju kojom se izjanjavaju za ostanak junih Slavena u Habsburkoj monarhiji, to nije bilo u skladu sa programom jugoslavenskog odbora

- Majska je deklaracija izazvala veliko nezadovoljstvo u redovima emigranata

KRFSKA DEKLARACIJA

- poetkom svibnja 1917. Pai uputio poziv Trumbiu da sa etiri lana Jugoslavenskog odbora doe na otok Krf, radi dogovora o svim pitanjima

- Trumbi doao sa Hrvatom iz Banske Hrvatske, Slovencem i Srbinom iz Bosne

- konferencija na Krfu zapoela 15.6. 20.7.1917., raspravljalo se o nacionalnom pitanju stvaranja nove drave

- to se tie naziva Jugoslavenski odbor predlagao Jugoslavija, a Srbi inzistirali na srpskom imenu u nazivu, prihvaeno Kraljevina SHS

- oko pitanja ureenja drave, 2 mogunosti federacija ili centralizam, zbog nemogunosti dogovora pitanje ostavljeno odluci Ustavotvorne skuptine koja e se oformiti nakon ujedinjenja

- Krfska deklaracija nije dravnopravni akt ve zajednika izjava o stvaranju zajednike drave

NACIONALNA KONCENTRACIJA 1918.

- nezadovoljstvo u potlaenim zemljama Austro-Ugarske raste, te pojaana politika aktivnost, Hrvatska jedina ima legitimno predstavniko tijelo (Hrvatski sabor) u kojem razlikujemo stranke :

1) Stranka prava (Starevi) izraziti protuaustrijski stav, zajedniko istupanje Srba i Hrvata, za nacionalno okupljanje

2) Hrvatska puka seljaka stranka (Stjepan Radi) za austroslavizam

3) Hrvatska stranka prava (frankovci) protuaustrijska orijentacija

4) Hrvatsko-srpska koalicija (Svetozar Pribievi) najjaa stranka

- na sastanku u Mariboru u Sloveniji zahtjev za osnivanjem Jugoslavenskog narodnog vijea

- 2.-3.3.1918. u Zagrebu u stanu dr. Pavelia sastanak stranaka i politikih grupa junoslavenskih zemalja monarhije, 2 gledita : ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca izvan Habsburke monarhije, a drugi za Majsku deklaraciju, na kraju prihvaena umjerena izjava o zahtijevanju narodne nezavisnosti tzv. Zagrebaka rezolucija- 1.1.1918. poeo izlaziti list ''Glas Slovenaca, Hrvata i Srba'' s jakom cenzurom

- na skupu u Pragu Radi izveo zaokret u svojoj politikoj orijentaciji, prekinuo suradnju sa frankovcima, napustio austroslavizam i prikljuio se nacionalnoj koncentraciji

NARODNO VIJEE SLOVENACA, HRVATA I SRBA

- u Splitu 1918. odran veliki narodni zbor koji prihvatio osnivanje Narodne organizacije Srba, Hrvata i Slovenaca (prva organizacija sa programom narodnog jedinstva)

- 1918. u Ljubljani osnovan Narodni Svet kao najvia politika organizacija slovenskih zemalja, prisustvovali i hrvatski predstavnici

- 5.10.1918. osnovano Narodno vijee Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu s predsjednikom Antonom Koroecom i prvim potpredsjednikom Antom Paveliem , Hrvatsko-srpska koalicija ula malo kasnije pa drugi potpredsjednik Svetozar Pribievi; nakon ega je zavrio proces nacionalne koncentracije

- Narodno vijee imalo je Plenum, Sredinji odbor i Predsjednitvo

- Narodno vijee 19.10.1918. preuzelo voenje politike kao politiko tijelo svih junoslavenskih zemalja monarhije

- 29.10.1918. na sjednici Hrvatskog sabora raskinute sve veze s Austrijom i Ugarskom, proglaenje nezavisne Dalmacije, Hrvatske i Slavonije te Rijeke koje stupaju u zajedniku Dravu Slovenaca, Hrvata i Srba na elu s Narodnim vijeem, ban pokrajinske vlade za Hrvatsku i Slavoniju Antun Mihailovi- jedino frankovci (HSP), na elu sa Vladimirom Prebegom nisu u Narodnom vijeu, jer su protuaustrijske orijentacije

DRAVA SLOVENACA, HRVATA I SRBA

- Drava Slovenaca, Hrvata i Srba shvaena je kao provizorij do konanog osnivanja jugoslavenske zajednice, tj. do njenog ujedinjenja sa Srbijom i Crnom gorom

- obuhvaala je (sve junoslavenske zemlje u sastavu bive monarhije): Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju, Istru, Rijeku, Trst, slovenske zemlje (Koruka, Kranjska, tajerska, Gorika, Gradika), BiH te Vojvodinu, istono su bile samostalne drave Srbija i Crna Gora

- pokrajinske vlade bile su formirane u Ljubljani, Sarajevu, Splitu, one podreene Narodnom vijeu u Zagrebu

- na elu Drave Predsjednitvo Narodnog vijea (Koroec, Paveli, Pribievi), no ubrzo Pribievi postaje kljuna osoba koja je kreirala i usmjerila politiku drave

- stanje u dravi teko (vodeu ulogu u Hrvatskoj ima Srbin iz Hrvatske, to nije nimalo beznaajno), Radi izbaen iz hrvatske vlade (Radi trebao biti ministar gospodarstva, to je Pribievi odbio => poetak njihovog dugog sukoba)

- Talijani zauzeli dijelove obale, koji joj obeani Londonskim ugovorom

ENEVSKA KONFERENCIJA

- zapoela s radom 6.11.1918. u dugim raspravama predstavnika Jugoslavenskog odbora, Narodnog vijea SHS i Srpske vlade o ujedinjenju (do 9.11.1918.)

- Pai nakon dugog oklijevanja priznaje Narodno vijee kao zakonitu vladu Drave SHS, potom Kraljevina Srbija i Drava SHS potpisale enevsku deklaraciju (potpisnici: Trumbi, Koroec i Pai) kojom se izjasnile za osnivanje zajednike drave gdje navedeno da e novu dravu predstavljati zajedniko ministarstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, dok e vlada Kraljevine Srbije i Narodno vijee u Zagrebu obavljati unutarnje poslove, zajednikoj vladi povjereni : vanjski poslovi, vojni, ratna mornarica, promet i zajednike financije (imati e 12 lanova)

- inzistira se na uspostavljanju dva suvereniteta (ime se sprjeava uspostava srpske hegemonije)

- dvojstvo suvereniteta i dvojstvo u izvravanju dravne vlasti prepreka je ostvarenju velikosrpskih ciljeva, stoga Pai, nakon to je ubrzo uvidio da je time onemoguena srpska hegemonija u novoj dravi, predao ostavku cijele vlade i opozvao svoj potpis- propao je pokuaj da se u zametku nove drave onemogui srpska prevlast u njoj

PRVOPROSINAKI AKT

- Pai se priklanja Narodnom vijeu u Zagrebu, kojim dominira Svetozar Pribievi, jer su njegova gledita znatno blia stajalitu srpske vlade, nego ona Trumbia i Jugoslavenskog odbora

- ono to je Trumbi u enevi pokuavao sprijeiti (velikosrpsku hegemoniju), to je Pribievi svojim pristupom i aktivnou u Narodnom vijeu podupirao

- enevska deklaracija obezvrijeena, Pribievi preuzeo inicijativu i pourivao ujedinjenje

- 23.11.1918. zapoela sjednica Sredinjeg odbora Narodnog vijea gdje na inicijativu dr. Josipa Smodlake odabrana sedmorica koji e donijeti jedan zakljuak, to je usvojeno, te su oni odluili da e 28 lanova prijei u Beograd i tamo u sporazumu sa srpskom vladom i predstavnicima svih stranaka u Srbiji i Crnoj Gori bez odlaganja sprovesti organizaciju cijele drave, te predloiti tzv. Naputak

- protiv toga glasao samo Stjepan Radi, traei da se ne zakljuuje nikakav dogovor oko ujedinjenja, prije nego se utvrdi poloaj Hrvatske u novoj dravi; upozorivi vijenike da srljaju kao guske u maglu

- u meuvremenu zbog ulaska srpske vojske Vojvodina (trebala se prikljuiti u Dravu SHS, medjutim, na Velikoj narodnoj skuptini odranoj u Novom Sadu, gdje dominirala srpska grupacija odlueno da se direktno ujedini sa Kraljevinom Srbijom, ne ekajui odluku Narodnog vijea u Zagrebu)

- Crna Gora (dvije struje: 1.zelenai (za uspostavu Crne gore, kao samostalne drave), 2.bjelai (za neodlono pripojenje Srbiji pripojene Kraljevini Srbiji), na Velikoj narodnoj skuptini odranoj u Podgorici odlueno o detronizaciji crnogorske dinastije i pripojenju Crne Gore Srbiji

- delegacija Narodnog vijea pripremila Adresu (koja razliita od Naputka), problem oko Adrese javio se izmeu Pavelia (starijeg) i Pribievia, jer je Paveli traio potivanje nacionalnih povijesnih individualiteta, to je smirio Smodlaka; Paveli na tetu Hrvatske morao popustiti, jer je Jugoslavenski odbor poslao brzojav u kojem, zbog teke situacije u Dravi SHS pourivao ujedinjenje) koju 1.prosinca1918. predstavili regentu Aleksandru u Beogradu koji proglasio ujedinjenje Drave SHS i Kraljevine Srbije u Kraljevstvo SHS- prvoprosinakim aktom Hrvatska izgubila povijesni indentitet

PRVE GODINA POSTOJANJA KRALJEVINE SRBA, HRVATA I SLOVENACA

FORMIRANJE PRVE VLADE KRALJEVINE SHS

- Nikola Pai jednoglasno utvren kao predsjednik zajednike vlade, a Anton Koroec potpredsjednik- ministarstvo vanjskih poslova preuzeo dr. Ante Trumbi, a ministarstvo unutarnjih poslova Svetozar Pribievi - regent Aleksandar ne prihvaa Paia za predsjednika vlade, pa je ovaj bio zamijenjen sa Stojanom Protiem (radikal iz paieve stranke), koji je tako postao prvi predsjednik vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; a Pai imenovan za efa delegacije Kraljevine SHS na mirovinskoj konferenciji

- dogovoreno da se sastavi i Dravno vijee,

RAZGRANIENJE S ITALIJOM

- nakon I. Svjetskog rata Italija okupirala dijelove Hrvatske, koji joj pripadaju po Londonskom ugovoru, no utvrivanje zapadne granice Kraljevine SHS ostavljeno za mirovinsku konferenciju u Parizu

- Velika Britanija i Francuska ne mogu pomoi Kraljevini SHS jer su obavezane po ugovoru, pa interese Kraljevine SHS zastupa SAD (Wilson) koji je pozvao Italiju da se odrekne ugovora na to Italija napustila konferenciju no vratila se za 2 mjeseca jer su vidjeli da je konferencija nastavljena bez njih

- u meuvremenu talijanski pjesnik Gabriele D'Annunzio 12.9.1919. okupirao Rijeku i proglasio njeno prikljuenje Italiji

- mirovna konferencija 21.1.1920. zakljuila svoje zasjedanje te prepustila Jadransko pitanje Kraljevini SHS i Italiji koje nastavile pregovore u Rapallu ali Kraljevina SHS bez podrke SAD (Wilson izgubio na izborima)

- 12./13. 11. 1920. potpisan Rapallski ugovor prema kojem Italiji pripala Istra, Snjenik, Idrija, otoci Cres i Loinj, Lastovo i Palagrua te Zadar, Rijeka proglaena slobodnom dravom (Italija dobila vie nego to je traila)

OBILJEJA POLITIKOG I GOSPODARSKOG STANJA KRALJEVINE SHS

- Hrvatski sabor nije se vie nikad sastao za cijelo vrijeme postojanja jugoslavenske drave izmeu 2 rata

- Kraljevina SHS bila je monarhija pod srpskom dinastijom Karaorevia

- ustav nije donesen 2,5 godine, pa nije bilo ni parlamenta, postojao privremeni parlament tzv. Privremeno narodno predstavnitvo: funkcioniralo u uvjetima bezsustavnog stanja, vlada se poziva na odredbe srpskog ustava; predstavnika tijela birana po razliitim kriterijima (primjer odabira broja poslanika, jedan dolazi na 42 tisue stanovnoka, ukupno njih 296)

- u Hrvatskoj najvei utjecaj imala Hrvatsko-srpska koalicija

- Kraljevina SHS izrazito agrarna zemlja, industrija tek u zaetku, struktura vanjske trgovine izrazito nepovoljna

POLITIKO-STRANAKO ORGANIZIRANJE U KRALJEVINI SHS

- dvojako obiljeje stranaka koje djelovale na podruju Hrvatske (u razdoblju K SHS) :

a) one koje u Hrvatskoj sa obiljejima nacionalnih hrvatskih stranaka

b) opejugoslavenske sa sjeditem izvan Hrvatske

POLITIKE STRANKE U HR

1) Hrvatska republikanska seljaka stranka- predratni naziv HPSS, nastala 1904. na inicijativu brae Radi, borili se za hrvatsko seljatvo da postane glavni nositelj nacionalne borbe, odbacivi akt ujedinjenja ne prihvaaju monarhiju pa mijenjaju ime iz HPSS u HRSS, voa i organizator Stjepan Radi, kao HRSS bili su za jugoslavensku dravnu zajednicu ali za punu afirmaciju hrvatske nacionalne individualnosti

- zbog ukljuenja u Seljaku internacionalu optuen zbog komunizma, pa Radi priznaje monarhiju i Vidovdansku ustav te mijenja naziv HRSS u HSS

- kratko vrijeme zvala se i Narodna seljaka stranka

- HSS i SDS seljako demokratska koalicija (Pribievi i Radi)

2) Hrvatska zajednica- nastaje udruivanjem Starevieve stranke prava i Napredne demokratske stranke, glavna uporita u Zagrebu i Osijeku

- surauju s HRSS u hrvatskom bloku, a zatim potpuno prihvaaju Radievu politiku

- 1924. Trumbi se pridruio stranci

- povezavi se s disidentima iz HRSS 1926. rasputena Hrvatska zajednica te osnovana Hrvatska federalistika seljaka stranka, koja je svoj program temeljila na nepriznavanju Vidovdanskog ustava i centralistikog ureenja drave

3) Hrvatska puka stranka

- okupljala sitno graanstvo religiozno katolike orijentacije

4) Hrvatska stranka prava ( frankovci )

- neslaganje s ujedinjenjem, zahtjev za samostalnom hrvatskom dravom, na elu stranke Vladimir Prebeg pa Ante Paveli- suradnja sa Srpskom radikalnom strankom iz ega se izrodila ideja o osnivanju Hrvatske radikalne stranke, no preduhitrio ih Radi svojim zakljuivanjem sporazuma s radikalima

5) Samostalna demokratska stranka- srpsko nacionalno obiljeje, voa Svetozar Pribievi, stranka je bila politiki predstavnik Srba u Hrvatskoj

- zakljuila politiki savez s Radikalima tzv. Nacionalni blok, zalagali se za centralizam koji e stvoriti jedinstvenu jugoslavensku naciju

- kad radikali prihvatili Radia, Pribievi preao u opoziciju

POLITIKE STRANKE NA JUGOSLAVENSKOM PROSTORU

1) Narodna radikalna stranka- najjaa srpska politika stranka osnovana 1881. s osnivaem Adamom Bogosavljeviem, a glavni ideolog i organizator Pera Todori- 1903.-1914. stalno na vlasti u Srbiji i tijekom I. Svjetskog rata, 1909. iz matine stranke izdvaja se frakcija koja osniva Samostalnu radikalnu stranku na elu s Ljubom Davidoviem

- predsjednik Radikalne stranke i glavni autoritet bio je Nikola Pai2) Demokratska stranka

- nastala ujedinjenjem Samostalne radikalne stranke (Ljubo Davidovi) + Naprednjaka stranka (Vojo Marinkovi) + Liberalna stranka (Vojo Veljkovi) s predsjednikom Ljubom Davidoviem no zapravo njen ideolog i kreator je Pribievi- ubrzo u stranci dolo do polarizacije i Pribievi vodio politiku vrste ruke a Davidovi sklon ublaavanju i pregovorima s Radiem

- Pribievi 1924. odlazi iz demokratske stranke i formira Samostalnu demokratsku stranku- Demokratsku stranku i dalje vodi Davidovi

3) Slovenska ljudska stranka (SLS)

- vodea politika stranka Slovenaca, osnovana 1892. kao Katolika narodna stranka s ciljem rjeavanja slovenskog pitanja unutar monarhije- njezin predsjednik Anton Koroec- zalae se za autonomni poloaj Slovenije te nastupa anticentralistiki

4) Jugoslavenska muslimanska organizacija stranka bosansko-hercegovakih muslimana, voa Mehmed Spaho

5) Zemljoradnika stranka- nastala 1920. spajanjem triju zemljoradnikih grupa (Glavni savez srpskih zemljoradnikih zadruga, Savez teaka iz Bosne i Savez teaka iz Dalmacije ), zalagala se za centralistiku organizaciju drave

6) Komunistika partija Jugoslavije (KPJ)

- opejugoslavenska stranka, osnovana u Beogradu 1919. kao Socijalistika radnika partija Jugoslavije

- u poetku zastupali gledite o jedinstvenom jugoslavenskom narodu ali kasnije traili da svaki narod ima pravo na samoodreenje

- pod okriljem KPJ djelovao i Savez komunistike omladine Jugoslavije (SKOJ)

- proglaenjem Obznane 1920. KPJ zabranjena te prelazi u ilegalnost, a njeno vodstvo u inozemstvo

VIDOVDANSKI USTAV

- Privremeno narodno predstavnitvo izglasalo izborni zakon (pravo glasa nemaju ene, vojnici, policija i suci; uveden estomjeseni domicil (moe glasati samo onaj koji se u jednom mjestu zadrao vie od est mjeseci)) po kojem treba izabrati poslanike u Ustavotvornu skuptinu, izbori raspisani za 28.11.1920., sudjeluju 22 politike stranke, izborima pristupilo 65% biraa

- za skuptinu izabrani lanovi Demokratske stranke, Radikalne stranke, KPJ, HRSS, SLS, JMO i Zemljoradnike stranke, rad Ustavotvorne skuptine zapoeo 12.12.1920. no apstinirale HPSS i HSP, a KPJ istjerani Obznanom, kasnije ju naputaju Slovenska ljudska stranka, Hrvatska zajednica, Hrvatska puka stranka; to ukazuje na oit izostanak hrvatskih stranaka

- predloeni razliiti nacrti ustava (vlada, Hrvatska zajednica, Jugoslavenski klub, Zemljoradnika stranka, Stojan Proti, Josip Smodlaka, HRSS) no raspravljan samo vladin prijedlog (koji je utvrivao centralistiki sustav), vlada svojim potkupljivanjem osigurala natpolovinu veinu i ustav prihvaen- prvi ustav K SHS izglasan 28.6.1921. tzv. Vidovdanski ustav, po njemu ureenje drave strogo centralistiko, vrhovni organi kralj, vlada i Narodna skuptina, zakonodavna vlast Narodna skuptina i kralj, upravna kralj preko ministarstava, a sudska suci, K SHS je ustavna parlamentarna monarhija podijeljena na 33 oblasti, hrvatski teritorij podijeljen na 6 oblasti : Srijemska (Vukovar), Osjeka (Osijek), Zagrebaka (Zagreb), Primorsko-krajika (Karlovac), Splitska (Split), Dubrovaka (Dubrovnik)HRVATSKA POLITIKA U BORBI PROTIV CENTRALIZMA

STJEPAN RADI U POLITIKOJ AKCIJI DO 1925.

- lanovi Narodnog kluba (u kojemu su bili pripadnici Hrvatske zajednice) 1921. u znak protesta zbog jaanja centralizma naputaju Ustavotvornu skuptinu

- Stjepan Radi osnovao je tzv. Hrvatski blok 1921. (HRSS + Hrvatska zajednica + HSP) sa ciljem : okupljanje hrvatskog naroda protiv centralizma, no HSP za ublaavanje centralizma pa Radi HSP iskljuio iz Hrvatskog bloka 1922.

- kada raspisani izbori za Narodnu skuptinu HRSS odluio da na izbore izae samostalno, a Hrvatska zajednica odustala od kanditature, ve glasovima poduprla HRSS

- HRSS dobila 69 mandata

- 1923. HRSS + SLS + JMO Federalistiki blok (Radi, Koroec, Spaho) koji bi mogao pretvoriti radikale u skuptinsku manjinu (na to se prestraio Pai), pa potpisan Markov protokol (u ime radikala Marko urii) gdje se radikali obvezali da nee provesti podjelu zemlje po Vidovdanskom ustavu (na 33 oblasti), a Radi e nastaviti sa apstinenecijom, tj. nee sa svojim zastupnicima dolaziti u Skuptinu

- 1923. Radi otputovao u inozemstvo (preko Bea u Pariz i London), te je Pai, usprkos Markovu protokolu primjenjivao administrativnu podjelu drave, likvidirati pokrajnsku upravu i formirati nove oblasti

- na taj je Paiev postupak Radi odgovorio poslavi zastupnike u Narodnu skuptinu, sa zadatkom da predaju svoje punomoi

- vlada Nikole Paia tada je, u nemogunosti da dalje veinski vlada dala ostavku, Pribievi tada naputa Demokratsku stranku i osniva Samostalnu demokratsku stranku i s Paiem formira tzv. Pai-Pribievi vladu, ime pomae radikalima da ostanu na vlasti

- kada se Radi vratio na vlasti je bio Opozicijski blok s Davidoviem (oni su smijenili P-P vladu) koji htio Radia u vladi no tome se protivio sam kralj, traei da se HRSS odrekne djela svog programa; na kraju, na kraljev zahtjev i Davidovi podnio ostavku, vraena P-P vlada koja 1924. donijela tzv. Obznanu kako bi se zatitila drava od HRSS koji pristupio Seljakoj internacionali te joj se zabranjuje rad, 1925. poelo hapenje njena vodstva, a 6.1. i Stjepana Radia

RADIEV POLITIKI ZAOKRET I SPORAZUM S RADIKALIMA

- na novim izborima za Narodnu skuptinu dozvoljeno kandidiranje HRSS usprkos Obznani (Pai je mislio da je Obznanom uinio dovoljno taktike tete HRSS-u), medjutim HRSS osvojila 67 mandata (!)

- Radi uvidjevi da protivnika strana nee ii na njega do krajnosti odluio je da e neposredni cilj njegove politike biti sporazum; doista vrh reima (prije svega kralj Aleksandar) priprema suradnju s Radiem koji tada jo u zatvoru

- po uputama Stjepana Radia njegov neak Pavle Radi u svom govoru u skuptini objavio da Stjepan Radi i njegova stranka priznaju Vidovdanski ustav i dinastiju Karaorevia

- 1925. potpisan Akt o sporazumu izmeu Narodne radikalne stranke i HSS te formirana vlada Narodnog sporazuma i Radi puten iz zatvora, tzv. Radikalsko-Radievska

SELJAKO DEMOKRATSKA KOALICIJA

- 1925. Radi osobno uao u vladu kao ministar prosvjete no ubrzo postaje sve nezadovoljniji zbog neizvravanja dogovorenih utanaenja

- Pai podnio ostavku vlade, zamijenio ga Nikola Uzunovi- 1927. Radi otvoreno istupa protiv centralizma, u meuvremenu umire Pai, te raskinuta koalicija radikala i HSS

- sada i Radi i Pribievi u opoziciji poeli zbliavanje, a kako bi radikali uvrstili svoju poziciju raspisali prijevremene izbore, u novoj vladi demokrati, SLS i JMO

- u opoziciji dolazi do ideje stvaranja tzv. Bloka demokracije (Demokratska stranka, Samostalna demokratska stranka, Zemljoradnika stranka i HSS) no podvojenost u Demokratskoj stranci onemoguila cijelu akciju da bi 11.11.1927. bila prihvaena rezolucija o osnivanju Seljako-demokratske koalicije (SDS + HSS) sa dva predsjednika Radi i Pribievi; program: kretanje u pravcu demokracije, parlamentarizma i ravnopravnosti

ATENTAT U SKUPTINI

- Pribievi i Radi poinju govoriti o reviziji ustava, slau se oko toga da treba traiti reforme unutar ustava, te da ga radikali kre

- sukobi SDK i vlade sve ei i ei, Radi postaje metom tiska, nakon to je izjavio da dravu treba podijeliti na 4 oblasti: Sjeverna Srbija, Juna Srbija sa Makedonijom, Slovenija i Jadransko-Podunavska oblast; to je bila neka vrsta konfederacije u koju bi se trebala transformirati Kraljevina SHS; to je izazvalo otar otpor velikosrpske politike, te u vladinom tisku Jedinstvo pojavila se prijetnja da Radia treba ubiti

- 20.5.1928. u Narodnoj skuptini bio izveden atentat na zastupnike HSS od strane Punia Rai (radikal), koji je pucao sa skuptinske govornice; u kojem su ubijeni Pavle Radi i uro Basariek, ranjeni Stjepan Radi, Ivan Pernar i Ivan Granda

- poslanici Seljako Demokratske Koalicije napustili Beograd i nisu sudjelovali u nastavku zasjedanja Skuptine

- 1.8.1928. objavljena rezolucija SDK iji osnovni sadraj ini zahtjev za preureenjem drave, rezoluciju potpisao i Stjepan Radi kao svoj posljednji politiki in da bi 8.8.1928. umro od posljedica ranjavanja

- klubu SDK pristupaju i dva zastupnika: dr. Ante Trumbi i dr. Ante Paveli (kasnije poglavnik)

HRVATSKA POD REIMOM DIKTATURE

USPOSTAVA KRALJEVE DIKTATURE

- poslije smrti Stjepana Radia vodstvo HSS preuzeo Vladko Maek koji time postao i jedan od dvojice predsjednika SDK

- Maek trai da Hrvati vladaju na teritoriju Hrvatske, mora imati svoj Sabor, svoju vladu i svu ravnopravnost u ostalim poslovima, a ne da manjina vlada nad veinom kao u zadnjih deset godina

- i dok je SDK povela borbu za novu organizaciju drave na osnovi pune ravnopravnosti, kralj Aleksandar i velikosrpski vrh u pozadini pripremali svoje rjeenje dravne krize

- SDK traila intervenciju krune, rasputanje Narodne skuptine i formiranje neutralne vlade, no kralj nakon to se uvjerio u oprene stavove SDK i radikala 6.1.1929. uvodi kraljevu diktaturu, prestaje vaiti Vidovdanski ustav, rasputena Narodna skuptina, na elu nove vlade general Petar ivkovi, do tada zapovjednik kraljeve garde, drava mijenja naziv u Kraljevina Jugoslavija i sada podijeljena na 9 banovina na ijim elima ban : Dravska, Savska, Vrbaska, Primorska, Drinska, Zetska, Vardarska, Moravska, Dunavska, hrvatske zemlje podijeljene na 2 banovine : Savska i Primorska

- odreivanjem granica pojedinim banovina i njihovim grubiranjem, tako da su povezane one sa veinskim srpskim stanovnitvom naznaene su konture Velike SrbijeHRVATSKA OPOZICIJA U OTPORU DIKTATURI

- i radikali i SDK za povratak parlamentarizmu, ali opet ve poznati problemi u zajednikom istupanju

- Vladko Maek ne poduzima politike akcije, za razliku od Pribievia koji se povezuje sa srpskim politiarima u cilju ruenja diktature, meu kojima najveu aktivnost iskazivao Ljuba Davidovi, koji se zalagao za obnovu parlamentarnog sustava, na iji poziv Pribievi odlazi u Beograd gdje biva uhien te prognan iz zemlje u koju se vie nikada nije vratio, umro je u Pragu 1936.

- 3.9.1931. kralj objavio novi tzv. Oktroirani ustav Kraljevine Jugoslavije (nije ga donio parlament, ve ga je dao oktroirao kralj), kojim zadrao centralistiko ustrojstvo, raspisani izbori za Narodnu skuptinu to kralj vidio kao priliku okupljanja pristaa kraljeve politike u politiku organizaciju tzv. Jugoslavenska radikalno seljaka demokracija (Radikalna + Demokratska + HSS), ali beznaajni ljudi

- 5.-7.11.1932. u Zagrebu sastanak vodstva SDK, prisustvovali i Trumbi (predstavnik federalista) i Mile Budak (Hrvatska stranka prava) gdje prihvaena rezolucija na tekst Ante Trumbia tzv. Zagrebake punktacije (6 toaka) ija osnova: narodni suverenitet, rjeenje hrvatskog pitanja trai se u zajednikoj dravi, a ta se drava mora temeljiti na slobodnoj volji lanova asocijacije, izjanjavaju se za prureenje drave

- 1933. Vladko Maek uhien radi sudjelovanja na sastanku SDK, na kojem su prihvaene Zagrebake punktacije, te je osuen na tri godine zatvora koje izdravao u Srijemskoj Mitrovici

USTAKA EMIGRACIJA

- dio hrvatske opozicije traio je rjeenje hrvatskog pitanja izvan Jugoslavije, hrvatska emigracija formirana poslije 1929. vue korijen iz marginalne HSP, vodstvo HSP preuzima Ante Paveli koji istupa sa programom HSP-a:

1. republikanizam

2. vjernost nauci Ante Starevia i pozivanje na hrvatsko dravno pravo

3. potrebu ujedinjenja svih hrvatskih zemalja, ukljuujui Bosnu i Hercegovinu, u jednu samostalnu i neodvisnu hrvatsku dravu

- poslije atentata u Skuptini poinju i pripreme za osnivanje ilegalnih omladinskih oruanih grupa

- Paveli 1929. naputa zemlju i odlazi u Austriju, s voom makedonske emigracije Vanom Mihailovim zakljuuje sporazum o zajednikoj suradnji s ciljem izdvajanja Hrvatske i Makedonije iz K SHS zbog ega osueni na smrt u odsutnosti

- Paveli ubrzo odlazi u faistiku Italiju gdje nailazi na suradnju jer Italija zainteresirana za dijelove hrvatskog teritorija

- pouzdani podaci o postojanju ustake organizacije datiraju iz 1932. kada se zvala Ustaa hrvatska revolucionarna organizacija, glavni organizacijsko-programatski dokumenti su Ustav i Naela hrvatskog ustakog pokreta, najvii glavni organ je Glavni ustaki stan s poglavnikom Antom Paveliem

ATENTAT U MARSEILLEU

- francuski ministar vanjskih poslova Barthou posjetio Beograd kako bi se raspravila vanjskopolitika situacija te dogovoren posjet kralja Aleksandra u Francusku 1934.

- saznavi za put Paveli poinje pripremati atentat te za glavnog efa grupe uzeo Eugena Didu Kvaternika, atentatori se pripremali u Maarskoj

- dvije skupine atentatora; marseljsku (Vlada-ofer i Mijo Kralj) i pariku (ako atentat u

Marseillesu ne uspije)

- kralj Aleksandar krenuo na razarau Dubrovnik iz Boke Kotorske, te nakon to je uplovio u Marseilles doekao ga Barthou, te nakon to su krenuli u automobilskoj kolini prema vijenici

- atentat na kralja Aleksandra izveden 9.10.1934. u Marseilleu kada ubijen i Barthou, atentator Veliko Kerin (Vlada-ofer, pripadnik VMRO-a), koji na mjestu ubijen

- saznalo se da za atentat odgovorni Paveli i Kvaternik koji u odsutnosti osueni na smrt

- kralja Aleksandra naslijedio njegov sin Petar koji tada maloljetan pa do punoljetnosti umjesto njega vlada namjesnitvo koje sainjavaju knez Pavle, dr. Radenko Stankovi i dr. Ivo Perovi, no glavna osoba knez Pavle

HRVATSKA POLITIKA U DOBA NAMJESNITVA

HRVATSKO PITANJE U ARITU POLITIKE KRIZE

- knez Pavle teio ublaavanju diktatorskog reima, pustio Maeka iz zatvora i raspisao izbore te odobravao obranu rada politikih formacija pa tako SDK + Demokratska stranka + Zemljoradnika stranka + JMO Udruena opozicija s nositeljem Vladkom Maekom, nositelj vladine liste predsjednik vlade Bogoljub Jefti, rezultati izbora : vladina lista 60,6 % (303 mandata), a udruena opozicija 37,4 % (67 mandata)

? prema izbornom zakonu kandidatska lista koja dobije veinu automatski dobiva 3/5 svih mandata, a zatim sudjeluje u diobi ostalih mandata

- Pavle na vlast doveo kombinaciju Radikala, SLS i JOM na elu s dr. Milanom Stojadinoviem, nova vladavinska formacija tzv. Jugoslavenska radikalna zajednica tzv. Jereza, Pavle pozivao i Maeka u vladu to ovaj uvjetovao ukidanjem Oktroiranog ustava pa nita od toga

- Stojadinovi se sve vie okree Njemakoj i Italiji, a u Hrvatskoj jaa Udruena opozicija s Maekom pa Pavle raspisuje ranije izbore da provjeri birako tijelo, rezultati : vladina lista 54% (306 mandata) a opozicija 44% (67 mandata)

- Stojadinovi podnio ostavku, mandat za sastav nove vlade povjeren Dragii Cvetkoviu

SPORAZUM CVETKOVI MAEK

- Cvetkovieva vlada formirana 1939. preteno sastavljena od pristalica Jereze sa ciljem ostvarenja sporazuma s Maekom iji izvritelj Cvetkovi koji stoga postavljen za knezovog opunomoenika

- prvi susret Cvetkovi Maek u Zagrebu 2.4.1939. s ciljem da se utvrdi teritorijalni opseg Hrvatske, a zatim i njen posebni poloaj

- cjelokupni tekst sporazuma utvren 27.4.1939. no knez Pavle ga nije prihvatio jer se ne slae sa odredbom o plebiscitu (definitivni opseg Banovine Hrvatske odredit e se odlukom naroda putem glasanja)

- zbog sve vee prijetnje izbijanja 2. svjetskog rata knez na kraju prihvatio predloen tekst u kojem se vie ne trai plebiscit i sporazum Cvetkovi-Maek potpisan 26.8.1939.- Cvetkovi podnio ostavku vlade, a knez Pavle mu ponovno povjerio mandat za sastav nove vlade u koju uao i Maek

- objavljena i Uredba o Banovini Hrvatskoj, Pavle potpisao rasputanje Narodne skuptine i Senata

BANOVINA HRVATSKA

- knez Pavle bio je protiv promjene ustava pa je Banovina Hrvatska uspostavljena na temelju Oktroiranog ustava iz 1931.- Banovina Hrvatska ostala integralni dio Jugoslavije, nastala spajanjem 2 banovine Savske i Primorske + kotarevi (Dubrovnik, Travnik, Fojnica, Brko, Gradaac, Derventa, Ilok i id) u kojima ivi vie od 50% hrvatskog stanovnitva, njene nadlenosti : poljoprivreda, trgovina, industrija, ume i rudnici, graevina, socijalne politike, pravda, prosvjeta, port i unutarnji poslovi, financijski poloaj reguliran posebnom uredbom

- Banovina Hrvatska ima zakonodavnu (kralj i hrvatski sabor), upravnu (Banska vlast na elu s banom, za kojeg imenovan ban Ivan ubai) i sudsku vlast (banovinski samostalni sudovi)

POLITIKE STRANKE U OPOZICIJI PREMA SPORAZUMU CVETKOVI MAEK

- sporazum Cvetkovi Maek izazvao burne reakcije :

Demokratska stranka - priklanjaju se ideji stvaranja Velike Srbije, protiv sporazuma, nova parola 'Srbi na okup!' te naglaavaju velikosrpske ambicije, ipak dio stranke podrava sporazum

Radikalna stranka u poetku suzdrana da se ne zamjeri knezu Pavlu, pa kasnije protiv sporazuma

Zemljoradnika stranka dio za, dio protiv sporazuma, sklonost prema federalizmu

Srpska radikalna stranka nova stranka Milana Stojadinovi, protiv sporazuma

Srpski kulturni klub udruenje intelektualaca ocijenilo sporazum negativno

- u Hrvatskoj dvije grupe : 1) pripadnici HSS koji smatrali da Hrvatska dobila premalo

2) ustae zamjerali to je Hrvatska unutar Jugoslavije

KPJ ocijenila sporazum kao negativan politiki potez

HRVATSKA U RAZDOBLJU DRUGOG SVJETSKOG RATA

DRUGI SVJETSKI RAT

- zaotravanje odnosa u Europi emu pridonijela i ekonomska kriza 1929. 1933. te uspon faizma u Italiji i Njemakoj te Japanu emu se protivile zemlje zapadne demokracije kao Velika Britanija, Francuska, SAD i SSSR

- 1935. Njemaka prikljuila Saarsku oblast, 1936. ula u Rajnsku oblast

- 1935. Italija napala Etiopiju talijanski kralj proglaen etiopskim carem

- 1936. njemako-talijanski sporazum, tzv. Osovina Rim - Berlin

- 1938. anlus Austrije od strane Njemake

- 1938. Munchenski sporazum Hitlera, Musolinija, Daladjea i embrlena da ehoslovaka ustupi Njemakoj Sudetsku oblast, 1939. njemake trupe ule u ehoslovaku i Moravsku, Slovaka stavljena pod posebnu njemaku zatitu

- 1939. Italija napala Albaniju

- 1.9.1939. Njemaka napala Poljsku (Gdanjsk), poetak II. Svjetskog rata

- SSSR izvan sukoba jer 1939. potpisao sporazum s Njemako o nenapadanju na 10 godina, no 1941. Hitler napao SSSR, pa Rusi uli u rat

- SAD ulaze u rat nakon japanskog napada na Pearl Harbour 7.12.1941.

- 1940. Trojni pakt (Japan + Njemaka + Italija)

- tijek II. Svjetskog rata :

1. faza 1939. 1941. (ulazak SSSR u rat)

2. faza 1941. 1943. (kapitulacija Italije, prvi porazi)

3. faza 1943. 1945. (otvaranje druge fronte na zapadu)

SLOM KRALJEVINE JUGOSLAVIJE

- kako bi napad na SSSR (operacija ''Barbarossa'') bio to sigurniji prvo treba Jugoslaviju vezati za sile Osovine, prvo Hitler jugoslavenskoj vladi nudio zakljuivanje pakta o nenapadanju, no onda poveao zahtjeve inzistirajui da Jugoslavija ue u Trojni pakt

- na sjednici Krunskog savjeta prihvaen prijedlog da Jugoslavija ue u Trojni pakt no istodobno pregovori Jugoslavije sa SAD i Velikom Britanijom koji inzistiraju da Jugoslavija ne ue u Trojni pakt no na ponovnom sastanku Krunskog vijea Jugoslavija odluila pristupiti paktu to potpisano 25.3.1941.

- nakon ulaska Jugoslavije u Trojni pakt 27.3.1941. u Beogradu izvren oficirski pu kojim sruena namjesnika vlada te za predsjednika vlade postavljen general Duan Simovi te za prvog potpredsjednika postavljen Vladko Maek- saznavi za pu u Beogradu Hitler odluio napasti Jugoslaviju 6.4. to zapoelo bombardiranjem Jugoslavije, kralj, vlada, Maek i ubai napustili zemlju, zbog nemogunosti obrane 17.4.1941. Jugoslavija potpisala bezuvjetnu kapitulaciju te njen teritorij okupiran od Njemake, Italije, Maarske i Bugarske

NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA

- zapoeli pregovori Mussolinija s Paveliem : ustaama e se omoguiti vlast u Hrvatskoj, a Italija e dobiti odreene teritorije

- dok Italija svoje planove vee uz Pavelia, Njemaka se okree Maeku i HSS, no Maek odbija ponudu Njemake i ulazi u Simovievu vladu te se sada i Njemaka okree Paveliu i ustaama

- 10.4.1941. sa ulaskom njemakih trupa u Zagreb Slavko Kvaternik preko radio-postaje Zagreb proglasio uspostavu NDH, Paveli preuzeo vlast u prvoj hrvatskoj dravnoj vladi kao poglavnik NDH

- odreivanje granice NDH u pregovorima s Italijom odreene tzv. Rimskim ugovorom 18.5.1941. :

1. dokument utvruje granicu izmeu NDH i Italije kojim Italija dobila najrazvijeniji dio hrvatske obale

2. dokument obvezuje NDH da nee na jadransko-primorskom podruju podizati nikakve vojne objekte

3. dokument precizira politiki odnos NDH i Italije (nakon kapitulacije Italije ti krajevi vraeni NDH)

- na elu NDH poglavnik Ante Paveli, osnovne upravne oblasti 22 upe, nema politikih stranaka ve samo ustake organizacije

- ustaki reim oponaao faistiki u Italiji i Njemakoj, tako u NDH postojali i koncentracioni logori, prvi otvoreni Danica, a najvei Jasenovac osnovan ljeti 1941.

DVIJE KONCEPCIJE O OBNOVI JUGOSLAVIJE

- u bivoj Jugoslaviji organizirale se snage kako bi se obnovila Jugoslavija, formirani u dvije oprene koncepcije:

1) pripadnici pokreta pod vodstvom KPJ i J.B. Tita sreivanje stanja u redovima KPJ nakon dolaska na poloaj generalnog sekretara J.B.Tita, KPJ poinje istupati kao nositelj borbe protiv velesrpske hegemonije, osnivane nacionalne komunistike partije u HR i Sloveniji, njihov glavni cilj: osloboenje od okupatora i obnova Jugoslavije, protiv okupatora borili se u obliku tzv. partizanskog rata, pozivali narod na oslobodilaku borbu tzv. NOP, partizanima rukovodio Glavni tab na elu s Titom

2) etnici pod vodstvom Drae Mihailovia emigrantska vlada prvo odlazi u Atenu, pa Kairo, pa Izrael, pa London

etnike organizacije postojale u Jugoslaviji kao izrazita velikosrpska organizacija, poluvojna organizacija pod vodstvom Koste Milovanovia Peanca, no tada novo okupljanje etnika pod vodstvom Drae Mihailovia koji uspio

savladati svog protivnika Peanca i dao ga strijeljati, kada Nijemci zapoeli ofenzivu na partizansko podruje etnici im se pridruili s ciljem unitenja Titovog NOP-a, etnici dobili podrku emigrantske vlade koja ih smatrala ''jugoslavenskom vojskom u domovini'' te imenovali D. Mihailovia u ministra vojske i mornarice te zamjenikom vrhovnog zapovjednika dakle kralja

ANTIFAISTIKA BORBA U HRVATSKOJ

- u ljeto 1937. na elo KPJ dolazi J.B.Tito te osniva Centralni komitet KPJ predvoen Titom kao glavnim sekretarom

- prvi partizanski odred u HR osnovan u okolici Siska 22.6.1941. tzv. Sisaki partizanski odred koji je napad na SSSR vidio kao znak poetka antifaistike borbe

- partizanske jedinice naroito su se umnoile u krajevima sa srpskim stanovnitvom, Hrvati za HSS koji protiv komunista i ustaa

- 1941. formiran Glavni tab Hrvatske kao sredinji rukovodei organ antifaistike borbe u HR, glavni zapovjednik Ivan Rukavina- meu vodeim ljudima antifaistikog pokreta u Hrvatskoj bio i Andrija Hebrang kao sekretar CK KPH, no s njegovim politikim potezima nije se slagao vrhovni tab i Politbiro pa uklonjen s funkcije sekretara

- 1942. KPJ odluila formirati najvie politiko predstavniko tijelo jugoslavenskih zemalja to izvreno u Bihau 1942. osnivanjem AVNOJ-a

- 1943. u Hrvatskoj osnovan ZAVNOH s predsjednikom Vladimirom Nazorom- na drugom zasjedanju AVNOJ-a 1943. u Jajcu donesena odluka o izgradnji nove Jugoslavije na federativnoj osnovi, izbjeglikoj vladi oduzeta prava, kralju Petru II. Zabranjen povratak u zemlju, osnovan Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije koji preuzima ulogu vlade, od tada se Jugoslavija naziva Demokratska federativan Jugoslavija

- na treem zasjedanju ZAVNOH-a 1944. u Topuskom potvrene odluke sa drugog zasjedanja AVNOJ-a i proglaena Federativna drava Hrvatska kao dio DFJ

HSS U GODINAMA RATA (nepotpuno)

- osnovno politiko gledite Maeka i vodstva HSS nakon proglaenja NDH je da se ne prua otpor novonastalom stanju no u obraanju britanskom ministru vanjskih poslova A. Edenu istie da je HR ostala demokratska i da ju ne treba poistovjeivati s NDH i Pavelievom marionetskom vladom

- za vrijeme NDH zabranjene sve politike stranke koje ometale rad ustakog pokreta pa i HSS

- Maek inzistirao na pasiviziranju HSS kako bi izbjegao unutarnju politiku diferencijaciju, a ustae silom htjele u svoje redove regrutirati zastupnike HSS , no akcija davala slabe rezultate

NOVA ORIJENTACIJA SAVEZNIKA U ODNOSU PREMA NOP

- etnici i dalje surauju s Njemakom i Italijom, NOP jedina snaga u Jugoslaviji koja se bori protiv faistikih neprijatelja te NOP tretiran kao ratni saveznik

- Churchill smatra da treba povezati emigrantsku vladu i NOP, no da bi se to ostvarilo, emigrantska vlada mora se odrei Drae Mihailovia, tada predsjednik vlade Boidar Puri koji ne da Drau Mihailovia pa na kraju uklonjena Purieva vlada te novi predsjednik vlade Ivan ubai- Tito prihvatio pregovore sa ubaiem koji odrani na Visu 1944., potpisan Viki sporazum kojim se ubai obvezuje :

- sastaviti vladu od onih koji su bili za NOP te njihova glavna dunost organizirati pomo partizanskoj vojsci

- nova izbjeglika vlada e deklaracijom priznati NOB te federativno ureenje Jugoslavije

- nova se vlada odrie etnikog pokreta i D. Mihailovia

- nakon zaposjedanja Srbije nastavljeni razgovori sa ubaiem u Beogradu, donesen Beogradski sporazum 2.11.1944. kojim:

- utvruje se da se kralj Petar II. nee vraati u zemlju

- kraljevsku vlast obavljat e Kraljevsko namjesnitvo od 3 lana

- o konanom ureenju drave odluit e Ustavotvorna skuptina

- AVNOJ ostaje vrhovno zakonodavno tijelo

- formirat e se jedinstvena vlada od NKOJ i kraljevske vlade

NAPORI ZA SPAAVANJE NDH

- kako je postajalo sve oitije da e Njemaka izgubiti rat da bi se sauvala hrvatska drava trebalo ju je to prije vezati za saveznike

- glavni zagovornici traenja izlaza za NDH su dr. Mladen Lorkovi i ministar unutarnjih poslova Ante Voki, tada ministar oruanih snaga u vladi NDH koji su se povezali s prvacima HSS te pripremili plan formiranja zavjerenike grupe koji predviao razoruanje njemake vojske, odstup Pavelia i formiranje nove vlade od predstavnika HSS

- od samog poetka Lorkovi i Voki o planu obavijestili Pavelia koji o svemu obavijestio nijemcalog poslanika u NDH Kaschea, te tako onemoguio akciju

- tada zatraena ostavka Lorkovia i Vokia te uslijedila hapenja svih umijeanih u akciju, oni zatvoreni u Lepoglavi, gdje su za vrijeme povlaenja ustake vlade 1945. ubijeni

HRVATSKA U ZAVRNICI RATA

- u Zagreb dolazili predstavnici razliitih antikomunistikih grupacija da s ustakim voama i ostalim hrvatskim politikim initeljima pregovaraju o zajednikom otporu NOP-u, npr. pokuaj osnivanja Crnogorske narodne vojske podrane od NDH i stvaranje antikomunistikog bloka by Draa Mihailovi, ili antikomunistika koalicija protiv NOP by general Rupnik i ljubljanski biskup Gregor Roman- no jugoslavenska armija potpomognuta saveznicima sve se vie pribliavala Zagrebu

- posljednji pokuaj spaavanja NDH uinjen upuivanjem memoranduma ustake vlado Anglo-amerikancima u tab feldmarala Aleksandera u Italiji, NDH spremna stati na stranu saveznika protiv NOP-a, no odgovor nikada nije stigao, a 6.5.1945. Paveli i ustaka vlada napustili Zagreb povlaei se prema austrijskoj granici, bjeei iz Hrvatske bili zaustavljeni na poljanama ispred Bleiburga od engleske vojske i generala Patricka Scotta, koji ih je predao jugoslavenskoj armiji koja zarobljenike odvela u Titovu Jugoslaviju gdje izvreni masovni masakri, preivjeli morali na ''krini put'' na kojem izloeni strahovitim mukama

- Zagreb napustio i Vladko Maek koji umro u SAD 1964.

HRVATSKA U SOCIJALISTIKOJ JUGOSLAVIJI

HRVATSKA U PRVIM POSLIJERATNIM GODINAMA

- obnova jugoslavenske drave bila je rezultat politike velikih sila udruenih u antifaistiku koaliciju, vladajuu poziciju u novoj Jugoslaviji osigurala KPJ, nova Jugoslavija podijeljena na 6 drava : Slovenija, Hrvatska, BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija- jugoslavenska armija uspostavila potpunu kontrolu nad cijelim hrvatskim teritorijem 1945., u Zagreb stigla i vlada FD HR formirana u Splitu 1945. s predsjednikom Vladimirom Bakariem, ZAVNOH preimenovan u Narodni sabor Hrvatske kao privremeno predstavniko tijelo

1945. formirana jedinstvena jugoslavenska vlada, predsjednik vlade J.B. Tito, a ubai ministar vanjskih poslova, uspostavljeno Kraljevsko namjesnitvo koje postojalo do jeseni 1945. kada odrani izbori za Ustavotvornu skuptinu na kojima sudjelovala samo Narodna fronta

- na prvom zasjedanju Ustavotvorne skuptine ukinuta monarhija i proglaena republika FNRJU 29.11.1945.

- potkraj sijenja 1946. izglasan ustav po uzoru na Staljinov ustav u SSSR, Hrvatska promijenila naziv u Narodna republika Hrvatska

- lanice samo formalno na federativnoj razini, stvorena tzv. partijska drava prema sovjetskom modelu, provedena agrarna reforma, konfiskacija imovine i nacionalizacija imovine graanskog sloja, nacionalizacijom sitne trgovine skoro do kraja likvidirano privatno vlasnitvo, provodila se i prisilna kolektivizacija sela

- u Hrvatskoj nametnuta krivnja za ustake zloine

- Alojzije Stepinac optuen da je za vrijeme rata suraivao s okupatorom i ustaama te osuen na 16 godina zatvora i prisilnog rada

- 1948. sukob FNRJ sa SSSR jer Staljin htio Jugoslaviju podrediti gospodarskim i politikim interesima SSSR te Informbiro (organizacija 12 komunistikih partija) zapoeo pritisak na Jugoslaviju, SSSR proveo totalnu ekonomsku blokadu Jugoslavije, pristae Informbiroa u Jugoslaviji proganjane i ubijane

- Srpski urevdanski ustanak 6.5.1950. formiranje srpske frakcije u KPH s parolom ''za kralja i otadbinu'', vojska pobunu brzo uguila

- Andrija Hebrang uhien pod optubom da surauje sa SSSR te ubijen

- partijski vrh ukinuo dravno upravljanje privredom i uveo samoupravljanje

HRVATSKA POLITIKA EMIGRACIJA

- u vrijeme sloma NDH krajem II. svjetskog rata domovinu napustio znatan broj politikih djelatnika vezanih za ustaku vlast, ali i drugih orijentacija, tako u zemljama Europe, sjeverne i june Amerike nala se brojna hrvatska politika emigracija koja se dijelila u dvije skupine : 1) pripadnici HSS2) pripadnici ustakog pokreta- 1) boravivi u Parizu Maek se povezao s Milanom Gavriloviem , predsjednikom Zemljoradnike stranke i zajedno su osnovali Meunarodnu seljaku uniju 1947, u Washingtonu

- Maek u prvoj fazi emigracije ostajao uz jugoslavensko rjeenje, ali traio konfederaciju kasnije se izjanjavao za suverenu i samostalnu Hrvatsku, nakon njegove smrti njegov rad nastavio dr. Juraj Krnjevi- 2) ustaki pokret i Ante Paveli u Austriji, neki lanovi ustake vlade izrueni Titovoj Jugoslaviji i objeeni, Paveli ubrzo odlazi u Rim gdje formira Hrvatski dravni odbor, prebacivi se u Buenos Aires okuplja se oko organizacije Hrvatski domobran u borbi protiv Jugoslavenske drave

- u Buenos Airesu povezuje se s Milanom Stojadinoviem sa ciljem zajednikog istupanja Hrvata i Srba protiv komunistikog reima u Jugoslaviji

- zatim Paveli osnovao Hrvatsku dravotvornu stranku pa ju pretvara u Hrvatski oslobodilaki pokret kojeg nakon njegove smrti nastavio Stjepan Hefer no iz nje nastala frakcija pod istim imenom na elu sa Vjekoslavom Vraniem

ZAOTRAVANJE MEUNACIONALNIH I MEUREPUBLIKIH ODNOSA U JU

- ostvareno ''bratstvo i jedinstvo'' ubrzo se pokazalo kao privid

- u Srbiji dolazi do otpora ureenju Jugoslavije zbog autonomnih pokrajina Vojvodine i Kosova unutar srpske republike

- u Hrvatskoj nezadovoljstvo Jugoslavenskim centralizmom koji sputava hrvatsku samostalnost

- u Sloveniji otpor zbog koncentracije kapitala u Jugoslaviji

- federalizam u Jugoslaviji samo teorija, Jugoslavija optereena sukobom srpske dravne ideje i nesrpskih naroda koji tee uvrenju svojih republika kao nacionalnih drava

- 50-ih i 60-ih ozbiljna kriza u Jugoslaviji, istie se gospodarsko iskoritavanje Hrvatske

- 1965. zapoela privredna reforma

OTPOR KULTURNOJ AGRESIJI NA HR

- pristupilo se umjetnom izjednaavanju i stapanju nacionalnih kultura to se posebno iskazivalo u podruju knjievnosti i jezika

- 1954. Novosadskim dogovorom utvruje se da je jezik Hrvata, Srba i Crnogoraca jedan jezik te da im je knjievni jezik jedinstven, jedinstven pravopis objavljen 1960.

- nametanjem srpskog kao dravnog jezika hrvatski je sveden gotovo na lokalno narjeje

- Matica Hrvatska uz Drutvo knjievnika Hrvatske postala aritem otpora partijskoj politici na planu jezika i sveukupne kulture, te 17.3.1967. objavili ''Deklaraciju o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika'' kojom se utvruje da se hrvatski jezik dovodi u neravnopravan poloaj, deklaracija prvo odjavljuje tjednik Telegram te naila na osudu KPJ i Tita te mnogi morali podnijeti ostavke

HRVATSKI NACIONALNI POKRET

- 1967. i 1968. vei dio do tada vodeih partijskih funkcionara u Hrvatskoj napustio svoja dotadanja mjesta te na istaknute dunosti doli mladi partijski kadrovi koji se zalagali za neophodne radikalne politikog i gospodarskog stanja

- tako se oblikovali elementi hrvatskog nacionalnog programa s ciljem da se za hrvatski suverenitet treba izboriti, u Hrvatskoj dva sredita nacionalnog pokreta : CK SKH i Matica hrvatska

- u borbu za novi gospodarski i politiki sustav ula i Slovenija (''cestna afera'' oko raspodjele meunarodnog kredita za izgradnju cesta po republikama)

- unitaristi odluili napasti hrvatsko rukovodstvo napisima o jaanju hrvatskog nacionalizma, posebno se istakao Milo anko kao potpredsjednik Savezne skuptine te 1970. deseta sjednica CK SKH na kojoj odlueno da e CK SKH provesti borbu protiv unitaristikih i centralistikih snaga, anko dao ostavku

- 1970. Tito najavio formiranje Ustavne komisije na elu s Eduardom Kardeljem s ciljem predlaganja reforme federacije koja prihvaena ustavnim amandmanima 1971.- 1971. tzv. Hrvatsko proljee, masovni narodni pokret, uz CK SKH i Maticu hrvatsku i tree politiko sredite : studentski pokret, glavni cilj : konstituiranje HR unutar Jugoslavije- uslijedio trajk studenata i poziv rukovodstva Hrvatske (od strane Tita) u Karaorevo 30.11. i 1.12.1971. gdje Tito osudio njihovu politiku, rukovoditelji iz Hrvatske podnijeli ostavke, Matica hrvatska zabranjena, postavljeno novo posluno partijsko rukovodstvo

KRONIKA POSLJEDNJEG DESETLJEA

- 1979. umro umro Eduard Kardelj, a 4.5.1980. u Ljubljani umro Tito- sredinom 80-ih na elo SK Srbije dolazi Slobodan Miloevi te poinje borbu za realizaciju velikosrpskog programa, cilj njegove politike : stvaranje jedinstvene srpske drave s likvidacijom Kosova i Vojvodine te nametanje velikodravnog centralizma u Jugoslaviji

- SK Srbije forsira odravanje kongresa SKJ 20.-22.1.1990. na kojem zbog neslaganja oko rjeenje jugoslavenskog pitanja slovenski i hrvatski delegati napustili kongres pa se SKJ raspao

- poinje osnivanje prvih politikih stranaka u Hrvatskoj, te u proljee 1990. odrani prvi viestranaki izbori u Sloveniji i Hrvatskoj

- 30.5.1990. odrana prva sjednica novoizabranog Hrvatskog sabora, predsjednik Hrvatske postao Franjo Tuman, predsjednik Sabora arko Domljan, predsjednik Vlade Stipe Mesi- 22.12.1990. Hrvatski sabor usvojio novi demokratski ustav RH

- u svibnju 1991. na referendumu u Hrvatskoj 94% glasaa izjasnilo se za punu samostalnost i suverenost Hrvatske te je Hrvatski sabor 25.6.1991. Hrvatsku proglasio samostalnom i suverenom dravom

- u lipnju 1991. zapoeo rat u Sloveniji, trajao 10 dana

- u ljeti 1991. razbuktao se rat u Hrvatskoj

- 15.1.1992. Hrvatsku priznale lanice EU

- 22.5.1992. Hrvatska primljena u UN

HRVATSKA U SOCIJALISTIKOJ JUGOSLAVIJI

HRVATSKA U PRVIM POSLIJERATNIM GODINAMA

- vladajua pozicija u obnovljenoj Jugoslaviji KPJ

-obnovljena Jugoslavija 6 federalnih drava: Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Makedonija

- jedinice JNA uspostavile punu kontrolu nad cijelim hrv. prostorom poetkom svibnja 1945. (8.5. uli u Zagreb)

-u ZG stigla i vlada Federalne Drave Hrvatske (vlada formirana u Splitu 14.4.1945., predsjednik Vladimir Bakari)- srpanj 1945. ZAVNOH na 4. zasjedanju mijenja ime u Narodni sabor Hrvatske (kao privremeno predstavniko tijelo do konanog ureenja drave)

- na temelju sporazuma TITO UBAI poetkom oujka 1945. formirana JEDINSTVENA JUGOSLAVENSKA VLADA (predsj. Tito, ubai ministar vanjskih poslova)

-uspostavljeno i Kraljevsko namjesnitvo (Sran Budisavljevi, Ante Mandi, Duan Sernec) postojalo do jeseni 1945. g.

-11.11.1945. odrani izbori za Ustavotvornu skuptinu na kojima je sudjelovala samo Narodna fronta kao masovna organizacija pod nadzorom KPJ

- 29.11.1945. prvo zasjedanje Ustavotvorne skuptine ukinuta monarhija i proglaena republika pod nazivom Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ)

-u skladu sa svojim programom, KPJ osigurala potpunu politiku vlast u zemlji, uvela diktaturu, provodei progone i teror nad svojim politikim protivnicima

-kraj sijenja 1946. u Ustavotvornoj skuptini u Beogradu izglasan je Ustav obnovljene jugoslavenske drave (po uzoru na Staljinov ustav u SSSR-u iz 1936. g.)

-u skladu sa saveznim ustavom, i Hrvatska je promijenila naziv umjesto Federalna Drava Hrvatska (FDH) nazivala se Narodna Republika Hrvatska- 1947. Ustavotvorni sabor Hrvatske izglasao i proglasio Ustav Narodne Republike Hrvatske

- iako je obnovljena Jugoslavija po ustavu bila federativna drava, taj je federalizam bio samo deklarativan

-lanice jugoslav. federacije imale su samo formalnu samostalnost, a u praksi je provedena stroga centralizacija vlasti na saveznoj razini ( sva vlast koncentrirana u dravnom vrhu Jugoslavije, a dr. vlasti provodile su politiku koju je odreivala Partija, tj. njen Politbiro na elu s Titom kao generalnim sekretarom

-tako je stvorena PARTIJSKA drava po uzoru na sovjetski model

-s uspostavljanjem jednopartijske vlasti, tekao je i proces razvlatenja imunih graana i seljaka

-1945. provedena AGRARNA REFORMA oduzeta zemlja svim posjednicima iznad povrine vee od 35 ha

- ta zemlja veinom je pretvorena u dravna poljoprivredna dobra, a dijelom je podijeljena siromanim seljacima

-izvrena je i KONFISKACIJA IMOVINE vlasnika koji su poslovali u ratno doba

-potkraj 1946. izvrena je i NACIONALIZACIJA imovine graanskog sloja

- u proljee 1948. nacionalizirana i sitna trgovina i veina obrtnikih radnji ( gotovo do kraja likvidirano privatno vlasnitvo

- ukinuto je slobodno trite roba i uvedena je planska privreda pod nadzorom drave

- u proljee 1949. uveden je visoki porez na seoska gospodarstva, pa su seljaci morali stupati u seljake radne zadruge ( PRISILNA KOLEKTIVIZACIJA SELA

- uvoenje komunistikog reima uvelo je jugoslavenske zemlje u totalitarizam i odvojilo ih od Srednje i Zapadne Europe

- uspostavljen potpuni sustav partijskog jednoumlja komunisti na svim vanim pozicijama

- Hrvatska teret krivnje za ustake zloine

-netolerancija komunistikog reima prema vjerskim zajednicama, osobito Katolikoj crkvi ostala jedina institucija izvan kontrole vlasti ( katolikim upnicima i samostanima oduzeta su imanja i nekretnine, crkvene kole izgubile pravo javnosti, a Bogoslovni fakultet bio je iskljuen iz Sveuilita u Zagrebu

-mnogi sveenici bili su politiki osumnjieni i osuivani ( pod najveim udarom reima zagrebaki nadbiskup Alojzije Stepinac ( uhien 18.9.1946. i izveden pred sud pod optubom da je za vrijeme rata suraivao s okupatorom i ustakom vlau ( u listopadu 1946. osuen na 16 godina zatvora s prisilnim radom ( 1951. puten na obvezatni boravak u rodno selo Krai, gdje je 1962. umro)

- u opoziciji prema novom komunistikom reimu bilo je lanova HSS-a koji su svog vou vidjeli u Vladku Maeku koji je bio u emigraciji no ta opozicija nije bila organizirana kao prije rata i zato za reim nije bila opasna

- u vrijeme partizanskog rata bila je organizirana i druga seljaka stranka HRSS pod okriljem KPH ona je nastavila djelovanje i u prvim poslijeratnim godinama, no kad se pokuala osamostaliti od KPH, bila je u tome sprijeena te je nakon toga 'partizanska' HRSS potpuno nestala iz politikog ivota Hrvatske

1948. SUKOB KPJ S KP SSSR-A

- sukob FNRJ sa SSSR-om

- Staljin je nastojao potpuno podrediti Jugoslaviju gospodarskim i politikim interesima Sovjetskog Saveza (kao to je napravio s ostalim komunistikim drava Ist. i JI Europe)

-u proljee 1948., uz pomo ostalih komunistikih partija okupljenih u meupartijsku organizaciju 12 komunistikih partija pod nazivom Komunistiki informativni biro ili INFORMBIRO, Staljin je zapoeo estok pritisak na Jugoslaviju s nakanom da ju pretvori u svog satelita

- sastanak Informbiroa u lipnju 1948. u Bukuretu donesena rezolucija u kojoj je rukovodstvo KPJ osueno zbog navodne antisocijalistike politike i nacionalistikog ponaanja

- KPJ pod vodstvom Tita odbacila je te optube i pruila otpor Staljinovu napadu

- SSSR je tada proveo potpunu ekonomsku blokadu Jugoslavije i razvio veliku propagandu kako bi podvojio redove jugoslavenskih komunista i slomio otpor Jugoslavije

- dio pripadnika KPJ iskazivao je vjernost Staljinu i SSSR-u ( protiv njih je Partija istupila vrlo surovo, hapsila ih je i slala u logor na Golom otoku (osueni informbirovci bili su izloeni brutalnim postupcima, progonima izloene i njihove obitelji)

- ta dogaanja odrazila su se i na prilike u Hrvatskoj

- u doba sve veeg zaotravanja odnosa sa SSSR-om u Hrvatskoj je dolo do Srpskog urevdanskog ustanka i formiranja srpske frakcije u KPH

- na urevdan 6.5.1950. izbila je pobuna na Kordunu, Baniji, u Lici i Bosanskoj Krajini

- glavna parola ustanka bila je 'za kralja i otadbinu'

- vojska je pobunu brzo uguila

- istodobno, u vladi Hrvatske istupa grupa ministara Srba (Rade igi, Duko Brki, Stanko anica Opai) s tvrdnjom da su Srbi u Hrvatskoj u neravnopravnom poloaju te da su srpski ustaniki krajevi materijalno zapostavljeni ( grupa je bila smijenjena, a igi i Brki su zavrili na Golom otoku

- sukob s Informbiroom iskoriten je i za obraun s Andrijom Hebrangom, koji se jo za trajanja NOB-a isticao kao hrvatski komunist i rodoljub s demokratskom orijentacijom ( zbog takvih stavova bio je nepoudan centralistikim i velikosrpskim elementima u vodstvu KPJ

-poetkom svibnja 1948. uhien pod optubom suradnje s SSSR-om te zbog navodno poinjenih greaka u ratu

- nakon duge istrage slubeno je objavljeno da je Hebrang u beogradskom zatvoru u lipnju 1949. 'izvrio samoubojstvo', iako je oito bio ubijen

- privreda Jugoslavije do 1948. bila je tijesno povezana sa SSSR-om zato se sukob s istonim blokom negativno odrazio na ope stanje u Jugoslaviji

- kako bi se ope stanje popravilo (nema rasta industrijske proizvodnje, zapostavljena industrijalizacija, smanjen broj zaposlenih, smanjen izvoz...), partijski vrh odluio se za naputanje sustava dravnog upravljanja privredom i za UVOENJE SAMOUPRAVLJANJA

- lipanj 1950. predaja dravnih poduzea na upravljanje radnicima ( tvornice i poduzea organizirali su se kao da njima upravljaju radnici, osnovani su radniki savjeti i upravni odbori, ALI su sve tvornice i poduzea bila obvezatna na odvajanja za dravne fondove

HRVATSKA POLITIKA EMIGRACIJA

- u vrijeme sloma NDH domovinu je napustio znaajan broj politikih djelatnika vezanih za ustaki pokret i vlast, ali i pripadnika drugih orijentacija (HSS, katoliki intelektualci, kulturni i javni djelatnici) koji su se pribojavali komunistike represije

- i za vrijeme uvrivanja komunistikog reima u Hrvatskoj, mnogi su proganjani Hrvati napustili Hrvatsku

-tako se u zemljama Europe i u Sj. i Ju. Americi nala brojna HRVATSKA POLITIKA EMIGRACIJA

- emigranti iz prolih vremena ekonomski emigranti (teke gospodarske prilike prisilile su ih na iseljavanje)

- iseljavanje u namjeri zaposlenja u inozemstvu nastavljeno je i poslije 1945. ( mnogi od njih djelovali su i politiki, povezujui se s politikom emigracijom

- hrvatska pol. emigracija dijelila se u dvije skupine:

1. pripadnici HSS-a

2. pripadnici ustakog pokreta

1. Pripadnici HSS-a (okupljeni oko Vladka Maeka)

- Maek je nakon rata boravio u Austriji, Francuskoj i Americi

- u Parizu je uspostavio veze s prvacima seljakih stranaka Bugarske, Maarske i Rumunjske te s dr. Milanom Gavriloviem, predsjednikom Zemljoradnike stranke iz doba stare Jugoslavije

- rezultat tih dogovaranja: osnivanje MEUNARODNE SELJAKE UNIJE (osnovana u Washingtonu u ljeto 1947.)

- Maek preselio u SAD i ivio u Washingtonu do svoje smrti 1964. godine

- *Meunarodna seljaka unija razvijala je svoju djelatnost temeljenu na seljakoj ideologiji, tj. na traenju uporita u seljatvu kao drutvenom sloju koji se svojom brojnou i organiziranou mora suprotstaviti komunistikoj diktaturi

- Maek je u taj pokret ukljuio i HSS, mislei kako e dobiti iru podrku zapadnih demokracija za promjenu stanja u Hrvatskoj, no takva je podrka izostala

- Maekova politika osnova za budunost Hrvatske, s godinama u emigraciji se mijenjala od poetnog stajalita o jugoslavenskom rjeenju, preko konfederacije, do izjanjavanja za suverenu i samostalnu hrvatsku dravu u zavrnom razdoblju svoje emigracije

- dio hrv. pol. emigracije slijedio je Maeka, priznajui ga jedinim voom hrvatskog naroda i glavnim predstavnikom hrv. politike emigracije

- poslije Maekove smrti, na elo te grupacije stao je Juraj Krnjevi, koji se jo 1952. izjanjavao za stvaranje samostalne hrvatske drave izvan Jugoslavije

- s vremenom, utjecaj HSS-a u emigraciji slabi

2. Pripadnici ustakog pokreta i vlasti (okupljeni oko Ante Pavelia)

- ustaki pokret poslije sloma NDH naao se po drugi put u emigraciji

- Ante Paveli i dio hrv. vlade prebacio se u Austriju, odakle je Paveli preao u duboku konspiraciju, dok nije pripremljen njegov prijelaz u Italiju

- ujesen 1946. stigao je u Rim gdje je poeo okupljati svoje suradnike ( tu je formirao i HRVATSKI DRAVNI ODBOR (na elu Lovro Sui, Mato Frkovi, Boidar Kavran)

- nakon nekog vremena, Paveli se prebacio u Ju. Ameriku i nastanio se u Buenos Airesu u Argentini, gdje je prije rata djelovala ekspozitura ustake organizacije Hrvatski domobran

- tamo je Paveli poeo okupljati hrv. emigrante s programom borbe protiv jugoslavenske drave

- povodom proslave desete obljetnice proglaenja NDH (1951.) Paveli je ponovno objavio ustrojavanje hrvatske dravne vlade, kojoj je kao poglavnik bio na elu ( + Andrija Artukovi, Vjekoslav Vrani, Rafael Boban, Stjepan Hefer i dr.)

- u Argentinu su pristizali i drugi ustaki emigranti i razvija se sve vea politika aktivnost

- Paveli se u ljeto 1954. sastao s Milanom Stojadinoviem ( cilj njihova sastanka bio je da se ispita mogunost zajednikog nastupa Hrvata i Srba u izbjeglitvu protiv zajednikog neprijatelja komunistikog reima u Jugoslaviji

- radilo se o planu stvaranja posebnih drava Hrvatske i Srbije nakon razbijanja Jugoslavije i o uspostavljanju dobrosusjedskih odnosa meu njima

- nova Pavelieva akcija: osnivanje Hrvatske dravotvorne stranke ustakom pokretu dano primjerenije ime

- ve 1956. on nastoji proiriti svoju emigrantsku pol. aktivnost pretvaranjem stranke u Hrvatski oslobodilaki pokret (HOP)

- poslije Pavelieve smrti (Madrid, 1959.), vrhovni starjeina HOP-a postao je Stjepan Hefer

- Hefer je bio bivi narodni zastupnik HSS-a, a to je izazvalo nezadovoljstvo u redovima starih ustaa, pa se jedna grupa ustakih emigranata odvojila u posebnu organizaciju pod istim imenom, a na elu joj je bio Vjekoslav Vrani

- ustaki pokret sada je bio zahvaen procesom podvajanja u nekoliko grupa

- mada razjedinjene, sve organizacije proizale iz HOP-a imale su jedinstven politiki program: ponovna uspostava Nezavisne Drave Hrvatske u njezinim povijesnim granicama

- Vjekoslav Maks Luburi, nekadanji zapovjednik logora Jasenovac, 1955. doao je u sukob s Paveliem i u panjolskoj je osnovao organizaciju pod nazivom Hrvatski narodni odpor (HNO); organizacija je izdavala i svoje glasilo Drina

- od Pavelia se odvojio i Branko Jeli, nekadanji prisni Paveliev suradnik iz doba prve emigracije

- Jeli je u Zapadnoj Njemakoj formirao organizaciju pod nazivom Hrvatski narodni odbor (imao u programu stvaranje NDH uz podrku svih nacionalno svjesnih Hrvata i ureenje hrvatske drave na naelima ustatva i zapadne demokracije)

- u emigraciji djelovala i ustaka organizacija Hrvatska republikanska stranka, pod vodstvom Ivana Orania; osnovana 1951. u Buenos Airesu

- stranka je izdavala svoj asopis Republika Hrvatska

*u djelovanju hrv. pol. emigracije, znaajno mjesto ima aktivnost Vinka Nikolia koji je 40 godina izdavao i ureivao kulturno-politiki asopis Hrvatska revija; asopis je najprije izlazio u Buenos Airesu, a zatim u Barceloni

-politiki emigranti i hrv. intelektualci koji su nakon sloma hrvatskog nacionalnog pokreta 1971. bjeali u inozemstvo

- da bi se prevladala rascjepkanost emigrantskih organizacija i povezala njihova aktivnost, osnovano je reprezentativno predstavnitvo hrvatske emigracije ( 1974. u Torontu osnovano Hrvatsko narodno vijee (HNV)- djelatnost HNV-a:

1. drava Hrvatska mora obuhvatiti sav etniki i povijesni prostor hrvatskog naroda

2. u dravi Hrvatskoj bit e suveren jedino hrvatski narod

- emigrante su stalno pratili tajni agenti jugoslavenske politike policije iz Uprave dravne bezbednosti (UDB), esto se ubacivali u njihove redove i organizacije, a istaknutije pojedince i likvidirali

ZAOTRAVANJE MEUNACIONALNIH I MEUREPUBLIKIH ODNOSA I REFORMNI POKUAJI

Nacionalne suprotnosti i sukobi

-nacionalne suprotnosti dolazile do izraaja i to u razliitim oblicima i iz razliitih pobuda

-parola 'bratstvo i jedinstvo' pomou nje trebali su se prevladati meunacionalni sukobi i uspostaviti nacionalna tolerancija; s vremenom se pokazalo da je to 'bratstvo i jedinstvo' samo privid

- SRBIJA: otpor federativnom ureenju Jugoslavije iskazivanjem nezadovoljstva s uspostavom i postojanjem dviju autonomnih pokrajina (Vojvodina, Kosovo) unutar srpske republike

- jaala je srpska dravna ideja koja je traila jaanje centralistikog ureenja; velikosrpska ideologija nije nestala

- HRVATSKA: negodovanje zbog novog jugoslavenskog centralizma, koji sputava hrvatsku samostalnost

- SLOVENIJA: pojava otpora centralizmu zbog koncentracije kapitala u Federaciji

- nacionalizam najvee (srpske) nacije bio je prikriven unitaristiko-centralistikom politikom praksom

- sve vie se istie jugounitarizam (unitaristiko-centralistiki model), ponajvie od srpske strane

- za centralizam (hegemonizam) je Rankovi, a za decentralizam (reformator) je Kardelj

- 1957. Kardelj je upozorio na unitaristiko-centralistiku opasnost; rekao da tadanja centralistika dravna struktura provodi 'ovinistiko integralno jugoslavenstvo' pod kojim se obnavlja 'velikosrpski nacionalizam'

-pokazalo se da je federalizam samo teorijska postavka i da je Jugoslavija optereena sukobom izmeu srpske dravne ideje (koja tei uvrenju centralistikog ureenja) i nesrpskih naroda (koji su teili uvrenju svojih republika kao nacionalnih drava

- kraj 50-ih i poetak 60-ih ( Jugoslavija zapada u krizu, dolazi do izraaja sukob interesa meu republikama u saveznim institucijama

1962. sukob oko raspodjele saveznog kapitala; Tito sazvao sjednicu na kojoj je jasno doao do izraaja politiki rascjep u partijskom vrhu-taj se dogaaj moe smatrati prijelomnim, jer je na toj sjednici prvi put priznato postojanje dravne krize koja se vie nee moi savladati

- s jedne strane su bili CENTRALISTI, koji su teili prema velikodravnom hegemonizmu i jo veoj dravnoj regulativi u trinom mehanizmu ( blie staljinizmu

- s druge strane su bili FEDERALISTI, koji su naginjali prema konfederaciji i zapadnom modelu trita uz postojanje tzv. drutvenog vlasnitva ( blie liberalizmu

Poloaj Hrvatske

- Hrvatska u razdoblju od 1945. do potkraj 50-ih godina dosljedno provodi politiku koju je odreivao partijsko-dravni vrh Jugoslavije

- no, sve vie do izraaja dolazi gospodarsko iskoritavanje Hrvatske

- komunistiko rukovodstvo Hrvatske potkraj 1959. shvatilo je da u raspodjeli saveznog kapitala Hrvatska loije prolazi od ostalih republika

- prema zamisli Edvarda Kardelja i Vladimira Bakaria usvojeno je rjeenje da se cijeli savezni kapital treba prenijeti na poduzea, opine i republike, ali da ekonomsku politiku treba voditi u ime razvoja samoupravljanja, a ne ime republika i nacija

- hrv. kulturne institucije i znatan dio hrv. inteligencije poeo se suprotstavljati sve izraenijem unitarizmu u kulturi, koji je zapravo znaio nametanje velikosrpstva prikrivenog partijskim platom

- govorimo o poecima nacionalnog otpora Hrvatske unitaristiko-centralistikim nasrtajima i sve izraenijem velikosrpstvu

- slian proces zapoeo je i u Sloveniji

Obraun s centralistikom strujom

- isforsirana industrijalizacija smanjila je poljoprivredno stanovnitvo zemlje za polovicu; produktivnost u svim sektorima bila je u opadanju to je onemoguavalo istupanje na meunarodno trite ( nametnula se kao neizbjena promjena gospodarskog sustava, to je zahtijevalo i promjene u politikoj organizaciji zemlje (uklanjanje velikodravnog centralizma pa i jednopartijskog reima)

- 2 struje:

1. konzervativna struja dosljednih centralista (predvodi ih Aleksandar Rankovi); prostaljinisti

2. reformisti (predvodi ih Edvard Kardelj)

- izmeu njih bio je Tito koji je u poetku davao 'blagu podrku' konzervativnoj struji, no tijekom 1964. priao je reformistima pa je potkraj godine zakljueno da se privreda DEETATIZIRA (gospodarski ivot zemlje ubudue e regulirati trite, a ne drava; uspostava konvertibilnog dinara; trite odreuje cijene; ukidaju se dr. investicijski fondovi, a taj se kapital prenosi na banke i poduzea)

- tako je 1965. poela PRIVREDNA REFORMA

- sve te mjere objektivno su uvodile kapitalistiki nain poslovanja, ali bez privatnog vlasnitva

- partijski kongres je osudio unitarizam i tako utro put reformi federacije na bazi stvarnog uvaavanja nacionalnih posebnosti

- prostaljinistika struja na svim se razinama protivila izvoenju privredne reforme

- 1. srpnja 1966. na sjednici CK SKJ, Rankovi je iskljuen iz CK SKJ (Titova odluka) na Brijunima

- padom Rankovia, ojaala su republika sredita i otvoren je proces jaoj nacionalnoj afirmaciji republika i pokrajina ( otvoren proces demokratizacije u Jugoslaviji

- promjene su dozvolile i slobodniji politiki ivot u Hrvatskoj ( nova strujanja u kulturnom i umjetnikom stvaralatvu

OTPOR KULTURNOJ AGRESIJI NA HRVATSKU

- usporedno s politikim i privrednim unificiranjem jugoslavenske drave pod komunistikim reimom nakon 1945., tekao je i proces potiskivanja posebnosti nacionalnih kultura

- umjetno ujednaavanje i stapanje nacionalnih kultura s naglaenom tendencijom nametanja srpske kulture kao okosnice integracijskih procesa

- to se posebno iskazivalo u podruju knjievnosti i jezika

- 1960. inicirana je izrada zajednike povijesti knjievnosti 'jugoslavenskih naroda' i zajednike povijesti umjetnosti

- na jezinom planu, znaajan je NOVOSADSKI DOGOVOR IZ 1954. ( utvruje se da je jezik Hrvata, Srba i Crnogoraca jedan jezik, te da im je knjievni jezik jedinstven, iako ima dva izgovora ijekavski i ekavski

- obje te varijante proglaene su ravnopravnima

- 1960. objavljen i zajedniki (jedinstveni) pravopis

- 1961. zapoeo je rad na zajednikom Rjeniku Matice hrvatske i Matice srpske i ujednaavanju strunih terminologija za pravne, ekonomske, prirodoslovne i medicinske znanosti

- unato proklamiranoj ravnopravnosti, u praksi se inilo sve da se hrvatska jezina varijanta potisne i da se svijesti sveukupnog stanovnitva nametnu sva bitna obiljeja srpskog govora kao dravnog jezika

- tome se protivila hrvatska kulturna javnost, posebno djelatnici okupljeni u Matici hrvatskoj i Drutvu knjievnika Hrvatske ( arita otpora partijskoj politici na planu jezika i cjelokupne kulture

- hrv. jezikoslovci ustali u obranu zasebnog hrvatskog jezika

- oni su i javno definirali svoj stav o jezinom pitanju kroz DEKLARACIJU O NAZIVU I P