Click here to load reader

Duhovno praćenje

  • View
    259

  • Download
    29

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Text of Duhovno praćenje

  • 2 Duhovno praenje

    SIGLE I KRATICE

    Dokumenti II. Vatikanskog Koncila:

    AA Apostolicam Actuositatem, Dekret o apostolatu laika

    GS Gaudium et spes, Radost i nada, Pastoralna Konstitucija o Crkvi u

    suvremenom svijetu

    LG Lumen Gentium, Svjetlo naroda, Dogmatska Konstitucija o Crkvi

    OT Optatam totius, Dekret o odgoju i obrazovanju sveenika

    PC Perfectae caritatis, Dekret o prilagoenoj obnovi redovnikog ivota

    Djela sv. Ivana od Kria:

    U Uspon na goru Karmel

    N Tamna no

    DS Duhovni spjev

    PLJ ivi plamen ljubavi

    Ostale sigle i kratice:

    SD Salvifici doloris, Spasonosno trpljenje, Pobudnica Ivana Pavla II, KS, dok. 70,

    Zagreb 1984.

    DV Duhovno vodstvo

    DP Duhovno praenje

  • 3 Duhovno praenje

    DUHOVNO PRAENJE (VODSTVO)

    Uvod

    Nakon perioda zanemarivanja, duhovno vodstvo danas ponovno dobiva na znaenju,

    premda Uiteljstvo Crkve nikada nije prestalo preporuivati ovu sistematsku kolu

    unutarnjeg ivota (Ivan Pavao II). Papa Pio XII preporuivao je ovo mudro vodstvo

    smatrajui kako je bez mudrog voe savjesti, u redovitom ivotu, jako teko ispravno i na

    pravi nain pristajati uz impulse Duha Svetoga i suraivati s boanskom milou. Opi poziv

    na svetost u crkvi, jasno istaknut na II Vatikanskom Saboru, doprinjeo je shvaanju da je

    duhovna pomo neto neophodno u postizanju punine kranskog ivota i savrenstva

    ljubavi.

    Duhovno vodstvo, koje je tijekom povijesti imalo razliite denominacije, svoje zaetke

    ima u najranijim vremenima kranstva: u uenju apostola, u prvim asketskim zajednicama, s

    pojavom monatva, kroz srednji vijek sve do naih dana.

    U ranom monatvu pojavljuje se figura duhovni otac, a u ruskom monatvu starec.

    Ovi duhovni uitelji bijahu iznad svega pneumatikos, tj. ljudi Duha, velikog iskustva i

    kreposnog ivota sposobni razumjeti i usmjeravati one koji su traili njihovu pomo. Pomo u

    duhovnom ivotu pruali su kako sveenici tako i laici. Tek u XVI. stoljeu duhovno vodstvo

    postaje institucionalizirana sluba za duhovno izrastanje i duhovnu formaciju. Povezujui ga

    sa sakramentom pokore, postaje usko vezano uz sveeniku slubu. Tijekom stoljea

    unaprijedit e ga mnogi sveci i nauitelji crkve koji su i sami bili duhovni voe i pomonici

    mnogima na putevima duhovnog dozrijevanja. U posljednje vrijeme duhovno vodstvo, u

    svojoj metodi i praksi, biva obogaeno antropolokim znanostima, osobito psihologijom. I

    danas je ono, unato krizama koje ga potresaju, nezamjenjiva duhovna pomo onima koji

    radikalnije ele kroiti putevima Duha.

    Posljednjih godina sve se vie poinje koristiti termin duhovno praenje, iako je

    klasini pojam duhovno vodstvo, ini se, jo uvijek najraireniji1. Duhovno praenje je

    1 Novi rijenik duhovnosti (Nuovo Dizionario di Spiritualit) kojeg su pripremili S. DE FIORES i T.

    GOFFI premda vie rabi termin duhovno vodstvo (direzione spirituale) nego li duhovno praenje (accompagnamento spirituale) ovu materiju ne obrauje u zasebnoj jedinici koja bi imala naslov duhovno vodstvo nego ju obrauje pod pojmom duhovni otac (padre Spirituale). Vidi A. MERCATALI, Padre Spirituale u: Nuovo Dizionario di Spiritualit, VII. izd., str. 1116-1134. Rijenik Mistike (Dizionario di Mistika LEV, Citt del Vaticano 1998., str. 420-424), ovu temu pak obrauje pod naslovom direzione spirituale (duhovno vodstvo) premda koristi i drugi termin duhovno praenje (accompagnamento spirituale). Isto tako koristi izraz i duhovni voa (direttore spirituale) i duhovni pratitelj (accompagnatore spirituale). I mi emo u

  • 4 Duhovno praenje

    moda i ispravniji i precizniji pojam budui je glavni protagonista u duhovnom vodstvu Duh

    Sveti, a duhovni voa (pratitelj) je tu da pomogne penitentu zamijetiti poticaje i djelovanje

    Duha u njegovu ivotu te da mu u tom smislu d korisne savjete i usmjerenja. To je isticao u

    svoje vrijeme jo sv. Ivan od Kria (XVI. st.) otro kritizirajui duhovne voe koji su se

    ponaali kao da su oni glavni protagonisti u ovom iznimno vanom sluenju, te svojim

    neznanjem i neiskustvom nanosili ne male tete svojim penitentima2.

    naem izlaganju takoer upotrebljavati i jedan i drugi termin, tj. i duhovni voa i duhovni pratitelj i sukladno tome duhovno vodstvo i duhovno praenje.

    2 Vidi PLJ 3, 30-62.

  • 5 Duhovno praenje

    I. UVODNA PITANJA

    1. Temeljni pojmovi

    DV je dio pastoralne teologije. Pretpostavlja sve ostale grane teologije, i iroko i duboko

    teoretsko znanje i jedan praktini ivot koji se ivi u dosluhu s Duhom Svetim, u zajednitvu

    ivota s Bogom. Pojedinci mogu pomoi drugima da lake prepoznaju put koji ih Bog vodi k

    sebi. Potrebno je poznavati ne samo teologiju i duhovnost nego i sve antropoloke znanosti:

    moderna, osobito personalna psihologija (koja govori o uvjetima po kojima se dolazi do

    ljudske zrelosti), socioloke znanosti (ovjek ne ide sam, na njega utjeu drugi i on na druge,

    nuno ulazi u svijet drugih i on u njihov).

    DP je pomo osobama da se otvore Duhu i prepoznaju njegovo djelovanje u svome ivotu,

    jer ukoliko se otvore Duhu Bojem sve postaje lake. Potrebno je naglasiti da voditi moe

    samo Bog, i da nitko nije kopija: svatko ima svoj specifini hod k Bogu kojeg samo Bog

    poznaje.

    1. 1 Pokuaji definiranja duhovnog vodstva

    - Za jedne Vodstvo je duhovna prisutnost, duhovno savjetovanje. Izraz je preslab,

    ukazuje na neto vie izvana, bez naeg osobnog sudjelovanja.

    - Drugi e rei DV znai odgoj u Kristu.

    - Neki pod ovim podrazumijevaju duhovno posrednitvo istiui pri tom kako Bog

    direktno govori preko savjesti ali esto (indirektno) govori i preko drugoga. Sve ovo

    dosad reeno je tono. No, nijedan od ovih izraza nije dovoljan da oznai sav sadraj i

    problematiku DP.

    - Prema Ch. A. Bernardu, Duhovno vodstvo su meusobni ljudski odnosi kad vjernik u

    traenju punine kranskog ivota prima duhovnu pomo koja ga prosvjetljuje,

    podupire i vodi u traenju Boje volje da bi postigao svetost.

    - Josef Aubry, pak ovako definira DV: Djelovanje kompetentnog kranina koji u ime

    Boga i u ime Crkve pomou osobnog dijaloga donosi bratu pomo za rasvjetljenje i

    poticaj koji ovaj ne nalazi u sebi samom i okolini da bi mu omoguio da spozna Boju

    volju o sebi samom i da je slijedi tako da raste sa sigurnou u osobnoj svetosti i

    crkvenom ugraivanju.

    to je u ove 2 definicije najvanije? To je dakle put prema Bogu i traenje volje

    Boje. A za taj hod prema Bogu i traenje Njegove volje (u emu se i sastoji svetost) potrebna

    je pomo kompetentne osobe, osobe koja ima dovoljno znanja i iskustva na putovima Duha.

  • 6 Duhovno praenje

    Teoretski gledano DV je dio pastoralne teologije, koja prouava naine putove i sredstva

    kako pojedincima omoguiti da upoznaju volju Boju u svom ivotu i kako da dostignu

    kransku i ljudsku savrenost i tako postanu dionicima Kristova spasenja.

    Pod praktinim vidom DV je konkretna osoba; komunikacija izmeu dvije osoba: voe i

    voenoga. Najee kroz razgovor s namjerom da pojedini lanovi Crkve pou na vii stupanj

    komuniciranja s Bogom, na vei stupanj savrenosti i veu plodnost svoga ivota. Takva

    djelotvorna komunikacija pretpostavlja velik stupanj nutarnje slobode, tj. da je ovjek ve

    osloboen uobiajenih navezanosti na bogatstvo, uitke, na elju da sebe ostvarimo na raun

    drugih i sl. Takva djelotvorna komunikacija, tj. DV pretpostavlja natprosjenu velikodunost:

    nisu svi sposobni za DP. Ako se netko danas oduevi za Boji put a sutra ve klone, ako se

    danas odlui za jedan nain a sutra ve za drugi te su osobe vrlo nestalne i one nee imati bilo

    kakve koristi od savjeta, jer nee imati snage da ih prihvate i primjene u ivot. Potrebna je i

    vrsta ustrajnost da ustrajemo na putu i ta ustrajnost je jedan od najjaih znakova da je netko

    ozbiljno shvatio DV. Terezija Avilska e govoriti o odlunoj odlunosti (determinada

    determinacion) da se krene na put k savrenosti.

    Mnogi tu pokazuju veliku nestalnost. Odueve se a onda u asovima krize umjesto da

    dou traiti pomo, klonu i vrate se na staro. Isus kae tko ustraje do konca bit e spaen.

    Vano je ustrajati u DV do kraja, ii bez obzira na raspoloenje i asovite uspjehe ili

    neuspjehe. Jer duhovni voa nije tu da ga kori, nego da mu bude uvijek sredstvo Boje

    milosti, da mu uvijek kae istinu, da ga potakne kako e slijediti tu istinu i da ga potakne kako

    uvijek ima snage da slijedi put kojim ga Bog vodi.

    Dakle Boji dar DV treba uzeti ozbiljno, savjesno. DV je vrlo korisno sredstvo za

    spasenje, za posveenje, za trajnu suradnju s Bogom. Duhovni voe su Boji suradnici; oni su

    sredstva posveenja u Bojim rukama, i prema Bojim planu moraju biti posve otvoreni

    Bogu: dati se voditi od Duha Bojega; moraju stalno ivjeti u Bojoj istini i ljubavi i od svih

    vrlina posebno se moraju odlikovati u mudrosti, poniznosti i blagosti.

    Ali gdje postoje takvi ljudi? Jer to su savreni a mi smo svi slabi, greni. Moramo

    razlikovati iskrene nakane duhovnog voe od njegovih slabosti, da nas to ne sablazni. I

    duhovni voa i onaj koji moli da ga povede to su dva siromaha koji trae Boju pomo.

    Nakon prvih susreta i nakon to je penitent ispriao vane situacije svojega ivota ulaze u

    molitveno zajednitvo koje kasnije postaje izvorom svih kasnijih

Search related