18

REFERENCE

Sanacija i konstruktivno ojaanje gornjeg ustroja mosta od Pi la.

Povijest Non bene pro toto fibertas venditur auro - Sloboda se ne prodaje ni za svo blago svi-jeta, uklesano je vet u davnim vremenima

Dubrovake Republike nad vratima Lovrijen-ca, neosvojive dubrovake tvrave. Dubrovnik je grad jedinstvene politike j kulturne povi-jesti (Dubrovaka Republika, Gradski statut iz 1272.) te svjetski poznate spomenike batine i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne batine). Tijekom svoje burne povije-sti Dubrovnik je svojom politikom umjenou uspio izboriti potpuni oblik samouprave pa je

stoljeima djelovao kao neutralna, samostalna drava - Dubrovaka Republika. Vrata od Pila ulaz su u Dubrovnik sa zapadne strane. Na Pilama se izmeu dva gotika svo-da nalazi kameni most, djelo slavnog Paskoja

Milievia iz 1471. godine. Rije Pile (pilaD na grkom znai vrata, pa sam naziv zapadnog dubrovakog predgraa svjedoi kako su Vra-

ta od Pila stoljeima bila glavni ulaz u grad. Sastoje se od vanjskih i unutarnjih vrata te dvaju mostova, a na njima su radili brojni kipari i graditelji, meu kojima se istiu Ivan iz Siene (koji je oko 1397. godine izgradio prvi dio kamenog mosta) te domai graditelj Paskoje Milievi (koji je djelovao u drugoj polovini 15. stoljea). Na most se nastavlja i drveni podizni most, koji se u prolosti dizao lancima, protuutezima i vitlom te zatvarao gradska vrata, titei grad od kradljivaca i zvijeri. Za vrijeme Dubrovake Republike Pile su imale vaan geostrateki poloaj pa je shodno tome na hridi podno Pila izgraena drevna utvrda Lovri-jenac, jedina utvrda koja je bila izdvojena iz zidina koje su opasavale tadanji Dubrovnik. U 19. stoljeu zatrpani su dijelovi stupova, vijenaca i dio luka. dok je u 20. stoljeu most dobio kamenu ogradu koja je do tada bila eljezna.

Poetak sanacije Osnovni zahtjev konzervatora bio je da se most obnovi u skladu s izvor-nim izgledom, ka ko u izboru materijala tako i u nainu njihove obrade i ugradnje. Strukturna graa terena na koju su oslonjeni temelji mosta je od vrstog dolomitnog vapnenca, dovoljne nosivosti da preuzme sva optereenja koja se preko temeljne konstrukcije prenose s mosta. Ideja je bila vratiti ambijentalni izgled mosta u izvornom obliku, pa je

I

REFERENCE

Slika 1. Detalj kamene ograde mosta s rozetom Slika 2: Utjecaji u zidu: pomaCi u pravcu globalnih osi Slika 3: Popreni presjek mosta

proraunom ispitana stabitnost i nosivost mosta prema stanju koje e se dobiti nakon izvrene sanacije. Zone tlanih j vlanih naprezanja za pojedine sluajeve optereenja i njihove realne kombinacije nalazile su se u okviru doputenih vri-jednosti, a stabilnost mosta je, unato geometrijskoj nepravilnosti, bila relativ-no povoljna. Iz tog je razloga bilo potrebno osigurati zajedniki rad pojedinih

elemenata konstrukcije kao cjeline. Jedan dio sanacije mosta inile su i rekonstrukcija te konstruktivna sana-cija. Tvrtka Omega Engineering d.o.o. naj j'e je provela proraun prostorne konstrukcije s optereenjima koja od-govaraju realnom djelovanju na most (Slika 2 i 3), dok su se dobiveni re-zultati, maksimalno potujui nepra-vilnosti u geometriji, odnosili na pret-postavljenu dubinu temeljne spojnice pojedinih stupova.

Postupak konstruktivne sanacije Izvoa radova konstruktivne sanacije Spegra Inenjering d.o.o. pod vod-stvom Miljenka Vuia, dip.ing.gra., izvrila je ojaanje gornjeg ustroja mosta sloenim inovativnim postup-kom. Klasini radikalni postupci sidre-nja i ojaanja u ovom sluaju nisu bili prihvatljivi iz vie razloga; koritenje el inih zatega i ploevina dovelo bi, naime, ne samo do poveanja ukupne teine, ve i do koncentra-cije napona i opasnosti od korozije. U tu je svrhu jedino nedestruktivno rjeenje bila uporaba novih tehno-logija iz podruja FRP (Fibre Rein-forced Polymer) sustava. Prednosti ovog novog sustava su otpornost na elektrokemijsku koroziju, visok omjer

vrstoa/teina, raznovrsnost proizvo-da te neosjetljivost na magnetizam. Kao i svakom postupku sanacije, tako je i ovom prethodila kvalitetna pripre-ma podloge. Uklanjanje slojeva asfal-ta i nasipnog materijala te pranje pod-loge od neistoa i nevezanih dijelQva bilo je kljuno za prionljivost sanacij-skih materijala koji su trebali osigurati konstruktivnu stabilnost. Kako je pod-loga bila od poploenog dolomitnog vapnenca povezanog hidraulikim ve-zivom, morala se osigurati veza s FRP materijalima na nain da se povrina poravna primjerenim reparatur-nim mortom. U tu je svrhu koriten PLANfTOP HDM MAXI, dvokompo-nentni visoko duktiln! cementni mort s pucolanskom reakcijom, koji se nano-sio samo na dijelovima gdje se pred-vidjelo ojaanje, u irini oko 20 cm i debljini do oko 2 cm. Na tako pri-premljenoj podlozi moglo se zapoeti slijepljerjem karbonskih lamela CARBOPlJfE 170/100 u duini 17,55 m, pri emu Je koriteno dvokomponen-tno epoksidno ljepilo ADESILEX PG 1, koje je osiguralo dobru prionijivost dva materija la na razliitim bazama.

19

20

REFERENCE

,

Druga faza sanacije

" ,

.'

Druga je faza obuhvaala sidrenje karbonskih lamela u stupove mosta na nain da su krajevi traka sidreni u pripremljene buotine!21 55 mm, dubine 4,5 m. Buotine su prije ugradnje sidara morale biti iste i vrste .

Meusobna suradnja j inenjerska strunost projektanta, nadzora i voditelja gradilita ovdje je pokazala i dokazala alternativnu, inovativ-

Slika 4: Stopa sidra Slika 5: Detalj ZOMe sidrenja Slika 6: Lijepljenje karbonske uadi na zonu sidrenja Sliko 7: Preklapa-nje zavrne zone sidrenja Mapewrap tkaninom

nu metodu sidrenja karbonskom uadi povezanom u snop pomou MAPERQD G tapa od staklenih vlakana 121 10 mm i karbonske tkanine. Ideja je bila sidriti karbonsku lamelu u stupove pomou sendvi ele-menta (Slika 4 i 5). Elementi sidara izvedeni su MAPEWRAP e FIOCCO karbonskom uadi povezanom u snop, utisnutom u otvor, nakon ega je uslijedilo zapu-njavanje buotine injekcijskom epoksidnom smolom. Karbonska uad sastavljena je od velikog broja karbonskih vlakana povezanih u pagu

pomou zatitne mreice. Njihova vlana vrstoa je oko 9 puta ve

Slika 8: Detalj gotove zone sidrenja Slika 9: Posipanje zone sidrenja kvarcom radi bolje prionjivosti Slika 10: Zavrna obrada Adesilex-om PG 1 Slika 11: Zavrna obrada zone

ojaanja vapnenim mortom i nasipavanje tampona

Zavr~na za~tita i poboljanje prionijivasti sa zavrnim slojem izvedeno je premazivanjem povrine lamela epoksidnim mortom ADESILEX PG1 i posipom kvarca (Slika 10). Na kraju je zona ojaanja zatiena

klasinim mortom na bazi vapna, koji je po sastavu odgovarao izvor-nom martu kojim je raena konstrukcija, te je izveden nasip kao poste-ljica za zavrnu oblogu od kamena (Slika 11).

Tehniki podaci Objekt: Most od Pila, Dubrovnik Investitor: Drutvo prijatelja dubrovake starine, Dubrovnik Projektant: Omega Engineering d.o.o., Dubrovnik Voditelj projekta: prof. dr. sc. eljko Pekovi, dipl.ing.grad. Odgovorni projektant konstrukcije: prof. dr. sc. Bla Gotovac, dipl.ing.grad. Glavni izvoa: Graevinar Quelin d.o.o., Dubrovnik Izvoditelj radova iz lanka: Spegra Inenjering d.o.o., Split Konzervatorski nadzor: Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel Dubrovnik Nadzor i dokazivanje kvalitete: IGH d.d., Marko Kovaevi, dipl. ing.grad. Voditelj gradilita: Miljenko Vui, dipl.ing. grad. Vrijeme izvoenja radova: 2008. godina Mapei distributer: Spegra Inenjering d.o.o., Split Mapei koordinator: Dejan omoi, dipl.ing.gra.

Provedeni zahvati konstruktivne konsolidacije mosta od Pila maksimalno su ouvali izvorne oblikovne i konstruktivne elemente graevine a ovom prilikom zahva ljujemo svim stranama na suradnji i uspjeno obavljenom poslu. &Il

Koriteni proizvodi

Proizvodi spomenuti u ovom lanku pripadaju liniji Proizvoda za gradi- , teljstvo. Mapei proizvodi za zatitu betonskih povrina nose CE oznaku sukladno s od,-ed,bo,n

Tehniki listovi su raspoloivi na DVD-u Mapei Globalinfonet i na W\:\I)\(mapei,hr: Adesilex PG1: dvokomponentno tiksotropno epoksi ljepilo za konstrukcijsko lijepljenje. Carboplate: preane lamele od karbonskih vla-kana, predimpregnirane u epoksi smoli, zatiene duplim plastinim filmom. Eporip: dvokomponentno epoksidno ljepilo za konstrukcijska lijeplj'enja i monolitno zalijevanje pukotina u podovima. Mapewrap 31: ljepilo bez otapala na bazi lelati-nozne epoksi smole srednje viskoznosti za impre-gnaciju pri Mapewrap suhom postupku. Maperod G: ekstrudirani tapovi od staklenih vlakana, predimpregnirani modificiranom epok-sidnom smolom. Mapewrap C Fiocco: ue od karbonskih vlaka-na za impregnaciju visokog modula elastinosti. Planitop HDM Maxi (CE EN 1504-3): dvokom-ponentni visoko duktilni cementni mort s puco-lanskom reakcijom.

21

12345